Doc. dr. sc._edita_borić_istraživačka_nastava_prirode_i_društva_(priručnik_za_nastavu)

1

Doc. dr. sc. EDITA BORIĆ

PRIRUČNIK ZA NASTAVU

ISTRAŽIVA ČKA NASTAVA PRIRODE I DRUŠTVA

Udžbenički sadržaji za kolegij Istraživačka nastava prirode i društva namjenjeni su

studentima budućim magistrima primarnog obrazovanja razredne nastave Učiteljskog

fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Korisno će poslužiti i studentima drugih

fakulteta koji slušaju kolegije Metodika prirode i društva, Izviñači i škola i druge srodne

kolegije, kao i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama pri obradi sadržaja i nastavnim

temama vezanim uz izvanučioničku nastavu prirode i društva, prirode i biologije.

Osijek, 2009.

2

Sadržaj Stranica

1. PREMA ISTRAŽIVA ČKOJ NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA

1.1. Temeljna načela istraživačke nastave prirode i društva

1.2. Mjesto provoñenja istraživačke nastave

1.3. Vrijeme trajanja istraživačke nastave

1.4. Metode rada u istraživačkoj nastavi prirode i društva

1.5. Izvanučionička istraživačka nastava

1.5.1. Prednosti istraživačke izvanučioničke nastave

1.5.2. Zadaci izvanučioničke istraživačke nastave

1.6. Teme koje se mogu istraživati

4

5

5

6

6

7

7

9

9

2. PRISTUPI I METODE ISTRAŽIVANJU U NASTAVI

PRIRODE I DRUŠTVA

12

2.1. Promatranje prirode u prirodi

2.2. Demonstracija u nastavi prirode i društva

2.3. Eksperiment u nastavi prirode i društva

2.3.1. Odgojna vrijednost eksperimenta

2.3.1.1. Hipoteza

2.4. Primjeri prakti čnih radova

2.5. Primjeri eksperimenata

2.6. Popis najčešćih prakti čnih radova i eksperimenata

14

22

24

24

25

25

27

32

3. MODEL ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA U NASTAVI

PRIRODE I DRUŠTVA

3.1. Terenska oprema

3.2. Etape znanstvenog istraživanja

3.3. Koncept istraživačkog rada

3.4. Smjernice za pisanje istraživačkog rada

3.5. Primjeri znanstvenog istraživanja

3.6. Završetak rada

3.7. Samopraćenje

3.8. Kriti čka refleksija

35

37

39

40

41

42

47

48

48

3

4. SOCIOLOŠKI OBLICI RADA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠ TVA

4.1. Samostalno istraživanje učenika

4.2. Suradnički rad (učenik-učenik, učenik-nastavnik, nastavnik-učenik-

znanstvenik)

4.3. Projektni rad u nastavi prirode i društva (i biologije)

4.3.1. Koraci ostvarivanja projektnog rada

4.3.2. Planiranje, priprema i izvedba projekta

4.3.3. Prezentacija rezultata projekta

4.3.3.1. Predstavljanje projekta

4.3.4. Znanstveni poster

4.3.4.1. Detaljnije o posteru

4.3.4.2. Izbjegavanje uobičajenih grešaka

4.3.4.3. Predstavljanje postera

4.3.5. Kritička refleksija i evaluacija istraživanja (vrednovanje rada na

projektu, vrednovanje istraživačkog rada)

4.3.5.1. Samoprocjena rada na projektu

4.3.5.2. Primjer ostavrivanja projektne nastave studenata

4.3.5.2.1. Projekt: Ekologija i svakodnevnica

4.3.5.3. Primjeri projekata s temama i zadacima

4.3.5.3.1. Projekti Pravilna prehrana

Taj divan bicikl

Vremenska prognoza

Zaštita zraka, vode i tla

49

49

51

52

53

55

56

56

56

59

61

63

65

66

67

67

71

71

73

74

76

5. LITERATURA

78

6. RADNI LISTI ĆI ZA ISTRAŽIVA ČKU IZVANU ČIONI ČKU NASTAVU

Primjeri promatranja, istraživanja, praktičnih radova i eksperimenta

7. PPT (POWER POINT) PREZENTACIJE

4

1. PREMA ISTRAŽIVA ČKOJ NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA

Škola treba biti mjesto za stjecanje znanja iz prve ruke, odnosno stjecanje znanja kroz

postupke istraživanja i eksperimentiranja. Učenje u nastavi prirode i društva zasniva se na

istraživanju i otkrivanju, odnosno iskustvenom učenju. Nastava koja se temelji na

istraživačkom učenju usmjerena je razvijanju vještina, sposobnosti i stavova. Ona ne drži

temeljnima ne samo znanja i spoznaje, već i samostalnost, individualnost, odgovornost i

samopraćenje. Znanje mora biti posljedica vlastitog opažanja i razmišljanja, a učenje mora

imati karakter pronalaženja i otkrivanja.

Istraživačka nastava treba kreirati situacije u kojima se potiču riješenja problema, a

prije toga njegovo otkrivanje ili upućivanje na problem. Takvim se radom usmjerava učenik i

prema stvaralaštvu.

Osnovno obilježje istraživački usmjerene nastave prirode i društva je:

• poticanje učenika na samostalno istraživanje i otkrivanje,

• samostalno dolaženje do odreñenih spoznaja,

• usvajanje odreñenih prirodnoznanstvenih metoda uz odgovarajuću pomoć

učitelja.

Pozitivne strane istraživačke nastave:

• učitelj govori „MI“

• stvara se povjerenje

• udahnjuje polet

• rad se pretvara u nešto zanimljivo

• rado pohañanje nastave

• poticanje kreativnosti

• aktivno sudjelovanje

• nastava je zanimljiva.

5

1.1. Temeljna načela istraživačke nastave prirode i društva

Programi prirodoslovlja uvažavaju temeljna načela koja se ugrañuju i u istraživačku

nastavu, a ona su:

• usvajanje spoznaja prirodoznanstvenom metodom (postavljanje problema,

eksperimentalni pristup i kritički odnos prema nañenom rješenju),

• zavičajnost (usvajanje spoznanja u neposrednoj stvarnosti),

• egzemplarnost (usvajanje spoznaja na karakterističnim objektima i pojavama),

• integrativnost (povezivanje spoznaja različitih nastavnih prdmeta),

• od poznatog k nepoznatom,

• od jednostavnog k složenom,

• od bližeg k daljem.

1.2. Mjesto provoñenja istraživačke nastave

Niti jedna učionica, ma kako ona dobro bila opremljena, i niti jedan udžbenik ne mogu

zamijeniti odlazak u prirodu.

Izvan učionice nastava se može odvijati na različitim mjestima, kao što su na primjer:

prometnica, kulturno povijesne ustanove, muzej, galerija, knjižnica, pošta, banka, knjižara,

zdravstvene ustanove, školsko dvorište, park, zoološki vrt, gospodarstvo, šuma, potok, .....

Kreće se od učenikove osobne blizine i svakidašnjice (načelo zavičajnosti ili životne

blizine), kao što je zavičaj koji čine urbane sredine, prirodni i ruralni prostori, lokalna

zajednica te školsko zemljište i okoliš.

Različite dimenzije u tom smislu mogu podrazumijevati: uži zavičajni okoliš – školski

okoliš koji u svom užem smislu može uključivati neposredno okruženje škole, školsko

igralište, školski vrt, školski park.

U svom širem smislu školski okoliš može uključivati i cestu i put do škole, zgradu i

igralište u blizini škole, uslužnu djelatnost i kulturnu znamenitost nedaleko škole.

Prirodni prostori u zavičaju uključivali bi šume, jezera, rijeke, planine, ali i parkove

prirode i nacionalne parkove. Ruralna zavičajna područja poput poljoprivrednih nasada,

plantaže, rasadnici biljaka i životinja takoñer su prostori na kojima se može realizirati nastava.

6

1.3. Vrijeme trajanja istraživačke nastave

Istraživačka nastava može trajati od jednog do nekoliko sati, pola dana, cijeli

dan ili nekoliko dana. Istraživanje na nastavnom satu može biti jedna od etapa

nastavnog sata, odnosno može se primjeniti u bilo kojoj etapi nastavnog sata

(evokacija, razumijevanje značenja, refleksija).

Kvalitetnije postizanje kompetencija učenika ostvaruje se vertikalnom i horizontalnom

povezanosti nastave prirode i društva, a što do izražaja dolazi u istraživačkoj nastavi. Osobito

se ističe kao korisno povezivanje nastave prirode i društva s nastavnim predmetima priroda,

biologija, zemljopis i povijest koje su dio tog predmet u razrednoj nastavi.

Učeniku treba omogućiti da sam dolaziti do spoznaja, nastava je okrenuta učeniku.

Zbog toga treba didaktički osmisliti prikladne metode koje usmjeravaju učenike na

istraživanja, na samootkriće. Novim modelima učenja nastoji se što više razviti sposobnosti

učenika i procesualno znanje.

1.4. Metode rada u istraživačkoj nastavi prirode i društva

„Što čujem – zaboravim.

Što vidim – zapamtim.

Što napravim – znam.“

(Kineska poslovica)

U istraživačkoj nastavi prirode i društva naglasak treba biti više na istraživanju, nego

na ilustriranju. Primarno mjesto zauzima zornost koja se može ostvariti:

• promatranjem prirode i prirodnih pojava,

• eksperimentom (pokusom),

• praktičnim radom.

Navedene metode uključuju:

• opažanje

• praćenje i bilježenje pojava u prirodi i laboratoriju (učionici)

• planiranje i izvoñenje praktičnih radova

• uočavanje uzročno-posljednih veza

• izvoñenje zaključaka i zakonitosti

• matematičko prikazivanje podataka

• slaganje modela za tumačenje pojava i njihovo meñudjelovanje u prirodi.

7

Primarni izvor znanja je priroda (školsko dvorište, park, potok, more, šuma, zoološki

vrt, muzej i drugo). Kada nam je nedostupan neki od izvora, potrebno ga je nadomjestiti

nastavnim sredstvima (prvo zbirkama, preparatima, audiovideo zapisima, pa tek onda

slikama). Često je dobro kombinirati različite izvore znanja, odnosno različita nastavna

sredstva.

Primarne izvore znanja potrebno je kombinirati s verbalnim metodama koje potiču

kritičko mišljenje učenika.

1.5. Izvanučionička istraživačka nastava

Suvremena nastava prirode i društva zalaže se za aktivnu izvanučioničku nastavu u

kojoj učenici vlastitim naporima stječu znanja gdje god je to moguće. U takvoj nastavi učenik

otkriva samostalno poput znanstvenika koji otkriva za znanost posve nova saznanja.

Istraživačka izvanučionička nastava je iznimno vrijedna jer omogućuje:

• suodnos (korelaciju) meñu sadržajima različitih nastavnih predmeta (slika 2.)

• promatranje odreñenog problema s različitihstajališta.

Istraživačkom izvanučioničkom nastavom učeniku je omogućena nastava utemeljena

na procesu poučavanja umjesto isključivo na predavanju/izlaganju i tako ga se rasterećuje

sadržajima enciklopedijskog značenja.

Obrazovni i odgojni sadržaji izvan učionice omogućiti će učenicima:

• kritičko promatranje,

• razumijevanje meñusobne ovisnosti prirode i ljudi,

• poučavanje znanstvenih načela,

• upoznavanje kulturne baštine.

1.5.1. Prednosti istraživačke izvanučioničke nastave

• usmjerena je na razvijanje vještina i sposobnosti, vrijednosti, stavova i navika

• u njenoj se okosnici nalazi otkrivanje, definiranje i rješavanje problema

stavova i navika

• kod učenika razvija kritičan odnos prema prikazanim činjenicama

• potiče znatiželju i vodi prema stvaralaštvu

8

• omogućava ostvarivanje iskustvenog učenja koje vodi do trajnog znanja

• rasterećuje učenika

• korelira nastavne sadržaje različitih nastavnih predmeta.

Slika 1. Istraživačka izvanučionička nastava

PRIRODA I DRUŠTVOuoči, opiši, usporedi,promatraj, prona ñi,

istraži

ZEMLJOPISOrijentiraj se,

koristi zemljovid

MATEMATIKAPrebroji, usporedi veli čine,

izmjeri

LIKOVNINacrtaj, uo či boje i oblike,

odredi proporcije, modeliraj

HRVATSKINapiši, ispri čaj, reci, čitaj,

odredi vrste rije čiTJELESNIUdiši, razgibaj se, igraj,

oponašaj kretanje, pokrete

GLAZBENISlušaj, pjevaj,

prepoznaj zvukove,oponašaj glasove

POVIJESTRaspitaj se, usporedi nekada i sada,

upoznaj obi čaje, kuće, jela

Slika 2. Suodnos meñu sadržajima različitih nastavnih predmeta

Istraživačka izvanučionička nastava poželjna je za primjenu kao iskorak suvremenoj

koncepciji odgoja i obrazovanja. Neizostavni je oblik rada pri usvajanju bioloških,

geografskih, povijesnih, estetskih i svih drugih sadržaja u smislu neposrednosti i cjelovitosti

doživljaja. Potiče i razvija interes i samostalnost učenika pri učenju i rješavanju zadaća, razvoj

stvaralaštva i osposobljavanje za suradnju.

9

1.5.2. Zadatci izvanučioničke istraživačke nastave

- razvijanje stavova i ponašanja putem pobuñivanja učeničke znatiželje;

- razvijanje povoljnih stavova spram učenja kroz radosne i smislene aktivnosti izvan

učionice;

- izoštravanje učenikove percepcije i uočavanja promjena u okolišu/zavičaju, pružanje

učenicima iskustava uživanja u otkrivanju komponenata vlastitog zavičaja/okoliša;

- uživanje u proučavaju tema povezanih s prirodom i društvom i zahtijevanje

produbljivanja interesa po pitanju tih tema;

- razumijevanje problema i stjecanje znanja putem razvijanja boljeg razumijevanja

prirode problema o kojima se raspravlja u učionici i u literaturi;

- osposobljavanje učenika da misle i zahtijevaju stjecanje znanja kroz osobna iskustva i

putem razumijevanja veza izmeñu prirodnog okoliša i ljudskih aktivnosti;

- razlikovanje nužno potrebnih i nebitnih informacija;

- razvijanje vještina u prikupljanju podataka, bilježenju, zapisivanju i analiziranju;

- razvijanje vještina suradničkog i timskog rada, rada u grupama (UNESCO, 2002.).

1.6. Teme koje se mogu istraživati

U nastavi prirode i društva potrebno je postupno početi s istraživanjem i to od prvog

razreda osnovne škole. Teme i broj tema nije ograničen ali ih treba prilagodoto uzrastu djece.

Za svako istraživanje potrebno je napraviti dobru pripremu i organizaciju poslova i zadataka.

U početku će učitelj pomagati učenicima te ih tako postupno uvoditi i osamostaljivati u

istraživanju.

10

Tablica 1. Primjeri tema u kojima je zastupljeno istraživanje:

Razred Teme Istraživanje Mjesto

1.

Snalazim se u prostoru

Mjesto u kojem živim

Odreñivanje položaja predmeta u

prostoru.

Izlaskom u školsko dvorište odrediti

položaj predmeta oko sebe.

Ispisati svoju adresu i adresu svojeg

para u klupi i saznati adrese

najboljih prijatelja u razredu.

Prikupiti adrese svojih roñaka iz

grada, saznati adresu škole, kina,

kazališta, knjižnice.

Učionica

Izvan učionice

Učionica

Izvan učionice

2.

Zanimanja ljudi

Upoznajmo svoje mjesto

Saznati - zabilježiti zanimanja

roditelja ostalih učenika u razredu

Prikupiti (saznati) zanimanja roñaka.

Pomoću slika upoznati važne

grañevine u blizini škole.

Obići važne grañevine u mjestu,

saznati adresu, istražiti njihovu

posjećenost.

Učionica

Izvan učionice

Učionica

Izvan učionice

3.

Vode zavičaja

Pomoću slika utvrditi raznolikost

biljnog i životinjskog svijeta voda u

zavičaju. Na zemljovidu utvrditi

koje su vode stajačice, a koje

tekućice u zavičaju.

Istražiti koje su vode u zavičaju

stajaćice, a koje tekućice. Istražiti

Učionica

Izvan učionice

11

Moj zavičaj u prošlosti

njihov biljni i životinjski svijet i

utvrditi kojih je organizama najviše.

Pomoću albuma sa slikama grada i

zavičaja, starih predmeta koji su

učenici donjeli uočiti i povezati

povijest u zavičaju

Istražiti u muzeju i pomoću drugih

izvora o prošlosti zavičaja, prikupiti

podatke o predmetima koji su se

nekada koristili, istražiti kako su

ljudi prije kuhali, stanovali ....

Učionica

Izvan učionice

4. Život biljaka

Kulturnopovijesne

znamenitosti RH

Promatrati život i rast biljke

lončanice u učionici.

Promatrati život i rast biljaka u

školskom dvorištu, vlastitom vrtu,

parku, suhozidu škole....

Upoznati pomoću literature i

zemljovida kulturnopovijesne

spomenike, gradove ....

Obići neke od kulturnopovijesnih

spomenika grada i izvan grada

(odlaskom na nastavnu ekskurziju).

Učionica

Izvan učionice

Učionica

Izvan učionice

Zadatak: 2 sata

� Za svaki razred u skladu s nastavnim programom navedite po dvije teme i primjere

istraživanja za nastavu prirode i društva u učionici i izvan učionice.

12

2. PRISTUPI I METODE ISTRAŽIVANJU U NASTAVI PRIRODE I

DRUŠTVA „Govoriti, učite govoreći.

Hodati , učite hodajući.

Igrati golf, učite "golfirajući se".

Tipkati, učite "tipkajući"

Najbolje učite čineći

Samo to učini!“

(G. Dryden, J. Vos, 2001. )

Ciljevi istraživačke nastave prirode i društva su osim kvalitetnog obrazovanja i

usvajanja trajnog znanja, razvijanje sposobnosti učenika za aktivno korištenje stečenog

znanja, kao osnove za kasnije učenje i školovanje te cjeloživotno učenje uz korelaciju i

integraciju sadržaja prirode i društava.

Ostvaruju se metodom «uklju či me» kojom učenici mogu više naučiti jer aktivno

sudjeluju u procesu učenja. Učenje utemeljeno na iskustvu učenika potiče kritičko mišljenje i

samostalnost.

Interdisciplinarnost je neupitna u ovoj nastavi. Živi svijet koji nas okružuje valja

upoznati s područja različitih prirodnih i društvenih znanosti. Intredisciplinarnim pristupom

učenici će stjecati znanja o temeljnim zakonitostima i pojavama u prirodi. Omogućava se

cjelovit način poimanja, što nadilazi granice jednog predmeta.

Učenjem izvan učionice u prirodi omogućava se učenicima učenje cjelovitim

doživljavanjem i razumijevanjem životnih i nastavnih sadržaja u neposrednoj stvarnosti.

Omogućava se učenicima promatranje prirodnih promjena i uočavanje odreñenih

uzročno-posljedičnih odnosa. Promatranjem prirodnih pojava u neposrednoj stvarnosti

potičemo učenike na razmišljanje i zaključivanje o njima kao i važnosti suživota ljudi i

prirode.

Ukazuje se na važnost zaštite prirode i aktivno uklju čuje učenike u konkretne

akcije. Upućuje se učenike na obavljanje odreñenih istraživanja i na primjenu njihovih

rezultata u praksi. Razvija se kod učenika osjećaj za estetski ugoñaj.

Na bliskim, jednostavnim i zanimljivim primjerima različitim osjetilima učenici

uočavaju neposredno u prirodi, osjete dodirom, pomirišu, osluhnu. Osnovne obrazovne ciljeve

ostvaruju se primjenom različitih metoda i pristupa rada.

Omogućeno je suradničko učenje kroz projekte u nastavi. Zajednički rad, koji

podrazumijeva preuzimanje dogovorenih obveza, kao i njihovo ostvarivanje, obogaćuje i

13

oplemenjuje iskustva meñusobnih odnosa učenik-učenik i učenik-učitelj. Razvija kod učenika

smisao za individualan rad, rad u paru i skupini uz korištenje različitih izvora znanja.

Istraživačka nastava omogućava zajednički rad učitelja i učenika u svim dijelovima

nastavnog procesa: planiranju i programiranju rada, djelatnom sudjelovanju u ostvarivanju

programa rada i vrednovanju rada.

Nastava je usmjerena ka traganju i stvaranju koji su jedan od putova mijenjanja

tradicionalne nastave.

Istraživačka nastava omogućava svakom učeniku bavljenje sadržajima za koje ima

najviše sposobnosti i interesa.

Istražujući učenici sami otkrivaju mnoge činjenice o svom mjestu, kraju i domovini

što potiče stvaralačku djelatnost učenika. Učenici tako stječu brojna iskustva.

U istraživačku nastavu ugrañeni su:

Sustavno razmišljanje sposobnost uočavanja odnosa meñu pojavama

Apstrakcija sposobnost otkrivanja obrazaca i značenja

Eksperimentacija sposobnost nalaženja vlastitog puta u trajnom učenju

Socijalne sposobnosti suradnja s drugima

Ovakvim pristupom učenja do izražaja dolazi kreativnost i samostalnost učenika koji

svoju svijest o zavičaju razvijaju u neposrednom okolišu s ciljem globalnog očuvanja prirode.

Osim kognitivnih zadaća, istraživačkom nastavom, uz primjenu suvremenih metoda,

ostvarene su i one koje potiču socijalizaciju.

Učenici ostvaruju i paralelne zadaće koje su se odnosile na postavljanje osobnih

ciljeva, praćenja njihovoga ostvarivanja te razvijanje osobne odgovornosti za postignuto.

Učitelji bi se trebali pozivati na načelo zavičajnost. Načelo zavičajnosti primjenjuje

se upravo stoga da bi se omogućilo učenje promatranjem izvorne stvarnosti u neposrednom

učeničkom okruženju te povezivanje s iskustvom i prije stečenim spoznajama.

Uspješno realizirana zavičajna nastava prirode i društva na otvorenom posebice je

usmjerena na odgovarajuće planiranje i pripremu učitelja o kojoj često i ovisi uspješnost

nastave. Pri tome se često zaboravlja da planiranje i priprema učitelja podrazumijeva i

pripremu učenika za nastavu prirode i društva na otvorenim prostorima. Važno je zajedničko

planiranje i učitelja i učenika koje uključuje proučavanje školskim propisima, planiranje i

razgovor o ciljevima, zadatcima, znanjima i vještinama, mjestu i vremenu, aktivnostima i

obvezama, upravljanju rizikom te organizaciji i opremi.

14

2.1. Promatranje prirode u prirodi (istraživanje promatranjem)

Promatranje je postupak usmjeravanja pozornosti u odreñenom smjeru sa zadaćom

spoznavanja svojstava predmeta i njihovih promjena, kakve one jesu, ne mijenjajući ih

pritom.

Sposobnost promatranja treba sustavno razvijati od početka školoavanja.

Promatranje uključuje (uključena su sva osjetila):

cjelovitost doživljaja

doživljavanje cjeline

opažanje detalja unutar cjeline

opažanje i razumijevanje odnosa

Prije odjelotvorenja zadataka promatranja učenicima je potrebno reći:

ŠTO

KAKO

GDJE

KADA

ČIME

ZAŠTO

Uočene činjenice mogu se registrirati pisanjem i bilježenjem u dnevnik promatranja i

korištenjem tehničkih pomagala (kamera, kazetofon, fotoaparat).

Primjeri promatranja prirode u prirodi:

1. Promatraj psa u različitim situacijama. Opiši njegovo držanje, izgled njuške, položaj ušiju

i repa: kad ga hvale, kad ga grde, kad stranac dolazi u kuću, kad poznanici dolaze u kuću.

će promatrati

15

2. Promatraj klijanje sjemenki graha koje si prethodno stavio/la u prozirnu posudu sa

zemljom. Promjene bilježi po danima u tablicu. Svoja zapažanja nacrtaj i opiši.

3. Promatraj ptice u prirodi (patku, rodu, vranca, žličarku, orla...) dok traže hranu i dok se

hrane. Uoči što jedu. Gdje traže hranu? Kakav im je kljun?

žličarka orao vranac roda patka

4. Zvukovi u prirodi!

Pogledaj oko sebe i poslušaj zvukove.

Čiji su to zvukovi?

Koliko različitih zvukova čuješ? upiši broj

Prepoznaj zvukove životinja sa crteža.

Oponašaj te zvukove!

Čuješ li možda još nekog stanovnika močvare?

Žaba Komarac Čaplja

16

5. Kad sam ”beba”?

Dosta se razlikujem od odrasle žabe. Tada se zovem punoglavac. U proljeće u vodi

možeš pronaći veliki broj punoglavaca. Promatraj me u vodi uz pomoć ove sprave. Sve

promjene u mom razvoju upiši u tablicu.

6. Što sve vidiš pod vodom?

7. Osobna iskaznica biljke!

� Pronañi me, prouči me!

� Rastem gotovo posvuda. Neki misle da sam korov, ali ja sam jako korisna biljka.

� Od mojih žutih cvjetova požute livade, pašnjaci i stazice uz pute.

� Korijenje mi je duboko.

� Listovi su moji zdrava i ukusna hrana.

� Oprašuju me pčele i leptiri.

� Padobrančiće mi vjetar nosi.

Ja sam ____________________ .

� Zamisli da si zaronio pod vodu poput ronioca. � Kakva bi sve bića susreo? � Koje životinje vidiš u vodi? � Koje biljke vidiš?

17

Napravite osobnu iskaznicu biljke! O

S O

B N

A

I S

K A

Z N

I C

A

Slika / crtež

Ime biljke/životinje:

Stanište:

Boja:

Hrana:

Razmnožavanje:

Značenje:

� Pronañi i druge livadne biljke i opiši ih!

� Napravi im osobne iskaznice.

� Uz svaku iskaznicu uzmi po jednu biljku, isprešaj ju i stavi u herbarij.

8. Život u moru

U bilježnicu upiši naziv mjesta (lokalitet) promatranja i nadnevak.

Pripremi tablicu u koju ćeš bilježiti i unositi podatke.

Promatraj more i uoči kakvi su uvijeti u njemu za život, koje biljke i životinje uočavaš.

Promatraj izgled mjesta gdje si promatrao biljke i životinnje. Podatke unesi u tablicu.

18

9. Fenološka promatranja

Promatranje pojava i promjena u prirodi kroz godišnja doba.

Zadatak:

Promatraj prirodu i djelatnost ljudi u svakom godišnjem dobu. Podatke o izlasku i zalasku

sunca potraži u dnevnim novinama. Podatke o promjenama bilježi u tablicu.

Godišnje doba Proljeće Ljeto Jesen Zima

Počinje/nadnevak

Sunce izlazi

Sunce zalazi

Oblačnost

Temperatura

zraka u 13/19 sati

Padaline Da/Ne

Vrsta padalina

Biljke

Životinje

Ljudi

10. Četiri godišnja doba

Promatraj drvo u školskom vrtu kroz četiri godišnja doba. Kakva je krošnja, listovi, boje u

pojedinom godišnjem dobu. Podatke unosi u dnevnik.

19

11. Akvarij

Akvarij u učionici - promatranje biljaka i životinja u akvariju i briga o njima

Pregled njege

Zbivanje Dnevno Tjedno Svaka 3-4 tjedna Prema potrebi

kontrola temperature *

kontrola ribljeg zdravlja *

kontrola funkcioniranja

akvarijske opreme

*

hranjenje riba *

kontrola zdravlja riba *

uklanjanje trulog lišća *

izmjena vode *

čišćenje podloge dna *

čišćenje stakla iznutra *

čišćenje stakla izvana *

čišćenje filtra *

20

12. Promatranje prirode – prognoza vremena

Kakvi su vremenski uvijeti za tvog boravka u šumi?

Primjećuješ li neke od ovih pojava?

13. Nastambe ljudi!

� Prošetaj selom. Pogledaj oko sebe.

� Promotri kuće. Kakve su ulice?

� Pozorno pogledaj krovove kuća. Čime su pokriveni?

� Objasni vezu krovova ovih kuća i biljke kojom obiluje ovaj kraj.

� Kakve su kuće gdje ti živiš?

21

Seoska kuća

pokrivena trskom Trska

14. Uoči!

• Koje biljne vrste rastu na vlažnom tlu?

• Utvrdi koja boja livadnih cvijetova prevladava.

• Provjeri kako rastu biljke na mjestima gdje su krtičnjaci, a kako na ugaženim mjestima.

• Uoči razliku izmeñu livadnih biljaka koje rastu na suhom i ocijeñenom dijelu livade od

onih koje rastu uz vodu.

• Pomoću školskog herbarija odredi vrste i porodice koje si pronašao na livadi.

• Istakni posebnosti svake biljne porodice.

• Posebno izdvoji ljekovite biljke, korove i otrovne biljke livade.

• Na osnovu nañenih vrsta možeš u literaturi pronaći i odrediti da li je livada zapuštena ili

agrotehniči obrañivana.

Zadatci: 2 sata

Pripremite zadatke za promatranje prirode i pojava izvan učionice u trajanju od jednog sata,

kroz jedno godišnje doba i za sva godišnja doba.

Napravite zadatke za promatranje pojava u učionici.

22

2.2. Demonstracija u nastavi prirode i društva (istraživanje promatranjem ili

izvoñenjem demonstracija pokusa i praktičnih radova)

Svi navedeni praktični radovi i pokusi mogu se obraditi na razini demonstracije.

Njihova je vrijednost veća ukoliko učenik sam ili u skupini aktivno sudjeluje u njihovoj

provedbi.

Primjer nekih demonstracija pokusa:

Primjer 1.

23

Primjer 2.

24

2.3. Eksperiment u nastavi prirode i društva

Eksperiment je umjetno poticanje prirodnih pojava kako bi ih temeljitije upoznali i

istražili. Eksperiment koji učenici provode izuzetno je kpristan jer se takvim radom potiče

promjena pogrešnih ideja, usvajanje novih činjenica i znanstveno razmišljanje.

2.3.1. Odgojna vrijednost eksperimenta

1. Izvoñenjem i promatranjem eksperimenta kod učenika razvijamo osjetila i sposobnosti

promatranja.

2. Eksperiment je pogodna metoda za razvoj sposobnosti analize, sinteze, apstrakcije,

generalizacije i uopće razvoja logičkog mišljenja.

3. Eksperimentom se ostvaruje povezivanje teorije s praksom.

4. Eksperimentom se vrši konkretizacija teoretskog znanja i njegova praktična primjena.

5. Izvoñenjem eksperimenta učenici biološko znanje usvajaju s razumijevanjem na

vizualan način.

6. Eksperiment kod učenika razvija interes za biologiju i istraživanje uopće.

7. Eksperiment aktivira učenika i osposobljava ih za samostalan rad.

8. Izvoñenje eksperimenta kod učenika razvija smisao za točnost i urednost

9. Eksperiment razvija smisao za kolektivan rad.

10. Eksperiment pozitivno utječe na razvijanje volje, pažnje i stvaralačke nastave.

U odabiru materijala za eksperimentalan rad:

• poželjno je preferirati tipične primjere – egzemplarne;

• rad mora biti jednostavan i razumljiv.

Tijek istraživanja pomoću eksperimenta:

1. Uočavanje problema.

2. Formuliranje problema.

3. Proučavanje tijeka eksperimenta s ciljem analizairanja i iznošenja opažanja vezanih uz

prezentirani biološki problem.

4. Učenici postavljaju zavisnu i nezavisnu varijablu te postavljaju hipotezu.

5. Upoznaju se s metodama znanstveno – istraživačkog rada.

6. Prateći tijek eksperimenta, učenici iznose svoje predpostavke i bilježe rezultate

promatranja.

25

7. Analizom, usporedbom, uočavanjem bitnog, selekcijom i sintezom učenici će izvesti

pravilne zaključke.

2.3.1.1. Hipoteza (pretpostavka)

Pokusna je tvrdnja koja nudi mogući odgovor na neki dogañaj ili fenomen. U znanstvenoj

praksi istraživač na temelju prethodnog znanja, iskustva i vlastite kreativnosti, definira

hipotezu, nakon čega slijedi prikupljanje materijala, činjenica i podataka s ciljem prihvaćanja

ili odbacivanja postavljene hipoteze.

Postavljanje hipoteze

Svaka hipoteza sastoji se od dvije varijable: nezavisne i zavisne.

Nezavisna varijabla je ona koju „znanstvenik učenik“ kontrolira te zavisna varijabla koju

promatra, tj. mjeri, te u konačnici dobiva odreñeni rezultat.

Svaka pravilno postavljena hipoteza mora sadržavati riječi:„ako“, „povezan/o s“, „tada je“.

Svaka formulacija koja u sebi sadrži samo „ako“ i „tada “ nije hipoteza.

Loša hipoteza

Ako igram lutriju, tad ću se obogatiti.

Dobra hipoteza

Ako je učestalost dobitaka povezana s učestalosti kupnje lutrije, tad ću se obogatiti.

26

2.4. Primjer prakti čnog rada

Praktičan rad je izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje. Treba ga tretirati kao jednu

kariku spoznajnog procesa.

Praktični rad može biti usmjeren na:

stjecanje kulturnih i higijenskih navika,

razvitak likovnih spsobnosti,

razvitak tehničkih sposobnosti,

radnih sposobnosti.

Znanja stečena praktičnim radom omogućit će primjenu istih u životu kada nam

zatrebaju.

1. Primjer

Mala radionica

� Sakupi pera različitih ptica i načini zbirku perja. Uz svako pero nacrtaj pticu.

� Odredi kojoj vrsti ptica pojedino pero pripada. Zbirku nadopuni slikom ptice i

pomoću literature upiši gdje gnijezdi i čime se hrani.

� Do sad si upoznao/la gnijezda brojnih ptica i vidjeo/la si od čega ih prave. Pokušaj

pronaći brojne grančice i napraviti gnijezdo.

� Ako si u mogućnosti, fotografiraj neke vrste ptica, njihova gnijezda i okoliš u kojem

žive te izradi poster. Možeš i nacrtati neke vrste ptica u njihovom staništu.

2. Primjer

Napravi – prouči!

Napravi – prouči!

Povećalom ili lupom promatraj krila leptira. Nacrtaj ih! Napravi mikroskopski preparat ljuspica krila leptira. Na predmetno stakalce sastruži - stresi malo ljuspica – praha u kapljicu vode. Stavi pokrovno stakalce. Stavi na stolić mikroskopa i promatraj. Nacrtaj što vidiš.

27

2.5. Primjeri eksperimenata

1. Primjer

Izmjeri i upiši u tablicu temperaturu zraka na različitim visinama u učionici. Objasni što si

uočio/uočila.

Visina/mjesto Temperatura u oC

Na podu

Na klupi

U visini isprižene

ruke prema stropu

2. Primjer

Izmjeri vani temperaturu zraka četiri puta na dan i podatke upiši u tablicu.

Sat Temperatura u oC

U kojem djelu dana je temperatura najviša? Zašto nije ista tijekom cijelog dana?

3. Primjer

Natoči čašu vode iz vodovoda. U tablicu upiši tražene podatke.

Svojstvo Voda iz vodovoda

Miris

Boja

Oblik

Okus

28

4. Primjer

5. Primjer

Ispitaj!

� Uberi jedan listić kadulje i pomiriši. Opiši što osjećaš?

� Uzmi malo tankog papira i presavij ga, a izmeñu njega postavi svježi list kadulje.

Pritisni ga. Što primjećuješ?

� Podigni papir prema svjetlu.

� Što opažaš?

6. Primjer

Istraži tlo!

� Stavi toplomjer u tlo i izmjeri temperaturu.

� Na nekoliko mjesta lopaticom iskopaj malo tla i stavi u vrećice.

� Navlaži indikator papir i stavi ga na tlo. Usporedi boju papira s ljestvicom papira i

odredi kolika je kiselost (pH) tla.

� Ispitaj kiselost tla na mjestu gdje raste obična kiselica.

� Odredi vrstu tla: glinasto pjeskovito crljenica crnica smeñe

29

7. Primjer

Dokazivanje masti u namirnicama

Uzmi list papira, premaži ga s malo maslaca i drži prema svjetlosti. Opazi trajnu, prozirnu

mrlju: maslac sadrži masnoću.

Jednako postupi s drugom hranom, npr. kobasicom, sirom, mlijekom, komadom jabuke.

Unesi rezultate svojih opažanja u tablicu prema sljedećem uzorku.

Hrana Opažanje Rezultat

Maslac Prozirna mrlja Sadrži masnoću

Kobasica Mlijeko Sir Jabuka

8. Primjer

Istraži!

Tankim rupcem sveži palac uz zapešćaj tako da se može jedva pokretati.

Pokušaj sada tom rukom izvoditi različite pokrete: hvatati predmete, pisati, slagati papir,

dizati šalice i listati knjigu.

Opiši poteškoće koje nastaju pri tim pokretima. Napiši kakvo značenje ima palčani zglob.

Stavi kod kuće mokru desnu nogu na kopirni papir ili na upijač (bugačicu) te ostavi na njemu

otisak. Izreži otisak pa ga usporedi s otiscima svojih kolega iz razreda.

Ustanovi tko sve ima spuštena stopala.

Napunjena školska torba ne smije biti teža od desetine tvoje tjelesne težine.

Izračunaj koliko to iznosi za tebe. Ako je preteška, iz nje izvadi dio stvari.

Tijekom dva tjedna na osobnu vagu stavljaj teret iz torbe koju nosiš.

Bilježi težinu uz datume.

Smislite kako ćete smanjiti masu školske torbe ako je teža od desetine tvoje tjelesne težine.

30

9. Primjer

Kompost

1. Odgovarajućim termometrom izmjeri temperaturu u svježe napravljenoj hrpi komposta

na različitim mjestima. Drškom metle izbuši u kompostu potrebne rupe. Mjeri

temperature:

- na 30 cm dubine u sredini hrpe komposta

- na 30 cm dubine, na rubu

- na 60 do 70 cm dubine, u sredini

- na 60 do 70 cm dubine, na rubu.

Zapiši rezultate mjerenja temperature odmah u svježoj hrpi komposta, pa nakon

jednog, dva, osam i 14 dana. Rezultate mjerenja upiši u tablicu. Usporedi rezultate

mjerenja. Gdje si izmjerio/la najvišu, a gdje najnižu temperaturu?

2. Uzmi lopatu svježeg i lopatu starog komposta. Postavi oba uzorka na bijeli papir,

tapetu ili stol. Istraži oba uzorka s obzirom na živa bića u njima. Pri tome se možeš

koristiti i povećalom.

U kojem uzorku komposta ima najviše živih bića?

3. Napuni jednu zdjelu svježim, a drugu starim kompostom. U obje zdjele posij sjemenke

grbice, lagano ih pritisni i navlaži. Postavi zdjele na toplo mjesto. Promatraj oko deset

dana rast sjemenki u zdjelama.

Unesi rezultate u tablicu:

Promatranje Zdjela 1. svježi kompost

Zdjela 2. stari

kompost Nakon 1 dan Nakon 2 dana Nakon 8 dana Nakon 14 dana

31

10. Primjer

Životni prostori u našem okolišu

1. Upiši u kartu svoje škole i njezine okolice nazive bjelogoričnog drveća koje si

prepoznao/la. Koristi se pri tome slikom 2. i literaturom za odreñivanje vrsta drveća.

2. Izaberi u blizini svoje škole ili kuće jedno bjelogorično drvo kao „svoje“. Promatraj ga

tijekom različitih godišnjih doba i bilježi promjene. Upiši, primjerice, kada se

pojavljuju prvi listovi, kada drvo cvjeta, kako izgledaju cvjetovi, što se dogaña u

jesen s listovima, zapiši imena životinja koje si primijetio na drvetu.

3. Otiñite u jesen, kada lišće opada, u park ili šumu u blizini škole. Podijelite se u

skupine od 4 do 5 učenika. Svaka skupina treba skupiti po jedan list svakog

bjelogoričnog drveta. Na temelju listova odredite o kojem je drveću riječ. Razvrstajte

sve skupljeno lišće pojedinih stabala i prebrojte ga. Koja se vrsta lista, tj. drveća

pojavljuje kao najčešća?

4. Raspitajte se ima li u vašem gradu starog drveća koje ima svoju povijest. Izvijestite

ostale učenike u razredu o povijesti drveta.

32

11. Primjer

Kukci Stavite tri grane podjednako velike i napadnute lisnim ušima u tri staklenke s vodom. Pokus

teče na sljedeći način:

Staklenka 1.: otopi 5-10 g mekog sapuna u 1litru vode i otopini dodaj nekoliko kapi petroleja.

Ovom otopinom poprskaj granu, a pri tome koristi prskalicu za sobno cvijeće.

Staklenka 2.: stavi nekoliko božjih ovčica (još bolje njihove ličinke) na granu s lisnim ušima.

Staklenka 3.: grana se ne tretira.

Zabilježi svoje pretpostavke o promjenama koje će se dogoditi na pojedinim granama u

staklenkama. Kontroliraj grane svaka dva dana i zabilježi nastale promjene. Slažu li se uočene

promjene s tvojim pretpostavkama?

Razlika izmeñu aktivnosti, prakti čnog rada i eksperimenta

AKTIVNOST PRAKTI ČAN RAD EKSPERIMENT

Izrada postera

o kompostiranju kućnog

otpada

Izrada kompostišta i

kompostiranje kućnog otpada

Promatranje i bilježenje

promjena u kompostištu –što

se dogaña s otpadom u

kompostištu nakom dva i šest

mjeseci.

2.6. Popis najčešćih prakti čnih radova i eksperimenta (pokusa)

PRAKTI ČNI RADOVI

Izrada kompasa

Odreñivanje stajališta, strana svijeta, obzora u prirodi i učionici

Izrada makete škole i okolice

Izrada plana naselja

Izrada reljefa

Izrada lente vremena

Izrada obiteljskog stabla

33

Recikliranje papira

Mjerenje temperature

Izrada ura od kartona

Izrada vjetrenjača

Izrada prometnih znakova

Čišćenje okoliša škole, izrada i postavljanje eko znakova

Priprema zimnice

Izrada lutaka od jesenskih plodova

Razvrstavanje otpada

Izrada herbarija

Izrada zbirke žive i nežive prirode

Otisak kore drveta

Izrada jedrilice

EKSPERIMENTI (pokusi)

Pročiščivač vode

Rad vodovoda

Živi svijet u kapljici vode

Ima li u zraku mikroorganizama?

Kvarenje hrane

Ponašanje tekućine na različitim temperaturama

Meñudjelovanje octa i praška za pecivo

Djelovanje magneta

Strujni krug

Zaštita od požara - Pokus gašenja vatre (obvezno izvodi učitelj).

Sunce – uvjet života – biljka u kutiji

Biljka upija vodu s mineralnim tvarima

Graña sjemenke

Voda svakodnevno isparava

Obujam, oblik i masa vode

Voda otapa neke tvari

Ledište i vrelište vode

Kruženje vode u prirodi

Klijavost sjemenke

34

Zauzima li zrak prostor

Tlak zraka

Masa zraka

Gibanje zraka

Sastav zraka

Dobivanje i svojstva ugljikova dioksida

Djelovanje temperaturnih promjena na čvrsta tijela

Sastav tla

Klijavost sjemenke ovisi o vrsti onečišćenja

Utjecaj onečišćenog zraka na biljke

Život zelene biljke

Odakle biljci zelena boja

Probava hrane u ustima

Disanje

Usporedba rada kapaljke s radom srca

Ispitivanje sluha

Ispitivanje njuha

Ispitivanje okusa

Otisak prsta

Zadatak:2 sata

Detaljno opišite dva eksperimenta za svaki razred.

Napravite popis eksperimenata za svaki razred.

Predložite po dva praktična rada za svaki razred. Teme trebaju biti različite za praktičan rad

i za eksperiment.

Napišite po dva primjera dobre i loše hipoteze za eksperimente koje odaberete za

provoñenje.

35

3. ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE U NASTAVI PRIRODE I DRUŠ TVA

Za upoznavanje prirode potrebno je poznavati metode i načine proučavanja prirode.

Jedan od važnih pristupa je istraživanje. Potrebno je početi s jednostavnim promatranjima

kojima se pronalaze uzročno posljedične veze, praktičnim radovima i pokusima. Na taj način

postupno treba razvijati mišljenje i zaključivanje.

Istraživačka nastava može se organizirati kao:

• samostalan rad,

• skupni rad,

• projektni rad.

ORGANIZIRANJE NASTAVE PO ORGANIZIRANJE NASTAVE PO SKUPINAMASKUPINAMA

ISTRAŽIVAČKA

NASTAVA

SLOJEVI U ŠUMI!

KAKO SE KOJE DRVO ZOVE?

GDJE PRONAĆI

ŽIVOTINJE?

ŠTO TO ŠUŠKA U

GRMLJU? KOJI ROðENDAN DRVO SLAVI?

ŽIVOTINJSKI SVIJETORIJE

NTIRAJ S

E! IZM

JERI!

IVA

ANALUKAANTE

Slika 3. Organiziranje nastave po skupinama

Istraživačka izvanučionička nastava je oblik nastavnog rada koji potiče kod učenika

stjecanje osobnih iskustava, zornost, percepciju, dok je kod terenskog istraživanja nešto veći

naglasak stavljen na problemski i istraživački pristup koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje

i angažman učenika. Istraživačka izvanučionička nastava može podrazumijevati obradu novog

nastavnog sadržaja, ali i ponavljanje i sistematsko ponavljanje sadržaja prirode i društva,

36

može se realizirati kao uvod u novu nastavnu cjelinu, priprema za obradu nastavne teme, ali i

realizacija različitih školskih i timskih projekata na razrednoj ili školskoj razini.

Procese planiranja i pripreme učitelja i učenika za realizaciju istraživačke

izvanučioničke nastave možemo promatrati kroz tri osnovne faze:

1. priprema istraživačke izvanučioničke nastave,

2. istraživačka izvanučionička nastava i

3. analiza istraživačke izvanučioničke nastave.

U 1. fazi zadatci su učitelja: odrediti svrhu terenskog rada, pregledati bitne zahtjeve

prije izvoñenja, utvrditi potrebno znanje i vještine, informirati učenike o svrsi, posjetiti

“problem” ili planirati aktivnosti u svezi sa sadržajem, odrediti učenicima osobne i grupne

zadaće, pripremiti materijal i opremu za bilježenje informacija, analizirati mogući rizik od

ozljeñivanja učenika i opreme, pripremiti popis učeničkih imena. S tim u skladu je i priprema

učenika koja podrazumijeva: da moraju biti svjesni svrhe terenske nastave (ako je moguće

doprinijeti njezinom odreñivanju), razvijati prije potrebno znanje i sposobnosti, uvježbavati

tehnike prikupljanja podataka, znati osobne i grupne obveze, zadatke i dužnosti, biti svjesni

ugovora, dogovora, potrebnog materijala i opreme te razumjeti sigurnosne zahtjeve.

2. faza je rad na terenu odnosno realizacija terenske nastave/istraživanja. Zadatak

učitelja podrazumijeva: opće nadgledanje, pružanje pomoći učenicima kada im je potrebna,

poticanje i ohrabrivanje učenika u postavljanju pitanja, poticanje učenika na uočavanje,

opserviranje, davanje informacija koje usmjeruju učenika. Učenici su ti koji vrše direktnu

opservaciju (identificiranje, opisivanje, izgrañivanje, mjerenje …), prikupljaju i bilježe

podatke, skiciraju, izrañuju mape, upisuju, izrañuju inicijalne analize i interpretiraju gdje je

moguće.

Posljednja, 3. faza je analiza terenske nastave i odvija se u učionici. U tom smislu

zadatak je učitelja pružanje dodatnih informacija ako se zahtijevaju/po potrebi, usmjeravanje

učenika na druge izvore kako bi potvrdili svoje nalaze i zaključke te evaluacija cjelokupnog

iskustva, uključujući organizaciju i rezultate terenskog rada i učenja. Učenici u skladu s tim u

učionici organiziraju prikupljene informacije, provjeravaju svoje nalaze s drugima, uz pomoć

učitelja testiraju hipoteze ako su bile postavljene, stvaraju zaključke, diskutiraju o

37

zbunjujućim pitanjima i problemima, mogu dodatno istražiti neodgovorena pitanja te

pripremiti izvješće i prezentacije.

3.1. Terenska oprema

ZA TERENSKI RAD JE POTREBNO:

Sportski i slojevito se

odjeni:

trenirka ili hla če, gumene

čizme ili patike ili udobne

cipele, kabanica, kapa,

sunčane naočale.

Da bi zabilježio otkriveno:

bilježnica, olovka, drvene

bojice, ako imaš: dalekozor,

fotoaparat, kameru,

kazetofon-diktafon.

Da bi ruke bile

slobodne:

sve to stavi u ruksak.

Ovisno o

godišnjem dobu:

ponesi sredstvo za mazanje

kože protiv komaraca i

zaštitu od sunca (kremu).

Potrebna terenska oprema

Od pribora potrebno je ponijeti: plastični podložak za papire i nekoliko papira (ili terenski

dnevnik, bilježnicu), terenski priručnik s radnim listovima, običnu olovku, vodootporne

flomastere, metar, plastične vrećice volumena 2 L i 5 L, nekoliko manjih plastičnih kantica,

grablje, nož ili skalpel i duže pincete, nekoliko malih posudica ili staklenki s poklopcem.

38

Boraveći u prirodi:

promatraj , opisuj, usporeñuj i zaključuj te stječi iskustva, znanja i spoznaje. Stečeno

znanje primijeni igranjem različitih igara u prirodi sa svojim prijateljima. U školi svoju

pustolovinu dočaraj učenicima koji nisu bili s tobom.

Slika 4. Organizacija istraživačke nastave

Istraživačka nastava temelji se na znanstvenom pristupu koji sadrži:

PRIPREMITI REDOSLIJED RADA

A POČETNE AKTIVNOSTI Materijalna sredstva

Učenike

Odabir i upoznavanje teme, formiranje skupina, podjela zadataka izmeñu učenika

B SREDIŠNJE AKTIVNOSTI C ZAVRŠNE AKTIVNOSTI PRIJEDLOZI ZA

DOPUNU RADA U ŠKOLI U PRIRODI

3.

2. 1.

Prikupljanje materijala

Obrada i rad na prikupljenom

materijalu (opažanje,

razvrstavanje, mikroskopiranje, determiniranje, crtanje ……)

Obrada, prikupljenih

podataka unutar skupina

Razmjena iskustava

unutar skupine za svaku temu

Razmjena iskustava

svih skupina

prezentacije

Prikupljanje sugestija učenika o

svakoj radionici

Dopunjavanje i

prilagoñavanje

aktivnosti prema

interesima

Pretpostavku

Opažanje

Istraživanje

Kriti čko vrednovanje

Novu pretpostavku

Provjera

39

3.2. Etape znanstvenog istraživanja

1. Područje istraživanja - metodologije kojima će se služiti

2. Otkrivanje problema - uočavanje poteškoća u istraživanju

3. Odreñivanje problema u istraživanju

4. Razmišljanje o načinima rješavanja problema

1. Problem (tema)

2. Hipoteza

3. Metodologija

ISTRAŽIVANJA U BIOLOGIJI

- ZNANSTVENA I STRUČNA

• POSTUPCI ISTRAŽIVANJA U PRIRODNIM ZNANOSTIMA:

RANIJE STEČENE SPOZNAJE (PREDZNANJE, LITERATURA)

PROMATRANJE

PREDVIðANJE (HIPOTEZA)

KONTROLNI EKSPERIMENT

PRIKUPLJANJE PODATAKA

OBRADA REZULTATA

DONOŠENJE ZAKLJUČKA

DIJELOVI ZNANSTVENOG RADA:

NASLOV UVOD MATERIJAL I METODE REZULTATI RASPRAVA ZAKLJUČAK LITERATURA

4. Instrumenti (podaci)

5. Obrada (u učionici)

6. Prikazivanje

7. Zaključak

40

Zadatci 3.3. Koncept istraživačkog rada

I. Tema (radni naslov):___________________________________________________ ___________________________________________________ (ne duži od 10 riječi) Osnovne ideje koje će biti predstavljene u radu: 1. 2. 3. II. Navesti 2 do 3 glavne ideje te barem dva podatka koji te ideje pojašnjavaju i podupiru. 1. __________________________________________________________________________ a. b. 2.__________________________________________________________________________ a. b. 3.__________________________________________________________________________ a. b. III. Rezultat koji se očekuje: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ *Ne zaboravite navesti izvore podataka!

41

3.4. Smjernice za pisanje istraživačkog rada

I. Jasnoća sadržaja: (a) ideje su u radu jasno prezentirane/navedene; (b) učenik se koristi vlastitim riječima te pokazuje sposobnost primjene znanja u drugim situacijama. II. Opsežnost: (a) učenik ″dubinski″ istražuje temu rada. Npr., podaci u enciklopedijama pružaju samo opće informacije - potrebno je koristiti još dodatnih izvora (znanstvene i stručne časopise, radove, internet) III. Format / oblik: (a) minimum 5 tipkanih stranica (b) prored 1,5 (c) veličina slova (font) 12 (d) margina 2 cm (e) izmeñu stavaka/odlomaka samo dupli razmak. To uključuje i dijelove gdje autor prelazi na drugi odlomak, odnosno, ne prave se četverostruki razmaci. IV. Literatura / izvori podataka: (a) izvor podataka se citira kroz rad (b) uvrstiti stranicu citiranih radova (c) potrebno je koristiti se s najmanje pet izvora (d) trebaju biti najmanje tri različite vrste izvora (raznovrsnost) (e) ne koristiti se podacima iz Wikipedije V. Stil: (a) jasne i koncizne rečenice; ne lutati kroz sadržaj (b) gramatički, pravopisno i interpunkcijski točno (c) jasan redoslijed i organizacija rada Za lakše praćenje tema i učenika, bolju i lakšu komunikaciju učenika može se napraviti shema

tema i članova skupina.

Svaka skupina ima shemu.

42

3.5. Primjeri znanstvenog istraživanja

MINI PROJEKT ETAPE POSTUPCI

LJEPOTE LIVADE

Otkrij što krije LIVADA!

I. Izbor teme

II. Planiranje rada na projektu

III. Odvijanje projekta

IV. Prezentacija projekta

Formiranje skupina, odabir lokaliteta, podjela tema po skupinama

Dogovor i podjela zadataka unutar skupine, način rješavanja, način prezentacije

U školi učenici prezentiraju projekt i ako je moguće, široj publici.

Rad na projektnim zadacima: prikupljanje informacija, prikupljanje podataka

Rad na terenu Rad u laboratoriju

Prikupljanje materijala i podataka – radni listići

Obrada i rad na prikupljenom materijalu i podacima (opažanje, razvrstavanje, mikroskopiranje, determiniranje, crtanje, snimanje.)

Razmjena iskustva na terenu

Igre – provjeri naučeno

Evaluacija, kritička refleksija, sugestije

Dopuna aktivnosti sadržajima i temama

Slika 5. Etape mini projekta

43

Slika 6. Metodički model praktičnog rada učenika u edukaciji o otpadu

Izbor problema istraživanja "Otpad - što je to?"

Istraživačka djelatnost

Isječci iz dnevnog tiska i znanstveno-popularnih časopisa o otpadu na ulicama, tržnicama, deponijama

Obrada podataka Metoda dokumentacije:

• vrste otpada • sortiranje otpada

Igre i djelatnosti dopune eko-iskustva:

• izrada slagalica i igračaka od otpada

Promatranje (što se dogaña s otpadom

u školskoj okolici) Praktične djelatnosti

Zbrinjavanje otpada

Selekcioniranje

otpada

Organski otpad

Stari papir

Poster prezentacije Javna izlaganja

Izrada kompostišta

Recikliranje

Radni listići: • vrste otpada • vrijeme raspada

otpada

Jedinice lokalne samouprave

Kontejner za papir, staklo,

PET ambalaža

44

I. ETAPA I. skupina Igra II. ETAPA II. skupina

Igra III. ETAPA III. skupina Igre

Sve skupine Zaplovimo

+ 2 SATA

Slika 7. Primjer istraživanja izvan učionice po skupinama

Mali Sakadaš

Močvara kao stanište – upoznavanje sastava staništa, njegovih osobina i razlika u odnosu na druga staništa (šuma, livada).

Biljni svijet - uočiti različite biljke čije je stanište močvara.

Životinje u močvari – upoznati i proučiti životinje koje žive u močvari, njihove prilagodbe i način života.

Organizacija rada - podjela učenike na skupine, podjela zadataka unutar skupine.

Osobine biljaka vodenih staništa – uočiti osnovne osobine, razlike izmeñu biljaka

Cvrkut ptica - raspoznati neke močvarne ptica (let, pjev, veličinu, grañu)

Veliki Sakadaš Vodeni ugoñaj – doživjeti ljepote rita

Ptičji let – promatrati i prepoznati ptice

Tko koga jede - napraviti hranidbenu mrežu organizama močvare

Biljni svijet: u vodi, na vodi i uz vodu

Gnijezda – gdje koja vrsta pravi gnijezdo, kakvo je, koliko ima jaja, tko vodi brigu o maldima?

Briga o pticama – kako i tko vodi brigu, kako svatko može sudjelovati u tome

Vrste biljaka - prepoznati biljke koje žive u vodi, na vodi, uz vodu

Prilagodbe biljaka vodenih staništa - istaknuti prilagodbe načinu života

"Mo čvara u malom"

Močvarna vegetacija

Ptice mo čvarice

Hranidbeni lanci

Brod "ORAO"

45

POLUDNEVNO ISTRAŽIVANJE (U KOPAČKOM RITU)

U Kopačkom ritu pola dana - 4 sata planirano je provesti nastavu po modelu na Poučnoj stazi

u trajanju od dva sata.

Dolaskom na "Veliki Sakadaš" vodići upućuju na plovidbu brodom "Orao" koja traje jedan i

pol do dva sata.

Ploveći na brodu stručni vodiči provode s učenicima nastavu prema priloženom programu.

Ploveći po ritu učenici će doživjeti ljepotu rita i različite zvukove glasanja životinja, vidjeti i

upoznati brojne ptice i vodenu vegetaciju u prirodnom staništu.

PROVEDITE DAN U KOPAČKOM RITU!

Kako ćete učiti?

Sve ove aktivnosti možete provesti radeći na mini projektu "Vlažna staništa" i "Šumska

staništa".

Ako želite proučavati pojedinu temu znatno detaljnije tijekom jednodnevnog posjeta

omogućen je rad u pedagoškim radionicama po cjelinama: Opća obilježja Kopačkog rita,

Biljni svijet Kopačkog rita, Životinjski svijet Kopačkog rita, Prilagodbe i povezanost

organizama u Kopačkom ritu, Zaštićene vrste Kopačkog rita, Onečišćenja Kopačkog rita.

Zaplovimo

Brod "ORAO"

Vodeni ugo ñaj Ptičji let Biljni svijet

Provedimo dan zajedno! „Zaronite“ u prirodu na jedan dan i sudjelujte u raznim aktivnostima. Predlažemo:

• razgledati postavljene izložbe u prijemnom centru

• pogledati multimedijsku prezentaciju ili video prikaz biljaka i životinja Kopačkoga

rita • otkrivati što krije Poučna staza • zaploviti brodom Orao • proučiti šumu Tikveš • istraživati u Biološkoj stanici u Tikvešu • upoznati povijest i kulturu ovog kraja • igrati poučne igre

46

ZADAĆE ISTRAŽIVANJA U KOPAČKOM RITU

Učenjem u Kopačkom ritu ostvaruju se zadaće:

- upoznavanje biologije biljaka i životinja

- proširenje i produbljivanje ekoloških znanja

- planiranje i izvedba istraživanja i pokusa

- uvid u potrebu zaštite okoliša

- upoznavanje nužnih mjera za očuvanje prirode

- rješavanje problem s različitih aspekata

- povezanje sadržaja iz biologije, matematike, hrvatskog, likovnog, tjelesnog,

glazbenog, zemljopisa, povijesti, kemije, fizike

- istraživanje na terenu

- individualan doprinos timskom radu

Aktivnosti:

• samostalno promatranje pojava

• bilježenje

• opisivanje

• usporeñivanje

• razvrstavanje

• raščlanjivanje

• povezivanje

• objašnjavanje

• prikupljanje podataka.

Obrazovna postignuća koja se mogu ostvariti izvanučioničkom istraživačkom nastavom u

Kopačkom ritu:

- UOČITI I ZNATI: stanište je područje na kojem žive živa bića i na kojem djeluju

životni uvjeti kojima su organizmi prilagoñeni. U Kopačkom ritu postoje dva osnovna

tipa staništa: šumska staništa i vlažna staništa. Detaljnije objasniti karakteristike

svakog tipa staništa.

- RAZLIKOVATI: pojmovi: jedinka, populacija, biocenoza ili životna zajednica

(različite populacije biljnih i životinjskih vrsta koje žive na istom staništu), tri skupine

47

organizama unutar hranidbenog lanca (proizvoñači, potrošači, razlagači), ekosistem

(životne zajednice zajedno sa staništem), održavanje prirodne ravnoteže u staništima.

- UPOZNATI I PREPOZNATI: šume na poplavnom dijelu, šume na nešto nižem

terenu, šume na gredama (povišeni dio terena).

- UOČITI I RAZLIKOVATI: prizemni sloj šume (gljive, mahovine, paprati), sloj

grmlja (lijeska, kupina), žuta imela i bršljan.

- NAVESTI: životinje koje nastanjuju pojedine dijelove šume, njihove karakteristike,

način života i životni ciklus.

- UKAZATI: na zaštitu prirode: onečišćavanje vode, posljedice ljudskog djelovanja,

rijeke i jezera, onečišćene otpadnim vodama, djelovanje umjetnih gnojiva, pesticida

otrovnih za tlo, biljke i životinje.

- UPOZNATI I OPISATI: ugrožene biljke i rijetke vrste. Ugrožene biljke Kopačkog rita

su patuljasti rogoz, orašac, sitna leća, obični obilić, nepačka, sibirska perunika,

nekoliko vrsta šaševa.

- UPOZNATI I OPISATI: ugrožene životinjske vrste u Kopačkom ritu.

- RAZLIKOVATI: biljke i životinje uz vodu: trska, rogoz, šaš, žuta perunika, roda,

čaplja, divlja patka, siva guska itd.; u vodi: sitna leća, vodena leća, vodena paprat,

krocanj, lopoč i lokvanj, plavun, orašac, vretence, komarac, vodeni pauk, kozak,

bjelouška, žabe, barska kornjača, vidra, dabar.

- OBJASNITI: povezanost biljaka i životinja u vodama na kopnu: prehrambeni lanci.

3.6. Završetak rada

Prikupljeni podaci izvanučioničke istraživačke nastave mogu se obraditi na terenu ili u

školi. Rad obuhvaća:

• obradu prikupljenih podataka (skupne radionice ili projektnih tema)

• rješavanje zadataka na radnim listićima za rad u školi (individualno)

• pripremu za prezentaciju rada izvanučionice (skupine)

• prezentaciju rada (izlaganje, igrokaz, poster, film.)

• vrednovanje prezentiranog sadržaja (svaka skupina vrednuje ostale skupine prema

unaprijed odreñenim i dogovorenim kriterijima)

• izmjenu iskustva stečenih radom izvan učionice (razgovor)

• provjeru naučenog različitim igrama

48

• kritičku refleksiju (iznosi ju svaka skupina za radionicu ili projekt)

• dopune ativnosti sadržajima i temama (sugestije za daljnje učenje i primjenu

naučenog)

• samoprocjena rada na izvanučioničkoj istraživačkoj nastavi

3.7. Samopraćenje

SKUPNO SAMOPRAĆENJE

Provjeravamo razumijemo li zadaću prije početka DA NE

Ne skrećemo sa zadane zadaće DA NE

Svi sudjelujemo sa svojim komentarima DA NE

Sudionici slušaju druge sudionike prije nego što odgovore DA NE

Dopuštamo da se izluči nekoliko postavki prije donošenja zaključka DA NE

Na kraju sažmemo naše stajalište DA NE

SAMOEVALUACIJA DANAŠNJIH AKTIVNOSTI

Zadovoljan sam svojom aktivnošću. DA NE

Postigao sam najbolje što sam mogao. DA NE

Moje ideje su pridonijele zajedničkom radu. DA NE

Većinu poslova obavio sam sam. DA NE

Za aktivnost u skupini koristila mi je suradnja s ostalim članovima. DA NE

Dobro sam se osjećao/la radeći u timu. DA NE

3.8. Kriti čka refleksija

Razgovarati:

• što je dobro u radu

• što treba dopuniti

• promijeniti

• koje su poteškoće

• prijedlozi za daljni rad.

Zadatci:

Napravite plan istraživačke izvanučioničke nastave za temu po vlastitom izboru.

Napravite plan istraživačke nastave u učionici za temu po vlastitom izboru.

49

4. SOCIOLOŠKI OBLICI RADA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠT VA

Neposredno poučavanje učitelja i posredno ustrojavanje samostalnog rada učenika

uvjetuje različite oblike rada u nastavi. Temeljni nastavni oblici su: frontalni rad, rad u

skupinama, rad u parovima i individualan oblik nastavnog rada. Svaki od navedenih oblika

ima vrijednost i mjesto u suvremenoj nastavi.

4.1. Samostalno istraživanje učenika

Proučavanje prirode i društva i biologije modelom istraživanja upućuje učenika na to

da sam istražuje, otkriva, i tako, uz kvalitetna i trajna znanja, usvaja i prirodoznanstvenu

metodu.

Tako se formira otvoreni um. Očekuje se da je takav um općenito otvoren za dokaze,

osobito sklon slušati tuñe mišljenje, a sve to kao sastavni dio prosuñivanja. Otvoreni će um,

prema tome, djelovati mehanizmom davanja i primanja, uključujući tako i društvenu ulogu

pojedinca, tj. njegovo poštovanje i brigu za drugoga.

Učenik će istraživati kroz etape:

U prvoj etapi učeniku se postavlja neko područje istraživanja, uključujući

metodologije kojima ce se u njemu služiti.

U drugoj etapi problem se strukturira tako da učenik ustanovi poteškoće u istraživanju.

Poteškoća može biti u tumačenju podataka, izvoru podataka, nadzoru pokusa ili u donošenju

zaključaka.

U trećoj etapi učenik je zamoljen da razmišlja o problemu, tako da može ustanoviti

poteškoću, uključenu u istraživanje.

U četvrtoj etapi doveden je u priliku da razmišlja o načinu raščišćavanja, rješavanja

poteškoća, bilo uz pomoć preinake pokusa, bilo skupljanjem podataka, drugačijim ustrojem

podataka itd.

ETAPE RADA

1. Učenicima je zadano područje istraživanja.

2. Učenici ustrojavaju problem.

3. Učenici odreñuju problem u istraživanju.

4. Učenici razmišljaju o načinima rješavanja problema.

50

Nastavnik potiče istraživanje, upozorava učenike na proces istraživanja više no na

ustanovljavanje učinaka.

Uloga učitelja u tom radu se mijenja, on gubi ulogu izvora znanja i postaje organizator

nastavnog rada. Njegova je zadaća da potiče učenika na istraživanje, da upozorava na

istraživanje, vise nego na učinke istraživanja. Učitelj pazi da odreñivanje činjenica ne postane

središnje pitanje nastave. Mora težiti da učenika usmjeri na postavljanje pretpostavke, na

izradu istraživačkoga plana i izvoñenje pokusa ili istraživanja, na tumačenje podataka i izradu

modela. Učitelj mora biti prilagodljiv, vješt u procesu istraživanja, ali i dobar poznavatelj

svoje struke, kako bi i sam mogao sazdati vlastiti materijal za istraživanje.

51

4.2. Suradnički rad na projektu

Suradničko je učenje ono u kojem svaki član grupe sudjeluje u istraživanju problema i

osobno pridonosi zajedničkom rezultatu skupine. Učenici rade zajedno, u parovima ili

grupama, da bi rasvijetlili neki zajednički problem, istražili zajedničku temu ili nadogradili

uzajamne spoznaje radi stvaranja novih ideja.

učenik-učenik

• Učenici samostalno istražuju odabranu temu suradničkim učenjem, donoseći niz važnih

odluka kako bi postigli rezultate; prenose iskustva jedni drugima i meñusobno surañuju.

učenik-učitelj

• Uloga učitelja i učenika se mijenja. Učitelj napušta ulogu sveznajućega i postaje pomagač

učeniku u postizanju ciljeva osobnim samostalnim i suradničkim radom.

učitelj-učenik-znanstvenik

• Učitelj predlaže i potiče izradu projekta u suradnji s učenicima. Učitelj pomaže oko

organizacije i ako je potrebna pomoć on je spreman za suradnju. Znanstvene ustanove i

znanstvenici pomažu kod brojnih pitanja. Važno je pozvati znanstvenike iz područja koje

se obrañuje na projektu. Znanstvenici pomažu znanstvenim činjenicama i znanstvenom

metodologijom.

52

4.3. Projektni rad u nastavi prirode i društva (i biologije)

Projektnom nastavom ostvarujemo izuzetno važne obrazovne ciljeve:

• Uloga učitelja i učenika se mijenja. Učitelj napušta ulogu sveznajućega i postaje pomagač

učeniku u postizanju ciljeva osobnim samostalnim i suradničkim radom.

• Učenici samostalno istražuju odabranu temu suradničkim učenjem, donoseći niz važnih

odluka kako bi postigli rezultate.

• Učenici samostalno vrjednuju svoj rad.

• Radom u projektu učenici postaju svjesni vlastitih mogućnosti djelovanja.

• Nestaje podjela na život u školi i izvan nje. Svaki projekt predstavlja iskustva postignuta

istraživanjem u teorijskom i praktičnome pogledu.

• Učenici razvijaju nove kompetencije, slušaju, argumentiraju, mijenjaju svoje mišljenje

uslijed bolje argumentacije suradnika, sigurno i samopouzdano nastupaju, predstavljaju

sebe, vode intervjue, razvijaju osobnu inicijativnost.

• Interdisciplinarnost u ovoj nastavi omogućava cjelovit način poimanja, što nadilazi

granice jednog predmeta.

Vrijeme provedbi projekata - može biti različito, što ovisi o ciljevima koje nam je

namjera postići. Vrijeme provedbe projekta može trajati od jednoga dana do nekoliko mjeseci.

U početku je bolje provoditi manje pregledne i vremenski ne jako zahtjevne projekte da ne

doñe do umora i zasićenja kod učitelja i učenika ako se neka tema dugo istražuje.

Na satima koje učitelj planira za rad u projektnoj nastavi, učenici trebaju planirati i

pripremati projekt i ostvarivati pojedine etape. Dijelovi projekta koji zahtijevaju terenski rad,

kao npr. posjete nekim ustanovama, intervju…, trebaju se ostvarivati u slobodno vrijeme.

Bilo bi poželjno odrediti posebno vrijeme za ostvarenje projektne nastave.

Na samom početku školske godine učitelj bi tijekom planiranja nastave trebao

razmisliti o projektima koje želi provesti i vremenu potrebnom za njihovu realizaciju.

Uloga učitelja na projektu - učitelj je suradnik u radu na projektu. U razrednim

projektima može sudjelovati i više učitelja. Postaju posebno važne učiteljeve komunikacijske

sposobnosti (planiranja, odlučivanja, rješavanja sukoba).

Ako prvi put radimo projekt s učenicima, posebno je važno upoznati učenike s ovom

vrstom nastave. Učenicima treba objasniti koja će znanja i sposobnosti stjecati u projektnoj

53

nastavi i što ona znače u današnjem svijetu rada, kao i koji se ciljevi ostvaruju u odnosu na

postojeći nastavni plan i program. Učitelj treba učenike detaljnije upoznati i s metodama i

oblicima učenja koji se zahtijevaju u projektnoj nastavi.

Tema projekta - učenici biraju temu projekta. Važno je da je tema na kojoj se radi

važna i zanimljiva i učenicima i učitelju, odnosno da je odabrana prema interesima učenika.

Učitelj učenike treba motivirati za područja koja treba istražiti, ali nikako ne treba prisiljavati

na rad učenike ako nisu zainteresirani za neku temu.

Uloga učenika u radu na projektu - samostalna organiziranost i osobna

odgovornost su važne značajke gdje učenici samostalno trebaju odrediti cilj, načine, metode

učenja. Cijela skupina razmišlja i donosi odluke o načinima i vremenu ostvarenja projekta.

Donosi odluke i odreñuje tko će što raditi, s kim (s kojim drugim učenicima), kojim će se

služiti sredstvima, s kim će se dogovarati, odnosno sve potrebno da bi došli do ostvarenja

postavljenoga cilja. Donose odluke i o predstavljanju projekta.

Radom na jednoj temi (cijela grupa radi na jednoj temi, ali svatko sam na svome

zadatku), neophodno je ostvarivati interakciju, komunikaciju, koordinaciju u skupini, pratiti

kritike i nadzor.

Sudionici projekta

Na projektu mogu sudjelovati i roditelji, lokalna zajednica, različite ustanove i svi koji

su zainteresirani.

4.3.1. Koraci ostvarivanja projektnog rada

Projektna nastava ima sljedeće korake ili etape:

Etapa projekta Vrijeme trajanja etape

Pronalaženje teme

Formuliranje cilja

Planiranje okvirno i detaljno

1 školski sat

Provedba projekta 2 školska sata

Predstavljanje projekta 2 školska sata

Refleksija o projektu 1 školski sat

54

Vrijeme trajanja pojedine etape odreñuju učenici i učitelj ovisno o temi i trajanju projekta.

PRIJEDLOG ZA PLAN PROJEKTA

Tema projekta:

Osnovni cilj(evi): Što projektom želimo postići?

Razred: Šk. godina:

Tema radne grupe:

Članovi:

Glasnogovornik grupe:

Ciljevi naše grupe: Kako ih mislimo postići:

1.

2.

3.

1.

2.

3.

Dodatni ciljevi, ako ostane vremena:

1.

2.

Konačni proizvod našega rada:

Prezentacija: kako?

Koji član grupe je za što odgovoran? Posebni zadaci

Ime:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Zadatci

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Izgradnja radnih struktura:

Koji još nastavnici surañuju? Predmet Kako taj predmet može pridonijeti projektu?

55

4.3.2. Planiranje, priprema i izvedba projekta

Pronalaženje teme

Temu možemo odabrati iz nastavnog programa ili se odlučiti za slobodnu temu neke

aktualnosti.

U pronalaženju teme projekta: svaki učenik treba reći koje ideje ima za projekt bez

komentiranja drugih. Sve ideje zapisuju se na papir, kritički se propituje svaki prijedlog. Pri

tome možemo razred podijeliti na skupine. Svaka skupina može odrediti pet tema koje su

najzanimljivije rangirajući ih od 1 do 5 (najzanimljivija je 1). Sada ponovo u razredu možemo

zapisati na papir odabrane tema i utvrditi koja je najzanimljivija.

Formuliranje cilja

Važno je postaviti ciljeve projekta. Pri tome valja postaviti neka pitanja:

Što želimo postići? Na koji način ćemo ostvariti cilj?

Kako ćemo predstaviti rezultate?

Je li korisno u projekt uključiti i druge predmete? Koje? Zašto?

Tko nam može pomoći u ostvarenju ciljeva? Što nam može pomoći u daljnjem

radu (rad u muzeju, u arhivu, u šumi, na potoku, drugi izvori)?

Planiranje - prvo okvirno, a zatim i detaljno

Nakon odabira tema sudionici se dogovaraju oko podjele zadataka, načinu rješavanja

zadataka, načinu prezentacije. Ovo je vrijeme pripreme za rad na projektu. Ono je različito i

ovisi o temi te vremenu kojim raspolažemo.

Glavni je cilj timski rad.

Potrebno je formirati skupine s točnom podjelom radnih zadataka. Svaka skupina treba

razgovarati i ispuniti plan projekta. Sve što je važno treba zabilježiti i staviti u projektnu

mapu. Treba odrediti kada i kako će se diskutirati o prisutnim problemima, kako će ih grupa

rješavati.

Provedba projekta

Sudionici rade na projektnim zadacima: prikupljaju informacije, izlaze na teren,

istražuju na terenu, razgovaraju sa stručnjacima, gledaju filmove…

Nakon rada na projektnim zadacima sudionici se vraćaju u učionicu i pripremaju se za

prezentaciju rezultat projekta.

56

4.3.3. Prezentacija rezultata projekta

Različiti su oblici prezentacija rezultata. Učenici mogu izraditi letak, plakat, brošuru,

emisiju za radio, video zapis. U ovom dijelu nastave učitelj uočava i neke druge osobine

učenika kao što su marljivost, izdržljivost, organizacijske sposobnosti.

Predstavljanje projekta

Svi sudionici dobivaju priliku prezentirati svoje rezultate drugima. Učinke svakog

projekta treba predstaviti barem u školi. Značajniji projekti mogu se prezentirati i izvan škole.

Kada učenici predstave rezultate projekta, važno ih je pohvaliti i motivirati za daljnji,

novi rad. Ako odvajamo dovoljno vremena za prezentacije projekata, ujedno pokazujemo

učenicima kako uvažavamo ovaj način rada.

.

4.3.4. Znanstveni poster

ZAŠTO su poželjne posterne prezentacije ili izlaganje na posterima?

- štede vrijeme, mogućnost velikog broja izlaganja putem postera,

- iskoristivost prostora i prilagodljivost svakom prostoru,

- poster budi zanimanje i pažnju pa mu se možemo vraćati ponovo,

- omogućuje dulju koncentraciju na odabranu temu,

- pokreće raspravu s mogućnošću razmjene ideja i stavova.

KADA odabrati posternu prezentaciju?

- kod ograničenog vremena i velikog broja izlagača,

- kad istu temu želimo prezentirati nekoliko puta na različitim skupovima,

- kad želimo predstaviti timski rad, rezultate radionice, istraživanja i sl.,

- kad želimo svoj rad sačuvati i arhivirati.

KAKO izraditi poster ?

U izradi postera najčešće nas može ponijeti mašta i kreativnost, no poster ipak podliježe

odreñenim pravilima. To su opća pravila, odnosno poželjni postupci u izradi postera.

Posteri koje najčešće sami izrañujemo moraju privući ostale.

57

OPĆA PRAVILA za izradu postera obuhvaćaju:

• najčešća veličina papira: najmanje dimenzije su 100 x 80 cm, a najveće 120 x180 cm

• veličina slova: naslov 80 slovnih znakova (font 80), podnaslov 34 - 38 slovnih

znakova, tekst 18 – 24 slovna znaka

• cjeline: najviše 12 – 15 redaka teksta, količina teksta 500 – 1500 riječi

• font slova: Times New Roman, Bookman i Helvetica

• izbjegavati sjenčanje, podcrtavanje i miješanje različitih tipova slova

• za isticanje teksta dovoljno je koristiti veća ili podebljana slova

• poželjna je čitljivost na udaljenosti najmanje 1-2 metra

• u estetskom oblikovanju postera treba voditi računa o upotrebi boja, jer ako se koristi

na pravi način, boja može značajno doprinijeti atraktivnosti postera

• ograničite se na uporabu 2-3 boje, rabite kontrastne boje zbog čitljivosti, a tekst i

grafikone postavite na pozadinu u boji

• margine: bjeline i praznine su razmaci izmeñu dijelova i cjelina, daju mogućnost

vizualne pauze koja olakšava shvaćanje smisla i ideja

• dobra forma pretpostavlja dobru organizaciju sadržaja na posteru

• materijal mora biti izložen logičnim slijedom, ako je potrebno slijed cjelina se može

označiti brojkama ili strelicama

• najbolje je koristiti vertikalne stupce, jer čitanje ne zahtijeva fizičko pomicanje za

pregled postera

• dobar poster je razumljiv, a razumljivost se mjeri lakoćom tijeka ideja od jedne ka

drugoj, a ona je ovisna o načinu izlaganja

• prostorna organizacija je ono što će privući 95% publike, jer vrijeme utrošeno na

pronalaženje slijeda ideja je izgubljeno vrijeme za shvaćanje samog sadržaja

• istraživanja su pokazala da se najvažniji dojmovi o posteru stječu u prvih 11 sekundi

gledanja, a najprije se obično čita naslov i ime autora, pa ih zato treba i posebno

istaknuti

• uz poster je dobro naznačiti vrijeme kada će autor biti na raspolaganju za razgovor o

temi koju predstavlja

• time se pruža mogućnost širenja teme i potpunijih informacija zainteresiranima, te

kratkih objašnjenja autora

• takve se informacije mogu organizirati i kroz susret svih izlagača s publikom, kad

svaki od njih ima na raspolaganju nekoliko minuta za dopunska objašnjenja

58

• uz poster je poželjno izraditi i popratne materijale, letke ili cjelovita tiskana izlaganja,

umnožiti sažetak ili materijale u kojima ćete izložiti bitne elemente vašeg istraživanja

• ukoliko ne prikazujete rezultate istraživanja, onda jasno iznesite svoju poruku i

nasmijte promatrače

• i konačno, ne smijete biti razočarani ako se posjetitelji ne zaustave na razgovor, jer

dobro napravljen poster daje dovoljan broj informacija i tema za razmišljanje

SADRŽAJ postera

� gotovo svaki je sadržaj pogodan za posternu prezentaciju

� količina i odabir podataka odreñuje se prema publici kojoj je namijenjen

� poster ne smije sadržavati cijeli referat, tema se predstavlja natuknicama, sa što manje

cijelih rečenica, s jasnim porukama

� na posteru se ne može iznijeti sve o temi i zato su glavne sastavnice postera: naslov,

sažetak, uvod, metode, rezultati, zaključci i literatura

� naslov treba biti privlačan, jednostavan, čitljiv s 3-4 metra

� autori: obvezna su sva imena i prezimena autora i adrese ustanova iz koje dolaze

� u sažetku iznijeti što se istraživalo i kako, izdvojiti i iznijeti rezultate

� u uvodu naglasiti pitanja koja su postavljena u istraživanju

� naznačiti osnovne istraživačke metode i postupke

� u iznošenju rezultata koristiti grafičke prikaze (tablice, grafikone, slike), i uz njih

obavezne legende radi lakšeg snalaženja

� zaključci moraju biti kratki i jasni, te istaknuto ono do čega ste došli, zašto je to važno,

te usporedba s postojećim rezultatima i teorijom, kao i smjerovi daljnjih istraživanja

� na kraju navedite izvore koje ste koristili tijekom istraživanja i rada

Da biste načinili kvalitetan poster trebate: odgovoriti na stručni izazov koji vam nudi

zadana tema, slijediti trag vlastite ideje, upotrijebiti svu invenciju koja vas povezuje s

temom i hrabro pristupiti razvoju i uobli čavanju tih ideja.

Dobar poster će vam pomoći započeti razgovor i izlaganje. A dobar poster je onaj koji ima

jasnu poruku, koji je vizualno privlačan i koji se lako čita s 2 metra udaljenosti. Dakle, poster

nije samo „kupusara“ velikog formata na kojoj ste radili danima nego izvor informacija,

začetnik razgovora i oglas vašeg rada. Zato ga napravite dobro i pošteno.

To je ozbiljan posao ...

59

4.3.4.1. Detaljnije o posteru

Zašto je poster ponekad bolji nego izlaganje?

Posterom je moguće ostvariti osobniji kontakt s osobama koje su zainteresirane za istraživanje

i mogu ga vidjeti osobe koje možda nisu u odreñenom polju istraživanja. Poster je učinkovitiji

nego izlaganje jer on može biti razgledavan i dok autor postera nije prisutan. Ako je autor

slabiji u prezentiranju putem usmenog izlaganja, predstavljanje posterom je poželjniji način

prezentiranja rada.

Osim toga, nakon što je poster izlagan na znanstvenom skupu, može ga se objesiti u sobu i

impresionirati prijatelje, ili ga se može objesiti u hodnik tako da ga svi mogu vidjeti.

Oblikovanje postera

Znanstveni poster je dokument koji prikazuje provedeno istraživanje ili ispitivanje na

znanstvenim skupovima. Sastoji se od naslova, uvoda, pregleda metodike rada, rezultata,

rasprave, popisa literature te zahvale drugima za pomo u izradi istraživanja ili ispitivanja. Ako

je opseg sadržaja minimalan, osoba bi trebala moći pročitati poster u vremenu od maksimalno

8-10 minuta.

Motivacijski savjet

Trik za stvaranje dobrog postera je izrada približne skice postera. Taj postupak je posebno

dobar kada je potrebno odlučiti da li treba izbaciti/dodati tekst, promijeniti veličinu slika,

fonta i sl. Približnu skicu postera trebalo bi napraviti najmanje mjesec dana prije roka. Skicu

bi trebalo dati na pregled skupini od 5 do 6 osoba (prijatelja, stranaca, kolega, itd.) da

pregledaju poster dok autor nije prisutan. Osobe neka ostavljaju svoje primjedbe i sugestije na

post-it papiri ima. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na broj riječi, stil, tijek ideja, jasnoću

slika, veličinu fonta, pravopis, itd. Moguće je tiskati inačicu postera na A4 formatu papira

kako bi se dobio osjećaj izgleda, ali takvu umanjenu inačicu je vrlo teško kritizirati.

Koje odjeljke uključiti u poster i što napisati u njima?

Naslov. On bi trebao kratko i jasno prikazati temu, pristup i sustav istraživanja ili ispitivanja.

Trebao bi biti privlačan i zanimljiv gledateljima. [maksimalna duljina: 1-2 retka]

Uvod. U ovom dijelu je potrebno gledatelje zainteresirati za predmet istraživanja ili

ispitivanja koristeći minimum pozadinskih obavijesti i definicija (takve stvari zamaraju

gledatelja). Predmet istraživanja potrebno je postaviti u kontekst dosadašnjih spoznaja

60

objavljenih u postojećoj literaturi. Potrebno je opisati i opravdati opći eksperimentalni pristup

te objasniti zašto je ta tema odabrana za istraživanje. U ovom dijelu poželjno je koristiti

fotografiju koja može gledatelja usmjeriti na predmet i cilj istraživanja ili ispitivanja.

[maksimalna duljina: približno 200 riječi]

Materijali i metode. Ukratko opisati opremu i metode korištene u eksperimentalnim

istraživanjima. Preporuča se korištenje slika i tablica za prikaz eksperimentalnog dijela. Za

opis eksperimentalnog postupka preporu a se korištenje grafikona (dijagrami toka). Koristiti

fotografije ili crteže, spomenuti statističku analizu ako je korištena itd. [maksimalna duljina:

približno 200 riječi]

Rezultati. Napisati da li je eksperiment uspio ili ne. Ukratko prikazati kvalitativne i opisne

rezultate. Prikazati analizu podataka koja se posebno odnosi na pretpostavku. Pozvati se na

popratne slike, dijagrame, grafikone i tablice (u njima paziti na veličinu i privlačnost legendi

koje ih opisuju). [maksimalna duljina: približno 200 riječi]

Zaključak. Podsjetiti gledatelja na pretpostavku i rezultat, te utvrditi da li je pretpostavka

potvrñena. Raspraviti zašto je rezultat uvjerljiv i zanimljiv (pokušati uvjeriti gledatelja u to).

Istaknuti važnost istraživanja u odnosu na druge objavljene radove i daljnji smjer istraživanja.

[maksimalna duljina: približno 300 riječi]

Literaturni navodi. Slijediti standardni format ako je naveden ili koristiti onaj u radu. Pokušati

izbjegavati navode s interneta (iznimno ako nema rada). [maksimalna duljina: približno 10

navoda]

Priznanja i zahvale. Zahvaliti osobama i ustanovama na sudjelovanju i pomoći pri istraživanju

ili projektu (oprema, donacije, savjeti, laboratorijska pomoć, itd.). [maksimalna duljina:

približno 40 riječi]

Daljnje informacije. Ovdje se može navesti adresa elektroničke pošte, adresa web stranica,

adresu web stranice gdje je moguće skinuti PDF verziju postera i sl. (urediti adrese web

stranica tako da nisu plave boje i da nisu podcrtane). [maksimalna duljina: približno 20 riječi]

61

4.3.4.2. Izbjegavanje uobičajenih grešaka

Pogreška broj jedan je napraviti predug (preopširan) poster. Posteri s velikim brojem riječi su

zapravo cjeloviti radovi nalijepljeni na postere i privlače jedino osobe koje iz nekog razloga

vole radove nalijepljene na postere. Potrebno je pokušati broj riječi u posteru smanjiti (na oko

1000 riječi) kako bi se povečala mogućnost da gledatelji zaista i pročitaju sadržaj postera. To

može biti teško ako se pokušava navesti sve što je bilo napravljeno u istraživanju ili

ispitivanju. Posteri sa previše riječi mogu navesti gledatelja da samo pogleda slike ili što je

vjerojatnije potpuno izbjegne poster. Ako osoba iz nekog razloga smatra da je sve u radu jako

važno, neka pita prijatelje ili kolege za savjet koje slike, tablice, grafikone, crteže, tekst i sl.

izostaviti.

Oblikovati naslov malim slovima (engl. Sentence case). Ne koristiti velika početna slova

riječi (engl. Title Case) ili sva velika slova (engl. ALL CAPS) za naslov jer je jedan od

razloga da je ljudskom mozgu za rečenice oblikovane načtaj na in potrebno nekoliko

milisekundi duže za interpretaciju. Istina je da je većina naslova postera i naslova radova u

asopisima oblikovano na taj način te tako mnogi podržavaju taj način oblikovanja naslova.

Vidljivo napisati tko su autori postera. Napisati imena i prezimena svih autora i podatke o

njihovom trenutnom zaposlenju.

Koristiti font bez ukrasa (engl. sans serif) (npr. Arial) za naslove i nazive odlomaka te font s

ukrasima (engl. serif) (npr. Times New Roman) za tekst. Font s ukrasima (engl. serif) je lakše

čitati kod manjih veličina fonta. Ne koristiti fontove koji su teški za čitanje (kao što je npr. ovo

ili kao što je npr. ÉäÉ |li kao što je npr. ovo).

Ne koristiti preveliku raznolikost veličine i vrste fontova u posteru, odnosno ne koristiti

različitu veličinu i vrstu fontova za svaki odlomak, naslov, graf, tablicu i sl.

Organizirati poster u stupce i sadržaj posložiti tako da se praćenje odvija vertikalno od vrha

prema dnu, s lijeva na desno. Prednost je takvog pristupa da više gledatelja istovremeno može

čitati poster. Označiti dijelove brojkama (npr. 1, 2, 3, …) kako bi slijed čitanja bio svima

jasan. Ne točkati (engl. bullet) ili na drugi na in označavati naslove odlomaka. Dovoljno je

koristi već u veli inu fonta u kombinaciji s podebljanim (engl. bold) fontom.

Izbjegavati blokove teksta s više od 10 rečenica.

Koristiti listu rečenica, a ne blokove teksta.

Koristiti ukošeni (engl. italic) font umjesto podcrtanog (engl. underline) fonta.

Pri korištenju kratica i brojeva (npr. ATP, 666) unutar tijela teksta, umanjiti veličinu fonta za

62

nekoliko točaka kako njihova veličina ne bi prevladala nad tekstom napisanim malim

slovima. Postaviti dovoljno velik razmak izmeñu redaka teksta, u slučaju da se koriste

potencije ili indeksi.

Ispraviti bilo koju pogrešku u razmaku unutar i izmeñu riječi, pogotovo ispred i iza teksta

napisanog ukošeno (engl. italic). Iskoristiti Search/Replace mogućnost i zamijeniti sve

dvostruke ili višestruke razmake izmeñu riječi sa jednostrukim proredom.

Naslovi iznad grafova nisu prikladni za radove, ali su prikladni za postere. Kratki,

informativni naslovi iznad grafova pomažu u voñenju gledatelja kroz poster. Preporuča se

dodati malene ilustracije na grafove. Vizualni dodatak pomaže u privlačnosti i informativnosti

za gledatelja mnogo više nego sam tekst. Isto je moguće primijeniti i za tablice.

Oznaka vertikalne osi napisana horizontalno je čitljivija i treba je koristiti gdje god je to

moguće (odnosno gdje dopušta prostor oko grafa).

Svi grafovi bi trebali imati oznake osi napisane s malim slovima (engl. Sentence case), a ne

velikim početnim slovima riječi (engl. Title Case) ili velikim slovima (engl. ALL CAPS).

Na grafove ne stavljati pozadine u boji i mrežu.

Ne prikazivati dvodimenzionalne podatke u trodimenzionalnim grafovima. Trodimenzionalni

grafovi izgledaju privlačno, ali razlika u visinama npr. stupaca postaje nejasna.

Potrebno je osigurati da se detalji na grafovima i fotografijama jasno mogu razaznati s

udaljenosti od 2 metra (oznake osi, brojevi na osima, legende i sl.). Općenito paziti na

veličinu i čitljivost teksta na cijelom posteru kako bi sve bilo čitljivo s udaljenosti od 2 do 3

m.

Ne koristiti slike "skinute" s interneta. Većina slika na internetu je razlučivosti 72 ppi ili 96

ppi (engl. pixels per inch) i ispisane na papiru takve slike ne izgledaju dobro (pogotovo ako se

povećavaju). Kako bi se osigurala visoka kvaliteta slika preporučuje se korištenje digitalnog

fotoaparata ili skenera.

Ako se lijepe slike ili fotografije veće razlučivosti (npr. 1200 dpi) na poster potrebno je

napraviti fotografije bez sjaja (mat) kako bi se minimizirao odsjaj (neki od gledatelja će

stajati sa strane postera i vidjet će odsjaj od tih slika i fotografija).

Ako je tema povezana s osjetom mirisa, moguće je napraviti dio koji je "ostruži i pomiriši".

Ako je tema povezana s uzorkom (teksturom), moguće je nalijepiti sam uzorak na poster

(bolje nego stavljati fotografiju).

63

4.3.4.3. Predstavljanje postera

• Odjeća bi trebala odgovarati (biti u skladu) s bojama na posteru. Provedena istraživanja

pokazuju da će poster biti izbjegavan ako se boje ne slažu.

• Ne nositi šešir.

• Nositi akreditaciju (natpis s imenom).

• Ne žvakati žvakaću i sl.

• Ne držati ruke u džepu.

• Dok se objašnjava sadržaj postera, govoriti i gledati u gledatelja.

• Pokazati dijelove postera koji se trenutno predstavljaju, kada god je to moguće, kako bi

gledatelj bio svjestan gdje se nalazi na posteru.

• Pažljivo voditi gledatelja kroz slike, dijagrame i grafikone. Izbjegavati nejasnoće kao npr.

"ova slika prikazuje glavni rezultat."

• Imati crnu olovku i sredstvo za korekciju ukoliko gledatelj otkrije pravopisnu ili neku

drugu pogrešku.

• Ako više gledatelja počinje dolaziti prema posteru, prvo završiti objašnjavanje postera za

gledatelje koji su došli prije.

• Donijeti omotnicu s posjetnicama i staviti ju pokraj postera (ili na poster, ako postoji

prikladno mjesto). Zalijepiti jednu posjetnicu na omotnicu kako bi gledatelj znao sadržaj

iste i napisati "molim uzeti jednu".

• Ukoliko se mora napustiti mjesto uz poster, pričvrstiti bilješku gdje će biti napisano

vrijeme povratka ili gdje se može pronaći osoba odgovorna za poster.

• Imati uz sebe pretiske (kopije) rada i smanjene inačice postera u boji.

• Zahvaliti gledateljima na posjeti.

64

(Preuzeto i prilagoñeno s internet stranice:

http://racunala.ttf.hr/files/Savjeti_za_oblikovanje_znanstvenog_postera.pdf)

Zadatak

PRIMJERI 4 POSTERA!

Prikazane postere* promotrite, analizirajte i ocijenite. Istaknite dobra i loša rješenja na

svakom posteru.

*Posteri studenata, učenički posteri i posteri sa znanstvenih i stručnih skupova

65

4.3.5. Kritička refleksija i evaluacija istraživanja

(vrednovanje rada na projektu, vrednovanje istraživačkog rada)

Glasnogovornik skupine izlaže rad svoje skupine. Opisuje tijek postavljanja, ciljeva,

planiranja i same izvedbe projekta. Navodi poteškoće s kojima su se susreli tijekom rada na

projektu. Sudionici ostalih skupina komentiraju plakat te postavljaju razna pitanja vezana uz

temu.

Nakon što sve skupine izlože svoje plakate, komentira se rad na projektu i iznose

ideje i prijedlozi kako bi u budućnosti poboljšali rad na projektu, propuste koje su učinili,

teškoće na koje su naišli i kako ih otkloniti.

Na kraju rada na projektu, u etapi refleksije odgovaraju na niz pitanja usmjerenih na

samoprocjenu rada na projektu.

Refleksija koja je obvezna na kraju istraživačke nastave - dio je nastave u kojoj

učenici detaljno analiziraju svoj rad ukazujući na dobre i loše trenutke u njemu. Učenici uče iz

počinjenih grešaka i osobnog uspjeha.

Refleksija o projektu - Nakon prezentacije rezultata projekta slijedi kritička refleksija

o cjelokupnom procesu tijekom provedbe projekta. U ovoj etapi valja razmisliti što je bilo

dobro, a što loše i jesu li se mogle izbjeći neke pogrješke. Još jednom valja odgovoriti na

pitanja što je ometalo ili unapreñivalo projektni rad? Kako je funkcionirao timski rad, je li

bilo napetosti, što je bilo posebno zabavno, što je tko naučio? Sada se možemo poslužiti i

projektnim mapama koja će nam omogućiti detaljniju analizu projekta.

66

4.3.5.1. Samoprocjena rada na projektu

Sudjelovanjem u projektu želio/željela sam:

upoznati druge metode rada da - ne

upoznati nove metode komunikacije da - ne

uzajamna razmjena iskustva da - ne

suradnja s kolegama/kolegicama da - ne

sudjelovati u zanimljivom projektu da - ne

učiti procese projektnog rada da - ne

drukčija suradnja s učenicima da - ne

učiti timski raditi da - ne

ostvarivati poticajnu komunikacijsku atmosferu da - ne

U skupini sam se osjećao/osjećala: loše - dobro - izvrsno

Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom u radu skupine da - ne

Projekt je ostvario moja očekivanja da - ne

Mogu i dalje raditi na toj temi da - ne

Na kojoj temi bih mogao/la raditi u budućnosti?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

67

4.3.5.2. Primjer ostvarivanja projektne nastave studenata

4.3.5.2.1. Naziv projekta: EKOLOGIJA I SVAKODNEVNICA

Potaknuti temom Festivala znanosti Ekologija, studenti su pokazali interes za rad na projektu

istoimene teme.

Pojedine skupine studenata iznijele su niz ideja i tema koje se uklapaju u projekt. Kritičkim

propitivanjem odlučili su se za teme na kojima će raditi.

Okvirni plan

Obrazovni cilj: saznati koliko je ekologija prisutna u našem svakodnevnom okružju.

Konačni cilj: prikaz rezultata plakatima na fakultetu.

Predmeti u kojima se ostvaruje projekt: hrvatski, ekonomija, informatika, pedagogija,

medijska kultura

Socijalni oblici nastave: individualni, skupni i čelni.

Tijek rada:

Bilo je sedam skupina, a odabrale su slijedeće:

Teme projekta:

Ekologija u kupovini

1. Ekologija u kupovini

2. Ekologija u dnevnim novinama i časopisima

3. Ekologija u TV emisijama

4. Ekologija u informatici

5. Ekologija u javnim ustanovama

6. Ekologija i školstvo

7. Ekologija i životne navike

68

Svaka skupina odredila je ciljeve koje želi postići radom na projektu.

1. skupina Ekologija u kupovini

Istražiti koliko je u trgovinama prisutno proizvoda s eko oznakom.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

2. skupina Ekologija u dnevnim novinama i časopisima

Istražiti koliko je u novinama i časopisima prisutno tema o ekologiji.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

3. skupina Ekologija u TV emisijama

Istražiti koliko je emisija o ekologiji prisutno u TV i radio emisijama.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

4. skupina Ekologija u informatici

Istražiti koliko je pojmova i naslova o ekologiji prisutno na internetu.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

5. skupina Ekologija u javnim ustanovama

Istražiti koliko u javnim ustanovama vode brigu o zaštiti okoliša i kako provode propisane

zakonske mjere.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

6. skupina Ekologija i školstvo

Istražiti koliko nastavni programi sadrže tema o ekologiji.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

7. skupina Ekologija i životne navike

Istražiti koliko stanovnici znaju o ekologiji.

Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

69

Planiranje

Svaka skupina meñusobnim je dogovorom ispunila plan projekta.

Navedene su samo osnovne zadaće koje su postavili.

Zadatci:

1. skupina

Obići prodavaonice u gradu. Zapisati nazive prodavaonica i nazive proizvoda koji se u njima

nude. Razvrstati zapisano na proizvode eko podrijetla i neeko podrijetla. Napraviti izlog s

proizvodima eko podrijetla i izlog sa proizvodima neeko podrijetla.

2. skupina

Pribaviti dnevni tisak, tjedni tisak, časopise različitog sadržaja. Popisati nazive novina i

časopisa. Popisati naslove koji sadrže riječi koje se odnose na ekologiju. Kojoj su populaciji

namijenjeni časopisi u kojima prevladavaju ekološki sadržaji. Napisati i uputiti eko pismo

(primjer eko pisma vidjeti u udžbeniku BIO 5/6…).

3. skupina

Pogledati dvije TV emisije. Zapisati riječi koje se odnose na zaštitu okoliša i ekologiju.

Usporedit u kojoj emisiji ima više pojmova koji se odnose na zaštitu okoliša i ekologiju.

Osmisliti i napisati tekst za radio emisiju na temelju pogledanog filma (voditi računa da se u

odreñenom i datom vremenu može izložiti sve najbitnije).

4. skupina

Pretražiti nekoliko (10) hrvatskih stranica na internetu. Popisati nazive stranica. Popisati sve

ključne riječi koje se javljaju na njima (ključne riječi: ekologija, ekologija u industriji, zaštita

okoliša, ekologija u nastavi, ekologija u časopisima, eko proizvodi…). Procijeniti

zastupljenost ekoloških sadržaja i usporediti tu zastupljenost s ostalim biološkim sadržajima.

Prema priloženim znanstvenim radovima (separatima), nakon što ih pročitate i proučite,

napisati 5 do 7 ključnih riječi. Ispisati ključne riječi po kojima biste pretraživali neku

odabranu nastavnu temu (temu uzeti iz udžbenika šestog razreda).

70

5. skupina

Obići zdravstvenu ustanovu, državnu ustanovu (Ured za graditeljstvo, prostorno ureñenje i

zaštitu okoliša, Hrvatske šume) i restoran. Napraviti intervju s uposlenicima. Popisati nazive

ustanova, nazive radnih mjesta, nazive odjela. Pitanja za intervju neka budu tipa: Vodi li Vaša

ustanova brigu o zaštiti okoliša? Na koji način vodi tu brigu? Gdje odlažete otpad? Znate li

za zakone koji propisuju odlaganje otpada? Na koji način provodite odreñeni zakon vezan uz

zaštitu okoliša i ekologiju? Jeste li na radnom mjestu izloženi bilo kojem obliku opasnosti?

Znate li da ste zakonom zaštićeni?

6. skupina

Pregledati Nastavni plan i program za osnovnu školu i za srednju (gimnazije). Pregledati

udžbenike te popisati nazive izdavača. Napisati broj pregledanih udžbenika. Popisati naslove

nastavnih jedinica koje imaju vezu s ekologijom. Usporediti ekološke sadržaje u pojedinim

udžbenicima i usporedit ekološke sadržaje meñu udžbenicima starog i novog izdanja.

Napraviti prijedlog dopune programa ekološkim sadržajima.

7. skupina

Izaći na ulicu i napraviti intervju s grañanima (oko 30 ispitanika).

Primjer pitanja za grañane:

Što je ekologija? Poznaju li neke eko-proizvode? Kakvu vodu pijete? Znate li što je kompost

(čemu služi, od čega se dobiva, kakav je postupak dobivanja…)? Što je recikliranje? Bio

hrana (što je, koliko se susreću s njom, gdje se susreću)?, Kako promet utječe na zdravlje

čovjeka a posebno na respiratorni sustav?…

Skupine su boravile na «terenu» dva sata kako bi pribavile materijale. Po povratku u

učionicu, svaka skupina je objedinila materijal koji je prikupila, razvrstala ga i na plakatu

prikazala rezultate.

71

4.3.5.3. Primjeri projekata s temama i zadatcima

Tema projekta za 3. razred osnovne škole

4.3.5.3.1. Projekt: Pravilna prehrana

Zadatci: Moj jelovnik

Ispišite na papir što se sve danas pojeli, popili.

Zapisujte u tablicu što jedete i pijete tijekom tjedna.

Nañite neke zanimljivosti o hrani koju ste pojeli i popili.

Iz časopisa prepišite jedan recept pa izračunajte koliko ste kalorija namirnice koje ste

„skuhali“.

Zadatci: Istražujemo hranu

Ispitajte sastav namirnica (hrane) na masti i na šećere.

Izračunajte koliko ste tijekom dana pojeli „skrivenih“ masti i šećera. Dajte prijedlog kako

smanjiti unos masti i šećera.

Napravite anketu „Što jede moj razred?“ ili „Koliko šećera i masti pojede moj razred?“

Istražite ima li netko od ukućana ili obitelji povišene masnoće u krvi ili šećer.

Zadatci: I očima jedemo

Različite namirnice (hranu) kušajte svezanih očiju.

Nacrtajte hranu na tanjuru da je privlačna pogledu.

Dajte prijedlog lijepog ponašanja za stolom. Pokažite ga.

Napišite pravila ponašanja kada ste u kupovini sa starijima.

Zadatci: Kila više ili manje

Intervjuirajte kolege u razredu i školi žele li izgledom ličiti na neku poznatu osobu. Zašto?

Poznajtete li neku osobu koja je predebela ili premršava? Izmjenite iskustva s njom.

Proučite pomoću tablica koliko kalorija trabate dnevno unijeti u tijelo.

Napišite savjete koji će koristiti da se svatko osjeća zdrav, veseo i sretan bez obzira kako

izgledao.

Nacrtajte svog najboljeg prijatelja i opšite ga kako on vama izgleda.

72

Zadatci: Reklame u prehrani

Ispitajte anketom u razredu i školi koje reklame za hranu najviše vole gledati, kupuju li hranu

koja se reklamira?

Napravite svoju reklamu za zdravu hranu. Ono što najviše volite jesti reklamirajte.

Istražite koju hranu učenici u razredu najmanje vole jesti.

Napravite reklamu za hranu koju učenici u razredu najmanje vole jesti. Tu hranu morate

dobro reklamirati i dobro je prodati.

73

Tema projekta za 3. razred

Projekt: Taj divan bicikl

Zadaci

1. Bicikl u povijesti

2. Kakvi sve bicikli postoje?

3. Korisnost bicikla

4. Bicikl u prometu

5. Bicikl u sportu

5. Bicikl u sportu

6. Moj bicikl

6. Moj bicikl

� Pronañi literaturu o povijesti bicikla. � Usporedi prve bicikle i bicikle danas po izgledu i funkcionalnosti.

(pronañi slike, video zapise i sl. prvih bicikala)

� Pronañi literaturu u kojoj ćeš saznati kakvi sve bicikli postoje. � Opiši svaki taj bicikl i nacrtaj ga ili potraži fotografije, video zapise i slično o

tim biciklima. � Razgovaraj s ostalim učenicima u razredu o tome koje je vrste njihov bicikl.

� Razgovaraj s prijateljima koliko često oni voze bicikl i kako se osjećaju nakon vožnje.

� Istraži za što je bicikl još koristan osim za naše tijelo. � Pitaj stručnjaka koliko i kako vožnja bicikla utječe na naše tijelo.

� Što sve moraš znati prije nego što iziñeš na ulicu biciklom? � Što se sve može dogoditi ako ne poštuješ prometna pravila? � Saznaj jesi li obavezan nositi zaštitnu kacigu prilikom vožnje bicikla. � Sastavite anketu i provedite ju u vašoj školi u svim razredima na temu koliko

su učenici upoznati s prometnim pravilima i koliko ih se pridržavaju.

� Raspitaj se kakvi sve biciklistički sportovi postoje i možeš li se kojim od njih baviti u svom kraju.

� Istraži postoji li razlika u izgledu i funkcionalnosti izmeñu sportskih i ostalih vrsta bicikala.

� Istraži koliko je u Hrvatskoj zastupljen i popularan neki od biciklističkih sportova.

� Jesi li čuo za nekog Hrvata da se proslavio u nekom od biciklističkih sportova?

� Imaš li ti bicikl i kojoj vrsti pripada? � Po čemu se tvoj bicikl razlikuje od drugih? � Koliko često voziš svoj bicikl? � Kako održavaš svoj bicikl? � Napiši sastav na temu “Moj bicikl iz mašte” � Udruži se s prijateljima iz razreda i napravite Dan bicikla u vašoj školi,

osmislite sadržaje (radionice i natjecanja)

74

Tema projekta u 4. razredu

Projekt:Vremenska prognoza

Zadatci: Budi meteorolog!

Zadatci: Prognoza vremena

Opiši koja je osnovna zadaća meteorologa.

Pratite nekoliko dana vremensku prognozu na TV –u.

Što sve saznajemo kada gledamo i slušamo kako meteorolog govori o vremenu u vremenskoj

prognozi?

Istražite kome sve koristi poznavanje vremena nekoliko dana unaprijed.

Raspitajte se zašto je kapetanu broda važno znati kakvo će biti vrijeme za njegove plovidbe.

Raspitajte se i objasnite zašto je službi za čišćenje snijega i održavanje prometnica važno hoće

li padati snijeg i kolika će biti temperatura zraka.

Napišite jednu vremensku prognozu kao da ste meteorolog.

Zadatci: Prognoza vremena bez meteorologa!

Promatrajte životinje i njihove radnje i kretanja. Napišite prognozu vremena na osnovu

promatranja promjena u prirodi. Bilježite ih i usporedite s vremenskom prognozom

meteorologa. Koliko se razlikuju?

Vrijeme će biti lijepo ako: Vrijeme će biti loše ako:

Nakon zalaska sunca ima puno rose. Dabrovi i vjeverice su neobično djelatni.

Odredite temperaturu pomoću termometra! Unesite rezultate u tablicu. Izmjerite temperaturu zraka u učionici: na podu, u klupi. Izmjerite temperaturu zraka u učionici, dvorani, hodniku pred školom. Izmjerite temperaturu zraka na suncu i u hladu. Koja od njih je veća? Napravite vjetrokaz i bilježite smjer vjetra tijekom jednog tjedna.

Upišite sve podatke tijekom tjedna. Koliko je sunčanih dana bilo tijekom tjedna, a oblačnih?

75

Zvijezde sjaje svjetlo i nepokretno. Ptice slijeću na električne vodove.

Pauci pletu mreže dugih niti. Pčele ostaju u košnicama.

Ptice pjevaju rano ujutro. Krave pasu u sredini polja.

Mačke i psi spavaju nepomično. Mačke se dugo i pomno ližu i ureñuju.

Jutarnja magla se brzo razilazi. Miris trave i drveća postaje jači.

76

Tema projekta za 4. razred

Projekt: Zaštita zraka, vode i tla

Zadatci: Put jedne kapljice

U tablicu upišite koliko ste danas i za što se upotrijebili vodu. A vaši ukućani?

Istražite! Uzmite uzorke vode iz bare, vodovoda, potoka, bunara i kišnicu u prozirne bočice i

uočite boju i miris. Promatraj ima li u vodi koju si ugrabio živih bića? Kojih? Što rade?

Saznajte tko sve onečišćuje vodu? Kako se onečišćena voda pročišćava.

Potražite u časopisima i na internetu članke o „katastrofama“ koje su onečistile vodu i

ugrozile živi svijet u njoj.

Dajte prijedloge kako da se voda manje onečisti i štedi.

Nacrtajte put jedne kapljice vode od vaše kuće do rijeke.

Zadatci: Što udišemo?

Raspitajte se tko u vašem mjestu sve onečišćuje zrak. Kako?

Izbrojite koliko automobila proñe kroz vašu ulicu u jednom satu.

Saznajte kako se učenici u razredu osjećaju nakon dva sata u učionici u kojoj nisu otvoreni

prozori.

Napišite prijedlog za manje onečišćenje zraka u vašoj učionici, ali i naselju.

Raspitajte se u kojim krajevima Hrvatske je zrak najviše onečišćen i najčistiji. Zašto?

Istražite kako biljke (šume) utječu da je zrak čistiji.

Je li zrak čistiji u šumi ili uz prometnice? Zašto?

Ispitajte kako onečišćeni zrak djeluje na biljke i životinje.

Zadatci: Tlo

Ispitajte što sve sadrži i kakvog je sastava šumsko tlo.

Skupite različite vrste tla i napravite zbirku. Uzmite tlo s livade, iz šume, vrta, oranice.

Kako se čovjek koristi tlom?

Saznajte koja je važnost gujavica za tlo.

Istražite što se dogodi biljkama i životinjama koje žive na ili u onečišćenom tlu. Što se

dogodilo čovjeku?

Raspitajte se kako se sve tlo onečišćuje. Tko ga u vašem mjestu najviše onečišćuje?

Napravite svoje malo kompostište. Objasnite zašto je važno kompostirati otpad.

Napišite mjere zaštite tla od onečišćenja.

77

Primjer studentskih projekata prikazanih ppt (Powe Point) prezentacijom:

Zeleni svijet

Sat mi opet kasni

Zadatci: 4 sata

Napravite istraživački izvanučionički projekt na jednu temu.

Napravite prijedlog projekta za jednu temu u svakom razredu.

78

5. LITERATURA

Bognar, L., Matijevi ć, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Bogut, I., ðumlija, S., Lukačević, K., Marceljak Ili ć, M. (2008). Metodički priručnik

Biologija 1 za gimnazije. Zagreb: Alfa

Borić, E., Peko, A. (1998). Poticanje i praćenje djelatnog odnosa u okolišu. U: Vrjednovanje

obrazovanja: Zbornik radova s meñunarodnoga znanstvenoga skupa. Osijek: Pedagoški

fakultet.

Borić, E., Peko, A., Novoselić, D. (2001). Iskustveno učenje u nastavi biologije, str. 405-

412.,U: M. Kramar i M. Duh (ed), Knjiga referatov z mednarodnega znanstvenoga posveta

"Didaktički in metodički vidiki prenove in razvoja izobraževanja". Maribor: Pedagoška

fakulteta Maribor

Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002). Učiti o prirodi iz prirode. U: Prema kvalitetnoj

školi. Split: HPKZ – ogranak Split

Cota Bekavac, M. (2002). Istraživanja suradničkog učenja. Napredak, 142 (1) 32-40

Cota Bekavac, M., Grozdanović, V., Kletzien, S. B. (2003). Suradničko i iskustveno

učenje.Zagreb: Forum za slobodu odgoja

De Zan, I. (1994). Istraživačka nastava biologije. Zagreb: Školske novine

De Zan, I. (2001). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga

Glasser, W. (1999). Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa

Green, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetne škole. Zagreb: Alinea

Haussner, S., Peko, A. (1999). Poticanje autonomije učenika kroz rad na projektima. U:

Didaktični in metodični vidiki nadaljnjega razvoja izobraževanja. Maribor: Univerza u

Mariboru, Pedagoška fakulteta, (str.145-152)

Johnson, D., Johnson, R. (1989). Cooperation and competition. Edina, MN: Interaction

Johnson, D., Johnson, R., Stanne, B. M. (2000). Metode suradničkog učenja, meta-analiza.

Zagreb: Forum za slobodu odgoja

Klippert, H. (2001). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa

Kranj čev, B. (1985). Uvoñenje učenika u istraživački rad. Zagreb: Školska knjiga

Lelas, Z. (1977). Mladi cvjećari, prirodnjaci i biolozi. Priručnik za nastavnike osnovnih

škola. Zagreb: Školske novine

Maleš, D. (1996). Rad na projektu – važan oblik školskog rada. Napredak, 137 (1) 79-83

79

Meredith, K. S., Steele, J. L., Temple, C. (1998a). Cooperativelearning, Reading and

Writing for Critical Thinking Project –RWCT. University of Northern Iowa&International

Reading Associations

Meredith, K. S., Steele, J. L. i Temple, C. (1998b). Suradničko učenje. Zagreb: Otvoreno

društvo Hrvatska

Peko, A., Borić, E. (2001). Projektna metoda u nastavi. U: Didaktični in metodični vidiki

prenove in razvoja izobraževanja. Maribor: Univerza u Mariboru, Pedagoška fakulteta,

(str.79-87)

Peko, A. (2002). Školski (ne) uspjeh. U: Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb:

Pedagoški književni zbor, (str. 39-48)

Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007.). Projektno učenje. Osijek:Filozofski fakultet i

Učiteljski fakultet

Peko, A., Pintarić, A. (1999.). Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Osijek: Pedagoški

fakultet

Peko, A., Sablić, M. (2004). Projektna nastava. Život i škola: 11(1) 15-25

Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa

Stričević, I. (2003). Prezentacija na posterima. Napredak, vol.144, br.2

Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V, Rijavac, M., Miljkovi ć, D. (2003). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN

http://www.swarthmore.edu/NatSci/cpurrin1/posteradvice.htm, svibanj 2006.

UNESCO (2005). UN Decade of Education for Sustainable Development. Resolution of the

65th General Meeting of the German Commission for UNESCO, Bonn, 7th July 2005.

http://www.unesco.de/reshv65-2.html?&L=1

http://racunala.ttf.hr/files/Savjeti_za_oblikovanje_znanstvenog_postera.pdf, listopad 2008.

www.Project-approach.com/examples/pets/pet-project.htm, 13.12.2006.

www.Project-approach.com/examples/previous/school.htm, 1.3.2006.

www.Project-approach.com/examples/previous/FOOD.HTM, 1.3.2006.

www.Project-approach.com/examples/previous/water.htm, 4.3.2006.