8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
1/32
DEFINICIJA(E) I SADRAJBIOETIKE
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
2/32
1. Znaenje bioetike
2. Povijest bioetike
3. Bioetika i bioetike
4. Temelj i teme bioetike
5. Problem definicije bioetike
Zakljuak
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
3/32
ZNAENJEZNAENJEBIOETIKEBIOETIKE
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
4/32
Van Rensselaer Potter, biokemiar i onkolog s Wisconsin
sveuilita u Madisonu, SAD.
27.08.1911 06.09.2001.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
5/32
njegovom zaslugom pojavio se (1970.) terminbioetika (bios=ivot; ethos=etika) u naslovu njegove
knjige Bioethics: Bridge to the Future.
Prema njegovu miljenju , treba dobro razlikovatietike vrijednosti (ethical values), koje pripadaju
humanistikoj kulturi u irem znaenju, i bioloke
injenice (biological facts); inae e doi u opasnost
sama opstojnost ivota na zemlji.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
6/32
Izabrao sam korijen bio- oznaujui njime bioloko znanje,
z
nanost o ivim sustavima; iz
abrao sam ethics da bihoznaio znanje o ljudskim vrijednosnim sustavima.
Za njega bioetika treba biti "nova disciplina koja zdruuje
bioloko znanje i znanje o ljudskim vrijednosnimsustavima.
U svojoj temeljnoj ideji ona je dijaloka disciplina koja
poziva ljude razliitih profesija da meusobno razmjenjuju
stavove i spoznaje te oblikuju normativno-vrijednosne
sudove glede tehnika, metoda, zahvata i djelovanja u
okviru biomedicinskih znanosti i ekologije.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
7/32
zahtijeva suradnju filozofa, teologa,
moralista,pravnika, biologa, genetiara, lijenika itehniara razliitih struka. Stoga je bioetika, u svojoj
temeljnoj ideji, dijaloka disciplina koja poziva ljude
razliitih profesija da meusobno razmjenjuju stavove
i spoznaje te oblikuju normativno-vrijednosne sudoveglede tehnika, metoda, zahvata i djelovanja u okviru
biomedicinskih znanosti i ekologije, a sve u cilju
stvaranja uvjeta za bolju kvalitetu ivota.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
8/32
POVIJESTBIOETIKE
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
9/32
Do bioetike-discipline dolo se nakon dugog procesa:
Poetak je u reakcijama savjesti ljudi na okrutnosti
Drugog svjetskog rata i na teke povrede ljudskog
dostojanstva koje su izravno povezana uz ratna iporatna zbivanja i politika djelovanja.
Zbog potamnjelosti moralnog osjeaja, vie je puta
psiho-fiziki integritet ljudskog bia rtvovan u imevojnih i politikih interesa ili pak pod izgovorom
pseudoznanstvenih istraivanja.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
10/32
U javnom mnijenju sve su se vie uli glasovi u
obranu osobe, njezinog dostojanstva i njezinihprava.
To je svakako utjecalo da doe do onog kulturalno-
filozofskog pravca, praenog snanom teolokompotporom, koji je izmeu 50. i 70. godina prologa
stoljea sve vie poprimao akademsku i znanstvenu
fizionomiju u koju su se slijevali prilozi znanstvenika
iz razliitih disciplina.Ti su se prilozi, kasnije, pokazali nezaobilaznim u
promatranju povijesti bioetike.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
11/32
Kronolokiredonihdokumenatakoji suoznailihod prema bioetici:
1947.: Nrnbernski kodeks
1964.: Helsinka deklaracija
1948.: Opa Deklaracija o pravima ovjeka
1961.: Rachel Carson pie "Primavera silenziosa",
o negativnim uincima koji proizlaze iz
neuravnoteene uporabe tehnologije i intervenatanad ambijentom
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
12/32
1962.-1965.: Drugi vatikanski sabor: teoloko-
moralna refleksija o temama ivota
1969.: Callahan (s Harwarda) utemeljuje (u New
Yorku) s drugima, "The Hastings Center" "Institut
za Drutvo, Etiku i Znanosti ivota
1970.: Van Resselaer Potter objavljuje "Bioethics:Bridge to the Future
1971.: Washington Georgetown University:
utemeljenje "Kennedy Institute for the Study ofHuman Reproduction and Bioethics"
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
13/32
1975. i sljedeih godina: institucija "Etikih Komiteta"
1976. i do danas, sa znatnim kontinuitetom, slijede
rezolucije i razni dokumenti Vijea Evrope, koji semogu pronai u Aktima Parlamentarne skuptine i
Komiteta Ministara
1978.: Objavljivanje, u Washingtonu, "Encyclopedia
of Bioethics (1. izd.) teksta od temeljne vanosti na
podruju bioetike
1982.: Preporuka Vijea Evrope u prilog prava
batinjenja genetikih obiljeja koja ne smiju
podlijegati nikakvoj manipulaciji
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
14/32
1993.:UNESCO: Institucija "Meunarodnog
Komiteta bioetike"
1995.: Drugo izdanje "Encyclopedia of Bioethics"
1998.: Deontoloki kodeks slobodnog profesionalca
s tonim odnosom na bioetiku
1999.: Novi kodeks medicinske deontologije
2000-01.:U nekim zemljama zapoinje, u drugim sepojaava, legislativna aktivnost o potpomognutoj
oplodnji, genetskom inenjeringu, kloniranju,
pravima embrija.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
15/32
BIOETIKA(E)
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
16/32
Upravo oko shvaanja kvalitete ivota dolo je do prvih
razlika u etikim stavovima:
s jedne su strane koji su branitelji ivota samo
ukoliko je on "kvalitetan", "dostojan da se ivi" tj.
obdaren minimalnim kriterijima fiziko-psihike
prihvatljivosti prema subjektivnom vrednovanju;
s druge su strane oni koji smatraju da je ivot
svet, nepovrediv, nitko ne moe s njim raspolagati
po svojoj volji, i to neovisno o njegovoj slabosti,
bolesti, handicapu.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
17/32
Do razlike u etikim stavovima dolazi zbog razliitih
vizija o ovjeku. Iz tih vizija nastaju toliki bioetiki
pogledi, tj. pokuaji sustavnog razmiljanja o svimzahvatima ovjeka nad ivim biima, kojemu je cilj:
utvrditi i prihvatiti vrednote i norme koje imaju
ravnati ljudskim djelovanjem, zahvatom znanosti i
tehnologije nad ljudskim ivotom i nad biosferom
Utoliko bioetiku treba shvatiti kao integrativnu
disciplinu u koju ravnopravno ulaze najrazliitije
perspektive da bi se u njihovoj interakciji i dijalogu okonkretnim problemima uspostavio zajedniki
horizont njihova svestranog sagledavanja i
rjeavanja, a sve opet u skladu s istinom o ovjeku
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
18/32
TEMELJITEMEBIOETIKE
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
19/32
Iz svega to je ve reeno, temelj je bioetikeantropologija, ljudska osoba i njezina specifina
narav. To je nezaobilazno polazite svakog
daljnjeg razmiljanja o smislu ivota, posebice o
pitanju krajnjih toaka zemaljskog ivota roenje i smrt i o problemu trpljenja. Zadaa
je, stoga, istinske bioetike: rasvijetliti istinu o
ovjeku, donosei vrijednosne sudove i
smjernice za djelovanje.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
20/32
Sve to ukljuuje irok spektar bioetikih tema. U prvi
okvir ulaze kao glavne teme:
s jedne strane, status embriona, ljudsko
kloniranje, genetika eksperimentiranja na
ovjeku i umjetna oplodnja
a s druge strane, kontracepcija, sterilizacija i
pobaaj, eutanazija, vaenje organa i
samoubojstvo.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
21/32
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
22/32
Osim toga, tu spadaju sve one aktivnosti i studiji
kojima je cilj odstranjivanje, koliko je to mogue,
trpljenja, poveanje psiho-fizikog blagostanja krozfarmakologiju i kozmetiku psihofarmakologiju (u
neterapeutske svrhe), estetska kirurgija, genetska
manipulacija na ivotinjama i biljkama, sportska
medicina i medicina rada, odnos lijenik-pacijent imedicinska deontologija, ureenje plodnosti
Konano tu spadaju aktivnosti kojima je cilj
poboljanje opih uvjeta ovjeanstva polazei odstanja socio-ekonomske neuravnoteenosti u svijetu
(demografija, biotehnologije primijenjene u industriji
i poljoprivredi), te palijativna skrb za bolesnike,
posebno one u "terminalnoj fazi".
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
23/32
PROBLEM DEFINICIJE
BIOETIKE
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
24/32
Nije lako definirati bioetiku jer je rije, kako smo
vidjeli, o irokom spektru problema koji se na nju
odnose. Raznolinost definicija uzrok je osnovnenesigurnosti o sadraju takve discipline i o podrujima
njezine primjene.
V. R. Potter je 1971. godine na neki nain, osimto je skovao termin, definirao novu disciplinu kao
"spajanje biolokog znanja sa znanjem o ljudskim
vrijednosnim sustavima". On je dakle smatrao da
je cilj bioetike koritenje znanstvenog znanja zaosiguranje drutvenoga dobra; bioetika je stoga
trebalo da bude znanost o preivljavanju (science
of survival), znanost o opstanku.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
25/32
Sam Potter, mnogo godina kasnije, u pozdravnoj
rijei sudionicima simpozija Bioetika i znanost u
novojepohi(Mali Loinj-Cres 2001. god.), istie:
" Danas, 2001. godine predstavio bih rije
bioetika u izdanju iz 1970. godine, kao Bioetika,
moralnost opstanka a ne kao znanost oopstanku.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
26/32
W. Reich daje dvije razliite definicije bioetike, u
dva izdanja Encyclopedia of Bioethics:
U izdanju iz 1978. godine definira bioetiku kao
"sustavno prouavanje ljudskogaponaanjana
polju znanosti o ivotu i skrbi za zdravlje, ukolikoje ispitivano u svjetlu moralnih vrednota inaela".
Posebnost ovog sustavnog prouavanja jest
odnos prema moralnim vrednotama, pa otud u
definiciji kriteriji, prosudbe i granice doputenostiili nedoputenosti.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
27/32
U drugom izdanju bioetike enciklopedije, 1995.
godine, Reich proiruje definiciju bioetike: ona je
"sustavno prouavanje moralnih dimenzija ukljuujumoralno gledanje, odluke,ponaanje i odgovorno
dranje znanosti o ivotu i skrbi za zdravlje,
primjenjujui razliite etike metodologije s
interdisciplinarnom impostacijom.
Prema ovoj definiciji objekt bioetike se vie ne
provjerava u svjetlu moralnih vrednota i naela, nego
"primjenjujui razliite etike metodologije"
Tom tvrdnjom Reich eli iskljuiti dvosmislenost do koj
je dolazilo u prethodnom razdoblju te zapravo eli
otvoriti vrata etikom pluralizmu
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
28/32
To otvaranje pluralizmu je nedvojbeno
vrlo vano iako se lako pojavljuje rizik
etikog relativizma.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
29/32
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
30/32
Bioetika je nastala kao intelektualni odgovor na
globalne izazove naeg vremena
formirala se kao novo podruje u kojem je mogue
traiti orijentaciju u zaotrenim moralnim i
povijesnim dilemama koje nameu razvojni
trendovi i postignua suvremene znanstveno-tehnoloke civilizacije
Ta sudbonosna pitanja u njihovu irokom spektru,
od biomedicinskih do ekolokih iopecivilizacijskih, mogue je dodue registrirati u
vidokrugu pojedinih znanstvenih disciplina ili pak u
izvanznanstvenim podrujima.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
31/32
Meutim, mnogostrukost njihovih vidova mogue je
cjelovito sagledati samo u zajednikom,
integriranom horizontu u koji sa svojim posebnimperspektivama ulaze dotine discipline i podruja.
Stoga se bioetika formirala kao interdisciplinarno
podruje
Utoliko bioetiku treba shvatiti kao integrativnu
disciplinu u koju ravnopravno ulaze najrazliitije
perspektive da bi se u njihovom dijalogu o
konkretnim problemima uspostavio zajednikihorizont njihova svestranog sagledavanja i
rjeavanja.
8/9/2019 Drugo p.iz bioetike
32/32
Koncept integrativne bioetike na poseban nain
moe pokazati svoju plodonosnost upravo u
kulturnim i drutvenim prilikama Bosne i
Hercegovine. Naime, kulturne i religijske
raznolikosti, kojima Bosna i Hercegovina inaeobiluje, postaju kulturnim bogatstvom i
civilizacijskom prednou tek onda kad se meu
njima uspostavi istinska duhovna komunikacija.
Integrativna bioetika tako otvara brojnemogunosti upravo na naim prostorima.