Dr. sc. MIROSLAV DODIG PROSTORNA, VREMENSKA I … · Odgovori na pitanja koja su se odnosila na značaj, sadržaj i motive slobodnog vremena pomoraca ukazuju na važnost određenja

Dr. sc. MIROSLAV DODIG PROSTORNA, VREMENSKA I SADRŽAJNA ODREĐENOST SLOBODNOG VREMENA POMORACA SPACE, TIME AND CONTENT DETERMINATION OF SEAFARERS’ FREE TIME SUMMARY A sample of 82 seafarers, from 20 to 40 years old, has been taken. A questionnaire containing 20 questions has been distributed among the members of the crew with the aim to evaluate their opinions about tree time, motivational factors, the use of free time, choice of various activities, and the degree of satisfaction with leaaure time possibilities. The results have stated that seafarers appreciate all leasure time variabilities and that they positively influence their health and psychological features. A spread interest for active leasure time has been felt among mariners on board, during their stay at home and in ports. They generally prefer sport, cultural and pleasure activities. A small number of the seafarers have conveyed their satisfaction with the organization and possibilities of taking an active part in leasure time. SAŽETAK Na uzorku od 82 pomorca, starih od 20 do 40 godina, analizirane su prostorne, vremenske i sadržajne određenosti slobodnog vremena pomoraca, uzeti su u obzir njihova mišljenja, interesi i stavovi. Primijenjen je anketni upitnik sa 20 upita, izabranih tako da omoguće procjenu mišljenja o slobodnom vremenu pomoraca, motivacijskoj strukturi u odnosu na slobodno vrijeme i njegovu korisnost, izbor sadržaja u različitim područjima ljudske djelatnosti, intenzitet korištenja slobodnog vremena, te s obzirom na mišljenje i stavove o zadovoljavanju potreba pomoraca u slobodnom vremenu. Rezultati su utvrdili pozitivno mišljenje o utjecaju osmišljenog korištenja slobodnog vremena na razvoj pozitivnih emocija, održavanja i razvijanja zdravlja i crta ličnosti. Postoji intenzivan interes za korištenje sadržaja u slobodnom vremenu na brodu, u vrijeme boravka kod kuće i u lukama. Najviše se preferiraju sadržaji sportske rekreacije i kulturno-zabavni sadržaji. Veoma mali broj pomoraca je zadovoljan organizacijom i mogućnostima sadržajnog korištenja slobodnog vremena. UVOD Tehnološko-industrijski razvoj omogućio je ekspanziju pomorstva a time i veći ekonomski progres. Primjenom mehanizacije i automatizacije radnog procesa, uvođenjem kompjutorske tehnike na brodovima, mjesto, uloga i pozicija pomoraca u ovakvim uvjetima značajno je izmijenjena (10, 13, 17). Suvremeni proces rada na brodovima karakterizira jednoličnost, monotonija, ponavljanje uvijek istih pokreta, isti položaj pri radu, odsutnost kreativne aktivnosti i napregnuta pažnja. Jaka buka, šumovi, vibracije, blještavilo, ili nedovoljna rasvjeta, povećana temperature, adaptacija na novonastale uvjete geografske širine, dovode do pretjeranog umora, profesionalnih bolesti, trauma, deformacija i ostalih aberacija (3, 4, 9, 18, 21, 22). Podaci o zdravstvenom stanju naših pomoraca, o tjelesnim i društvenim defektima, pijanstvu, o kažnjivim djelima i drugim nepravilnostima, koje su u porastu, pokazuje da su djelomično i posljedica nedovoljne organizirane akcije na području sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena pomoraca (12, 15, 23, 24).

Primjena adekvatnih sadržaja (sportsko-rekreativni, kulturno-zabavni, umjetnički itd.) u slobodnom vremenu pomoraca imaju veliku vrijednost i u odnosu na sam razvoj suvremenog rada, čiji značaj doprinosi zadovoljavanju sklonosti, potreba, interesa, te unapređenju međuljudskih odnosa, mentalnoj stabilnosti, zdravstvenom stanju, ekonomskom razvoju i osuvremenjivanju procesa rada (5, 6, 14, 16, 19, 20). Nadalje, ostvarivanje optimalnog učinka pomoraca ovisi o zadovoljstvu pri radu, očuvanju njegovog zdravlja, duševnog integriteta i poštivanja njegove ličnosti, to ujedno predstavlja i osnovu humaniziranijeg rada (1, 2, 7, 8, 11). Osnovna zadaća, značaj i uloga prostorne, vremenske i sadržajne određenosti slobodnog vremena pomoraca treba biti usmjereno prema reduciranju negativnih utjecaja prouzročenih egzogenim i endogenim faktorima. Uzimajući u obzir osnovnu zadaću u zadovoljavanju potreba interesa i želja pomoraca, neophodno je ponuditi, organizirati i realizirati određene sadržaje u slobodnom vremenu pomoraca. Prema važnosti predmeta i problema inicirano je ovo istraživanje da se istraže prostorna, vremenska i sadržajna određenost slobodnog vremena pomoraca, uzimajući u obzir mišljenja, interese i stavove pomoraca. METODE Uzorak ispitanika za ovo ispitivanje uzet je iz populacije pomoraca a iznosio je 82 osobe muškog spola starosne dobi od 20 do 40 godina. Uzorak je uzet iz alokacije pomorskih radnih organizacija "Jugolinija" 69.51%, ''Tankerska plovidba" 23.1'7%, "Lošinjska plovidba" 6.10% i "Jadrolinija" 1.22%, od pomoraca koji su na brodovima proveli od 1 do 20 godina. Uzorak varijabli definiran je subjektivnim stavovima pomoraca u odnosu na slobodno vrijeme pomoraca na brodu i za vrijeme boravka kod kuće i u lukama koje su dobivene anonimnim anketnim postupkom. Anketiranje je obavljeno prema već ustaljenim kriterijima pri dobivanju informacija ovog tipa. Anketni upitnik obuhvatio je pitanja vezana uz dobivanje informacija o strukturi uzorka, korisnosti sadržajnog određenja slobodnog vremena na brodu i van njega, motivacijskoj strukturi koja je dominantna u mišljenjima, stavovima i interesima pomoraca i izbor sadržaja u slobodnom vremenu pomoraca. Odgovori u anketnom upitniku davani su okruživanjem i podcrtavanjem odgovora. Na neka pitanja mogla su se dopisati određena mišljenja i stavovi. Dobiveni su podaci obrađeni u tabelama predočavanjem distribucije i transformiranjem u postotke. Komparacija i značajnost odgovora u pojedinim strukturama pitanja izvršeni su testiranjem razlika sa Hi - kvadrat testom uz primjenu slijedećeg algoritma:

F

FfX2

2 )( −=

df = (n-1) f = opažana frekvencija F = očekivana frekvencija

REZULTATI Podaci su sistematizirani kako je zahtijevala analiza podataka, a rezultati su dati u postocima i na nivou značajnosti Hi-kvadrat testa.1 Slobodno vrijeme i njegovo osmišljavanje s obzirom na prostornu, vremensku i sadržajnu određenost, ima višestruki utjecaj na organizam pomoraca. Važniji utjecaj, s obzirom na potrebe pomoraca, ima pravilno funkcioniranje bioloških sistema koji mogu imati dvojaki učinak ovisno o vanjskim uvjetima. Osnovna biološka zakonitost organizma odnosi se na adaptaciju na vanjske utjecaje koji mogu izvršiti pozitivne i/ili negativne promjene u organizmu. Cijeli niz negativnih utjecaja u suvremenom procesu rada na brodu može se manifestirati kao kronični umor organizma, profesionalne bolesti i deformacije, traume i neke druge manifestne patološke 1 Rezultati testiranja nalaze se u dodatku ovog rada.

promjene organizma pomoraca. Međutim, opće poznata naučna istina je da osmišljeno slobodno vrijeme pomoraca sa adekvatnim sadržajima ima pozitivan utjecaj na homeostazu organizma reduciranjem negativnih utjecaja i suzbijanje patoloških stanja. Zbog toga slobodno vrijeme pomoraca na brodu iz dana u dan predstavlja sve veću potrebu pomoraca. Po mišljenju 52.25% ispitanika, osmišljeno korištenje slobodnog vremena pomoraca na brodu predstavlja važnu potrebu čovjeka u pravcu razvoja pozitivnih emocija i ugodnog raspoloženja te pozitivno utječe na održavanje i razvijanje zdravlja, 27.93% ispitanika smatra da osmišljeno korištenje slobodnog vremena oplemenjuje prostor i vrijeme te pozitivno utječe na crte ličnosti i 19.82% ispitanika smatra da adekvatni sadržaji povećavaju spoznaje i fond informacija. Statistička značajnost razlika potvrđena je Hi-kvadrat testom na nivou od 99% pouzdanosti. Uzimajući u obzir interese ispitanika za osmišljavanje slobodnog vremena pomoraca na brodu, može se dobiti konfiguracija sadržaja. Za izbor sadržaja koje bi koristili ako bi bili osigurani uvjeti na brodovima, dobivena je struktura interesa koji ukazuju da 56.69% ispitanika želi se baviti aktivnim sudjelovanjem u sportsko-rekreativnim sadržajima (aktivnosti u trim kabinetu, st. tenisu, body building, aerobic itd.), 22.04% ispitanika izabralo je beletrističke sadržaje (umjetnička literatura u prozi, romani, novele, pripovijetke itd.), 14.17% izabralo je glazbeno-umjetničke sadržaje (slikarstvo, grafika, kiparatvo, modeliranje itd.) i 1.58% ispitanika biralo je ostale sadržaje. Značajnost razlike potvrđena je Hi-kvadrat testom na nivo od 99% pouzdanosti. Osnovni motivi koji su bili prisutni pri izboru navedenih sadržaja uglavnom su distribuirani na 31.30% ispitanika, izraženi su željama za doživljajem, oslobađanjem napetosti i razvojem pozitivnih emocija, 31.30% ispitanika motivirano je željom za zabavom i razonodom, 24.43% ispitanika iskazuje potrebu za očuvanjem zdravlja i mentalne stabilnosti, 9.92% ispitanika ističe kao glavni motiv prirodne sklonosti prema izbornom sadržaju i 3.05% ispitanika koristi ostale motive. Statistička značajnost odgovora utvrđena je na nivou od 99% pouzdanosti, koju je potvrdio dobiveni Hi-kvadrat test. Navedeni motivi naročito su doprinijeli da je najveći dio ispitanika izabrao sportsko-rekreativne sadržaje. Značajno je navesti da sredstva sportske rekreacije mnogo doprinose zaštiti zdravlja, očuvanju i unapređenju funkcionalnih sposobnosti, te utječu na psihološku stabilnost i pozitivne emocije. Aktivan odnos usmjeren prema realizaciji sadržaja u slobodnom vremenu, predstavlja najbolji način za otklanjanje akutnog i kroničnog umora, koji je preduvjet za kronične degenerativne bolesti. Brojni su eksperimenti utvrdili da stimulansi određenog modaliteta i intenziteta zbog svoje pouzdanosti i efikasnosti djeluju na održavanje optimalnih funkcionalnih i radnih sposobnosti organizma u borbi za očuvanje zdravlja. Ta sportsko-rekreativna sredstva, ne samo da pozitivno djeluju na lokomotorni sistem, već i na sve ostale funkcionalne sisteme koji su odgovorni za funkcioniranje organizmu u cjelini. Jedan od važnih faktora u sistemu realizacije sadržaja u slobodnom vremenu je samosvjesno opredjeljenje za učestvovanje u aktivnostima. Interes i želja za aktiviranje u slobodnom vremenu izražena je kroz opredjeljenje za sportsko-rekreativnim i kulturno-umjetničkim sadržajima na brodu. 47.56% je voljno odvojiti dnevno 2 sata za realizaciju tih sadržaja, nešto manje, 34.15% odvojilo bi u toku dana 3 sata, znatno manji dio ispitanika može odvojiti 4 sata i više. Statistički značajna razlika na nivou od 99% pouzdanosti dobivena Hi-kvadrat testom ukazuje da postoji veliki interes pomoraca na brodovima, da svakodnevno odvoje dovoljno vremena da se program realizira. Međutim, još uvijek se ne poklanja odgovarajuća pažnja od strane rukovodećih struktura da se realiziraju programi i osiguraju materijalni preduvjeti za zadovoljavanje potreba, želja i interesa pomoraca na brodovima. Tome u prilog govore i dobiveni podaci. Odgovori na pitanja koja su se odnosila na značaj, sadržaj i motive slobodnog vremena pomoraca ukazuju na važnost određenja prema stvarnim potrebama pomoraca i prema tome izabrani su uglavnom adekvatni sadržaji koji mogu utjecati na organizam pomoraca. Motivacijska struktura je usmjerena na suzbijanje negativnih utjecaja uvjeta rada. Prema navedenim konstatacijama pomorci su zainteresirani da posvećuju više pažnje problemu slobodnog vremena na brodovima i njegovom sadržajnom određenju. Od ukupnog broja ispitanika, 91.46% slaže se s time, a manji dio od 8.54% ispitanika izjasnilo se da nije potrebna veća pažnja. Statistički dobivena razlika definirana Hi-kvadrat

testom u kojoj je potvrđena značajnost razlike na nivou od 99%, nastala je kao normalan logički slijed uvjetovan već ranije navedenom motivacijskom strukturom, koja ističe značaj slobodnog vremena i izbor sredstava. Prema mišljenju ispitanika, trebalo bi posvetiti veću brigu određenim elementima u vezi sa slobodnim vremenom pomoraca kako bi došlo do bitnih promjena. Najviše ispitanika 38.26% ukazuje da treba posvetiti pozornost materijalnim uvjetima de bi se realizirao sadržaj. Ovo je i razumljiv jer rijetki su naši brodovi na kojima postoje i najelementarniji uvjeti za realizaciju bilo kakvog programa za korištenje slobodnog vremena pomoraca. Također, značajan broj, 32.17% ispitanika smatra da bi trebalo vise pripaziti na bolju organizaciju slobodnog vremena na brodovima. Slobodno vrijeme pomoraca uglavnom je prepuštano individualnim rješenjima i spontanoj organizaciji, zato i ne iznenađuje da su najčešće aktivnost na brodu kartanje i konzumiranje alkohola. Do danas o organizaciji slobodnog vremena pomoraca na brodovima nije vođena veća briga, te stoga 26.97% ispitanika, vjerojatno na osnovi iskustva, temelje svoje mišljenje da je potrebno veće angažiranje svake pojedine osobe na brodu. Statistički značajne razlike nema jer rezultat dobiven Hi-kvadrat testom ne zadovoljava zaključak drugog tipa. To znaci da se ispitanici u odgovorima ne razlikuju, što upućuje da kod rješavanja slobodnog vremena na brodovima i njegovog sadržajnog određenja treba brigu upraviti prema materijalnoj osnovi, organizacijskoj strukturi i većem aktiviranju svakog pojedinca. Interesantno je navesti da za vrijeme boravka u stranim lukama slobodno vrijeme pomorci uglavnom koriste na zabavu i razonodu, 41.33% (diskoteke, filmske predstave itd.), 34.67% osobne potrebe (nabavku predmeta za osobnu upotrebu), 14.0 % kulturne sadržaje (posjet kulturnim znamenitostima), zatim neznatno, sportsko-rekreativne sadržaje, 6.67% (sportske priredbe, sportske aktivnosti itd.) i nezamjetno, sadržaje umjetnosti (opere, izložbe, koncerti, folklor itd.), i ostale sadržaje. Statistički dobivena razlika uz 99% pouzdanosti ukazuje da je slobodno vrijeme pomoraca u lukama značajno upravljeno prema zabavi, razonodi i osobnim potrebama, nešto manje kulturi i sportskoj rekreaciji i umjetnosti. Logična je ova distribucija jer su obično boravci u lukama limitirani faktorima vremena i prostora. Prostorna i vremenska određenost slobodnog vremena pomoraca pored boravka na brodu i boravka u lukama odnosi se i na vrijeme boravka kod kuće. Pored obiteljskih obaveza veliki dio vremena pomoraca kod kuće odnosi se i u učestvovanju u različitim programima sportsko-rekreativnih i kulturno-umjetničkih sadržaja. Dobiveni rezultati ukazuju da slobodno vrijeme u različitim aktivnostima pomorci provode najčešće sami, 48.23%, zatim, sa ostalima (poznanici, prijatelji itd.), 27.06 %, nešto manje sa obitelji i rodbinom 17.65% i neznatno, sa suprugom, 7.09%, što se moglo očekivati s obzirom na strukturu uzorka ispitanika. Značajna razlika potvrđena Hi-kvadrat testom na nivou od 99% pouzdanosti ukazuje da su razlike nastale vjerojatno kao posljedica strukture uzorka (godine starosti, bračno stanje itd.). Međutim, mala frekvencija učestalosti sa poznanicima i prijateljima ukazuje da se od strane radnih organizacija ovom problemu ne poklanja dovoljno pažnje. Činjenica je da suvremeni proces rada na brodovima, uz sve prednosti koje pruža čovjeku, dovodi i do najrazličitijih štetnih djelovanja na organizam. S jedne strane postoji lagodniji i konforniji boravak na brodu, a s druge strane, mentalna, senzorička i statička opterećenja na radnom mjestu u otezanim prilikama, uvjetuje trošenje sve više duhana, alkohola, sedativa ili ekscitativa u obliku različitih medikamenata. Stoga, slobodnom vremenu pomoraca za vrijeme boravka kod kuće treba posvetiti veću pozornost s obzirom da se u tom razdoblju trebaju izvesti kompenzatorno-korektivne promjene koje će pozitivno utjecati na biopsihosociološki integritet ličnosti i razvoj funkcionalno-zdravstvenih potencijala pomoraca. Preferiranje kulturno-zabavnih sadržaja u slobodnom vremenu za boravka pomoraca kod kuće, sudjelovanje u tim sadržajima izraženo je u opredjeljenju za diskoteku, 44.16%, filmske predstave 25.97%, nešto manje show programe 12.99%, znatno manje, za likovne, kulturno-povijesne sadržaje, opere i koncerte ozbiljne glazbe. Značajnost razlike izbora potvrđena je Hi-kvadrat

testom. Međutim, preferiranje sportsko-rekreativnih sadržaja i sudjelovanje u tim sadržajima jasno ukazuje da vlada velika bliskost u distribuciji na sve sadržaje. To potvrđuje i Hi-kvadrat test koji nije značajan, tj. nema statistički značajne razlike u izboru i sudjelovanju u tim sadržajima. I pored toga vrijedno je spomenuti da je 27.68% ispitanika izabralo i sudjelovalo u sportskim priredbama, slično je i sa izletima u prirodi, 26.79%. Nešto se manje ispitanika bavi aktivnim sportsko-rekreativnim sadržajima (trčanje, plivanje, skijanje itd.), 24.10%, i najslabije nekom sportskom aktivnošću (nogomet, košarka, tenis itd.), 21.43%. Očekivalo se da će sudjelovanje u aktivnom bavljenju sportsko-rekreativnim sadržajima biti veće s obzirom na uzorak ispitanika. Vjerojatno je dijelom na ovakvo stanje utjecala nedovoljna organiziranost ovih sadržaja jer za njihovu realizaciju treba stvoriti i materijalne i organizacijske preduvjete. Budući da se ljudski stavovi formiraju u toku života putem različitih utjecaja, bilo je opravdano pored ostalih faktora dobiti i informaciju o zadovoljstvu s organizacijom i mogućnostima realiziranja sportsko-rekreativnih i kulturno-umjetničkih sadržaja za vrijeme slobodnog vremena u radnoj organizaciji. 53.66% djelomično su zadovoljni, 29.27% nezadovoljni i zadovoljnih je svega 17.07%, što u svakom slučaju predstavlja poseban problem. Neophodno je naći način na koji bi se rad što više humanizirao. Ne može nam biti svejedno koliko će trajati radni vijek pomorca, koliko će se narušiti njegovo zdravlje i radne sposobnosti i koliko će biti zadovoljan i sretan. ZAKLJUČAK Na uzorku od 82 ispitanika muškog spola, starih od 20 do 40 godina, izvršeno je istraživanje da se utvrde prostorne, vremenske i sadržajne određenosti slobodnog vremena pomoraca, uzimajući u obzir njihova mišljenja, stavove i interese. Primijenjen je anketni upitnik koji je omogućio utvrđivanje mišljenja o slobodnom vremenu, motivacijskoj strukturi u odnosu na slobodno vrijeme i njegovu korisnost, izbor sadržaja u različitim područjima ljudske djelatnosti, intenzitet korištenja slobodnog vremena, te stavove i mišljenja o zadovoljavanju potreba u slobodnom vremenu. Rezultati su testirani Hi-kvadrat testom a pouzdanost je utvrđena na nivou od 99%. Dobiveni rezultati osiguravaju značajne informacije koje se mogu sistematizirati i predočiti u obliku zaključaka: (1) Da su potrebe, želje i interesi za prostornu, vremensku i sadržajnu određenost slobodnog vremena pomoraca intenzivno izražen i značajni. (2) Da se potrebe, želje i interesi pomoraca s obzirom na prostornu, vremensku i sadržajnu određenost slobodnog vremena mogu najbolje zadovoljiti sportsko-rekreativnim i kulturno-umjetničkim sadržajima. (3) Da još uvijek nisu zadovoljene potrebe, interesi i želje pomoraca za osmišljenim sadržajnim korištenjem slobodnog vremena. Osnovni zadatak sadržaja je usmjeren prema kompenzatorno-korektivnim promjenama koje će pozitivno utjecati na biopsihosociološki integritet ličnosti i razvoj funkcionalno-zdravstvenih potencijala pomoraca. (4) Da za zadovoljavanje potreba, interesa i želje u prostornoj, vremenskoj i sadržajnoj određenosti slobodnog vremena pomoraca, treba pažnju posvetiti materijalnoj osnovi, organizacijskoj strukturi i većem aktiviranju svakog pojedinca.

LlTERATURA 1. Ber, A., A. Gavain, i N. Pavlović: Rekreacija u radnim kolektivima, Sportska štampa, Beograd - Zagreb 1963. 2. Blagajac, M.: Funkcija sportske rekreacije u organizacijama udruženog rada, Zbornik radova Jugoslavenskog savjetovanja, Rovinj 1978, 21:27. 3. Bokum, P.: Život i rad na brodu, mogući provokator paranoidnog reagiranja, Pomorska medicina, Beograd 1979. 227:231. 4. Carev, V.: Neki etiološki faktori alkoholizma na brodu. Pomorska medicina, Beograd 1979, 315:320. 5. Dodig, M.: Odmor i rekreacija sredstvima i sadržajima fizičke kulture, skripta, Rijeka 1986. 6. Dodig, M.: Medicinski usmjerena, kontrolirana i programirana sportska rekreacija kao sastavni dio preventivne koronarne bolesti, materijali Savjetovanja «Rano otkrivanje i sprečavanje koronarne bolesti". Oplltija 1980. 7. Dodig, 11.: Osnovne funkcije odmora i rekreacije unutar naših društvenih uvjeta. Savjetovanje o organizaciji odmora i rekreacije radnika", Rijeka 1986. 8. Dodig, M.: Rekreativne djelatnosti u nautičkom turizmu, međunarodno savjetovanje "Nautika '85", Rijeka-Opatija 1985. 9. Fio, O.: Socioekonomski i zdravstveni problemi suvremenog pomorca, Pomorska medicina, Beograd 1979, 53:58. 10. Fio, O.: Automatizacija na brodu u teoriji i praksi, Pomorski zbornik, Rijeka 1972, 19/24. Grupa autora.: Rekreacija radnika, Sportska štampa, Zagreb 1964. 12. Maljković, I.: Psihosomatske bolesti i radna sposobnost članova posade brodova trgovačke mornarice, Pomorska medicina, Beograd 1979, 125:131. 13. Harel, H.: Hen and machinee, Methuen, London 1976. 14. Novak, V.: Rekreacija i zdravlje Školska knjiga, Zagreb 1980. , 15. Prpić, V. i V. Furlan: Kronične bolesti pomoraca duge plovidbe, Pomorska medicina, Beograd. 16. Relac, M.: Rekreacija tjelesnim vježbanjem u procesu rada Sportska štampa, Zagreb 1969. 17. Stajnberger, I.: Čovjek u automatizovanom sistemu, Nolit, Beograd 1980. 18. Stiglie, Z.: Uzroci i frekventnija patologija naših pomoraca duge plovidbe, Pomorska medicina, Beograd 1975, 405:413. 19. Štuka, K.: Sportsko-rekreativna aktivnost značajan sadržaj preventivnih i godišnjih odmora, Zbornik radova jugoslavenskog savjetovanja, Rovinj 1978, 111:119. 20. Štuka, K.: Rekreativno vježbanje kao faktor radnih i funkcionalnih sposobnosti odraslih ljudi, jugoslavenski simpozij o fizičkoj kulturi odraslih, Šibenik 1971. 21. Tappan, D.V.: Cardiovascular risk factors in submarines, Undersea Biomedical Rearch,Vo1. 6,1979. 22. Tešić. M.: Pomorskometeorološki činioci psihofizičkog stanja čovjeka, Pomorska medicina. Beograd 1975, 323:333. 23. Zoran, E. i B. Nocht: Ispitivanje fizičkog opterećenja brodskih posada, Pomorska medicina, Beograd 1975, 245:264. 24. Zoran, E.: Problemi mentalnog zdravlja brodskih posada. Pomorska medicina, Beograd 1979, 103:110.

PRIKAZ REZULTATA