1 Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, HR-10000 Zagreb http://meteo.hr CLIM-RUN project www.climrun.eu Klimatske informacije i hidroenergija Klimatske informacije i hidroenergija Marjana Gajić-Čapka Državni hidrometeorološki zavod Odjel za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Klima Hrvatske Mreža meteoroloških postaja Klimatološki podaci i analize
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Klimatske informacije i hidroenergija
Marjana Gajić-Čapka
Državni hidrometeorološki zavodOdjel za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju
Klima HrvatskeMreža meteoroloških postajaKlimatološki podaci i analize
2
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Klimatska raznolikost Hrvatske
Glavne odrednice klime:- opća cirkulacija atmosfere- geografski položaj
Lokalni modifikatori:- položaj prema morima- razvijenost orografije- nadmorska visina- tip tla i vegetacije- gradske i vodene površine
Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. i dr., 2008: Klimatski atlas Hrvatske / Climate atlas of Croatia 1961-1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str.
oborina temp. rel. vlaž.
osunčavanje
3
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Izvori klimatoloških podataka
Osnova nacionalne meteorološke službemjerenja i opažanja, prikupljanje i obrada meteoroloških podataka po definiranim normama za potrebe analize i prognoze vremenskih i klimatskih prilika
Mreža prizemnih meteoroloških postajaglavne meteorološke postaje
- kontinuirano 24 satno motrenje, satne vrijednosti meteoroloških elemenata
obične klimatološke postaje- motrenje u 7, 14 i 21 sat po lokalnom vremenu
kišomjerne postaje - mjerenje 24 satne količine oborine u 7 sati
totalizatori- sakupljanje oborine u cjelogodišnjem razdoblju
Godišnji hodovi oborine (P), potencijalne evapotranspiracije (PET), procjeđivanja (R) i otjecanja (RO) na postajama u vodnom području istarsko-primorskih slivova, razdoblje 1961-1990.
P PET R RO
Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., 2005: Klimatskeprilike jadranskih slivova, Hrvatske vode, 13, 50, 1-14.
0
50
100
150
200
250
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
PargRijekaCresPazinZavižanGospić
mm
Godišnji hodovi potencijalne evapotranspiracije (PET) i otjecanja (RO) na postajama u vodnom području istarsko-primorskih slivova, razdoblje 1961-1990.
Trend godišnje količine oborine i koef. varijacije
-10% / 100g
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
1900
1910
1920
1930
1940
1950
1960
1970
1980
1990
2000
2010
godine
koef
icije
nt v
arija
cije
(cv )
GOSPIĆcv1961-1990 = 0,15
Trend = -0,005/10g *
regionalno različite promjene količine oborinepromjene hidroloških veličina?
Fifth National Communication of the Republic of Croatia under the United Nation Framework Convention on the Climate Change, Ministry of Environmental Protection,Physical Planning and Construction, 137-143. http://unfccc.int/national_reports/annex_i_natcom/submitted_natcom/items/4903.php
9
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Klimatske promjene - detekcija
Dekadni trendovi sezonskih količina oborine, 1953-2009.
Gajić-Čapka M, Cindrić K, Pasarić Z, 2011: Trends and variability in precipitation extremes along the eastern Adriatic. HyMeX 5th Workshop, Menorca, Spain, 17-19 May 2011 i MedCLIVAR Final Conference, 6-9 June 2011, Lecce, Italy.
10
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Klimatske promjene - detekcija
Indeksi oborinskih ekstrema WMO-CCl/CLIVAR
Maksimalna 5-dnevna količina oborinemmRx5d7
Maksimalna 1-dnevna količina oborinemmRx1d6
Dio ukupne količine oborine koji je pao u vrlo vlažne dane ΣRd/Rt, gdje je Σ Rd zbroj svih dnevnih količina oborine većih od R95%
%R95%T5
Broj vrlo vlažnih danaRd>R95%, gdje je R95% 95-ti percentil razdiobe dnevne količine oborine za dane s količinom oborine većom ili jednakom 1 mm u referentnom razdoblju 1961-1990.
daniR95%4
Broj umjereno vlažnih danaRd>R75%, gdje je R75% 75-ti percentil razdiobe dnevne količine oborine za dane s količinom oborine većom ili jednakom 1 mm u referentnom razdoblju 1961-1990.
daniR75%3
Standardni dnevni intenzitet oborine (ukupna količina oborine / ukupni broj oborinskih dana kada je Rd≥1.0 mm)
mm/danSDII2
Broj sušnih dana (dnevna količina oborine Rd<1.0 mm)daniDD1
Gajić-Čapka M, Cindrić K, Pasarić Z, 2011:Trends and variability in precipitation extremes along the eastern Adriatic. HyMeX 5th Workshop, Menorca, Spain, 17-19 May 2011 i MedCLIVAR Final Conference, 6-9 June 2011, Lecce, Italy.
)Zaninović, Ksenija; Gajić-Čapka, Marjana, 2000: Changes in Components of the Water Balance in the Croatian Lowlands. Theor. Appl. Climatol., 65, 1-2, 111-117.
15
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Klimatske promjene - detekcija
Trend i varijabilnost protoka i klimatskih veličinaSliv rijeke DraveMeteorološka postaja: VaraždinHidrološka postaja: Donji MiholjacRazdoblja: 1949-2008.
R2=0,44
Gajić-Čapka, M., Cesarec, K., 2010: Trend i varijabilnost protoka i klimatskih veličina u slivu rijeke Drave. Hrvatske vode, 18, 71, 19-33.
16
Drž
avni
hid
rom
eteo
rolo
ški z
avod
, Grič
3, H
R-1
0000
Zag
reb
http
://m
eteo
.hr
CLI
M-R
UN
pro
ject
ww
w.c
limru
n.eu
Klimatske informacije i hidroenergija
Iz zaključka prethodnog rada:
“.... U toplom polugodištu varijabilnost količina oborine se statistički značajno povećava, ali to se ne odražava na varijabilnost protoka. Dapače, u toplom polugodištu smanjuje se varijabilnost protoka. To se jednim dijelom može pripisati regulaciji protoka izgradnjom akumulacija i brana u gornjem toku Drave, kao i varijabilnošću svih ostalih hidroloških parametara na slivu, evapotranspiracije, infiltracije i površinskog otjecanja, koji pak ovise o meteorološkim uvjetima i još više o količini vode u tlu, odnosno "ispunjenosti" sustava....”
Zbog složenosti djelovanja meteoroloških čimbenika na Zbog složenosti djelovanja meteoroloških čimbenika na hidrološki režim i hidrotehničke sustave hidrološki režim i hidrotehničke sustave
potreban je dvosmjerni prijenos informacijapotreban je dvosmjerni prijenos informacijaizmeizmeđđu klimatskih eksperata i korisnika.u klimatskih eksperata i korisnika.