-
Kao najzgnimljivije se P'!kazalo to sto smo jednom, na
osnovufotografija ' ljudi svih rasa koje postoje u svetu, dofli do
"srednjestatistickih oCiju". One pripadaju tibetanskoj rasi ... A
po tom smo saznali da svaki hram na Tibetu i u Nepalu kao svoju
vizit-kartu ima nacrtane ogromne neobiene olL Po!to smo te oCi
podvrgli ma1ematickoj obradi po principima oftalmogeometrije,
uspelo nam je da rekonstruiSemo spolja$nji oblik bica koja ih
poseduju, oblik koji se pokazao kao veoma 11eobican ... "
Ernst Rifgatovic Mulddu pretvorilo u nauCno istraiivanje
tajanstvenih J'itanja prekla C Cl) >tn ca
"C -:I
~ ... ; tt:' J ... .. f > ti)
c: :r.. w a..: ,,
-
'
Biblioteka:
I' NOVI HORIZON1'I
I
I
I ' ! ' ' I ! I 1
l !
I I I
' Od l
-
I l I I l
PREDGOVOR AUTORA
Ja sam tipieni naucni istraZ.ivac i ci tav 1noj naucni zivot
posvecen je proucavanju sastava i biohemije ljudskih tkiva, u cilju
njihove uporrebe kao ttansplanata u ocnoj i p!astienoj hirurgiji.
Ne prija mi dru~tvo ljudi koji imaju sklonost da razmiSljaju o
onosrranon1, sk!onost vanculnoj per-cepciji, carobnjastvu i slicnim
eudiina. Po5to svake godine obavim 300 do 400 slozenih operacija,
navikao sam da rezultate nauenih istrazivanja pro-cenjujem po
konkretnim, jasniin paran1ecrima: o~trini vida, obliku lica itd.
Pored toga, ja sam proizvod jedne komunistiCke zemlje i hteo ne
hteo, bio sam vaspitavan na propagandi ateizn1a i velicanju
Lenjina, n1ada nikad nisam iskreno verovao u komunis ticke ideale.
Religiju nisam nikad proucavao.
S obzirom na sve to, nikada nisam mogao ni pomislici da cu se
baviti problemima uscrojstva svcra, anrropogcneze i filozofskog
cumacenja religija iz nauene perspektive.
Sve je pocelo jednosravnim svakodnevnim aspektom pitanja: zasto
mi je
-
videvsi rnj crtei, uzvikivat i: "To je On!" U to vreme nisam ni
pomisljao da cc taj crtez posrari nit-vodilja ka hipoteti&om
otkrieu velicansrvene tajne coveeansrva Genofonda covecansna.
Smatram da je logi.1
-
Ernst Rifga to vie Muldasev: Dokcor medicinskih nauka, profcsor
univerzit.:n1, direkcor Sverusijskog cencra za oenu i plascicnu
hirurgiju (Ufa), hirurg viieg reda, uvaieni konsultanc univerziceta
u Luisvilu (SAD), i11osrrani Clan Americke akademije oftalmologa,
diplomi-
'
rani oftalmolog Meksika, Clan lnternacionalne akademije nauka,
majscor sporca u sportskom planinarenju, rrosm1ki sampion
SSSR-a.
E. R. MuldaJev je izun1ice/j hirurskog bioma-terija/a
"a!oplanca" po1nocu koga je poscalo moguce lecici bolesri koje su
se smarra/e nei-z!eci virn (a rrofija ocnog nerva, dijabeticka
rerinoparija, pigmencni retinit i dr). Otkrice "a lop/anta"
orvorilo Je mogucnosti za regenera-1ivn11 hirurgiju, tj. h0irurgiju
usmerenu na "gajenje" covekovih sopstvenih tkiva.
E. R Muldasev je znacajni ruski naucnik svet-skog glasa. On je
razradio vise od 70 novih
ocnih i plascicnih operacija, razradio i pustio u proizvodnju 58
oblika "aloplanca". Objavio je oko 300 naucnih radova u n1skoj i
inosbanoj
" periodici i ima 52 pacenta u Rusiji, SAD, Nernackoj,
Francuskoj, Svaj-carskoj i i ltaliji. Njegovi radovi dobijali sti
zlatne medaije na meduna-rodnim izloiban1a. U preko 40 zema!ja
odl"Zao je predavanja i pokazne operacije. On svake godine obavi
300-400 sloienih operacija.
Interes ovog naucnika za probleme porekla covecanscva nije
s!ucajan. Posto je naucnik sirokih pog!eda, . R. w!uldaJev je poceo
da razn1islja o medicinskoj problematici ljudske energecike na
fi/ozofskom i opsteljud-skom planu, sto se u krajnjem ishodu
precvori/o u naucno istraiivanje tajanscvenih pitanja porekla
covelanscva. Al~ iz te filozofske i senza-cionalne rasprave vee su
nacinjeni direkmi prakticni zakljuec~ koji su uticali na formiranje
principa novih metoda lecenja.
E. R. Muldasev misli original no i zna da jednoscavnim i
prisrupacnim jezikorn izloii sloiene naucne probleme. Knjiga "Od
koga smo potekli" napisana je umetnickim srilom, premda je u
suJtini duboko naucna. Ova
knjiga je interesantna kako za siroki krug citalaca, tako i za
specijaliste.
R. T Nigmatulin, doktor medicinskih nauka, profesor
univerziteta
' I I
Neobilne oli na budisrickom hramu u Katmanduu (Nep
-
I' ,. DEO I
OFTALMOGEOMETRlJA - NOVI PUT ZA v
IZUCAVANJE PROBLEMA POREKLA " Ii ' " .
v v
COVECANSTVA
Glava 1 Zasto se gledan10 u oci?
Glava 2 "Srednjestasticke oci". Putcvi migracijc covccanstva po
svetu.
Glava 3 Cije SU oci nacrtanc na tibctanskim hramovima?
Posveieno mojim roditeljima
Glava l
Zasto se gledan10 u oci?
Jmam jednog prijacelja. Preziva se Ljubanov. Po p1irodi, Jurij
Ljubanov jc stidljiv, zaco rokom razgovora cesco pogne glavu i
gleda u pod. Jcdno1n, posro sam sricajem okolnosti prisustvovao
jednom nje-govom neugodnon1 ra:i.govon1 koji ~e cicao z~nidbe,
painju mi je privukla rccenica koju je izgovorila devojka, njegova
izabranica:
Pogledaj me u oo, Jura! Zasto gledas ti pod, krijes se, ~ca Ii?
"Zasto ona traZi da pogleda Ljubanova u oci?" javila mi se
neoccki
vana misao. "Sigumo u njegovo1n pogledu hocc da pronade to sro
on nije rekao reCi1na ... "
Ljudski pogled Dok sam radio kao oeni lek:n; svakodnevno sam
gledao ljude u oci.
I svaki puc bih pri1nctio da sn10 kroz oci sagovornika u scanju
da prim-imo jednu dodamu informaciju.
I u praksi, ljudi cesto govore: "strah mu je u oCima",
"zaljubljene oci", "ruga u ocima", "radost u ocima" itd. Ne peva se
slueajno u poz-natoj pesmi: "Te oCi su preko puta ... "
Kakvu informaciju n102.emo da primimo iz ociju? u literaru-ri
nisam nasao istrdi.ivanja 0 tom picanju. Da bih odgovorio na to
piranje, obavio sam sledcca dva eksperimenta. l
-
'
..
f
14
~---------------~
OFTALlliOGEOMETRIJA
Zamolio sam dva visokoo-brazovana coveka da sednu jedan naspra1n
drugog i razgo-varaju, neprekidn o gledajuci jedan drugo1n u noge.
Ako se razgovaralo o suvoj analizi bilo cega sa malo emocija, medu
sabesednicima je dolazilo do razumevanja, mada su se oba
OSecaJa nelagodno, pasta SU zeleJi da pogledaju U 00
Sabesedniku. Ali, am bih naveo razgovor na cmocionalnu temu,
razgovor u polo2aju "gledamo jedan drugom u noge" za ispitanike je
postajao nepodnosljiv.
- Moran1 da proveravan1 ispravnost njegovih tvrdnji po njegovim
ocirr1a - rekao je jedan od ispitanika.
U polozaju "gJedan10 jedan drugog U OCi" Oba ispitanika osecala
SU sc prijatno pli razgovon1 i dobro sc 1nedusobno razumevala, kako
u razgovorima na einocionalnu, take i na temu sa rnalo emocija. Iz
tog eksperimenta sam zakljucio da je ta uloga dodatne informacije,
koju dobijamo iz ociju sagovomika, prilieno znaeajna.
Drugi eksperiment se sastojao u tome ~to sa111 uzeo fotografije
poz-natih glumaca, politicara i nauenika i isekao ih na tri dela:
ceoni deo, ocni dco i usni deo lica. Medu fotografijama SU bile i
fotografije Ale Pugacove, Mihaila Gorbacova, Olega Dalja, Amolda
Svarcenegera, Alberta Ajnstajna, Sofije Rotaru, Vladimira Visockog,
Leonida Breznjeva i drugih poznatih lienosri.
Nakon toga sam zamolio sedmoro ljudi da nezavisno jedan od
dru-gog odrede "ko je ko" po ceonon1 delu lica. Svi ispitanici SU
pogresili, a samo u jedno1n slucaju su po specificnon1 urodenom
belegu pogodili da to celo pripada Mihailu Gorbacovu.
Isto su tako zbunjeni bili pri pokusaju da odrede ko je ko po
vilicnom delu. Samo je jedan od njih sedam prepoznao usta
Breznjeva, smejuCi se tome sto . . ... . ... . JC SVOJevremeno za
c1tav z1vot zapamtio kako se raj ljubio.
.
i 'l
I
Za~to se gledamo u oei? 15 Po ocno_m de!~ lica ispitanici SU U
vecem broju slucajeva mogli da
odrede ~o JC ko, tako ne uvek smesca. ''To je Breinjev, to je
Visocki, to JC Pugacova ... " govorili SU ispitanici, posmatrajuCi
ocni deo lica. Iz
niaksirnum inf ormacije
nekog razloga, svima je bilo tesko da pogode ko je Sofija
Rocaru.
Na osnovu tog eksperimenra izneo sam pretposravku da bas iz
ocnog dela lica dobijamo maksimum informacije da odredimo
licnosr.
_ . _ _ Kak"Vl.1 to infonnaciju dobi-Jamo 1z acne oblasn !tea?
Poznato je
-
I
16 OITALMOGEOMETRIJA
Oftalmogeome1rijski parametri Kakve su to slike? Pre svega,
1rebalo bi iscaknuti emocije (srrah,
rados.r, interes, ravnodusnosr itd.) koje smo u sranju da
opazimo u ocima sagovornika. Po oCima mi n1o2.emo da pogodimo
nacionalnost sagovornika (Japanac, Rus, Meksikanac itd). lvlozemo
da opazimo i neke 1nentalne karakceristike: volju, plasljivost,
dobrotu, z.lobu itd. Ina kraju, oCigledno, prema skeniranoj
ofral1nogeometrijskoj info1macij i leka1i odreduju takozvani
habirus (spoljasnji opsti izgled - prim. prev.) oboleloga opsti
utisak o stanju oboleloga ili o dijagnozi bolesti.
Dijagnoza bolesti po spoljasnjem izgledu coveka posebno je bila
rasprostranjena medu okrumim lekarima u proslom veku, kad nije bilo
dobrih dijagnosti&ih aparara u bolnicama. Mesni lekari su
poseb-no obucavali svoj pogled da bi, sarno osmooiv5i pacijenta,
mogli s1nes-ra da poscave pravilnu dijagnosu.
Ti, prijatclju, imas ruberk-ulozu rekao bi n1esni lekar, samo
pogle-da vSi u oci coveku.
I ja Sam se, posto sam lekar, eudio kako neko moze da taeno odrc
di dijagnozu i stanje bolcsnika samo ga pogledavsi. P1i come, kao
po pravilu, on gleda u oci bolesniku, ne obavljajuci kon1pletan
pregled.
Ta posrnatranja SU pokazala da naucno proucavanje
pron1enljivosti acne ol.>lasti lica moze da bude dragoceno za
resenje nmogih proble-1na (dijagnostika psihickih bolesti,
ol.>jektivni test podobnosti za odredene profesije) .. !>Ji,
na koji naCin mozemo da proucavamo n1 oblasr lica?
Kornpjucerska obrada olne oblasti /ica
Meni je uspelo da za ru ideju zainteresujem neve-liku grupu
naucnika . "' . ... . . . 1srraz1vaca 1 m1 smo un1 pocetnim
sisremon1 izvrsili ispitivanja na velikoj grupi od 1500 ljudi.
Pretposravivsi da CO vekov skenirajuci pogled snima geomeoijsku
infor maciju sa oene oblasti Jica, napravili smo kvalitetne
Zasto sc.gledamo u o~i? 17
fotografije te oblasti i pooudili se da prema njim~ odre.dimo
~rincipe geomeoijske obrade oenog oLvora, ob_r:"a, k~pak~ 1
n~sn1ce. N~~ro smo uspeli, ali geometrijske parametre kOJI
uopsravaJU n1smo orkrih.
Poceli smo da forografisemo na slajdove i porrudili se da nademo
to sto smo rrazili projekrujuCi slajdove sa velikim uvecanjem na
?.id. I oper nismo uspeli . uopstavajuce geon1etrijske parametre
nismo nasli.
Dalje smo nasli kompjuterski porgram koji nam je omogucavao da
ci1ez ocne oblasri Jica prenesemo na ekran i poceli smo tu oblast
da analiziramo pomocu posebnih progran1a. Taj naon se pokazao.
~1ajpo_godnijim, posto je bilo ~oguce n_ajt~cnije oCitav~ti
geon1~l11Jske parainerre oene oblasti Jic:a 1 memonsan 1h u
kompJuten1. Ah, oper uopstavajuCi princip nije bio naden. . ..
.
Cak smo na neko vren1e obustavili rad: odsrupanJC geomen1Jskih
figura bilo je krajnje zamorno i one su se 1nogle porediti san10 _u
~~la: tivnim brojevi1na, sro nije dozvoljavalo da se podvrgnu
sransn&oJ obradi. Priblizavao se kraj te naucne ideje.
Ali, jednom prilikom san1, na srecu, piimetio zanimljivu stvar
k~ja na prvi pogled nije povezana sa potreban1a na11cne
oftaln1og~omeu'.Je. Pregledao sam perogodisnju devojcicu. Ona je
sedela u ~lu ,n1aJk~ stare dvadeset osan1 godina. Majka je nagnnla
glavu ka lieu cerke 1 sapcuc':i joj u uho, po1nagala 1ni da
pregledan1 njene oCi. Prekinuv:ii posmarranje ocnog dna, podigao
sam glavu i pogledao n1ajku i cc1ku zajedno. LJ lOIU oenutku pa7 ..
nju mi je privukJa cinjenica da SU roznjace majke i cerke bile
jednake veliCine, iako jc jedno telo bilo znatao manje od drugog.
"Zasto je veliona roznjaC'e kod njih jecin;ika? Zar ne bi, po
Jogici scvari, kod male devojCice romjaca rrebala da bude manja
nego kod majke?" pomislio sam.
Sakrivsi svoju radoznalosr, zavr'Sio sam pregl,ed devojcice,
posta\>jo dijagnozu, napisao zakljucak i odredio operac:iju.
Naredni pacijent /ec je srajao na pragu mog kabinera. ''Nije Ii i
kod ovog odraslog pacijen ta velicina roznjace ista kao i kod te
devojcice?" mislio sa.tn ja, i prisecajuCi se ociju devqjace,
posn1arrao sam oci pacijenta.
Di1nenzije romjace SU se prakticno pokazale identicnim. Onda
nisam 1nogao da se uzdtlim i zamolio sam sekrecaricu da pode po
kli-" nici i sakupi dvadeser Jjudi raz.Jicite srarosti, rasra i
polova. 'Kad su se skupili, uzeo sarn oftalmoskop i pregledao im oa
uporedujuCi jedne sa. drugima. Zamislite, din1enzije roinjace svih
ljudi, nezavisno od uzras
. .
-
l8 OFTALJ\llOGEOMETRIJA
ta, visine i reiine su se podudarale. "Cudno", mislio sam,
"osecaj je, da je dimenzija roinjace konsranta
ljudskog organizma - kao daje apsoluma jedinica mere u
organizmu!" Pored n1ene je sedela nasa lekarka-hirurg, Venera
Galimova -
sicusna lepa zena. Pogledao sam njena scopala i upirao: -
Venera, koji broj cipela nosiS? - Trideset per. Zasro? - Aja
cetrdeset ni. Slusaj, dodi da se pogledamo u ogled(llo! Prisli smo
ogleda\u: dva para oC:iju sa rowjacama jednake velione
gledala su u nas. "Zanimljivo", mislio sam, "U ljudskom
organizmu sve dimenzije su
relarivne: duZina ruku se razlikuje, velicina sropala se
razlikuje, razmere Jica se razlikuju, razmere trupa se razlikuju,
sromak je kod nekog velik, kod nekog pljosnar, pa se cak i razmere
mozga i
unurra~njih organa (jerre, ieluca, pluca i dr.) kod raznih ljudi
razliku-ju. A gle, velicina romjace je jednaka! Nije li neki
nauc.nik co vec primetio?"
Proucio san1 specijalisti&u literaruru, ali nikakvog pomena
o tome nisam nasao. Dalje, organi:i;ovao sarn masovno mere.nje
preenika roinjace pon1ocu specijalnog hirurskog sesrara pod
operacionim mikroskopom u poredenju sa merama sirine dlanova ruku i
scopala nogu. Sasravili smo varijacione redove, podvrgli ih
sracisti&oj obradi i ockrili da je precnik roinjace u poredenju
sa razmerama dlanova i stopala apsolurna konstanta i iznosi
10+-0.56 milimerara.
Dimenzije oene jabucice (uzduina osa oka) merene ulcrazvukom,
kako se pokazalo, posrepeno se povecavaju od rodenja i eek u
14.-18. godini doscizu svoju srednju velicinu od 24 mm. Precnik
roinjace se rnalo povecava od rodenja do cetvrte godine, a od cog
doba poscaje konsranta. To .jest, povecanje' dimenzija ocne
jabu(:ice prevazilazi
""" ~ -; . !~-. -- I ~--
Zasco se gledamo u o~i? 19
promenu dimenzije roinjace rokon1 rasra. Zaro kod male dece oci
izgledaju vece nego kod odraslih .
Zasro je preCnik roznjace konstanca? Tesko mogu da odgovorin1 na
to pitanje. Ali, ca apsolurna veliCina u ljudskom organizmu moze se
upocrebiti kao jedinica mere, posebno za oftalmogeomeoijskc po ere
be.
Pomisao da konstanma dirnenzija roinjace moie postati os\onac za
nalaienje osnovnih oftalmogeomenijskih parameca'ra javila mi se vec
kad sam po prvi put primecio Cinjenicu da su dimenzije roinjace
jed-niike. Ali, ca misao se konaeno uevrscila eek nakon sco smo
zamili sta-risticka isrraiivanja i nascojanja da konsrruisemo
geomeaijske figure ocne oblast:i Iica uzamajuCi u obzir konsranru
roinjace. U to vren1e, dosao mi je u poseru glavni ginekolog grada
Ufe. Cvrsrina njegove spoljasnje pojave nije izazivala sumnje.
Visoki rasr, veliki stomal
-
I 11
I: . ~ i ! '
20 OF'D\LMOCEOMETRIJA Oblik i dimenzije ta dva cetvorougla kod
svih ispiranih individua pokazali su se pocpuno razliati111, ali su
razmere dve romjace koje se na crtezu nalaze unutar velikog
cetvorougla bile savrseP.o jednake. Odatle se javila ideja da
upotrebimo preCnik romjace kao jedinicu mere za marematicku analizu
111alog i velikog cetvorougla, kao i nji-hovog odnosa. I to je, u
krajnjem ishodu, omoguCilo da izrazimo
~arematiCke karak:terisrike tih cervorouglova u obliku
jednaCine, cije ;e resenje davalo broj koji je karakteristican za
oftalmogeomecriju osobe koja se is pi ru je.
Kad je izracunara pomenuta "ofralmogeomerrijska cifra" glavnog
ginekologa, Lene Voronine i cetrl1aestogodisnjeg decak:a, pokazalo
se da je ~na kod svih raz.liCita. Glavni ginekolog imao je cifru
3474, Lena Voron1na 2015, a decak 2776.
Da Ii je moguce karakreristike velikog i malog cervorougla
dovesti u. vezu sa crtama lica svak:og coveka? Razloiili smo lice
glaVl1og g1nekologa, predstavivsi ga u vidu kombinacije
geomerrijskih figura. Isto smo uradili i sa licen1 Lene Voronine i
decak:a. Dalje, pokusali smo da nade1no maremariCku zavisnosr
kombinacije geometrijskih figura koje opisuju crre lica od
geomeuijskih karakteristika dva cervorougla. Ta zavisnost se
javljala dovoljno jasno, tako da smo uspeli da na osnovu
cervorouglova glav11og ginekologa rekonstru isemo osnovne l'rte
njegovog lica, koje su u principu licile na original. lsro smo
uspeli i sa licima Lene Voronine i decaka.
Opsle llZevsi, shvatili smo da smo uspeli da otkrijemo opsti
princip rekonsrrukcije lica prema geon1etrijskim karakterisrikan1a
oCiju.
Oftalmogeomerrijskt karakterisrikt olnog de/a lica
U daljem radll, na materijalu 1500 ispitanika, precizirali smo
principe rekonsu-ukcije lica prema geomerrijskim karakteristikama
dva cetvorougla. Ali, nije se mogla postia neka velika raenosr.
Zasro? Srvar je u tome sto mi imamo 22 oftalmogeometrijske
karakteris-cike, . a pomenuti cetv9rouglovi predstavljaju samo dve
od njih. lsrov:rernena matematicka analiza
svih 22 paramerra pokazala se
Za!to sc gledamo u o~i?
-
-
22 OFTALMOGEOMETRIJA
Pogled, koji deluje kao skener, snima infonnaciju sa oene
oblasti Jica, na kojoj se pomoeu malih pokreca kapaka, obrva, oenih
jabucica i koze odraZavaju nasa osecanja, a takode i vidljiva
individualnost svakog coveka. Mi se uzajarnno gledamo u oci zato
sto iz ociju (taCnije, iz oene oblasti lica), dobijamo dodacnu
informaciju 0 ljudskoj indivi-dualnosti i njenim promenama u obliku
osecanja i osera.
Nacini primene oftalmogeometrije Na kraju, gleajuCi se u oCi, mi
mozda cakode dobijamo i informaci-
ju telepatskog karaktera. A ako je zaisca tako, ne sme se
prenebregnu-ti prijem geomeoijske informacije sa ocne oblasti
lica.
Praktienu upotrebu oftalmogeomeoije moguce je podeli ri na
neko-liko oblasti: identifikacija osobe, rekonsrrukcija izgleda
coveka, odredenje rnentalnih karakrcristika licnosti, dijagnosrika
psihickih oboljenja, dijagnostika telesnih oboljenja, odredivanje
narodnosti i. .. proucavanje porel
-
~I I '. .. , ..
24
VOWA I 0 1
_I PLASIJTVOST
DOBROTA
ZLOBA
OF'lJ\l.MOGEOMETRIJA
postavljenog n a ugao, i prilicno pravilno je bio smescen unuear
velikog cervorougla.
U grupi "zl ih" bilo je moguce primccici da je veli-ki
cervorougao bio umereno spljosten i relativno uzan, a mnli
cetvorougao je popri-mao obi ik trougla postavl-jenog na vrh.
Karakteristike grupa "dobrote" i "zlobe" ta-kocle su bile veoma
raz.lio te.
Na kraju, sprovedeno isrraZivanje ne mozc se sn1a-trati
zavrsenim i ne odlikuje se velikom preciznoseu, ima-juCi u vidu
neveliku grupu ispi tanika. Ali, te cinjenice su veoma interesan
tne iz sledeCih razloga. Prvo, stice se utisak da su ljudi koji
imaju volju pre svega dobri.
Dn1go, plasljivi ljudi imaju sklonost ka 2Jobi (jednald n1ali
rrouglo\~), i obrnuto: z.li ljudi su i':esro plasljivi.
Naravno, postoji 1nnogo prelaz.nih oblika izmedu volje,
plasljivosti, dobroce i z.lobe, koji se mogu ofcalmogeometrijski
izmeri ti. Takode je moguce izrneriti i dn1ge covekove mentaJne
karakteristike.
'1. Objektivnu analiza ljudskil1 osecanja i oseta sprovodili smo
zasad samo povrsno. Ali, vec i prvi rezultati koje s1no dobili
pokazaJi su se veoma za.nimljivim.
Sea SU to oseeanja? To SU ljubav, negodovanje, ljumja,
zadovoljstvo i mnoga druga. Pesnici i pisci su opisivali ljudska
osecanja. Ali, lekari su retko obracali pal.nju na osecanja pri
lecenju bolesti, iako emo-cionalni clement uvek postoji u obolelorn
organizmu. U narodu se go vori da majka moze da iz.leCi dcte svojom
ljubavlju.
Za~to se gledarno u o~i? 25
Zar se ne bi mogao, na primer, oftalmogeometrijski izmeriti
stepen zaljubljenosti, iii stepen revolriranosti neke osobe? Mislim
da ce to uskoro biti moguce u onoj meri u kojoj se u kompjutersku
analizu bude ukljucio veci broj oftalmogeometrijskih parametara. A
u ovom trenutku, kad srno u stanju da podvrgnerno analiz.i 'samo 2
od 22 para-rnetra, rakva isrraZivanja se odlikuju ve!ikom
nepreciznoscu.
Oseti (bol, slabost, priliv energije ird.) tacnije se mere vec
samo na osnovu dva navedena paramerra. Ali, da se sprovede
konkrecno istrazivanje sa sratistickom analizom, nije bilo dov9ljno
inicijative: ceo
na~ centar je hirurska klinika i najvise napora se ulaze u
razradu i obavljanje operacija.
Jpak, mozemo re6 da oftalmogeometrijska analiza osecanja i osera
moze da orvori nove perspektive ne sanlo u medicini, vec i u
drugin1 oblastima nauke. Ona 1noze posebno biti korisno za
psihologiju; sigur no ce psihologija buducnosti vladati
matematiCkim ofcalmogeome nijskim metodama.
5. Dijagnostiku psihickih oboljenja oprobali smo na nekoliko
bolesnika sa dijagnozom "sizofrenija". Seo se lice paramerara
velikog cetvorougla, nismo na51i neke tipicne crre. Ali, kod svih
posrnatranih sizofren ika n1ali cetvorougao je t.ezio da poprimi
oblik trougla posravl-jenog vrhom nadole.
Ali, naravno, ne moze se postaviti dijagnoza "sizofrenija" samo
na osnovu izmena n1alog rrougla. Neophodno jc prouC:iti veci broj
ofcal niogeon1etrijskih para1nerara, za cije je prilicno specificne
i7..men(?, cak i pti pribliznom posn1atranj11, potrebna slozcna
matematicka obrada.
Po mom misljenju, perspektiva dijagnostike psihickih oboljcnja
na osnovu oftalmogeomeoije je prilicno dobra. Stvar je u tome sto
se savremeni psihijatri koriste
~izofrenija
izrazieo subjekrivnim metodama dijagnosrike, zasnovanim na
lekarevom subjektivnom rumacenju odgovora na posravljena dijagnos
tiCka pitanja. Subjektivizarn je u toj oblasti doveo dotle da se po
C:itavo1n sveru sire pretposravke o istinirosti i neistinitosti
nalicja psihi&e bolesci (prisetite se sealjinskih represija ili
mnogih kriminalnih
-
,
26 OF1AL!v10GEOMETRIJA
dcla). Pronalazak ofcalmogeomerrijskog mctoda omogucava da se
dobije dodama objektivna infonnacija, sto jc znatna pomoc pri
dijag-nostici psihiCkih bolesti.
6. Dijagnostiku somatskih (telesnih)
Ciroza jetre
oboljenja sproveli smo na primeru 4 bolesnika sa cirozom jerre i
4 bolesnika sa zapus-tenirn karcinon1om. Kod obolelih od kar-cinoma
nismo mogli da nademo nikakve specificne promene velikog i malog
cet-
vorougla, pa zato nema smisla govoriti o dijagnostikovanju raka,
pogo-tovo ne u ra11om scadijumu.
Ali, zato sn10 kod obolelih o
-
Glava 2
"Srednjestatisticke oci". Putevi migracije covecanstva pa"
svetu
U prechodnoj glavi sam stao na tome da se pomoeu
oftalmoge-ometrije mogu proub1vati ljudske rase.
Pitanje o poreklu ljudskih rasa veoma je interesanmo. I zapravo,
zasro se ljudi koji zive u raznim krajevima sveta medusobno
ra'2.liln1ju? Posroji Ii zakonitost izmene spoljasnjosti ljudi u
zavisnosti od toga u
~om .delu zcmljc oni i.ive? Gde se nalazi cenrar iz koga je
poreklo covecansrvo? Od koga smo nasrali?
Mnogi ucenjaci su nasrojali da nadu odgovore na ta piranja. Neki
od njih SU dokazivaJj bozansko porekJo coveka (ideaJisri), drugi
porcklo od 1najmuna (materijalisti-darvinisti). U drugu grupu
spadaju i ljudi koji su govori li da su razne rase ljudi nastale od
raznih oblika 1najmuna.
Postoje rnnoge klasifikacije ljudskih rasa. Francuski naucnik
Kivijc je ljude dclio na ni rase - belu, c1nu i zu1u. Deniker
(1902.) je s1nacrao da na Zemlji postoji 29 Jjudskih rasa. U
"Biitanskoj encil
-
'
30 OFTALMOGEOMETRJJA
TIBETANSKA !VISA
~ i4F-' ' ..
rasu. Je Ii to slucajno? Zar tu nema direktnih analogija?
RazmisljajuCi o tome, pokusali smo
-
32 OFIALMOGEOMETRJJA
s: .., ~ s .., ... :3 ;3 ~-0 !"l 0 n
~ "=!. 0 -
8' ~ < "' ~ 8' < I: ;:, "' '""'. ~ ....
'C 'O "' ~ 0 :::i
er (1) ....
0
Sre
-
34 OFTALMOGEOMETRIJA
ljasnjost, a posebno na ocnu oblast lica (paleosibirska rasa).
Od pale-osibirske rase odvojila se uralo-altajska rasa, koju danas,
kako meni izgleda, predsravljaju altajci i baskirci.
Uralo-altajska rasa posrala je rodonacelnik slepog ogranka u
koju SU redom usli laponoidna (Lopari) i baltiCka rasa. 0vu
poslednju, kako se rneni Cini, predsravljaju Finci. Takode, ne
iskljucujem da je balticka rasa (moguce, zajedno sa laponoidnom)
posrala predak savremenih Tarara, Cije sarn oCi proucavao. Vezu sa
tim slepim ogrankom mozda irnaju Esronci i Madari .
Sledecu etapa u sistemu sukcesivne oftalmogeometrijske
izmenljivosti oC:iju predsravlja juznosibirska rasa, koja je siroko
rasprostranjena na teritoriji Sibira i Kazahstana. Po mom
misljenju, toj
~asi pripadaju savremeni Kazahi i innogi severni narodi (Nen
-
36 __________________ _ _::OFYJ,lv!OGEOMETRIJA
A212
A1Jl
D3/l
Put A
Tibetanska rasa
~~, l.?J ~., ' '4; ( ..... . ... ,..,
A.1
A2
.
A3
A4
LO-LO
A3/2
A3/3
I I I : ! : I ! ! I I I ! i ' I .
I :
~--
Sred njescati ~cicke oci 37 Put A (nastavak)
A6
A7
A7/1
A8
LO-LO
-
38 OFL>\LMOGEOMETRIJA
(vacra, voda, nebo, kuca, zena i slieno) japanski i finski -
mozda cete nae slienosti medu njima, ili zajednicki koren. Slicno
tome, pokusajte
-
'
t, . . .
40
Bl jumoazijatska 82 papuanska B2/l azijatsko-pigmejska
82/2 dravidska
Put B
OFTALMOGEOMf.TR!JA
82/3 ainska 83 melanezijska 84 vedo-indonezijska BS a
usoalijska
KaZi re mi, znare Ii odakle su u davnoj proslosti dosla
juznoindij-ska plemena?
Prica se da su moji preci dosli u Indiju sa osrrva Polinezije
odgo vorio je lckar.
Slaze se prokon1enrarisao sam. Na isroj coj konferenciji nasao
sam indijskog lekara koji je imao sve
odlike tiberanske rase. Izvinire obratio sam mu se severni
Indijci se po spolja5njosti
razlikuju od juznih Indijaca. Sea vi mislite, da Ii su jul.ni
Indijci odnckud dosli u Indiju iii su uvek Ziveli ovde?
Ne znam tacno, ali najverovatnije su jul.ni lndijci veoma davno
odnekud dosli na tericoriju lndije rekao je lekar koji je imao
odlike ti betanske rase.
Srednjescacisricke o~i
I ~~ .. -.
Bl
B2
B3
BS
Put B
Tibetanska rasa
........ . .
'~ ~~ .. ~. . . ..
B213
41
-
42 OFTALIV!OGEO!'JIETRIJA
Eco, vi ste po spoljasnjim karakte1istikan1a nasravio sarn ja
cipieni predscavnik sevemih Indijaca. Da Ii su i vasi preci takode
odnekud Josli na teri toriju Indije?
Mi smo oduvek ziveli ovde odgovorio je lekar. "On je zaista u
pravu" pomislio sam - "Tibcc i sever lndije se
mc
-
44
Put C
Cl - pamirska CJ/1 - sevennokavkaska C2 - etiopska C3 -
negroidna C4 - afriCko-pigmenoidna CS - busmanska
OF'!Af.MOGEO/\{ETRIJA
rimo na to pitanje, ali u narednim poglavljima, kada se budem
podrobno pozabavio zagonetnom civiliz.acijom Atlantidana, ciralac
ce nae mnogo interesantnih raz.misljanja i onjenica na ru temu.
Put rnigracije D U raj pur, prema oftalmogeometrijskim podacima,
nakon tiberanske
ulaze sledece rase: armenoidna, dinarska i severna. Armenoidna
rasa dala je ogranak - sredozemnu rasu, a dinarska rasa - alpsku
rasu.
Srednjestaristi~ke o~i
- .. -
Put C
~~r=====~:::!J Tibetanska rasa
. . .
. .-~ .. . . ..
I.~-,.. . .. Cl
C2
C3
cs
45
-
46 OFTALtv.OGE01'fETRIJA
Ali, po sisteinu matemati&e slicnosc:i ociju, ti.b:ransk~
rasa j~.dalj~ od armenoidne nego od susednih rasa - paleos1birske,
J~Znoa.ZJJske 1 pa!nirske - na drugin1 putevima. Zato smo
pretp~srav~h ~a 1zmed~ tiberanske i ain1enoidne mora bi ti jos
jedna rasa, koJa niJe us la u klas1-rJ>aciju A. Jarha. Koja je
co rasa? _ .
Nekoliko puta sam bio u Iranu i svaki put sam se cud10 do
apsurda dovedei1oj islamsko-fundamentalistickoj praksi: u vre~~
Ramazar1a coveka koji nesco pojede do zalaska sunca mogu uhaps10,
~. zene n~ vruoni od 40 stepeni idu u dvoslojnim debelim crnim
~grt~~~ma, kOJ~
pokrivaju sve os1m OCJU. lranc1 su cmokosi i crnpurasti i
najvise podsec~ju na Azerbejd?ance. Ali, mcdu njima se ponekad
srecu plavokosi ili ridokosi ljudi prilicno sverle ko7.e.
- Ko su ti plavokosi ljudi? -upitao sam iranskog
ofralmolo-ga.
- To su Persi - odgovorio je on.
- Zar Persi nisu c:mokosi i franske zene cmpurasti?
- Oko 40o/o stanovnistva u lranu Cine AzerbejdZa.nci, veliki
proce.nat Kurda, Belud~a i drugih n~roda svi oni su camnokosi i
cmpurasti. A starosedeoa Pers1 su beh. Istin~ oni su se u velikoj
meri pomesali sa drugim narodiina, ali se
pravi Persi razlikuju od drugih iranskih na.roda. . . Setio sam
se neke knjige (ne secarn se koje) o tome kako Je H1?er
smatrao bracom po krvi arijevsku rasu (imajuci u vidu Nen1ce*),
1 to bas Perse i radi obnove neina&e rase organizovao j e
brakove izmedu Nemaca i' Persa. A mozda je I-litler bio u pravu u
tome da Nemci i Persi imaju zajedni&o poreklo?
Na;;ivaci ar.jl!Vskom rasorn samo Nemec nije pravedno, jer u
.1~~ogi'.'.1 izvorima .. (Blavacka, Rerih) arijevcima se nazivaju
svi ljudi savremene civilizac11e nf.
srednjesracisti~ke o~i 47 U lranu, prilikom pregleda pacijenata,
naisao sarn na jednu ridu
Persijanku, majku deceta koje je doslo na pregled. - Da Ji sre
vi Cistoktvna Persija.nk
-
. ,.
48
Put D
02 - armenoidna 02/1 - sredozernna 03 dinarska
OF"TALlvfOGEOMETRlJA
03/l - alpska 04 - sevema .
pojavile znatnO kasnije, pa SU se zatO cak i U okviru jedne rase
rasirile razliCice religije. Mnogobrojni racovi u com regionu
vodili su domi-naciji jednih i iScezavanju drugih jezika, pa je
zato jezik u velikoj meri izgubio znacenje kao odlika neke
rase.
Nama, Evropljanima, svakako je cudno sto je, prema
oftalmoge-omeoijsk.irn cinjenicama, jedan od nasih predaka
annenoidna rasa; savremeni Jenneni se suvise izrazito razlikuju od
drugih evropskih naroda. Ali,'medu Jermenima vlada uverenje da su
drevni predscavni-ci tog naroda bili svede koie i plavooki, a
danasnji izgled Jennena
Ovde st ne uzima u obzir kolonizacija konrintnaca i srvaranjt
takvih driava kao sto su SAD, Ausrralija i dr, koja se odigrala
znacno kasn ije. E.M .
Srcdnjcsratisricke ~i
D2/J
D3/l
Put D
Tibetanska rasa
Persi?
Dl
D2
""T ',,. . ,, ' .. -:' ... :~:. -: ... ;.. .. , ......... . . .
.... ..... .
. .
D3
D4
49
-
so OFTALJV!OGEOMETRIJA
ci tog naroda bili sveclc koZ.e i plavooki, a danasnji izgled
Jennena fom1irao se kao rezultar n1esanja sa drugirn kavkaskirn
narodima.
Po oftalmogeometrijskim podacima, arrnenoidna rasa je osim
cisrih Evropljana (dinarske, seveme i alpske rase) dala takode i
sredozemnu rasu. Ona je, raselivsi se oko Sredozemnog mora, dala
takve naizgled nespojive narode kao sro su !ralijani i Arapi. Oni
imaju razliace jezike, razliCite religije, ali su im oci srodne. Ne
1nogu nista da tvrdim, ali s;i po morn n1i51jenju bioloski oni
jedno, a jezi&i i religiozni momenti ja-vili su se kasnije.
Uzgred receno, severni Italijani razlikuju se od jumih. JuZ.ni
itali-jani su, kako rni izgleda, tipicni predstavnici sredozen1ne
rase, dok su severni Italijani proizvod mesanja srcdozemne rase sa
sevcmom i alo-skom rasom.
Dinarsku rasu, koja je takode porekla od armenoidne rase, prema
brojnin1 naucnicima, danas predsravljaju Juzni Sloveni (Ukrajinci,
Bugari, Jugosloveni i dn1gi). Ali, najbrojniji slovenski narod .
Rusi . razlikuje Se po spo}jasnjosti i oama od tipicnih
predsravnika dinarske rase, na primer Jugoslovena.
Ko su Rusi? Proucavao sarn n1ske oCi i pren1a
ofraln1ogeomctrijski m pokazateljima mogu da kazem da su Rusi
najverovatnije proizvod mesanja dinarske rase sa laponskom i
balti&om rasom (Tatarima, KowJma, Fincima, Esroncima i slicno),
co jesr, sa rasarna kojc su nasrale iz potpuno drugog izvora
eovecanstva - puta migracije A.
Dinarska rasa je, prenia nasoj sen1i, dala alpsku (Francuze,
sevcrne Spance i dr.) i sevemu (Nernce, Engleze, Svedane i dr.),
tako da smo Francuzima, Nemcima i E.nglezin1a najbliza "braca po
klvi" rni -Sloveni. U tom pogledu Hitler nije bio u pravu,
gledajuci na Slovene kao na degenerisani ogranak u razvitku
covecanstva, koji n1ora da bude unisten, a na Perse kao na bracu po
krvi; i Persi i Sloveni pri-padaju istom rasno-geneti&om korenu
- putu migracije D.
Fenomen Jevreja Jevr~ji, zahvaljujuci torne sto se njihov izvor
nalazi na Sinajskoni
poluostrvu (obecana zem.lja), pripadaju sredozemnoj rasi. Zato
su nji-hova najbliza "braca po krvi" Arapi, jumi Italijani i
Spanci.
'
1 I l i
' \
srednjcstarisril'ke oCi 51 Podjednako je sigumo da taj narod ima
zapanjujuce raznoliku spo-
ljasnjost: od beloputih evropskih Jevreja do gotovo crnih
etiopskih Jevreja. Sea je uzrok tome?
U relativno bliskoj iscoriji, jevrejski narod je izgubio svoju
zemlju i raselio se po raznim krajevima svera, oeuvavsi pri tome
svoju nacional-nost pomoeu religiozne zabrane mesovitih brakova.
Naravno, iako ta zabrana nije sroposromo ispunjena, ne mozemo
poricati njeno delo-vanje. Zaro je nerazumljivo zasto se, pri com
ocuvanju nacije i njenih sustinskih osobenosti (kukure, obicaja
icd.), spoljasnjosc Jevreja coliko izrazito razlikuje u skladu sa
geografskim razmesrajem. Buharski Jevreji lice na Uzbeke, kavkaski
JevTeji - na J
-
52 OFD\LJ\10GEOMETRIJA
Rasizam iii jedinsrvo naroda Za obiene ljude rec "rasa" pre
svega ima negativan prizvuk, jer
izaziva asocijacijc na ncmacki rasizam i rat koji su fasisti
zapoceli vodeni tom idejom. Josjednom ponavljam daje pojam
"arijevska rasa" nezakonit, zato sto se cela nasa Jjudska
civilizacija naziva arijevskom (pre nas su postojale civilizacije
Atlantidana i Lemurijanaca), a Hider i njegovi prvi ideo[ozi dali
SU naziv Citave nase spoJja.Snje civilizacije jednorn narodu
(Nemcirna), da bi israkli izuzemu ulogu Germana.
Ali, rec "rasa" je antropobioloski, a ne politiCki pojam. Tune
posto-ji analogija izmedu pripadnosti nekoj rasi i mentalnih
sposobnosti ili preduzin1ljivosti ljudi. Sravise,
oft.almogeometrijski proracuni su pokazali strogu zavisnosr
promenljivosti oCiju u skJadu sa cetiri puta migracije covecansrva
sa Tibeta, sto ne osravlja mesta ni za kak-vo posebno isticanje
bilo koje rase. Takode ne bi trebalo smarrati da su krajnje rase sa
bilo kog puta n1igracije najrazvijenije; uporedite puteve migracije
D i B - visokorazvijenu sevemu rasu sa puta D i poludivlju zavrsnu
australijsku rasu puta B.
Stepen razvijenosti raznih rasa, po mom n1isljenju, zavisi ne od
antropobioloskih karaktcrisLika, vec od slozenih okolnosti koje
dovode do pojave parnetnili, dobrih i preduzimljivih voda koji su
sposobni da svoj na.rod povedu puten1 napretka i srvore uslove (kao
sto je, npr. dernokratija) da se taj p1incip progresa oeuva i u
buducnosti. Mora se priznati da su u ovon1 isrorijskom trenutku
seveme rase (Nemci, Englezi, Amerikanci i drugi) razvijenije od
dinarskih rasa (Sloveni). Ali, setimo se doba Petra I; Rusija je
doZivela veliku ekspanziju napretka, i sa.mo je okrobarska
revolucija osujetila rnoguenosr Rusije da posrane vodeca zemlja
svera. Isto se to moze reCi i o Japanu, koji se zahvaljujuCi
mud.roj politici svojih voda, od trecerazredne zemlje izdigao medu
nekoliko vodeCih zemalja u sveru.
Naravno, tesko je ocekivati ekonomska cuda od, na primei;
austra-lijskih aboridzina iii indonezijskih Papuanaca, zato sto je
odsustvo napretka u odredenom istorijskom periodu dovelo do
posrepenog podivljanja ljudi, koje se vec od.razilo i na menralne
sposobnosti pred-stavnika tih rasa.
I tako, po mom misljenju, stepen razvitka ove iii one rase
zavisi od karaktera njenog istorijskog razvoja: sto je dalje ra
rasa otisla na putu
l-- .. .
Srcdnjestatisci~ke o~i 53
napretka, co je razvijenija, i obrnuro. Srabi!nog. sranja na
du?i vre-menski peliod nema. Stabilnost postepeno prelazi u
nazadovanJe. Bog je coveka stvorio kao princip stalnog napre_tk~,
za~o ~e on ?u.~ da napreduje. U protivnom nasrupa nazadovanJe 1
vracanJe u div!Jasrvo.
Oftalmogeometrijska istraZivanja, kao i druga proucavanja i
hipot.eze te vrste, pokazala SU da je COVCCaDStvO pOniklO iz
jedin-Stvenog izvora, u krajnjem ishodu, od gena jedne pramajke i
jednog praoca. Ponikav$i na Tiberu, coveeansrvo se rasprostrlo po
Zemlji. U tom pogJedu je covecansrvo bioloski i genetiCki jedno,
Svi Jjudi SU bJaCa i sestre.
Pr'.rodno, regredirane i podivljale narode su istisli, istiskuju
ih i istiskivace ih i dalje razvijeniji narodi. Njih ne bi crebalo
posebno Zaliti, jer SU Sarni tome krivi. Ali, COVecanstvO Ce,
ocigJedno, brzo doci dotJe da ce biti srvorena jedna planerama
driava i jedan jezik. To ne samo da diktira zd.rav razum, vec je to
i odredeno genetsko-bioloskom sustinom coveka.
1 I I .
I
-
Glava 3
v
Cije oci SU naslikane na tibetanskim hramovima?
I rako, analizirajuCi oci ljudskih rasa, dosli smo do zakljucka
da je savremeno covel':anstvo poreklo iz jedinsrvenog tibetanskog
korena. Tada je ispravno ako se zapinuno: a od koga je u pocetku
nastalo covecanstvo na Tiberu? Ko SU praorac i pramajka savremenog
coveka?
Posroji rnnostvo h.ipoteza o poreklu covecansrva na Zemlji.
VeCina materijalisti&.i orijentisanih nauenika se slazu da je
covek porekao od r.1ajmuna. Dokaze za to oni vide u arheoloskim
nalazirna osrataka prvobimih ljudi i njihovih primitivnih oruda
(karnene sekire i dr.). Prati se jasna clinanlika razvoja od
covekolikih majmuna do potpuno razvijenog savTen1enog coveka. Ne bi
bile moguce ne verovati u to.
Ali, citav taj dinamiCki proces formiranja coveka ocl maj111una
n1oguce je sa isrom raenoscu predsraviri kao obmut - kao nastanak
niajmuna od coveka. Za ro ima isto tollko dokaza koliko i za
pomenu-ru darvinisticku hipotezu: na Zemlji postoji prilican broj
divljih pleme-na, koja su u roj meri divlja, da su znamo blize
majmunu nego coveku. Zaro rvrdnja o poreklu coveka od majmuna ni iz
daleka nije rako ubedljiva kako na p1vi pogle
-
56 OFV.l.t-10GEOMEiRIJA - Da Ii si nckad cuo za "vizit-kartu"
tibetanskih hramova? - Ne, sta je to? Nikad dosad nisam bio na
Tibetu ... - Svaki tibetanski hram - rekao je Lobankov - kao
"vizir-kartu" ima
crtez ogromnih, neobienih ociju. Ogromnih! Neobicnih! One te
gleda-ju kao da te gleda citav hrain ...
- Kakve SU re oa? - Neobiene! Ne kao ljudske! Pri tome je, znas,
nacrrana bas ona
oblast lica koju mi proucavamo pri oftalmogeo1ne!lijskim
istrai.ivanji-n1a. Neverovatno, kakva podu-damosr! Bio sam sokiran
kad sarn ih video - apsolutno ista stvar koju smo.proucavali kod
ljudi, tu posroje svi nasi oftalrnogeometrijski para-metri, ali su
oCi sasvim drugacije.
- Nije lose! - zviz.nuo sam u z.nak odusevljenja.
- Pri tome svaki tibetanski hram ima nacnane re oCi. One su
ogrom-ne na pola zida! Zaisra, neko je ostavio crtez tih ociju kao
svetinju nasravio je Lobankov. - Slusaj, sja-jno je ispalo:
izracunali sn10 "sred-njestatisticke oa"' pretpostavili da ro nije
slucajno, i eto ...
- Da, nisu uzalud "srednjesra-tistiCke oci" imale veo
tajnovirosti! Naucna logika pokazala se kao taena ...
- Nigde drugde u svetu ne posro-ji tako nesto. Ni na jednom
hramu .
i ; ; t. . --
. . .~.
- .
-----::-T
Neobicne oci na cibecanskom hramu
u svetu nisu nacrtane oci. Samo ovde, na Tibetu, gde spadaju
"srednje-statisticke oO." ...
- Jesi Ii pitao lame Cije su ro oCi? . Naravno! Neke lame,
uglavnom niieg ranga, kazu da su to oo
Bude, a druge lame (visokog ranga) cute, nista ne govore. - Jesi
Ii bio uporan kad si pitao lame visokog ranga? Cije su to oCi?
'
.
I
I Cije su ~i n~slikane na t iberanskim hramovima? I ' J
'
Budiscicki hrom u Katmanduu
57 11 '
. , _
f .
I ' ' . 'J ...
I
' '
-
58 OFIALJ\!OGEOMETR!JA
- Raspitivao sam se veoma upomo. Ali. .. niSca ne kazu, skrefu
raz-govor na drugu remu, oseca se da je cajna tih ociju za njih
veoma vawa. Taj simbol govori o necem veoma bi mom - rekao je
Lobankov.
- Da Ii si fotografisao ce oCi? - Naravno! Jos sam snimio i
video-kamerom. Tog isrog dana sam se sreo sa Lobankovin1. Zajedno
sa Valentinom
Jakovljevom uneli smo crcez neobienih oCiju u kompjucer,
shematizo-vali ih prema glavnim oftalmogeometrijskim kricerijumima
i poceli analizu. U OVOj knjizi Sam rekao da je moguce, koriste6 se
ofcal1noge-ometrijsk.im principima, manje-vise taeno reprodukovati
izgled eoveka prerna njegovim oCima. Pokusali smo da uradimo bas to
- da rekon-struisemo oblik coveka Cije su oo naslikane na
tiberanskirn hramovima.
v
Sta govore oci naslikane na tibetanskim hran1ovuna
Necu se zadrzavati na deraljima rne~oda rekonstrukcije izgleda
coveka cije SU 00 naslikane na tibetanskim hramovi1na, da ne
zama-ran1 citaoce suvopamom maren1atickom analizoni. Naponienufu
samo sledece scvari.
Prvo, pada u oci oclsuscvo nosne kosti, koja uvek postoji u
crtezinia obienih ociju. 0 ccn1u govori odsustvo nosne kosti?
Poznato je da kod savren1enih ljudi nosna kosr zaklanja cleo vidnog
polja sa unurrasnjc strane: spolja vidno polje iznosi 80-90
stepeni, a unutra - 35-40. Zato savremeni ljudi imaju binokulami
vid (gledanje sa oba oka, kojc omogucava da se vidi velicina nekog
predmera i rastojanje od njega) samo u oblasti 35-40 stepeni, a ne
u 80-90 sa svih srrana. Ta nepogod-nosc, koju izaziva nosna kost,
gocovo je neprimecna pri dnevnom svetlu, a primetnija pri
vesrackom, ali pri svedosti crvene sijalice ona vec znatno smera,
oceiavajuCi odjenraciju u proston1. Kad ne bi pos-tojala nosna
kost, ljudi bi ima!i binokulami vid u oblasti 80-90 srepeni sa svih
strana, sco bi olakSalo orijerltaciju u prostoru na crvenoj
sver-losti.
Mozda je sopstvenik neobicnih tibetanskih oCiju Ziveo u okolini
osvetljenoj crvenom svetloseu? Ta precpostavka ima rezinu, jer u
pogledu funkcije vida moraju poscojati mehanizmi adapracije koji
omogucavaju da se maksimalno poboljsa vid. Mehanizam adapcacije u
vidu odsusrva nosne kosti nije roliko vazan pri oblcnoj dnemoj
svet-
' I -
t 1 t
1 t ,
i
., .
' .
' ' ' ' ,
tije su o~i naslikane na ribecanskim hramovirna? 59 Josri, ali
je u uslovima crvene svedosri vazan.
Tada sam uzeo knjigu 1elikog proroka Noscradamu-sa (1555. god.)
i ru proarao da je prethodna civilizacija ,\tlantidana Zivela u
purpur-0ocrvenoj svetlosti: nebo je qilo crveno, drvece purpumo
) .
..
. '.
ird. Odatle sc moglo zakljuCiti da su na tiberanskim hramovima
nasli-kane oCi coveka prerhodne civilizacije - legendarnog
Atlantidanina.
A danas je nebo plavo i nase oci SU Se tome prilagodile. l\1eni
izgle da da se boja neba mora promeniti sa izinenom ose rotacije
Zemlje. Kod Nosrradamusa sam rakode proCitao da se prilikom
globalne katak lizme koja je unistila Atlanridane rakode promenila
osa rotacije Zcmlje i pomerili su se polovi.
Drugo, paznju ptivlaa neobicnc ispupcenje go1njih kapaka oCiju
koje su nacrtane na tiberanskim hramovin1a. Dok gotnji kapci
savre-menog coveka imaju oblik pravilnog luka, ove d.ruge in1aju n
a gomjim kapcima izbocine na sredini koje se spuscaju nanize,
nadnoseCi se nacl roznjacom.
Sra bi to n1oglo da znaci? Pre svega to da se ocrii prorez pri
zat-varanju oCiju nije potpuno zarvarao, jer ro ne dozvoljava
izboCina na gomjcm kapku. u tom slucaju oCi mogu da sacuvaju
pedferni vid kroz boc.ne dclovc roznjace. A posto nosne kosti nije
bilo, i vid je imao
~ )
a) shema oliju naslikani/1 na libecansl~im ltrarrzovima b) shema
oliju savrtmenog covoka
binokulami karakter u celom vidno1n polju, vlasnik neobienih
tibetanskih ociju mogao je da vidi i zarvorenih ociju. Takav vid,
svakako, nije bio ba$ jasan, ali je bio sasvim dovoljan za ori-jen
raci ju u prostoru.
OCi savTernenog coveka ne rnogu imati rakav "oJijencisuCi vid"
kad se zarvore, jer nemaju Jcrajnji perifemi bmokulami vid (iza
nosne kosti), a gomji kapak
-
60
ne moze da pokrije osnovnu povrsinu roi.njace, a da pri tome
ostavi poluocvoren ostatak oenog proreza.
Osobina neobicnih tibecansk.ih ociju da zadriavaju
"01ijentis11C:i vid" kad su zatvorene d~velo je do pojave jos
jednog mehanizrna adapcacije - dugackog i unutra i naniie savijenog
ugla ocnog proreza. To svedoo o pojacanom suzenju (pojacanorn
lucenju i oti-canju suza), sto je neophodno da bi sc sacuvala
vlamost oCiju pri nepotpunom zatvaranju ocnog proreza.
-Cime se mozc objasniti neophodnost da SC oeni prorez nepocpuno
zatvara i da se pri ton1
OFTALMOGEOMETRIJA
. .
sa~uva "~rijentisuCi vid"? Za to nisrno nasli nijedno dn1go
objasnjenje OSlffi da ~e to neophodno da Se zastiti romjaca pri
brzorn p)ivanju pod
~odom. Cove.k Cije su oci naslikane na tiberanskim hran1ovima
n1ogao Je da brz.o phva pod vodom, pokrivajuCi oserljivu roi.njaeu
izboonom gomjeg kapka, a da pri tom sacuva "orijentisuCi vid".
Takva konscitu-cija ociju mora da svedoCi o torne da su pon1enuri
ljudi vodili vodoze-ma&i oblik Zivota.
U Nostradamusovoj knjizi sam proCitao da su Atlancidani Ziveli
na mnogobrojnim ostrVima koja su posrojala u tovreme i da su irnali
pod-
vodn~ ?lancai.e, gde su gajili svoje morske plodove. Dakle,
posro su konsoh podvodni oblik poljoprivTede, ti ljurli su vodili
vo
-
62
nergije (teleparijc i dr.), i kako svcdoce le-gende, moglo jc da
cini cuda - prenosi misli na daljinu, deluje na graviraciju, lea
bolesti itd. A indijske zene, moguce je, pomenuru pegu crtaju kao
simbol secanja na raj cudorvorni organ.
Otvorio sam Nostradamusovu knjigu i tu nasao
-
64 OF1Al.MOGEO!l1ETRIJA
- ProCitajte rajnu doktrinu" Elene Blavacke. Kako sarn shvatio,
vi je niste citali.
- Nisam. - Vi, Rusi, Ste sreeni! u vasoj zemlji rodila se jedna
od najvecih
Posvccenica na sveru - Blavacka. U toj knjizi mozetc nae mnoge
tajne drevnih naroda. Istina je, ono sto je u toj knjizi napisano
tesko je shvati1], jer se zasniva na posebnoj boZailskoj logici.
Ali, ako se upoz-nate sa Istocnom logikom i Istocnim znanjima o
proslosti, mozere razumeti Blavacku.
- A da mozda pokusamo da vodimo orvoreni razgovor? - pririskao
sarn ga ja.
- Pokusacen10. Ali, Vi nemate dovoljno znanja Istoka. Vi sre
Zapadni nauenik - odvratio je Ananta Krisna.
- Da Ii biste niogli
-
66 OFTALMOGEOMETRIJA
Da Ii su se ljudi drevnih civilizacija zadnali na Zemlji?
Naravno, svakako je tacno da su na Zemlji i pre nas pos[ojale
ljudske civilizacije. One SU dostigle visoke teh.noloske nivoe,
pti cemu se koriscenje sile u korist zlih misli pokazalo kobnim -
d1ilizacije su unistavale same sebe. Potom se na rusevinama stare
civilizacije radala nova, i tako dalje.
Ako bi danas, pretpostavimo, vcc na nivou tehnoloskog razvoja
nase arijevske civilizacije neka od glavnih supersila (SAD, Rusija)
pri-tisnula dugme za nuklearni napad, covecanstvo bi unistilo sarno
sebe - hladna i radioaktivna planeta (nastala bi nuklcarna zima)
posrala bi nepogodna za zivot.
Moc zlih mislije ogron1na. Zle rnisli usmeravaju tehnolosku moc
ka unistenju i mogu dovesti do sarnounistenja civilizacije. lako mi
jos uvek slabo shvatamo prirodu dobra i zla, u njima leZi ogromna
moc. Ne vodi uzalud kult dobra napretku, a kulr zla i vlasti -
razaranju. Zaro duhovni razvoj ljudskog drustva u smislu dobra ima
sustinski vazan znacaj, pa ima i materijalno otelotvorenje.
Ivleni izgleda cla je Japan jedna o
-
DEO II
"S H " I d 0 Ill - pos e Ilja poruka COVecanstvu (indijsl
-
I
70 "SO HM" ~ gioznih znanja i savremene nauke, koje su posebno
mogle biti znacajne u Indiji i Nepalu gde su joga, mediracija i
slicne prakse, tesko objasnjive iz perspektive savremene nauke,
resno povezane sa religi jom i smatraju se jednim od glavnih puteva
usavr5avanja coveka. Nas bi mogli smatrati budalastim nauenicima i
govoriti sa nama prostim jezikom, ma koliko duboku kompjutersku
analizu oC.iju da im pokaiemo.
Zato smo se povezali sa ofcalmoloskim drusrvima u Indiji i
Nepalu i preko njih zakaz.ali konferencije i pokaz.ne operacije u,
raznim gradovima. Na5e nove operacije koje koriste cransplaracioni
materijal "aloplant'', zasnovan, cako reCi, na "gajenju" tkiva
samog pacijenra (krvnih sudova, prozime romjace, beonjace, koze,
ird) vec vise od
Na oftalmoloskoj konferenciji u lndiji
deset godina izazivaju veliko interesovanje u oftalmoloskom
sveru, zato sco mogu pomoa grupi bolesnika koji se srnarraju
neizleovim. Iz iskustva smo znali
.
da mnogi oCni lekari u svojim gradovima imaju neprikosnoveni
ug!ed sa kojim SC .ne moze poredi.' ti cak ni ugled visokih
anovnika.
.
;
orgmdzacija mcdunarodne ekspeicije 71 To sco cc nas vodea
lekariofcalmolozi upoznati sa religioznim
uCiieljima moglo je da bude veoma znacajno, tim pre sco se oci,
koji-ma mi uspevamo da vratimo vid, na raznirn jezicima nazivaju
"ogledalom duse".
Marsruca koju smo odabrali prolazila je kroz mnoge gradove i
naseljene oblasti Indije i Nepala, gde su bili skoncentrisani u
naucnom pogledu najinreresanmiji hramovi hinduisticke i budistiCke
struje. u tim gradovima smo planirali da se susrecnerno sa
naucnicima koji proucavaju isroriju religije. Takode srno planirali
da oderno do rnalih pagoda u Nepalu, smesrenih dalcko u planinarna,
i da razgovararno sa 1nonasima-isposnicima. U Indiju smo krenuli
nas rroje: Sergej Selivescrov, Vener Gafarov i ja. lz indije je
rrebalo da lerirno u Nepal, g
-
72
..
.
E. R. Mu/dasev voda ekspedicije
--"""' . ' ,,;. .... ,.) ..... - l
S. A Se/ive.scrov
. .
'
.. . ~-. .
S. Ariel (Nepal)
t:i.-
.
' '
J l
. \". V. M. Lobankov .
::amenik
V. G. Gafarov
K. Budaalarija (Nepal)
-
V. G. Ja.lcov!jeva
Dokror Pasrila (lndija)
I
Glava 2
v Sta znaju obicni ljudi 0 poreklu covecanstva
Ako u Rusiji, An1erici, Nen1a&oj i slicnim zemljama upitate
o tome obicne ljude, neki ce smesta odgo,voriti da su ljudi nastali
od majmu-na, neki ce odgovo1iti da su posetioci iz svemira doneli
seme covecanstva na Zemlju, a najveCi broj ce na vas gledati kao na
cudaka i promrmljati: "Ne znam", pokazujuCi sami1n svojim izgledom
da im to uopste ne rreba, kad u 7.ivon1 ima rako mnogo problema kao
sto su okopati povrnijak, otiCi u prodavnicu, plariri racune itd.
Na provoka tivno piranje kako su, po jednoj od darvinistickih
teorija, razni ljudi nas1...:; od raznih vrsta majmuna, ljudi
veCinom poCinju da porieu Darvina, posto im je oCigledno tesko da
izaberu izmedu makakija i
~... . .1ze i posro sve vise uvidaju ncdostojnost rakvog jednog
rodaka. U lndiji i Nepalu niko cak i ne pominje maj1nune, a
pomenuto pro-
vokativno pitanjc kod njih ce sarno samo izazvati smeh. Majmuni,
koji
--.
L Nedosrojni srodnici?
,
-
"
74 "SO HM"
tamo skacu po krov0Vin1a kuca i kopaju po kantama za smece, kod
njih ocigledno izazivaju takva osecanja kakva kod nas izazivaju
golubovi ili vrane i ni kod koga se ne javljaju osecanja posrovanja
kao prema roditelji-ma. DrugaCije je sa .kravama -One SU svere
ZiVOtinje.
U tirn zem!jan1a stanovni.Stvo je ubedeno u bozansko poreklo
covecansrva. Naravno, obican covek ne n1oze da objasni sta ro znao.
On je naprosto od det-injsrva naucen osnovama bu-
Obican lovek iskreno veruje u disticke religije, pa iako nije
bozonsko poreklo covecanstva. razumeo mnogo od duboko
nauenih postavki velikog Budinog ucenja, svejedno poznaje
tennine kao sto su medi tacija, "trece oko", samilost. U rirn
zemljama, obican covek iznad svegaiskreno veruje u velicinu
religioznog shvaranja sveta u ubedenje daje duhovni razvoj
neophodan, a na piranje o sustini reli-gioznog ucenja
najverovatnije ce, s obziron1 na nerazvijenosr i oskud-nost svog
recnika, odgovoriti: 'ro je komplikovano".
. Budisticka religije je, po mon1 mis!jenju, najdublje n
-
76
!
Toeak koji simbolizuje velnosc due i dklic11osc iivoca i
smrci
"SO HM11
samih ociju. N aravno, i one bi zelele da nakanninisu usne,
nas-minkaju se, obuku novo odelo, a ne da C:itav Zivor idu u tom
omrznurom ogrtacu. I muskarci, ocigledno, nisu bas odusevljeni
svadbama bez alko-hola i slienim merama. U mnogim od rib driava
religiozni fanatizam je uzdignur na nivo drzavne poli-tike, sto
verovatno po1naze da se odtli vlasr.
BudistiCka religija je veoma blaga i malo ogranicava coveka u
svirn vidovirna njegovog zivota. Naani delovanja na ljudsko druscvo
u njoj su sasvim dn1gaciji. Za raz-liku od kulta Zivomih
ogranicenja, u kome je uvek n1oguce kazniti
coveka, u budistiCkim zemljama postoj i kulr duse sa rakvim
pojmovi-ma kao sto su savest, samilost, mediracija. Postoji
razgranaca mreza skola koje uce coveka da se udubi u svoju dusu i
analizira je. Samo
Ucicelj rnedicacije
jedanput smo videl i, na severoza-padu lndije, kako je u hramu
Sika gomila vernika ljubila stcpenisce svetilista, sro, iz
razumljivih razloga, nije bezopasno kad se u:une u obzir mogucnosr
sirenja neke infekcije.
Budisti&i kulr duse, kako smo razumeli rokom ekspedicije,
bio je dobar povod da bilo kog iole obra-zovanog coveka potanko i
bez prob-lema upoznarno sa nasorn hipote-zorn o poreklu
covecanscva. Mnogo-brojne vecere i pozivi u razne klubove, posebno
u Indiji, kao po prav;Iu su pracene razgovorirna na ru temu, zato
sro je to sv;n1a bilo
I
I .
I I '
~ta se t.na o porek!u ~ovel'.1nsrva? 77 interesanmo. Gotovo
svuda bi se slusaoci uzbudili, a po tom, upadajuCi jedan drugom u
.rec, poanjali da pricaju kako :z.naju nesto o tome. Mi smo iz
prisrojnosti zapisivali, ali tim cinjenicama nismo pridavali
pose-ban znacaj. Ali, primcrno je bilo da je logiCko saznanje 0
necemu sto se na danasnjem nivou razvoja marerijalisclcke nauke ne
moze ni izn1eriti ni dotaci, nije izazivalo nikakve surnnje, posto
su svi bili ubedeni u posrojanje visih sila u poredcnju sa kojima
je obim ljudskog znanja ravan nuli, i da je samo logirJ
-
"
pronaci nacin da ih spase. Konzer-vativan covek ce tesko
shvatiti . da, svakako, ne veruje vise od polo-vine covecanstva eek
take u istinitost reli- l giozrih budistickih znanja, kao i da ca l
znanja mogu bi ti . odblesci zna nja 1 prethodnih, razvijenijih
civilizacija i da } mozemo
-
so
'
Secanje na "t reCe oko"?
J
so HM''
- Recite nam, indijska tacka na celu zar ona nije secanje na
"rrece oko" koje je nekad posroja-lo kod ljudi? upirao sam ja.
- Ne mogu taeno da kazem ... U religioznim spisima se ne kaze
konkretno ... Ali, ja :>.nam da je "rrece oko" postojalo i
postoji kod ljudi odgovo-rila je majka.
- Kakve funkcije ima "rrece okd'? . - Nasa religija istice tri
funkcije "rreeeg oka".
Piva je "inside vision" (unurrasnji vid), to jest, sposobnost da
se pogleda unutar organizma, osmotre unutrasnji organi itd. Druga
je "roedita tion vision" (vizija povezana sa rneditacijom, to
jest sposobnost da se osmotri sopsrvena dusa). Treca funkcija je
"int-elecrual vision" (intelekn,1alna vizija), tj. vestina da se
osete sopsrvene mentalne sposobnosti iii sposobnosti
sagovomika.
u to vreme mi je vec u porpunosti bila jasna prva funkcije
"treceg oka", i posto sarn lekar, predstavio sam je sebi kao nesto
slieno funkci-ji rendgei:iaparata koji prodire kroz ljudski
organizaru. Treca funkcija je takode bila shvadjiva, zato sto je
svaki covek u sranju da nekakvin1 sestim culon1 razlikuje mudrog od
glupog coveka, nc obracajuCi paZllju
,
f
l
Majka Deja! u hramu Cite
I
U hramu Gire 81
na njegov bogati ili siromasni rec11ik. Ali, druga funkcija,
po~ezana sa mediracijom, tada n1i je bila tesko shvadjiva. Nisam
rnogao n1 d~ pret-postavim da se u tome krije najuzbudljivija
tajna, koja je, za razhku od meditacije, otelovljena u
rnaterijalnom stanju samadiju.
u daljem razgovoru presli sn10 na ulogu nosa, imajuC:i u vidu
"osoheni nos" bipoceti&og Adantidanina. Majka je odgovorila da
nos coveku sluZi za disanje, osecanje mirisa i predstavlja znak
vamosri. Ovo poslednje je objasnila: ako coveka uhvate za nos, za
njega ce to biti uvreda.
-Indijski uCitelj Ananta Krisna mi je rekao da je kod ljudi
prethod ne civilizacije nos imao vaZniju ulogu, jer je iscovremeno
sluiio i kao glasovni aparac, koji radi u opsegu od ulrrazvuka do
infranuka. Mozda se zato od srarine nos smacra znakom vaW.osti?
. Verov
-
82 "SO Hfl!"
nauenog marerijala? Tada jos nisam shvacao da re!igiozni uarelji
misle na drugaaji nacin i da ih moje izlaga.nje re materije sa
oslanjanjem na kompjurersku analizu u ovoj iii onoj 1neri iritira,
i da ce logicki nacin iscraZivanja 0 kome sam skromno cutao, poucen
iskusrvom razgovora sa Zapadnim nauenicima, biti glavni faktor
poverenja
- Imamo podai:ke da ~u ljudi prelhodne civilizacije govorili
nosom, uglavnom u dijapazonu glasova So (sou) i Hm (hm). Je li to
taeno?
- "So" i "Hm" SU znacajne rea - smesta je odgovorila majka .
- Sta one z.nace? - bojazljivo sam upitao. - "SoHrn" je
posiednja poruka. - Poslednja? - Last message (poslednja poruka) -
odseeno je odgovorila majka .
- "Cija? - Viseg Un1a. - Kon1e?
- Covecansrvu. - Zasto je to poslednja poruka? - PomoCi vise
nece biri ... - Kakve po.moci? - To je tajna. Zahvalili smo majci,
forografisali i otisli u hotel, prebirajuC:i sve
moguce precpostavke u pogledu navedenog razgovora. Pocelo je da
me hvara razocaranje. Ako i dalje na najvawijirn mes-
tima indijski religiozni ljudi budu govorili "To je rajna!",
!'!cemo nisra saznati. Kake da ih navedemo da niakar 1nalo otkriju
tu tajnu?
' '
.. ~
'
,.
Glava 4
Susret sa Uciteljem
Sledeci grad u Indiji (Candigar) docekao nas je strasnom
vntCinom. Odriali smo, kao i u drugi1n gradovima, konferenciju za
ocne lekare sa pokaznim operacijan1a, a na kraju konferencije
prikazali na slajdovima susrinu nase hiporeze 0 poreklu covecansrva
i sakupili misljenja prisut-nih s;:i koj i1n od religioznih voda bi
bilo najbolje da se sretnemo.
Pornenuca SU mnoga imena, a)j svi SU posebno israkli jednog
coveka Ucitelja po imenu Sabva Manajam. Govorili su da on poscduje
rajna znanja svamija, da u razgovon1 moze da primeni hipnoz11 na
daljinu, da je asram Sri Ramakrisne kojim on n1kovodi jedan od
vodeCih u lndiji i.da SU torn ucitelju preneca posebna znanja.
Susret sa rim covekom organizovao je otac vodeceg ofcalrnologa
11 tom gradu, koji ga je licno poznavao. Na pun1 za asram, on na1n
je objasnio sea 7 .. nace reci "uarelj" i "sva1ni". Ucicelj - to je
uCi telj koji poseduje duboka religiozna znanja i koji sam odlucuje
u kojoj meri i kome ce preneti ta znanja. Smarra se da _visi razum
mi svoj uticaj na ljude Jcroz uocelje. J\ svami - to je visa
religiozna tin~la, koja moze biti data uCirelju koji pripada
hinduizmu.
- Irnajte na umu - rekao jc ofralmologov otac - da ucitelj vec
zna za cilj vase posece. Poscarajte se da sto pre zavrli svoju
propoved tokom koje ce hipnotiCki delov
-
84 "SO HM''
Dosli smo da uporedimo nasa znanja sa vasim - odgovorio sam ja
Vasa znanja? Kakva? - upitao je uatelj, pogledavlii me. - Uopsre,
-
nastavio je - ljudi poCinju da ponesto shvaraju... . Evo glavnog
rezultata nasih istraZ.ivanja rekao sam i pru2.io mu
crrez hiporetickog Atlantidanina. UCitelj je pruiio ruku da
dohvati crtez, ali om ga je video, smesta
je spustio ruku. Proteiuo se nezgodno koso preko stola poloZio
sam crtez pred njega. On ga je jos jednom pogledao iskosa, aJi ga
nije uzeo u ruke. Nasrala je tisina.
- Odakle ste to saznali? . prekinuvsi tisinu upitao je uCirelj.
To je rezultat istraZivanja ociju raznih i:asa na Zen1lji.
Dopustire mi
da Varn ukratko ispricam ... - Jeste li bili na Tiberu? Ne,
nismo. - Dali see se susrerali sa tibetanskim lamama? Ne.
Tiberanske lame vise znaju o tome. Ispricajre mi detaljnije.
Jzvadio sarn nase naucne n1aterijale i detaljno ispricao UCitelju
o
SUStini nasih istrazjvanja, pri ce1nu Sam Opet tacku osJonca
postavio na objektivnoj kompjuterskoj analizi ociju.
Ucitelj je slusao sa interesovanjem i odmah rekao: - Kompjuter
nema dusu. Vi, Rusi, razmisljate kao Amerikanci.
Alnerikanci zavide lndiji na ojenom duhovnom razvoju. Bezdusni
~erikanci dovesce do uniSrenja svera.
Hteo bih da uporcdim dobijene rezulrare sa ... Razum nije sarno
mozak - kao dame nije cuo, nasravio je uorelj,
telo je manje bitno od duse. Val.no je razumeti sta je to
opazanje. Glavno je da ocenjujen10 to sto vidimo i da pojacamo
intenziret svog opazanja, jer samo intenzivno opaZa1lje moie biti
pravilno. Religija je opaianje ne pojedinacnog, vec opsteg. Treba
razlikovati individualni um od univerzalnog uma. Radia Joga pruza
moguenost da provirimo u univerzalni um. Moje opazanje potice od
univerzalnog uma ...
Shvatio Sam da je ucitelj poceo svoju cuvenu propoved. On je
pogledao Sergeja, koji je snimao video-kamerom, potom rnene, (ja
sam, sagnuvlii glavu, sve detaljno i;apisivao), i zaustavio pogled
na Veneru Gpfarovu koji ga je, posro je sedeo preko pura, gledao u
oci. Tad smo svi mi osetili pririsak tog pogleda koji, srecom, nije
bio uperen
.
I
I
1 I
I
-
-; Susret sa Uciteljem 85 , ,
., u n25. Osetili smo nekakav osecaj refine, pome5an sa
uznemirenoseu: reklo bi se da nam neko prekopava po mozgovima,
vadeci ih i detaljno pretresajuci. Pisua, sve nize sam saginjao
glavu. Sergej je neprekidno gledao u vicleo-kameni.
. Uloga duhovnog razvoja nastavio je ucitelj je veoma velika:
Duhovni razvoj, po Ramakrisni, ima fizi&e odlike i izraiava se
u obliku oCiju, nosa i drugih organa. Posebnu ulogu igraju zute
oci. ..
Pod rim pogledom, Vener Gafarov je periodicno sklapao oa, porom
ih naporom volje orvarao i nastavljao da gleda uCirelja. Llce mu je
pocrvenelo, kapci orekli, prsti na rukama povremeno grCili, a celo
mu se preklilo znojem. Sergej i ja smo shvatali da se Vener bori sa
uatel-jevim hipnotickim uticqje1n. Nama je bilo lakSe.
Konacno je uatelj zavrsio svoju besedu. Pogledao nas je vec
nor-malnim, i kako je meni izgledalo, toplin1 pogledom.
- l\1ogu Ii da posta-vim picanje? upirao sarn - Da . . Malopre
je sam vas pogled imao posebno snazno dejstvo. Da Ii je
ro bilo
-
86 "SO HM" ~ - Kakvo je to stanje? - To je stanje tela pri kome
se
pomocu duhovne energijc razmena materija smanjuje do nule.
- u cemu je tu visa duhovnosr? -u tome sto u com scanju covek
sebe
posvecuje ne samom sebi, vec cicavom covecanstvu, Zivotu na
Zemlji.
- Objasnite mi, molim Vas!
- Kako da to shva ri n1? -
Shvauo sam da smo opet nabasali na neku veliku rajnu, i da
ucirelj, bez obzira sto nam je vec bio vidno naklon-jen, nccc nisra
re
-
88 "SO HM0
Seli smo opet za sto gde smo razgovarali. I tu, neocekivano i za
inene sainog, ispricao sam uCitelju o tome kako se u nauci siroko
koris -
tiin.~ l.og~ckiin ~~todom zasnovanim na intuiciji, a potom
dobijeni log1Cla n1z nastoJimo da dokazerno na druge naCine
(kompjuterskom analizom i slienim).
- ~.tvar j~-u. tome - ~o~?rio sai:n - sto savreineni nauenici
slabo pri-hvataJU log1Cki put, on1 vise veruJU kompjurerskoj
ai1rui7j.
- rv:ate1natik~ je losa nauka - ostro je odgovorio ucitelj .
zaro sto ona ~e ~z1ma ~ obzir duhovno. Logika je zasnovana na
intuiciji, a.intuici-Ja J~ -~spolJa;-anje funkcije "neceg oka".
Pomocu logike je moguce posna ono sto se na nivou savrernene nauke
ne moze dokazati. Na p~mer, elekn:on sen~ ~oze opipati, ali je
moguce fiksirati ispoljavanje nJegovog obhka. Rehg1Ja odobrava
logiCki put spoznaje. Reci te, vi ste s:.zapravo sluzili logickim
putern da biste dosli do toga? - UCitelj je oc1ma pokazao na crtez
hipoteti&og Adantidanina.
- Naravno. A kornpjuterska analiza je to potvrdila. - Zanimljivo
...
. Svi smo osetili da se ucitelj odobrovoljio prema narna, pogled
mu Je postao topliji. Vidi ti to, mislili smo, u logiku veruje, a u
kompjuter - ne.
- Recite - upitao sain, odlucivsi da predem na direkmija piranja
-ta
-
90
'
..
'i ,\\''. . . . . . .
I ' ,,
~\,. . ' . . \ . Pored Uciteljc1
"SO '-llvl" "
... , ....
- Uzmit~, na primer, Staljina iii Hitlcra. Staljin je u
Sovjetskon1 Savezu zamenio Boga (kult licnosti), Hitler je zamenio
Boga u Nema&oj. Naravno, ni Sraljin ni Hitler nisu posedovali
relig iozna znanja, nisu usrneravali n1isljenje svojih naroda
unutra, to jest ka te?nji svakog coveka da pre svega analizira
svoju dusu i zagleda se u
' nju. Naprotiv, posto su bili obuzeci idejo1n o vladanju celim
sveton1, oni su se trudili da usmere psihiCku energiju naroda
centrifugalno, to jest ka razaranju, ka raru. Shvatite dobro,
spolja ncvidljiva svakodnevna , analiza duse i udubljivanje u
sopstvenu dusu svakog coveka ima ogorn-nu moc; a ta moc, ako bi se
izlila iz dusa ljudi i poprimila centrifugal-ni karakter, neizbezno
bi dovela do katasrrofe, i to do globalne kacas- ;
> nofe. U nasem periodu, ja se vise od svega bojin1
Amerikanaca: kod ; njih je jedirU bog - zeleni dolar. Ako Amerika
poene da siromasi, f psihi&a encrgija ljudi poprimice
centrifugalni karakter. . 1
- Zamisljam sea se desilo na Zemlji - ubacio je Sergej - kada se
{ psihi&a energija Atlantidana, koja je mogla da deluje eak i
na gravi- .;: taciju, izlila napolje iz duse i poprin1ila
ccntrifugalni karakter. ~
susret sa Uciceijem 91 _ Psih.i&a cnergija moze da deluje
cak i na kosmi&e objekte - rekao
je ucltelj. . - A moze Ii Bogda pomogne'? - upitao sam ja. - Bog
je iznad sile, Bog ne upotrebljava silu - odgovorio je ucitelj . .
Bog deluje samo preko proroka? . Preko proroka, preko religije.
Glavno je da se psiliicka energija
usmeri centripecalno u dusu. 0 come, zapravo, i govori poslednja
k "S H" poru a - o m .
- lspricajte nam deraljnije o poslednjoj poruci. '
-"Sol Im" SU 7.nacajnc rea - poceo je da objasnjava ucitelj. -
Pravilno se Cita ne So (sou), vec Sa (sa) i ne Hm (h1n), vec OuHm
(ihm). "Sa" znaci ''..la SaJU ro", "Hm" znao ''..la sam jesam". U
celini znacenje "SoHm" je ucirelj je podigao prsr - "SPOZNAJTE
SAMf'!
- Spoznajte sami? Ko to? . Ljudi. Pri come bi svaki covek oebalo
da spozna sarr1ostalno .
Pos!ednja poruka "SoHrn" do~la je iscovremeno svim prorocima na
Zemlji i preko njih se rasprosrrla po sveru. Poslednja poruka
"SoHm" ubzi 11 dusu svakog coveka. Ko uspe da spoz.na princip
"SoHm" bice srecan. Ako covecanstvo spozna "Sol Im", ono ce
preziveti na Ze1nlji. Ja atavog svog ijvota spoznajem "SoHm".
Zasto je ta poruka poslednja? . Tacnije je ako se kaze - zavr5na
poruka. Zasto je ta pon1ka zavrsna? - upirao sam ja. - Zaro sto je
Visi Uni vec n1nogo pomagao covecanscvu na Zemlji. A
sve civilizacije na Zemlji su same sebe uniscile. Proroci su
takode nauoli nasu civilizaciju da zivi tako da psihicka energija
irna cen-ttipetalni karakte r, a ne da prelazi u cenuifugaln u. Zar
to nije dovolj na pomoe Viseg Uma i ovog puca, u slucaju nase
civilizacije? Ako to nije dovoljno, onda ... Zapamtite da je Bog
iznad sile, on ne koristi silu. Dovoljno! Sada nasa civilizacija
mora da spozna samostalno, iskljuavo samostalno - odgovorio je
uotelj.
- Da Ii to znaci, ako se nasa civilizacija uniSti, na primer,
kao posled-ica treceg svecskog rara, dace co bi ti poslednja
civilizacija na Zemlji?
- Moze biti. Sada mi rreba da spoznamo san1i, iskljuovo sami.
Nasrao je rnuk. Svak je mis lio o ovorn sco je receno. Nekakvo
osecanje faralnosci pri1iskivalo je svesc.
-
92 ""SO HM"
- Tren_ucno scanje u dcsnom oku je istaknuto stanje da bi se
spoz-nava~o - 1znenada recc uotelj.
- Sta? !o znamo sa1no mi, ucitelji. ~-. Po_gledajre, molim Vas,
crrez hipotetiCkog Atlantidanina koji sn10
naoruli - rekao sam ja, skrel-116 razgovor - jesu Ii Atlantidani
imali bas takvc oci?
- Koliko ja znam . takve. Oci SU im bile vece od nasih oni SU
bili veei i rede su oboljevali. '
-.Je Ii im nos bio kao na nasem crtezu? - upitao sam. . I~a~i su
rnali nos, priblizno cakav - odgovorip je uCitelj - no~ im je
blo los, cesto je oboljevao. - .t:... trece oko? - ~~d nj!1 je
bile veoma dobro razvijeno, ali otvora na celu nije bile
- to n1Je tacno. - Odakle vi sve to znate? - Samadi ... -
Samadi? Sta jc to? - ... - Ucitelj je cclim svojiin izgledom
pokazao da neba zavrsavati
razgovor. .. - P~slednje pitanjc, izvinite. Da Ii su proroc:i
bili Jjudi prethodne ci- I
VJhzaoJe? I Ne _svi. -~a ?rime~ ~~a je bio sin Krisne i obiene
iene. A uopsre
rekao Je ucnelJ, surn1raJu6 razgovor - bile mi je zanimljivo da
razgo-varain :a vama. Zen1lju Sambalu rrazilo je mnogo isrraZivaca.
Zelim uspeh 1 vvan1a. Ako to odgonetnete, to mora dopasti u dobre
ruke. Zemlja Sainbala moze se zastititi, zli ljudi ce biti unisteni
poscbnim silarna.
Ucltelj je uzeo u ruke nas crteZ, jos jednom ga pogledao sa
inrereso-vanjern, potom bacio pogled na nas i udaljio se.
Glava S
Zagonetni samadi
U naredni indijski grad (Amritsar) dosli srno sa konkremim
ciljem -da se srememo sa uCiceljem Daramom Radze Barti. Za njega
smo saz-nali jos na Delhijskom univenirecu, mnogi
naucnici-istoricari i reli-giozni ljudi su preporuCivali da
porazgovaramo sa njim. Stvar je u ton1e sto raj covek, koji nosi
visoku religioznu tirulu svamija, nije rukovodilac nijednog hrama,
vec je svoj zivot posvctio nauenom izucavanju religija Isroka.
Veoma je retl{a pojava da take visoku reli-gioznu ritulu dobije
naucnik, a ne religiozni voda. UCirelj svruni Darant proucio je
vise od 700 drevnih knjiga, govori nekoliko jezika, ukljucujuCi i
sanskrir, sam je napisao mnogo knjiga, veoma je poznat u
religioznim i nauCnim krugovima i pocasni je gradanin svog
grada.
Susret sa uci reljem svami Daramom organizovao je glavni
oftal-rnolog Indije. Susret se nijc odigrao u hramu, vcc u bolnici,
u jednoj od bolnickih soba.
Ucirelj svami Daram bio je malog rasta i imao je nekako
neizraziru spoljasnjost, koju niposro ne bi trebalo nazvati lepom.
Ispod poluzatvorenih kapaka na nas su gledale velike duboke oci.
Pawju je izazivao nesklad: kako se njegova velika moena dusa, o
kojoj su Jjudi take mnogo govorili, uselila u to neprivlacno
relo.
Ali, cim je progovorio, pricajuo 0 ulozi religiozne nauke, lice
mu se preobrazilo: oci SU zabJistaJc zraceo toploru i dobrotu
. '
. .:_- .
mimika je postala Ziva i lakonski je potcr tavala reci, osmeh je
postao sirok i otvoren. Pred nama je sedeo cakav predstavnik muskeg
pola u kakve se, uprkos nezavidnoj spoljasnjosti, kao po pravilu
zaljubljuju Zene i radi kakvih napustaju "alende-lonovske"
muskarce. Taj covek je zracio rnudrosc, moc i dobrotu. Smesca
smo
' I Svarni Daram
-
~ - ~ ' . .
' . . '
94 so HM"
shvatili da ce, za razliku od prechodnog susreta, razgovor
poteCi otvoreno i lako .
.1. . Uloga religiome nauke u sveru se potcenjuje govorio je
svami
Dararn .. Religija . to je znanje prechodnih, razvijenijih
civilizacija. Nerazvijenost nase civilizacije ne daje moguenost da
se por-puno shvate rdigiozna znanja,. zaco religija p risiljava.
ljude da 'f u bukvalnom smi~lu uce .reli- ~ giozne postulate 1
slede 1h u ~ irne pozitivnog razvoja drustva. ~ Ako se na
danasnjern nivou f razvoja nauke telo moze J dovoljno dobro
ispitati, naCina f da izucimo dusu jos nema. Jos nema nacin a da
iz1nerimo '
' Psihicku energiju, u i':iju ogrom- 1 ~ nu n1oc ne bi nebalo
sun1njati. J a nastojim da u mon1 ra
-
96 so HM"
- Kako da razumemo kameno-nepokremo stanje? upitao sam. - Telo
posraje neprirodno rvrdo i hladno. Telo mnvog ooveka je
rakode rvrde od Zivog rela, ali je u sarnadiju nekoliko puta
rvrde. Slikovito receno, telo je kao kamen.
- Objasnite, molim Vas. - Kameno-nepokretno stanje (stone-sti ll
state) je rennin koji je
opsreprihvacen u religioznim ucenjima koja proucavaju sa1nadi.
Naravno, ne radi se o pretvaranju ljudskog tela u prirodni kan1en,
vcc naprosto telo posraje veoma, veo1na rvrdo - odgovorio je svanti
Daran1.
- Kake se postize ocvrdnjavanje rela u samadiju? - Smanjenjem
obima razmene materija u telu do nule. - Ja shvatam da se nakon
smrti procesi razmena marerija u orga-
nizrnu nastavljaju neko vreme; na tome se zasniva presadivanje
organa i tkiva. Osim toga, posle smrti se aktiviraju fennenri
razgrad-nje, koji dovode do raspada tela. Kakav mehanizan1
smanjenja razme-na marerija do nule u samadiju dovodi do
orvrdnjenja i neke vrste konzervacije te)a? - upirao sam.
- To je poseban mehanizarn koji se ostvaruje preko vode u
organiz-n1u - odgovotio je svami Daram.
- Da Ii je telo u sanladiju podlozno dclovanju mikroba? - Ne.
Ali, bolje je biraci Cisra mesra. - Kako deluje temperarura na telo
u stanju san1adija? Boljc je bi ti na hladno1n. - A kako jc mogucc
delovati na vodu u organizmu da bi se obim
razn1ene marerija sveo na nulu? - Preko biopolja, pute1n
meditacije - odgovorio je svanu Daram. -
Biopoljeje povezano sa vodom u organizmu. Ali, covek mora da
nauci da meditira dovoljno efikasno da bi biopolje pocelo da deluje
na vodu organizma, a kroz nju na razrnenu marerija. Samadi je visi
oblik medi-racije. Ne moze svaki covek putem mediracije postio
stanje samadija i ne maze svako kc je naucio da ulazi u samadi da
dostigne duboki samadi u kome se telo moze ocuvati nmogo
godina.
- Asta se desava sa dusom u sranju samadija? - U nauci o
samadiju postoji jedan rennin - OBE ("Our of Body
Experience'') sro znaCi iskustvo vanrelesnosti, kad covek moze
da pos-matra svoje telo sa strane. Prilikom samadija, dusa se
nalazi van rela, tako reo, pored rela. Covek moze da nasravi da
Zivi osravivsi svojc
Zagonecni samadi 97
telo, take reci, u konzcrviranom stanju, a potom se vrati u
n!e~a: Pomocu samadijaje moguce shvatiti Zivot duse; cove~ u s~mosn
~~1 svoje telo koje ne funkcionise i izgleda kao ,mr;:o, .3!' oseca
da on 7.ivi. Tokoin samadija, covek shvata da je moguce uven 1 bez
tel~. ,
_ znao uloga samadija je, s jedne srrane, demonstrac11a
~ogucnosti zivo;a bez rela, a sa druge srrane, mogucnosti
kon~erviranJa tela na dug peii od. Telo, slikoviro receno, .n1oze.
j.os ia~-eb~n : :ekao sai:n
_ Tele se moze konzervirati na stoune, hi!Jade, cak 1 nuhone
god1na - osigovorio je svarni Daram. . . .
_ Zapanjujuce. povikao sam ja .- tad sama~1-mo~e b10 spason.osno
stanje da ljudi prezive karaklizme ~. kata~r.ofe, cak 1 global?e.
O~v~~ nje ljudskog rela u sranju san1ad1Ja daJe nadu da se maze
nac1n1ll Genofond covecanstva. Nije Ii tako?
~ Da Ii bi rrebalo saeuvati tela Jjudi u slucaju globalnih
katasrrof~? _ Ne bi crebalo nipodasravati ulogu rela, kao sro cine
~eke religiJ_~
Ljudsko relo je izgradeno rokom duge evolucije. Zasro taJ ~u~
zapoc1~ njati iznova, lakSe je saeuvati relo u samad1Ju - odgovono
JC svanu Darani. ct N
- l'v!islim da u prirodi takode postoji neka vrsra prerece
sa.n~a IJ~ .a priiner zimski san zivotinja. Na severu mrki medved
provod1 god1sn1e 7-8 ni~seci u snu u brlogu vi koji se ne 1no2.e
rec
-
98 "SO HM"
U medicini postoji pojam "covek-biljka", co jest, srce radi,
odvija se raz.mena materija, a covekje u nesvesnom stanju. ZnaCi li
to da dusa ne zeli da sevrati u to telo, moZda se ono ne svida
dusi, moida je
.,.,, Q
suv1se osreceno? - up1tao sam. Da, telo u principu inoze
-
100
izaziva za.krivljenje prostora: dobre rnisli zakrivljuju prostor
u jednom pravcu, zle misli - u suprotnom pravcu. . . . . .
Sve duse st1 deo Univerzalnog informacionog pol1a, koJe l;udt
smatra-ju ViSim Razumo1n. Neki ljudi, kao npr: Elena Blavacka i N.
Rerih
mogu da se prikljuce na Univerzalno informaciono polje i odatle
dobiju znanja koja 11a1na izgledaju cudcsno. u tom infor-
m~cionom polju sakupljena su v
znanja ne samo nase, vec t prechodne civilizacije. Prostor u
nasoj Vasioni je zatvoren u vidu kruga, pa je zaco, ako se
prikljuCimo na Univerzalno infor rnaciono polje, moguce videti
proslosc i buducnost.
U pocetku je poscojao samo prosror i Apsolut (Apsolutno nisra),
tj. nivo buduCih tvorevina. Prostor je neunalizo
vana materija i antimaterija, gde se neprekidno odigrava
stva.ranje materije i a.ntimaterije koje stalno neutralisu jedna
drugu. Apsolut nan1sava proces neucralizacije. Nastaju 1naterija i
antimarerija, ah se -ne unistavaju medusobno.
U pocetku je nascao suptilni svet, poton1 fiziCki svet. U
fizickorn svetu materija se zgusnula, i tako su nastale zvezde,
planete 1 sl. Zgusnjava.nje suptilnog sveta dovelo je do nastanka
duse. . . .
Duse na Zemlji su se postepeno zgusnjavale i pocele da dob1JaJU
fiziCko telo. U pocetku telo nije bilo od krvi i mesa i moglo je da
pro lazi kroz predmete. Potom se ono zgusnulo i dobilo da.nasnje
karak teristike. Tako se pojavio covek, Zivotinje, biljke. U
pocetku je svesc. bila stalno prikljucena na Univerzalno
informaciono polje, a p~t~m Je .~a sposobriost bila izgubljena zato
sto je prethodna c1vihz_ac1J3
h " on1li (Atla.ntida.ni) skupila suvise negativne psi 1=e
energ1Je, CJ. torzi polja, z~vljenih u nega?vnu sri:an~ , . _. .
zn- .
PostOJI zakon karrne, tj. mogucnosr.duse da sukces1vno Z!Vl u.
r~, im fiziCkim telima, pr:i cemu sakuplja pozitivnu iii negativnu
ps1h1CJ
-
104 "SO HM11
predsednik, ni najveci naucnici - ne mogu dati dozvoh; da se
uznemire Atlantidani u scanju samadija. Ulazak bez dozvole znaCi
smrt.
-. Isca takva sicuacija je i sa telima koja se cuvaju u
lednicima i u vodi?
- Da odlueno je ogovorio svami Daram. Nas_raJa je tisina. ~avesa
tajne se odsk.tinula, ali je bilo jasno da se
ne 1noze u potpunosn or.toriti .. - Ko su bili proroci? - upitao
sam, prekinuvsi tisinu.
. ~r~ro~ . su ~iii ljudi koji su imali dobra znanja prethod;1ih
civi-hz~C1Ja "1 ~0~1 su 1h prenosili ljudima. U najvecem broju
slucajeva to su b1li ob1m1 1Jud1 ... - odgovorio je svami
Daram.
- Ada l.i j,e ?ro:ok 1~og~o da bude covek prethodne
civilizacije, koji se po spolJaSnJOSO razhkuJe od obienih Jjudi? ..
- Da'. lno~ao je. - u.k~lik.o je iz~ao iz stanja san1adija kad se
nova ci-VlhZ~OJa vec raZVIla 1 IJud1 su vec izrnenili svoj oblik u
skladu sa novim ok.ruzenJem . .
- Vidin1 da ste se vec u1no1ili, - rekao sam - ali vas svejedno
mol im da kazete nesto o "SoH1n".
- Vee su Van1 govorili o tome? . : Da. - Ukratko sam izloZio
sustinu onog Ste SU nam rekli 0 posled-
IlJOJ pOruCJ. Tome mogu da dodam - poceo je da prica svami
Dararn . da Je.
"S H " '.o m gov~r .nos?,m: u~ah je "So", izdal1 je "Hrn". To je
doslo od P,retho~n.e c1V1hzac1Je,. on1 su zapravo razgovarali
nosorn. Ali, uloga Sol-!1n 1e veoma vehka: "SoHm" je nazalnl glas,
to je zvuk Z.ivota i
smru. Ka~a se dere rodi, ono predscavlja "coveka-biljku", p1i
prvom udah"u dusa u~az1 u telo deteta, to jest udal1 ("So")
predstavlja zivot.
~ad covek unure, dusa izlazi iz tela zajedno sa poslednjim
izdaJ101n to Jest izdah ("H m") predstavlja smrt. Udah znaci zivot
izdal1 s~t Print'ip "SoH1n" simbolise bcskonaenost i jedinsrvo
ziv~ta i smrti ~ :~kode ,'. on.o .~~o se ~~lavno.r:1 nalazi tame -
s onu snanu zemaljskog
zi~ota. l\rn1n 1 sve shcne.recr u raznim religijama
predstaVIJ'aJu odraze "SoHm". "'
- Zasto se "SoHm" naziva poslednjom porukom? V .- Zato sto je
to. upozorenje da je svakom coveku tokom njegovog zrvota np.
~~r:11lJ1 .. neophodna samorealizacija u pravcu dobra. Preiliodna
c1Vlhzac1Ja Atlanridana se, na Zalost, realizovala ne samo u pravcu
dobra, vec i u pravcu zla. Atlantidani su lake rnogli da ulaze
u
. ...
t
l
Zagonetni samadi 105
Visi Um (tj. Univerzalno
An1in
infonnaciono polje - E. M.) i znanja koja su odade dobili.
upotrebili su ne same za do-bra, vec i za zla dela. Pon1ka "SoHm"
znaCi da sledecoj civilizaciji, to jest nasoj, nece biti dopusten
prisrup "svemi-rskom skladistu znanja", zato sto se ne veruje da ce
ta znanja biti iskoriscena sanio u dobre svrhe. "SoHm" znaci
"realizoj te san1i" u periodu ;zmecu prvog udaha i po-slednjeg
izdal1a, to jest u periodu zivora na Zemlji.
- Suvise je opasno pustiti ijude u "vasionsko skladiSte znanja",
pesto ovladavanje
znanjima, na primer o novin1 oblicima energije, moze postati
kobno po nasu civilizaciju - rekao sarn ja. - P1incip "SoH1n"
svedoci da je ViSi Um resio da ljudin1a usk.rati slobodan pristup
Univerz.alnim znanjima -neka ljudi shvare sami, neka san1i pabirce
znanja.
- Da, tako je - ogovo1io je Svami Daram. - Ali ipak - nastavio
sam ja - nekim ljudima je dopusren pris[up
Univerzalnorn informacionom polju. Razume'n1 da SU co ljudi u
cije se dobre nan1ere ne sun1nja, to jest, torziono polje tih ljudi
zakrivljeno je izrazito na pozitivnu srranu. Ti ljudi, kako vidimo,
posraju proroci, veliki naucnici, ali njihov Zivor je teZak, zato
sto se bore sa negativno zakrivljenim poljima mnogih ljudi.
- Takvi ljudi su uCitelji - rekao je svanli Daram. - Hteo bih da
Varn ispricam jedan slucaj - nisan1 prestajao ja.
Odveli su me da pogledam dokurnentami film o projektovanju i
grad-nji leteCih tanjira u hitlerovski;n fabrikarna, na osnovu
znanja dobi-! jenih iz Svemirskog informacionog polja. Ta znanja SU
dobile dve zene,
I "kont~~eri", ,i pre~ele su . ih nacistima: ~acisti. s~1 pr~d
kraj rata l "'""" '""' ""''" om '" ''"" '"' """ >ngh d h
"P"""'
-
106 f
"SO HM" ~ .
Napravljene letilice nesrale su na neobjasnjiv nacin. To sto je
znanje o letelicama prethodnih civilizacija preneto nacistirna,
kako ja shvatam, f
. bilo je direktno narusavanje principa "Sol-Im" "spoznajte
sarni". Za5to i je onda doslo do prenosa re infonnacije? lv!ozda
kao protivte!la f Sraljinu, u Cije zle namere nije bilo sumnje?
ii
Mozda promrmljao je svarni Daram. - Ali, ne zaboravite da
posto-ji i Veliki duh zla. Pozitivna i negativna energija su
povezane, a dobro i zlo sroje naporedo. Ne sme se potcenjivati
uloga negativne psihicke
..
energlJe. A moida je Vasionsko informaciono polje ispravilo
svoju gresk11? I
Mozda je to bio uzrok tajanstvenog nestanka nacistickin leteCih
tan)- J. ra? . i
Pri nan1savanju principa "SoHm" Visi Um ne moze da utice silom,
zaro sro je on van sile, ali on n1oze da utice na duse Jjudi.
Zapravo, on l, .. je mogao
-
108 .
. ~ . ' ..
"SO HM"
Najuzbudljivije su za nas bile nove cinjenice o poslednjoj
poruci "SoI-In1" i saniadiju. Posebno stanje du~e i tcla - saniadi
- uzbuclivalo jc mastu kao moguenost ocuvanja covecanstva na
Zemlji.
Uputili smo se u Nepal i na Tiber. Sada smo imali jasnije ocrtan
v
krug pitanja. Stace nam rea tiberanske lame?
.
' ,
Deo Ill
.
STA SU REKLE NEPALSICE I TIBETANSKE LAME
Glava 1 Kako uci u stanje sainadija?
Glava 2 . ? Da Ii je mogucc vaskrsenJe covcka. Glava 3
, k ,, Jos jednon1 o "trecem o u
. Glava 4 Sledeci put bice ozbiljnije Glava 5 Otkrovenja
bonpo-lame Glava 6 Ko je bio Buda? Glava 7 . .? Ko su oni,
Lemurijanci i Atlant1dan1. Glava 8 U pecini samadija
Glava 9 . u .. Spoljasnji izgled ljudi prethodnih c1v izac1Ja
Glava 10 Covek star 300 godina
.J ....
-
I
Glava 1 ~ l < i 1
Kako uci u stanje samadija? ...
Iz Delhija sn10 doleteli u Katn111ndu : presro.nicu Nepa.la. Na
_aer~- I dromu su nas sacekali Valerij Lobankov 1 Valennna
JakovlJ::a, uc:~n1- j ci nase ekspedicije koji SU vec vise nedelja
radil.i u toj ze~J.1: Sa Iljtm~ ~ je bio i Seskand Ariel, jedan od
nepalskih ucesn1ka eksped1C1J.e, poznao , fizicar u Nepalu,
profesor Nepalskog univerziteta. PreporuCio nam. g.a je Nepalski
isrrazivaCki saver kao coveka koji poznaje tib~tansku reh.g1- ju i
koji je u sranju da analizira religiozne cinjenice 1z pcrspeknve '
savremcne fizike . Engleski je -~
~ govorio dobro. 1 Valerij, Seskand i Valen- t
tina su ugovorili nekoliko ~ susreta sa ljudima intere- ~
santnim za nas. Pri ton1e su ~
rckli da ce, po svoj prilici, v biti veoma resko da navcde- l ~o
til>etanske lame na l orvoreni razgovor. Srvar je u . tome sto
je najveci broj lama 1 - religioznih dostojansrveni- f ka -
emig1irao u Nepal sa ~ Tibela, kojije 1949. pripojen f Kini.
Represija kineskih ko- ! munista prema religioznim ljudima Tibeta
urezala se u secanjc lama, izazivajuci ne-poverenje pren1a svima
koji pokazuju interes za njihova
y .
znanJa, posto su ta znanJa u svakom slucaju povezana sa njihovom
tragienom proJo-eu. Ako se u tom smislu nio-zemo prisetiti nasih
dedova i
u gradu Katmariduu
!(ako uCi u stanje samadija? 111 01aca, onda 1nozcn10 zapaziti
njihovu neuobicajenu podozrivost prema sveinu sto makari malo
izlazi izvan okvira obienog zivota. Kod njih do dan danas postoji
strah, smrmi strah od laZi, u kojima se pod maskom divnih parola o
sveopstem jedinscvu kriju unistenje i smrt.
Prvo smo se susreli sa istaknutim uCiteljem meditacije Sam bu
Thapom, koji vodi Centar za meditaciju u Karn1anduu. Po Seskan dovi
n1 reCinia; taj covek ne posedllje duboka drevna znanja koja imaju
lame, ali svakodncvno odrzava medicacije, moze da ljude uvede u
scanje sama
-
112 STA SU REKLE LAME
tacije sraJno dodavao: "Do you follow my mind?" sto znaci
"PratiS Ii tok mojih misli?". Pri rome .bi, upitavsi: "Do you
follow my mind?", zastao i usredsredeno gledao sagovornika u oCi,
ocekujuCi odgovoi: U pocetku bih svaki put odgovorio "Ye1' - i
rakode ga gledao u oci. Potorn sam prestao, posto se podstapalica
ponavljala po dva-tri puta u rece-nici. Poznato mi je da se kod
ljudi u govoru prilicno cesto srecu pod-stapalice, kao npr. rec
"znaCit" ("znaCi") u ruskomjeziku, ali tako dugu podstapaJicu, na
koju se jos ocekivao i odgovoi:; cuo sam po prvi put.
Tek kasnije sam postao svestan da dodatak: "Do you follow my
mind?" nije podstapalica, vec naCin da coveka uvede u stanje mea
ita-cije, koji ga tera da ne luta i da jasno prati tok misli
ucitelja. Ali, ja nisam hteo da udem u stanje meditacije, ja sam
hteo da razjasnirn stvari o meditaciji kao naCinu ulaska u samadi.
Tada sam, u zelji da promenim karakter razgovora, primenio metod
samog ucitelja. Iskoristivsi priliku, glasno i jasno Sam postavio
pitanje ucitelju medita-cije i smesca upitao: "Do you follo\-V my
mind?" gledajuCi ga takode usredsredeno u oCi. Ucitelj meditacije
je bio prinuden da odgovori "Yes". Posto san1 to ponovio nekoliko
puta, shvatio sam da smo na kraju uspeli da prekinerno tok uvodnog
predavanja i prevedemo raz- govor na no1malan dijalog u nauenom
diskursu.
Ucitelj 1neditacije je ispricao da je pomocu mediracije moguce
postiCi samadi. Ucenje o meditaciji nasralo je na Tiberu i odatJe
se rasiril o po sveru. Meditacija se postize koncentracijorn paznje
na neki objekar, iii bcz objekra. Tesko je da neko pocne sam da
meditira, neophodno je proCi kroz obuku u posebnoj skoli.
l\1editirajuCi, covek ulaz.i u svoju dusu. Pri come je u sranju
da oseti svaki deo svog tela, 1noze cak da oseti aravo telo
istovremeno, moze da prati svc promene koje se dogadaju u organizmu
u delicu sekunde. u stanju n1editacije covek poanje da dublje
shvata Zivot, rnoze da nade svoj put u Zivoru, postaje svestan da
je relo pre svega samo instrument nase duse. Nakon meditacije covek
dolazi do uverenja da se ne vredi sukobljavati zbog brojnih
marerijalnih momenata u 2.ivoru, na primer novca i usled roga
postaje miroljubiv. Nauciti se mirolju-bivosti - glavna je svrha
meditacije.
Na ovom mesru cu napraviti digresiju i navesti dodarno
svedocans