Doc. dr. sc. Tunjica Petraševićrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1536_8.pdfd4) Promjena naziva modula: Modul Međunarodno i Europsko javno pravo mijenja naziv u modul Međunarodno

Klasa: 602-04/15-03/28

Ur. broj: 2158-60-01-15-13

Osijek, 20. listopada 2015.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije, doktorata i počasne doktorate Senata Sveučilišta

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u skladu sa Zakonom o

osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br.45/09., u daljnjem

tekstu: Zakon) i Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za

obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju

visokih učilišta (24/2010.) provelo je na temelju prijedloga Elaborata o studijskom programu

postupak vrednovanja studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija

Prava na Pravnom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i upućuje

20. listopada 2015. godine Senatu Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku sljedeće

IZVJEŠĆE

o vrednovanju studijskog programa sveučilišnog poslijediplomskog

doktorskog studija iz znanstvenog područja Društvenih znanosti,

znanstvenog polja Prava na Pravnom fakultetu u sastavu

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz znanstvenog područja Društvenih znanosti,

znanstvenog polja Prava (skraćeno: Poslijediplomski doktorski studij Prava)

U skladu s člankom 12. i 13. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice

za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju

visokih učilišta (u daljnjem tekstu: Pravilnik) i uvidom u Elaborat o predloženom studijskom

programu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija iz znanstvenog područja Društvenih

znanosti, znanstvenog polja Prava (skraćeno: Poslijediplomski doktorski studij Prava)

Povjerenstvo je utvrdilo da se Elaborat temelji na inicijativi Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta

Osijek u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Fakultetsko

vijeće) od 16. lipnja 2015. godine.

Elaborat o predloženom studijskom programu sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog

studija Prava izradilo je Povjerenstvo u sastavu:

Izv. prof. dr. sc. Boris Bakota, dekan i izvanredni profesor Pravnog fakulteta Osijek;

Doc. dr. sc. Tunjica Petrašević, docent Pravnoga fakulteta Osijek

Izv. prof. dr. sc. Mirela Župan, izvanredna profesorica Pravnoga fakulteta Osijek

Predlagatelj Elaborata o studijskom programu sveučilišni doktorski studij iz znanstvenog

područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja Prava (skraćeno:Poslijediplomski

doktorski studij Prava)

2

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Pravni fakultet Osijek

Budući su predložene izmjene studijskog programa Poslijediplomski doktorski studij Prava

veće od 20% u skladu sa Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju

u postupku vrednovanja predloženog studijskog programa izmjene i dopune studijskog

programa upućene su u postupak recenziranja.

Uz predloženi studijski program predlagatelj je priložio

Odluku Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta Osijek o prihvaćanju izmijenjenog

studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog studija Prava od 16. lipnja 2015.

godine iz područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja prava

Prijedlog izmjena i dopuna studijskog programa sveučilišnog poslijediplomskog

doktorskog studija Prava iz kojih je vidljivo da dolazi do sljedećih promjena:

Uvođenje općih obveznih predmeta

Ukidanje dva modula

Uvođenje dva nova modula

Promjena naziva jednog modula

Preporučeni izborni predmeti modula - promjena satnice i uvođenje novih

Ostali izborni predmeti doktorskog studija - promjena satnice

Ukidanje izbornih predmeta modula

a) Podatci o znanstveno-nastavnoj sastavnici


Stjepa Radića 13

Tel: 031-224-500; Fax: 031-224-540

http://www.pravos.hr

Zvanje, ime i prezime čelnika znanstveno-nastavne sastavnice: dekan

izv. prof. dr. sc. Boris Bakota, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Osijek

b) Podatci o odobrenom studijskom programu

Naziv i šifra studijskog programa: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Prava; 2100

Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa: 180

Ukupni broj (obveznih i izbornih) predmeta odobrenog studijskog programa: 85

Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa koji se odnosi na obvezne predmete:

56.

1. godina

I. semestar

Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi

Stari Novi Stari Novi

Metodologija društvenih

znanosti

30 15 obvezni 10 8

Obvezni predmet modula I 30 20 obvezni 12 10

Izborni predmet I 20 15 izborni 8 8

Istraživački seminar I

(uveden novi)

- Konzultacije izborni/

prema dogovoru s

predmetnim

nastavnikom

- 4

Ukupno 80 50 sati - 30 30

http://www.pravos.hr/

3

II. semestar



Metodologija prava 30 15 obvezni 10 8

Obvezni predmet modula II 30 20 obvezni 12 10

Izborni predmet II 20 15 izborni 8 8

Istraživački seminar II

(uveden novi)

- Konzultacije izborni - 4

80 sati 50 sati 30 30

2. godina

III. semestar



Obvezni predmet modula III 30 20 obvezni 12 10

Izborni predmet III 20 15 izborni 8 8

Znanstveni rad I - Konzultacije izborni 6 12

U III. semestru ukida se

Istraživački seminar I

- - obvezni 4 Ukida

se

Ukupno 50 35 sati 30 30

IV. semestar



U IV. semestru ukida se

Istraživački seminar II

- - obvezni 4 Ukida

se

Znanstveni rad II Konzultacije izborni 6 10

Izrada prijave i javna obrana

teme doktorskog rada

- - 20 20

Ukupno 30 30

3. godina

V. semestar



Istraživanje i izrada

doktorskog rada

- - 30 30

Ukupno 30 30

VI. semestar



Izrada i obrana doktorskog

rada

- - izborni 30 30

Ukupno 30 30

c) Prijedlog izmjena studijskog programa

Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Osijek je 19. svibnja 2015. usvojilo Strateški plan za

razdoblje 2015-2020. prema kojem je jedan od ciljeva vezan uz ''Strategiju znanstveno-

istraživačkih djelatnosti'' i reformu doktorskog studija. Isto tako su pojedini nastavnici umirovljeni

a viši asistenti su napredovali u znanstveno nastavno zvanje ''docent/docentica'' te će predloženim

izmjenama doći do nužnog usklađivanja kapaciteta nastavnika s programom doktorskog studija.

4

d1) Uvođenje općih obveznih predmeta u I. i II. semestru

Opći obvezni predmeti

Naziv predmeta Broj sati

nastave

Status Nositelj ECTS Semestar

stari novi stari novi

Metodologija

društvenih znanosti

30 15 opći

obvezni

Prof.dr.sc.

Nihada Mujić-

Mehičić/

doc.dr.sc.

Martina Mikrut

10 8 I.

Metodologija prava 30 15 opći

obvezni

Prof.dr.sc.

Zvonimir Lauc/

prof.dr.sc.

Predrag Zima

8 8 II

d2) MODULI I STRUKTURA MODULA

Ukidanje dva modula: Radno i pravo socijalne sigurnosti te Međunarodno privatno

pravo

Uvođenje dva nova modula: Modul europsko pravo i Modul pravno-teorijski

Promjena naziva modula: Modul Međunarodno i Europsko javno pravo mijenja

naziv u modul Međunarodno pravo

1. Modul Građansko i obiteljsko pravo


nastave



Građansko pravo –

odabrani instituti

30 20 obvezni Prof. dr. sc.

Vlado Belaj

Doc.dr. sc.

Dubravka

Klasiček

12 10 I.

Suvremeni instituti

obiteljskog prava

20 20 obvezni Izv.prof. dr.

sc. Branka

Rešetar

12 10 II.

Građansko procesno

pravo EU

30 ukida se

obvezni

Prof. dr. sc.

Eduard

Kunštek

12 III.

Izabrani instituti

građanskog

procesnog i ovršnog

prava

30 20 novi

obvezni

Doc. dr. sc.

Zvonimir

Jelinić

10 III.

2. Modul Kazneno pravo


nastave

Status Nositelj ECTS

Semestar

Odabrana

poglavlja

hrvatskog i

poredbenog

kaznenog prava

30 20 obvezni doc. dr. sc. Igor

Vuletić

doc.dr.sc. Marin

Mrčela

12 10 I.

5

Kazneno

procesno pravo –

odabrana

poglavlja


Vladimir

Ljubanović,

professor

emeritus /

doc.dr.sc.

Zvonimir

Tomičić

12 10 II.

Međunarodno i

europsko

kazneno


Vladimir

Ljubanović,

professor

emeritus

Doc. dr. sc. Igor

Vuletić/doc.dr.sc.

Zvonimir

Tomičić

12 10 III.

d3) Uvođenje dva nova modula: Modul europsko pravo i modul Pravno-teorijski

3. Modul Europsko pravo

Uspostava samostalnog modula iz europskog prava je postala nužnost i razumljiva sama po sebi.

Budući je Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala punopravna članica EU-a izučavanje

prava EU od iznimne je važnosti. Na modulu obvezne predmete izvode nositelji dvaju Jean

Monnet katedri i jedna članica projektnog tima na obje katedre. Novi modul zasigurno će ispuniti

očekivanja studentima koje se žele ''specijalizirati'' i pisati disertaciju iz područja prava EU-a.

Studenti će kroz obvezne predmete dobiti temeljnu edukaciju, a kroz izborne predmete mogu se

još uže profilirati za područje: europskog javnog prava; radnog prava i socijalne sigurnosti ili

europskog međunarodnog privatnog i procesnog prava.


nastave


Institucije i pravni

sustav EU

20 obvezni Doc. dr. sc.

Tunjica

Petrašević

10 I.

Sloboda kretanja

radnika i pravo

zapošljavanja u EU

20 obvezni Izv.prof.dr.sc.

Mario Vinković

10 II.

Građansko

procesno i

međunarodno

privatno pravo EU

20 obvezni Prof.dr.sc.

Eduard Kunštek

/ Izv.prof. dr. sc.

Vjekoslav

Puljko

/Izv.prof.dr.sc.

Mirela Župan

10 III.

4. Modul Pravno-teorijski

Pravno-teorijski modul uvodi se kao potpuno novi modul kojim se doktorandima nude kolegiji u

čijem središtu se nalaze teme iz suvremene pravno-teorijske problematike. Njima se kroz obvezne

kolegije produbljuju znanja i vještine iz područja etike i etičnosti u pravu i pravnoj profesiji,

pravnoga rasuđivanja kao oblika praktičnog rasuđivanja te dubinski analiziraju i uočavaju

praktični čimbenici aktualne hrvatske i europske pravne kulture.

Kroz ponuđene izborne kolegije doktorandima se želi ponuditi dodatno profiliranje u važnim

aktualnim pravno-teorijskim raspravama – čitanje, tumačenje i smisao pravnoga teksta, prava na

slobodu izražavanja te kritička evaluacija suvremene političke teorije u odnosu na pravo i osnovna

pravna načela – u svrhu stjecanja praktičnih znanja i vještina za njihovu profesiju.

6

Predloženi novi modul nudi najnovije uvide u osnovna i aktualna pravna načela kojima će se

pravni profesionalci svakodnevno služiti ali i kreirati ih kroz vlastitu pravnu praksu.


nastave


Pravno rasuđivanje 20 obvezni Doc. dr. sc.

Ivana Tucak

10 I.

Pravna (ne)kultura 20 obvezni Doc. dr. sc.

Josip Berdica

10 II.

Etika u pravu 20 obvezni Doc.dr.sc. Ivana

Tucak /

Doc.dr.sc. Josip

Berdica

10 III.

d4) Promjena naziva modula: Modul Međunarodno i Europsko javno pravo mijenja naziv u

modul Međunarodno pravo

5. Modul Međunarodno pravo


nastave


Semestar


Suvremeno

međunarodno

pravo i

međunarodni

odnosi


Mira Lulić

12 10 I.

Ljudska prava –

odabrana poglavlja

30 20 obvezni Prof.dr.sc.

Mira Lulić

12 10 II.

Prelazi u modul

Europsko pravo

Institucije i pravni

sustav EU

30 obvezni

Doc. dr. sc.

Tunjica

Petrašević

12 I.

Pravo

međunarodnih

organizacija

30 20 novi

obvezni

Prof.dr.sc.

Davorin Lapaš

12 10 III.

6. Modul Rimsko pravo i pravna povijest


nastave


Semestar


Ius commune –

temelji

privatnopravnih

znanosti


Marko Petrak /

doc.dr.sc.

Nikol Žiha

12 12 I.

Europska pravna

povijest


Josip Vrbošić,

prof. dr. sc.

Miro Gardaš

12 12 II.

Hrvatska pravna

tradicija u

europskom pravno-

političkom

okruženju


Josip Vrbošić,

prof. dr. sc.

Miro Gardaš

12 12 III.

7

7. Modul Trgovačko pravo i pravo društva


nastave


Semestar


Mijenja naziv:

Suvremeno

domaće i

međunarodno

poslovno pravo

u: Domaće i

međunarodno

suvremeno

trgovačko pravo

30 20 obvezni Doc. dr. sc.

Dubravka

Akšamović

12 10 I.

Insolvencijsko

pravo


Zvonimir

Jelinić

12 10 II.

Pravo tržišnog

natjecanja

30 20 obvezni Doc.dr.sc.

Dubravka

Akšamović

12 10 III.

Plaćanje i

osiguranje

plaćanja u

poslovnim

transakcijama

30 ukida se

obvezni

Prof. dr. sc.

Srećko Jelinić

12 III.

8. Modul Upravno pravo


nastave


Semestar


Upravno pravo –

odabrana

poglavlja

30 20 obvezni Izv.prof. dr. sc.

Boris

Ljubanović

12 10 I.

Suvremene

upravne

doktrine: od

novog javnog

menadžmenta do

dobrog

upravljanja


Boris Bakota

12 10 II.

Posebni upravni

postupci


Boris

Ljubanović

12 10 III.

9. Modul Ustavno pravo


nastave


Semestar


Konstitucionalno

oblikovanje

višestupnjevane

dobre vladavine


Zvonimir

Lauc,

professor

emeritus

12 10 I.

Poredbeno ustavno

pravo


Anita

Blagojević

12 10 II.

Ustavni poredak EU 30 20 obvezni Doc. dr. sc.

Mato Palić

12 10 III.

8

d5) Ukidanje dva modula

Ukinuta su dva modula: Radno i pravo socijalne sigurnosti te Međunarodno privatno pravo, a

uspostavljena su dva nova modula (Modul europsko pravo i Modul pravno-teorijski).

Modul Međunarodno privatno pravo (ukida se)


nastave


Primjena stranog

prava pred

sudovima u RH

30 obvezni Prof. dr. sc.

Vjekoslav

Puljko, Doc.

dr. sc. Mirela

Župan

12 I.

Europski

pravosudni prostor

u prekograničnim

građanskim

stvarima

30 obvezni Doc. dr. sc.

Mirela Župan

12 II.

Alternativno

rješavanje

međunarodnih

sporova – arbitraža

i mirenje

30 obvezni Prof. dr. sc.

Vjekoslav

Puljko

12 III.

Modul Radno i socijalno pravo (ukida se)


nastave


Međunarodni

radnopravni

standardi

30 O Prof. dr. sc.

Vilim

Herman, Prof.

dr. sc. Mario

Vinković

12 I.

Socijalni partneri i

kolektivni ugovori

u EU

30 O Prof. dr. sc.

Vilim Herman

12 II.

Sloboda kretanja

radnika i pravo

zapošljavanja u EU

30 O Prof. dr. sc.

Mario

Vinković

12 III.

d6) Preporučeni izborni predmeti modula, promjena satnice i uvođenje novih

Preporučeni izborni predmeti

modula Građansko i obiteljsko pravo

Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS

stari novi

Građanskopravni ugovori 20 15 izborni Prof. dr. sc. Vlado

Belaj

Doc. dr. sc. Dubravka

Klasiček

8

Odštetno pravo 20 15 izborni Prof. dr. sc. Vlado

Belaj


Klasiček

8

Međunarodno i europsko

obiteljsko pravo

20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.

Branka Rešetar,

Izv. prof. dr. sc.

8

9

Mirela Župan

Pravo na pošteno suđenje

u građanskim stvarima

15 novi

izborni

Doc. dr. sc. Zvonimir

Jelinić

8

Obiteljska medijacija 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.

Branka Rešetar

8

Prava djece 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.

Branka Rešetar

8

Preporučeni izborni predmeti modula Kazneno pravo


stari novi

Procesni položaj djeteta u

kaznenom postupku

20 15 izborni Doc. dr. sc. Zvonimir

Tomičić

Kaznena odgovornost

poslodavaca i menagera

15 novi

izborni

Prof. dr. sc. Mario

Vinković /

Doc. dr. sc. Igor

Vuletić

8

Sustavi maloljetničkog

kaznenog pravosuđa

20 15 izborni Doc.dr.sc. Zvonimir

Tomičić/

Doc.dr.sc. Igor Vuletić

8

Pravo odmjeravanja

kazne

20 15 izborni Doc.dr.sc. Igor

Vuletić/

Doc.dr.sc. Marin

Mrčela

8

Kazneno pravo u sudskoj

praksi

20 15 izborni Doc. dr. sc. Marin

Mrčela

8

Poredbeno kazneno

pravosuđe

20 15 izborni Prof. dr. sc. Vladimir

Ljubanović

8

Preporučeni izborni predmeti modula Europsko pravo


stari novi

Pravo jednakosti u EU 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.

Mario Vinković

8

Pravo tržišnog natjecanja

EU

20 15 izborni Doc. dr. sc. Dubravka

Akšamović

8

Pravosudni sustav EU 20 15 izborni Doc. dr. sc.

Tunjica Petrašević

8

Pravo unutrašnjeg tržišta

EU

20 15 izborni Doc. dr. sc.

Tunjica Petrašević

8

Europsko međunarodno

postupovno pravo u

izabranoj sudskoj praksi

20 15 novi

izborni

Izv. prof. dr. sc.

Mirela Župan

8

10

Preporučeni izborni predmeti modula Međunarodno pravo


stari novi

Subjektivitet u

međunarodnom pravu

20 15 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8

Nacionalizam,

odcjepljenje i

samoodređenje

20 15 novi

izborni

Prof. dr. sc. Mira Lulić 8

Kultura i kulturna prava 20 15 novi

izborni

Prof. dr. sc. Mira Lulić

/ Doc. dr. sc. Ivana

Tucak

8

Pravo jednakosti u EU 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc. Mario

Vinković

8

Pravo na slobodu

izražavanja

20 15 novi

izborni

Doc. dr. sc. Ivana

Tucak

8


modula Rimsko pravo i pravna povijest


stari novi

Rimsko komparativno

obvezno pravo

20 15 izborni Prof. dr. sc. Marko

Petrak/ doc.dr.sc.

Nikol Žiha

8

Upravni sustavi kroz

povijest

20 15 izborni Prof. dr. sc. Josip

Vrbošić, prof. dr. sc.

Miro Gardaš

8

Pravo – od običaja do

kodifikacije



Miro Gardaš

8

Rimsko komparativno

stvarno pravo

20 15 izborni Prof. dr. sc. Marko

Petrak/ doc.dr.sc.

Nikol Žiha

8

Upravni sustavi kroz

povijest



Miro Gardaš

8


modula Trgovačko pravo i pravo društva


stari novi

Korporativno upravljanje 20 15 izborni Doc. dr. sc. Dubravka

Akšamović/Doc.dr.sc.

Predrag Zima

8

Međunarodno obilježeni

ugovorni odnosi bio u

modulu Međunarodno

privatno pravo

20 15 izborni Doc. dr. sc. Mirela

Župan

8

Ovršno pravo 20 15 izborni Doc. dr. sc. Zvonimir

Jelinić

8

Europsko pravo –

odabrane teme

20 15 novi

izborni

Doc. dr. sc. Tunjica

Petrašević

8

11

Preporučeni izborni predmeti nastavnika

modula Upravno pravo


stari novi

Lokalna samouprava i

građansko sudjelovanje

20 15 izborni Izv. prof. dr. sc. Boris

Bakota

8

Komparativna lokalna

samouprava

20 15 izborni Izv. prof. dr. sc. Boris

Bakota

8


modula Ustavno pravo


stari novi

Izborni menadžment 20 15 izborni Doc. dr. sc. Mato Palić 8

Hrvatsko ustavno

sudovanje

20 15 izborni Doc. dr. sc. Anita

Blagojević

8

Institucije za zaštitu

ljudskih prava u RH


Blagojević

8

Izborni i stranački sustav 20 15 izborni Doc. dr. sc. Mato Palić 8

Ustav krize i ljudska

prava


Blagojević

8


modula pravno-teorijski


stari novi

Filozofija prava 20 15 izborni Doc.dr.sc. Ivana Tucak 8

Pravo na slobodu

izražavanja

20 15 izborni Doc.dr.sc. Ivana Tucak 8

Uvod u modernu

političku misao

20 15 izborni Doc.dr.sc. Josip

Berdica

8

Pravo i književnost 15 novi

izborni

Doc.dr.sc. Josip

Berdica

8

d7) Ostali izborni predmeti doktorskog studija- promjena satnice Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS

stari novi

Ekonomska analiza prava 20 15 izborni Prof. dr. sc. Ivana

Barković Bojanić

8

Održivi razvoj – pravni

aspekti

20 15 izborni Izv.prof.dr. sc. Rajko

Odobaša

8

Upravljanje ljudskim

resursima

20 15 izborni Prof. dr. sc. Nihada

Mujić Mehičić

8

Upravljanje kvalitetom 20 15 izborni Doc.dr.sc. jelena

Legčević

8

Krizno komuniciranje 20 15 izborni Doc.dr.sc. Martina

Mikrut

8

Prava životinja 20 15 izborni Izv.prof.dr. sc. Boris

Bakota

8

Pravna zaštita i praćenje

kvalitete okoliša

20 15 izborni Izv.prof.dr. sc. Rajko

Odobaša

8

Intercultural

Communication and

Presentation Skills (na

engl. jeziku)

20 15 izborni

Doc. dr. sc. Ljubica

Kordić

8

12

Fiskalni sustav RH 20 15 izborni Prof. dr. sc. Renata

Perić

8

Financijski proračun

lokalnih i regionalnih

jedinica

20 15 izborni Prof. dr. sc. Renata

Perić

8

Poredbeno prometno

pravo


Aleksandra Vasilj

8

Pravo unutarnje plovidbe 20 15 izborni Izv.prof.dr.sc.

Aleksandra Vasilj

8

Međunarodno prometno

pravo


Aleksandra Vasilj

8

Europski sustavi

alternativnog rješavanja

sporova – arbitraža i

mirenje

20 15 izborni Izv.prof. dr. sc.

Vjekoslav Puljko

8

Primjena stranog prava

pred sudovima u RH


Vjekoslav Puljko / izv.

prof. dr. sc. Mirela

Župan

8

Nacionalne manjine u

Europi

20 15 izborni Doc. dr. sc. Nives

Mazur Kumrić

8

Pravo državljanstva 20 15 izborni Doc.dr.sc. Nives

Mazur Kumrić

8

d8) Ukidanje izbornih predmeta modula

Preporučeni izborni predmeti modula Kazneno pravo


nastave


Gospodarsko kazneno

pravo

20 izborni Prof. dr. sc. Petar

Novoselec, Prof. dr. sc.

Igor Bojanić

8

Preporučeni izborni predmeti modula Međunarodno i europsko javno pravo


nastave


Međunarodno

humanitarno pravo

20 izborni Doc. dr. sc. Nives

Mazur Kumrić

8

Pravo međunarodnih

organizacija

20 izborni Prof. dr. sc. Mira

Lulić, Doc. dr. sc.

Nives Mazur Kumrić

8

Raspad i odcjepljenje

država

20 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8

Međunarodno pravo mora 20 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8

Dekolonizacija i nastanak

država


Kolektivna sigurnost u

međunarodnom pravu


Pravo unutarnjeg tržišta

Promjena nazive

20 izborni Doc. dr. sc. Tunjica

Petrašević

8

13

Preporučeni izborni predmeti nastavnika modula Rimsko pravo i pravna povijest


nastave


Pravna i politička misao

kroz povijest

20 izborni Prof. dr. sc. Josip

Vrbošić, Prof. dr. sc.

Miro Gardaš

8

Preporučeni izborni predmeti nastavnika modula Trgovačko pravo i pravo društava


nastave


Zaštita potrošača i načini

rješavanja potrošačkih

sporova

20 izborni Prof. dr. sc. Srećko

Jelinić

8

Ostali preporučeni izborni predmeti


nastave


Teorije ljudskih prava 20 izborni Doc.dr. sc. Predrag

Zima, Doc. dr. sc.

Ivana Tucak, Doc. dr.

sc. Josip Berdica

8

Budući da su predložene izmjene i dopune veće od 20% u skladu sa Zakonom o osiguranju

kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u postupku vrednovanja studijskog programa

Uprava Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku imenovala je recenzente s liste

predloženih recenzenata kako slijedi:

1. Prof. dr. sc. Vid Jakulin, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani;

2. Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu

Iz priložene dokumentacije Povjerenstvo je utvrdilo da je Elaborat o studijskom programu

poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Prava sadrži:

Nositelj/izvođač studija:

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku


Tip studijskog programa

poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij

Razina:

3-poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij

Znanstveno ili umjetničko područje: Društvene znanosti

Znanstveno polje: 5.02 Pravo

Znanstvene grane:

Znanstvene grane:

5.02.01 financijsko pravo

5.02.02 građansko pravo i građansko procesno pravo

5.02.03 kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija

5.02.04 međunarodno pravo

5.02.05 međunarodno privatno pravo

5.02.06 obiteljsko pravo

5.02.07 pomorsko i općeprometno pravo

14

5.02.08 povijest prava i države

5.02.09 radno i socijalno pravo

5.02.10 rimsko pravo

5.02.11 teorija prava i države

5.02.12 trgovačko pravo i pravo društava

5.02.13 upravno pravo i uprava

5.02.14 ustavno pravo

5.02.15 europsko javno pravo

5.02.16 europsko privatno pravo

Akademski stupanj koji se stječe završetkom doktorskog studija:

Završetkom studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja

društvenih znanosti, znanstvenoga polja prava. Pritom student stječe kompetencije za

samostalno znanstvenoistraživačko djelovanje u matičnom znanstvenom području i polju

u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim

nazivima i akademskom stupnju ("Narodne novine" br. 118/12.).

Opravdanost izvođenja studijskog programa

Znanstvenim profiliranjem i pomlađivanjem znanstveno-nastavnog kadra Pravni fakultet

Osijek prepoznaje potrebu novog pristupa organizaciji doktorskih studija. Dva relevantna

procesa koja se zbivaju u modernim društvima - globalizacija i individualizacija, u području prava

i pravne izobrazbe mogu se uvjetno dopuniti izraženom europeizacijom kao dijelom

ukupnih globalnih zbivanja. Zadaća je suvremenog sveučilišta i fakulteta svoje istraživačke

kapacitete, znanstveno djelovanje i obrazovanje novih naraštaja promatrati kroz fokus

recentnih društvenih promjena i paradigmi koje ih obilježavaju, potiču i misaono provociraju. U

tom smjeru prepoznaje se potreba novog pristupa doktorskim studijima prava koji,

uvažavajući tekovine Bolonjskog procesa i humboldtovskog sveučilišta, naglasak stavljaju ne

samo na individualno istraživanje i propitivanje postojećih društvenih i pravnih odnosa i

njihove uloge u promjenama pro futuro, već i novi odnos prema financiranju visokog

obrazovanja u uvjetima "liberalizacije tuzemnog sveučilišnog prostora". Veći broj doktora

znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja prava potreban je

ne samo zbog izvođenja fakultetske i sveučilišne nastave, već i sve intenzivnijeg

znanstvenog istraživanja u regiji (međunarodni projekti, združena istraživanja i razmjena

nastavnika, studenata i znanstvenika), povećanja broja akademski obrazovanih građana s

najvišim stupnjem kvalifikacija i izraženije potrebe suradnje s gospodarstvom koje pokazuje

poseban interes za specijaliziranim znanjima i zaposlenima usmjerenim na permanentno

(formalno, neformalno te informalno) cjeloživotno obrazovanje. Profiliranjem vlastitih nastavnih

kadrova i povećanjem broja nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja Pravni

fakultet Osijek stječe uvjete za jačanje svoje uloge u obrazovanju i vertikalnoj prohodnosti

studenata na sve tri razine pravne izobrazbe.

Pozicioniranjem Fakulteta u regionalnom i prekograničnom okruženju i Europskom

istraživačkom prostoru te njegovom prepoznatljivošću kao znanstvene i visokoobrazovne

ustanove s dokazanim iskustvom u cijelom nizu istraživanja u području prava, ali i ekonomije i

stranih jezika, identificiraju se kompetencije, zrelost, spremnost, odgovornost i ispunjenost svih

potrebnih preduvjeta za organiziranje programa obrazovanja na III. razini (ciklusu) u

području društvenih znanosti, znanstvenom polju prava.

Osnovne odrednice studijskog programa

Imajući na umu strateški dokument o razvoju znanosti i tehnologije „Znanstvena i tehnologijska

politika Republike Hrvatske od 2006. do 2010. godine“ i „Polazne osnove za izradu nacrta

znanstvene i tehnologijske strategije RH za razdoblje 2011. – 2015. godine“, kao i ključne

kriterije istraživanja poput izvrsnosti, interdisciplinarnosti i primjenjivosti, predloženi doktorski

15

studij prava nastoji se ostvariti novim pristupom znanstvenim istraživanjima u području

društvenih znanosti. Naglasak se želi staviti na praktičnu primjenu istraživanja, što se inter alia

može postići prilagodbom programa znanstvenim i istraživačkim interesima doktoranada, koja

pobuđuje i podupire individualizam te promišljanja o praktičnoj primjeni istraživanja.

Cilj je ostvariti prepoznatljiv doktorski studij koji nije usmjeren na tradicionalne metode

podučavanja, već potiče individualan i mentorski rad kojemu je zadaća u percepciji prava kao

znanstvene, ali i vrlo praktične discipline.

Inovativnost studijskog programa

Doktorski je studij strukturiran u cilju promicanja inovativnosti u području društvenih

istraživanja, znanstvenoga polja prava s pripadajućim pravnim granama, pomoću individualnoga

pristupa i njegovanja osobnih istraživačkih i znanstvenih zanimanja doktoranada. Navedeno

posebice dolazi do izražaja u dijelu koji se odnosi na izradu istraživačkih doktorskih seminara i

znanstvenih radova tijekom doktorskoga studija. Suvremena usmjerenost na interdisciplinarnost i

višedisciplinarnost u znanstvenim istraživanjima dodatno će misaono poticati znanstveni rad

utemeljen na širem, holističkom pristupu, u kojem pravo treba promatrati u funkciji društvenih

mijena i odnosa obilježenih procesima globalizacije i europeizacije, ali i sve izraženijega

individualizma. Štoviše, studij treba potaknuti promišljanje prava kroz teleološki, a ne strogo

dogmatski, gramatički i normativni pristup, kako bi do izražaja došli kreativni i interpretacijski

kapaciteti, sposobnost istraživanja i bavljenja znanstvenim radom doktoranada, ali i višeslojnost,

višedimenzionalnost i međuzavisnost društvenih odnosa.

Usporedivost s programima uglednih inozemnih i visokoškolskih institucija, posebno

onih iz zemalja Europske unije Doktorski studij temelji se na načelima Bolonjskoga procesa sadržanim u Zakonu o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilniku o poslijediplomskim studijima na Sveučilišta Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku .Usporediv je s mnogim programima uglednih inozemnih visokoškolskih

institucija, među kojima se posebice ističe doktorski studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u

Ljubljani (http://www.pf.uni-lj.si), a djelomice je usporediv s doktorskim studijima prava na

sveučilištima: Tilburg University (http://www.tilburguniversity.edu), University of Essex

(http://www.essex.ac.uk/), Brunel University (http://www.brunel.ac.uk/), Duke Law School

(http://law.duke.edu/) i Cornell University Law School Programme

(http://www.lawschool.cornell.edu/), ali i doktorskim studijima pravnih fakulteta na sveučilištima u

Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Struktura studija nastoji spojiti iskustva sveučilišta i

doktorskih programa razvijenih pod utjecajem germanskoga modela visokoga obrazovanja, ali i uz

istodobnu kombinaciju prakse angloameričkih sveučilišta, dominantno usmjerenih na istraživački,

samostalan i mentorski rad. Kombiniranje dvaju modela može se posebice prepoznati u strukturi i

obvezama doktoranada u II. , III., IV. , V. i VI. semestru predloženoga doktorskoga studija.

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata-osigurana vertikalna i horizontalna

mobilnost studenta na Sveučilištu u nacionalnom i međunraodnom prostoru viosokog

obrazovanja

Doktorski studij otvorit će mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na sveučilišnoj

razini, ali i u okviru hrvatskoga i europskoga prostora visokoga obrazovanja. Studij je otvoren za

studente i nastavnike svih partnerskih sveučilišta, ali će istodobno poticati i sve oblike

međunarodne razmjene i istraživanja in favorem stručnoga i znanstvenoga usavršavanja

doktoranada i nastavnika.

Predviđa se osnivanje Vijeća mentora koje će inter alia imati zadaću upućivanja doktoranada u

programe istraživanja na drugim domaćim i inozemnim sveučilištima koji su od presudne važnosti

za provođenje i uspješno okončanje doktorskoga studija. U tom kontekstu zadaća Vijeća mentora

podrazumijeva davanje potrebne potpore doktorandima u procesu prijave na dostupno

stipendiranje. Predviđa se suradnja i mobilnost doktoranada i nastavnika, posebice gostovanjima

http://www.pf.uni-lj.si/

http://www.tilburguniversity.edu/

http://www.essex.ac.uk/

http://www.brunel.ac.uk/

http://law.duke.edu/

http://www.lawschool.cornell.edu/

16

sveučilišnih nastavnika s partnerskih sveučilišta i mogućnosti održavanja zajedničke nastave te

suradnjom u pojedinim područjima i/ili dijelovima istraživanja.

Doktorski studij otvara mogućnost suradnih istraživanja s partnerskim sveučilištima iz Republike

Hrvatske i inozemstva te uključivanja u zajedničke znanstvene programe. Također, cilj je

doktorskoga programa potaknuti mobilnost studenata i nastavnika, poglavito u kontekstu

doktorskih istraživanja i održavanja tradicionalnih veza s pravnim fakultetima iz šire regije:

Mađarske (Pečuh, Budimpešta), Slovenije (Ljubljana, Maribor), Bosne i Hercegovine (Sarajevo,

Mostar, Bihać, Tuzla), Njemačke, Austrije, Italije i dr.

Povjerenstvo je utvrdilo da je u Elaboratu navedeno da poslijediplomski doktorski

studij Prava pruža mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na razini Sveučilišta

ali, i u okviru hrvatskog i europskoga visokoga obrazovanja.

Predviđeni ishodi učenja koji se stječu ispunjavanjem pojedinačnih studijskih

obveza, modula studija i ukupnog studijskog programa

Ishodi učenja definirani su u svakom kolegiju u poglavlju 3. Elaborata o studijskom programu,

doktorski studij u svim svojim komponentama odvija na 8. razini kvalifikacijskog okvira.

Završetkom doktorskog studija polaznice i polaznici stječu sposobnost samostalnog bavljenja

znanstvenim radom u području društvenih znanosti, znanstvenom polju prava, ali i u

interdisciplinarnom području društvenih znanosti. Stjecanjem akademskog stupnja doktora

znanosti ostvaruju se potrebni preduvjeti za daljnji razvoj znanstvene i istraživačke karijere u okviru

znanstvenih institucija te javnih i privatnih ustanova.

Stjecanje doktorata znanosti omogućit će inter alia brojne prilike za zapošljavanje u javnom sektoru,

posebice u područjima u kojima su potrebna visokospecijalizirana i profilirana znanja i akademski

stupanj doktora znanosti.

Nastavak poslijedoktorskog usavršavanja moguće je ostvariti temeljem preporuka mentora i

individualnim prijavama na programe poslijedoktorskog usavršavanja u okviru šest međunarodno

prepoznatih znanstvenih i visokoškolskih institucija diljem Europe i svijeta. Pravni fakultet Osijek

nastojat će stvoriti i institucionalne mehanizme za međusobnu razmjenu doktoranada i

poslijedoktoranada sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama s kojima tradicionalno njeguje

bliske međusobne veze i različite oblike suradnje.

Struktura studijskog programa, nastavne metode i sadržaj studijskog programa koji

osiguravaju stjecanje predviđenih ishoda učenja

Struktura studijskog programa utemeljena je na istraživačkom usmjerenju, organizirana

prema mentorskom sustavu i prilagođena svakom pojedinom doktorandu. Slijedom

navedenog studijski program je sadržajno i strukturno logično izveden i predložena izravna

nastava i istraživački udio je u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na

Sveučilištu.

Struktura doktorskoga programa usmjerena je na produbljivanje i proširivanje dosadašnjih znanja

iz područja društvenih znanosti, znanstvenoga polja prava s pripadajućim granama, uz nužan

naglasak na interdisciplinarnost i poticanje samostalnoga istraživačkoga i mentorskoga rada.

Sadržaj predmeta oblikovan je u skladu s kompetencijama i referencijama nositelja.

Važnost pripreme za budući znanstveni rad i usvajanje znanja iz područja metodologije

znanstvenoga istraživanja prepoznata je u I. semestru doktorskoga studija koji je posvećen

usvajanju znanja iz jednoga od dvaju temeljnih metodoloških predmeta - Metodologije društvenih

znanosti. U II. semestru produbljivanje i usvajanje novih, uže profiliranih znanja iz područja

metodologije omogućeno je obveznim predmetom Metodologija prava. Svaki od navedenih

predmeta nosi 8 ECTS bodova.

17

Doktorski studij najviši je stupanj formalnoga obrazovanja, a svrha mu je izobrazba budućih

doktora znanosti kroz nastavu, izradu znanstvenih radova, znanstvenih istraživačkih seminara i

doktorske disertacije, utemeljenih na izvornim istraživanjima. Neosporna je stoga važnost

metodologije znanstvenoga istraživanja za kvalitetno svladavanje programa doktorskoga studija te

istraživački i znanstveni rad doktoranda pro futuro. Samo temeljitom pripremom iz područja

metodologije izrade znanstvenoga rada moguće je očekivati izradu doktorske disertacije kao

izvornoga doprinosa znanosti na čijem se temelju procjenjuje sposobnost provođenja

samostalnoga i za znanost važnoga istraživanja. Štoviše, uspješno je svladavanje metodologije

znanstvenoga rada conditio sine qua non izgradnje doktoranada u vrhunske znanstvenike

sposobne odgovoriti izazovima suvremene znanosti, tržišta rada, intelektualnih usluga i

općenitoga razvoja.

U I., II. i III. semestru doktorskoga studija program se nastoji približiti individualnim

istraživačkim interesima doktoranada nastavom organiziranom u modulima s pripadajućim

obveznim kolegijima, kao i mogućnošću odabira jednoga izbornog predmeta u svakom semestru.

Devet modula koncepcijski je usmjereno ne samo na mogućnost odabira užega područja

znanstvenoga interesa svakog polaznika, već i na prepoznatljivost doktorskoga studija u

nacionalnim okvirima i okružnim zemljama (neki moduli uvažavaju činjenicu užega

interdisciplinarnoga povezivanja; primjerice otežano profiliranje u području pravne povijesti,

pravne tradicije i rimskoga prava u širem okruženju nastoji se prevladati prijedlogom modula

Rimsko pravo i pravna povijest).

Obvezni predmeti modula podijeljeni u prva tri semestra nose svaki po 10 ECTS bodova.

Želja za poticanjem individualnih istraživačkih sklonosti doktoranada ogleda se u mogućnosti da

se tijekom I., II., III. semestra, u okviru preporučenih izbornih kolegija nastavnika modula, s

pripadajućim opterećenjem izraženim u satima nastave i ECTS bodovima, odluče za sve ili neke

preporučene izborne kolegije pojedinoga semestra odnosno iste kombiniraju s kolegijima drugih

modula (obveznim ili izbornim) istoga semestra odnosno izbornim kolegijima sa zbirne liste. Na

taj se način želi potaknuti interdisciplinaran pristup, a program doktorskoga studija što više

prilagoditi individualnim potrebama i znanstvenim interesima polaznika. Doktorandima će se u

pogledu odabira izbornih kolegija preporučiti konzultiranje s nastavnicima modula, imajući na

umu činjenicu da od ukupnoga broja obveznih predmeta modula i izabranih izbornih predmeta ne

mogu odabrati više od tri predmeta na kojima se kao jedini nositelj pojavljuje isti nastavnik.

Od I. do IV. semestra doktorandi, osim pohađanja nastave i polaganja ispita iz obveznih odnosno

izbornih kolegija, imaju obvezu izraditi dva istraživačka seminara i dva znanstvena rada.

Istraživački se seminar u program uvodi s namjerom daljnjega produbljivanja istraživačkih

interesa, poticanja kritičkoga mišljenja i usvajanja znanstvene metodologije. Teme će

istraživačkih seminara za svaki modul studija biti predložene izvedbenim planom odnosnog

semestra te će se redovito obnavljati u svrhu zadržavanja aktualnosti i usklađenosti s trendovima

istraživanja u znanstvenom području društvenih znanosti, posebice znanstvenom polju prava s

pripadajućim granama. Istraživački seminar sadržajno treba biti što uže povezan s temom

istraživanja doktorske disertacije, a mentori istraživačkoga rada mogu biti svi nositelji obveznih

ili izbornih predmeta studija. Također, istraživački seminar može se organizirati na način koji

podrazumijeva grupni prikaz i raspravu o istraživačkim postignućima i/ili najavu i prethodno

izlaganje radova sa znanstvene konferencije. Potonje je povezano s obvezom doktoranda da

tijekom III. i IV. semestra izradi dva znanstvena rada, od kojih bar jedan mora biti objavljen i

javno prezentiran na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji prije javne obrane teme doktorske

disertacije. Navedena obveza izrade znanstvenoga rada tijekom studija podrazumijeva izradu

novoga znanstvenog rada, stoga se doktorandu ne može priznati eventualno ranije objavljen(i)

znanstveni rad(ovi). Znanstveni rad podrazumijeva rad koji prema mentorovoj procjeni može biti

recenziran kao izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje, pregledni znanstveni rad ili poglavlje

u znanstvenoj knjizi, zborniku radova ili zborniku radova s međunarodne konferencije. Rad

objavljen u znanstvenom časopisu podrazumijeva časopis s međunarodnim uredništvom i

međunarodnim recenzentima odnosno časopis koji se referira u priznatoj međunarodnoj bazi

18

podataka definiranoj uvjetima za znanstveno napredovanje u području društvenih znanosti (polje

pravo ili srodno polje).

Jedan od znanstvenih radova mora biti izložen na domaćoj ili međunarodnoj konferenciji te

objavljen ili prihvaćen za objavu, što je u skladu s člankom 9. stavkom 8. Pravilnika o

poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Izrada i javna obrana teme doktorske disertacije kruna je IV. semestra doktorskoga studija i nosi

20 ECTS bodova. Broj dodijeljenih bodova u skladu je s Pravilnikom o poslijediplomskim

studijima Sveučilišta u Osijeku te se cijelom strukturom studija želi naglasiti nužnost

promišljenoga i znanstveno utemeljenoga te opravdanoga prijedloga teme doktorske disertacije i

istraživanja, kao temeljnih preduvjeta uspješne realizacije doktorskoga studija za svakog

doktoranda.

V. i VI semestar doktorskoga studija obuhvaćaju istraživanje, izradu i obranu doktorske

disertacije i nose ukupno 60 ECTS bodova raspodijeljenih na jednake dijelove.

Struktura studijskoga programa doktorskoga studija utemeljena je na istraživačkom usmjerenju,

organizirana prema mentorskom sustavu i prilagođena svakomu doktorandu. Razvidno je kako

program poštuje omjer od 30 % izravne nastave predviđene studijskim programom i 70 %

ukupnih obveza predviđenih studijskim programom koje se odnose na znanstveno-istraživački,

samostalan i mentorski rad.

Struktura studijskog programa utemeljena je na istraživačkom usmjerenju, organizirana

prema mentorskom sustavu i prilagođena svakom pojedinom doktorandu. Slijedom

navedenoga studijski program je sadržajno i strukturno logično izveden i predložena

izravna nastava i istraživački udio je u skaldu s Pravilnikom o poslijediplomskim stuidijima

na Sveučilištu.

Uvjeti upisa na doktorski studij

a) Studij mogu upisati polaznici koji su prethodno završili integrirani sveučilišni

preddiplomski i diplomski studij prava ili raniji dodiplomski studij prava (uz

prilaganje potvrde ili diplome o izjednačavanju stečenoga akademskog naslova u

skladu važećim propisima) odnosno ostvarili 300 ECTS bodova u prethodnim

razinama obrazovanja te ukupnu prosječnu ocjenu 3,5 ili višu. Iznimno studij mogu

upisati polaznici koji su prethodnu razinu studija završili s manjom prosječnom

ocjenom, ali uz obvezne preporuke bar dvaju profesora i/ili znanstvenika iz

odgovarajućega područja znanosti obuhvaćenih doktorskim studijem i uz pozitivnu

ocjenu prijedloga i opisa područja osobnoga znanstvenog interesa povjerenstva koje

čine nastavnici modula za čiji se upis kandidat prijavljuje.

b) Studij mogu upisati i polaznici koji su završili druge diplomske ili ranije dodiplomske

studije iz područja društvenih znanosti (ekonomija, politologija i dr.) odnosno

polaznici koji su prethodno ostvarili 300 ECTS bodova i ukupnu prosječnu ocjenu 3,5

ili višu, ali samo uz dodatnu provjeru motivacije vezane uz namjeravano područje

istraživanja na doktorskom studiju te znanstvene opravdanosti predloženog

istraživanja.

Pri upisu na doktorski studij polaznika koji prethodno nisu završili studij prava, Vijeće

doktorskoga studija odnosno povjerenstvo koje Vijeće ovlasti, odredit će predmete iz

programa integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija prava koje pristupnik

treba položiti, ali u opsegu ne većem od 30 ECTS bodova. Uzimajući u obzir

prethodno stečena znanja, Vijeće odnosno povjerenstvo utvrdit će sadržaj takvoga

individualnog pripremnog semestra.

c) Studij mogu upisati osobe koje su prema ranijim propisima završile poslijediplomski

znanstveni (magistarski) studij iz područja pravnih znanosti ili poslijediplomski

znanstveni (magistarski) studij iz područja drugih društvenih znanosti, osobe koje su

završile specijalistički studij odnosno osobe koje su započele poslijediplomski

19

doktorski studij iz područja pravnih znanosti ili poslijediplomski doktorski studij iz

područja drugih društvenih znanosti na drugim fakultetima u zemlji ili inozemstvu. U

slučaju upisa navedenih pristupnika na doktorski studij, Vijeće studija odnosno

povjerenstvo koje Vijeće ovlasti, u skladu sa zakonskim propisima i aktima

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, za svakog će pristupnika odrediti pod

kojim uvjetima i u koji se semestar doktorskoga studija može upisati odnosno,

uzimajući u obzir prethodno stečena znanja i program prethodnoga studija, koji mu se

položeni ispiti prethodnoga studija mogu priznati pri upisu na poslijediplomski

doktorski studij.

Kriteriji i postupci upisa te odabira polaznika

Osim uvjeta utvrđenih u prethodnoj točki, kriterije za odabir polaznika utvrđuje Vijeće

doktorskoga studija na temelju istraživačkih i znanstvenih kapaciteta doktorskoga studija i

njegova programa, ravnajući se kriterijima izvrsnosti i primarno definiranim interesom

pristupnika za željenim područjem istraživanja.

Polaznici su obvezni uz prijavu na Poslijediplomski doktorski studij Prava predložiti mentora, a

najkasnije do kraja II. semestra i formalno odabrati mentora u odgovarajućem području

istraživanja prema listi mentora koju će utvrditi Vijeće doktorskoga studija (u daljnjem tekstu:

Vijeće). U motivacijskom pismu dužni su navesti razloge odabira određenoga modula studija te

okvirno precizirati područje znanstvenoga istraživanja pro futuro. Vijeće prije raspisivanja

natječaja utvrđuje sve dodatne kriterije koje kandidati moraju zadovoljiti (npr. znanje stranih

jezika, razlikovni ispiti, objavljeni radovi i sl.).

Dodijeljen odgovarajući broj ECTS bodova i studentsko opterećenje

Doktorski studij traje tri (3) godine odnosno šest (6) semestara, a završava izradom i obranom

doktorske disertacije kojom doktorand stječe akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.).

Ukupan broj ECTS bodova tijekom doktorskoga studija iznosi 180 ( pri čemu jedan ECTS bod

čini 30 studentskih radnih sati (SRS). Studentski radni sati obuhvaćaju nastavu (rad s profesorom)

i samostalan studentski rad potreban za svladavanje nastavnoga gradiva.

ECTS bodovno opterećenje studenata nužno za postizanje cilja studijskog programa

definirano je ishodima učenja i razvijenim kompetencijama (što će student znati, razumjeti ili

moći postići nakon procesa učenja i završetka doktorskog studija).

U I. , II. i III. semestru doktorskog studija program se nastoji približiti individualnim

istraživačkim interesima doktoranada nastavom organiziranom u module s pripadajućim

obveznim kolegijima, kao i mogućnošću odabira po jednog izbornog predmeta u svakom

spomenutom semestru. Devet modula koncepcijski je usmjereno na mogućnost odabira užeg

područja znanstvenog interesa svakog polaznika kao i prepoznatljivost doktorskog studija u

nacionalnim okvirima i zemljama okruženja (pojedini moduli uvažavaju činjenicu užeg

interdisciplinarnog povezivanja; otežano profiliranje u području pravne povijesti, pravne

tradicije i rimskog prava u širem okruženju nastoji se prevladati prijedlogom modula Rimsko

pravo i pravna povijest).

Moduli:

1. Modul Građansko i obiteljsko pravo

2. Modul Kazneno pravo

3. Modul Europsko pravo

4. Modul Međunarodno pravo

5. Modul Rimsko pravo i pravna povijest

6. Modul Trgovačko pravo i pravo društva

7. Modul Upravno pravo

8. Modul Ustavno pravo

9. Modul Pravno-teorijski

20

Obvezni predmeti modula raspodijeljeni su u prva tri semestra, nose po 10 ECTS bodova, što

podrazumijeva pojedinačnu opterećenost doktoranada od 900 sati, odnosno umanjeno za sate

izravne nastave 60 sati.

U I. semestru doktorskog studija koji posvećen usvajanju znanja iz jednog od dva opća izborna

predmeta - Metodologije društvenih znanost te u II. semestru produbljivanje i usvajanje

novih, uže profiliranih znanja iz područja metodologije omogućeno je kroz opći obvezni predmet

- Metodologija prava. Svaki od navedenih predmeta nosi 8 ECTS bodova. Isto radno opterećenje

doktoranda prisutno je i u pogledu predmeta Metodologija prava. Slijedi obvezni predmet

modula I. koji nosi 10 ECTS bodova. Izborni premeti I. i II. u I. godini studija imaju 8 ECTS

bodova, te istraživački seminar 4 ECTS-a što je ukupno 30 ECTS bod po semestru odnosno

60 ECTS bodova u I. godini doktorskog studija.

U II. godini doktorskog studija u III. semestru uz obvezni predmet modula s 10 CTS bodova i

izborni predmet III s 8 ECTS bodova znanstveni rad I s 12 ECTS-a što je ukupno 30 ECTS

bodova u II semestru.

U IV. semestru slijedi: znanstveni rad II s 10 ECTS bodova te izrada prijave i obrane teme

doktorske disertacije s 20 ECTS bodova, što je ukupno 30 ECTS bodova u IV. semestru odnosno

60 ECTS bodova u II. godini doktorskog studija.

U III. godini doktorskog studija u V. i VI semestar obuhvaćaju istraživanje, izradu i obranu

doktorske disertacije i nose ukupno 60 ECTS bodova, što je završetak doktorskog studija s

ostvarenih 180 ECTS bodova.

Uvjeti upisa u višu godinu studija-napredovanje kroz doktorski studij

Doktorand tijekom doktorskog studija obvezan izvršavati svoje nastavne i izvannastavne

aktivnosti utvrđene studijskim programom, koje mu prema ECTS bodovnom sustavu omogućuju

napredovanje kroz doktorski studij.

Jedanput tijekom doktorskog studija doktorand ima pravo promijeniti mentora ili temu, uz

pisani zahtjev Vijeću doktorskog studija i pisano očitovanje prethodnog mentora.

Prilikom prijave i obrane teme doktorskog rada doktorand bi prethodno trebao položiti sve

obvezne i izborne predmete te izvršiti druge obveze utvrđene studijskim programom.

Nastavne aktivnosti izvode se kroz obvezne i izborne predmete, odnosno kroz izravne oblike

nastave koje čine predavanja i istraživački seminari. Istraživački seminari tematski trebaju biti

vezani uz planirano područje doktorskog istraživanja, pa je jasna usmjerenost studija na

prilagodbu studijskih obveza temi doktorskog rada i istraživanja.

Isprava o akreditiranom diplomskom studiju

Doktorski studij može ustrojiti Sveučilište odnosno znanstveno-nastavna ili umjetničko

nastavna sastavnica u znanstvenom području i polju odnosno umjetničkom području i polju uz

uvjet da izvodi diplomski odnosno integrirani preddiplomski i diplomski studij iz istog

znanstvenog ili umjetničkog područja i polja.

Na temelju Dopusnice Ministra znanosti, obrazovanja i sporta od 21. lipnja 2005. godine

Pravni fakultet Osijek izvodi sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Prava

koji se izvodi u znanstvenom području Društvenih znanosti, znanstvenom polju Pravo, pa je stoga

ispunjen uvjet i za ustroj doktorskog studija Prava u skladu s člankom 12. Pravilnika o sadržaju

dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja,

izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta ("Narodne novine" br. 24/10.).

Minimalne institucionalne pretpostavke za usporedivost programa doktorskog

studija sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama Europske

unije u skladu s člankom 18. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za

izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja

studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta (Narodne novine br.

24/10.)

21

U Elaboratu studijskog programa u skladu s člankom 18. Pravilnika navedena je analiza

minimalnih institucionalnih pretpostavki za usporedivost programa doktorskog studija

sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama EU kako slijedi:

strategija razvoja Sveučilišta i pokretanje studija

standardi i propisi Sveučilišta za provjeru stečenih ishoda učenja u okviru

studijskog programa

način osiguravanja sudjelovanja studenta u svim procesima vezanim za

osiguranje kvalitete visokog učilišta način osiguravanja sudjelovanje predstavnika

tržišta rada u razvoju visokog učilišta

informatički sustav za prikupljanje, vođenje,obradu i izvještavanje o statističkim

podacima vezanim za organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su

potrebni za osiguranje kvalitete

definirani i objavljeni standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji

studijskih programa koja uključuje vanjske stručnjake

definirani i objavljeni standardi i propisi zaštite studentskih prava u području

obavještavanja studenta, zaprimanja i rješavanja studentskih prigovora i postupaka

za zaštitu prava i određene osobe za pitanja o studentskim pravima

propisi i standardi tajnog usavršavanja svih zaposlenika visokog učilišta u

područjima njihove djelatnosti

osiguravanje kvalitete rada svih stručnih službi u okviru Pravnog fakulteta

Prostor i oprema

Poslijediplomski doktorski studij Prava izvodit će se u prostorima Fakulteta (Stjepana Radića 13 i

17, Sveučilišni campus), posebice u Vijećnici Fakulteta koja je opremljena potrebnom opremom.

Mentorska nastava i konzultacije također će se izvoditi na matičnoj ustanovi nositelja studija, a

moguće i na matičnim ustanovama angažiranih vanjskih suradnika. Istraživački rad izvodit će se

na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ali i na partnerskim

sveučilištima i ustanovama s kojima se, ovisno o istraživačkim interesima doktoranada i

raspoloživosti kapaciteta te mogućih komentora, mogu zaključiti posebni sporazumi o suradnji.

Pravni fakultet u Osijeku svoju djelatnost obavlja u dvjema zgradama u središtu grada (Ulica

Stjepana Radića 13 i 17) te u Sveučilišnom campusu, gdje su na raspolaganju tri opremljene

predavaonice i tri kabineta. Zgrade u Ulici Stjepana Radića 13 i 17 zauzimaju površinu od 3.187

m², a predavaonice i kabineti u Sveučilišnom campusu, uz pripadajuće sanitarne prostorije, preko

500 m². Zdanja u središtu grada obuhvaćaju devet predavaonica, 39 nastavničkih kabineta, dva

apartmana za gostujuće nastavnike, sedam ureda, knjižnicu s čitaonicom, vijećnicu, studentsku

kantinu i odgovarajuće pomoćne i sanitarne prostorije.

Fakultet raspolaže i s dvjema informatičkim učionicama opremljenim s 36 računala koja su na

raspolaganju studentima tijekom cijeloga radnog dana. Te se učionice koriste i za dodatne

obrazovne sadržaje, pretraživanje baza podataka, pisanje seminarskih i diplomskih radnji,

pretraživanje internetskih sadržaja i besplatan pristup izabranim bazama podataka.

Fakultetska knjižnica zauzima prostor o 410 m², a osim prostora spremišta raspolaže i sa

studentskom i nastavničkom čitaonicom te Odjelom posudbe knjiga. Knjižni fond obuhvaća preko

22 000 knjiških naslova odnosno preko 30 000 svezaka te 149 naslova inozemne i 164 naslova

domaće znanstvene i stručne periodike. Fakultetski knjižnični sustav svojim je knjižnično-

informacijskim uslugama dio sveučilišnoga knjižničnog sustava. U okviru knjižnice djeluje i

„EUi“ točka koja pruža opće izvore o Europskoj uniji, izvore institucija i njihove elektroničke

inačice. Osnovana je uz podršku predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i cilj joj

je omogućiti promicanje, razvoj, obrazovanje, istraživanje i diseminiranje informacija o

Europskoj uniji studentskoj populaciji, ali i znanstveno-nastavnom osoblju te osječkoj javnosti.

Svi fakultetski nastavnički kabineti i uredi informatički su opremljeni i umreženi.

22

U akademskoj godini 2014./2015. na Pravnom fakultetu Osijek studiralo je ukupno 1773

studenata (943 redovnih studenata i 1660 izvanrednih studenatax0,5=830), a prostorni kapaciteti u

predavaonicama, kompjutorskim učionicama i Knjižnici su 2317m2 upotrebljivog prostora.

Stavljanjem u omjer broj studenata prema veličini upotrebljivog prostora proizlazi da na svakog

studenta dolazi 1,30m2 upotrebljivog prostora. Ukoliko se navedenom broju pribroji 20 studenata

poslijediplomskog doktorskog studija Prava, proizlazi da na svakog studenta dolazi 1,29m2

upotrebljivog prostora.

Ispunjenost uvjeta – Nastavnici i suradnici

U predloženom studijskom programu pregledno je u tablicama iskazan broj nastavnika i

suradnika kako slijedi:

PODATCI IZ STUDIJSKOG PROGRAMA

Pregled nositelja kolegija stalno zaposlenih na poslijediplomskom doktorskog studija Prava

Pravnog fakulteta Osijek prema zvanjima

Red.

br.

Redoviti

profesori

Izvanredni

profesori

Docenti

1. Prof. dr. sc. Vlado

Belaj

Izv. prof. dr. sc. Boris

Bakota


Akšamović

2. Prof. dr. sc. Ivana

Barković Bojanić

Izv. prof. dr. sc. Miro

Gardaš

Doc. dr. sc. Josip

Berdica

3. Prof. dr. sc. Mira Lulić

Izv. prof. dr. sc. Boris

Ljubanović

Doc. dr. sc. Anita

Blagojević

4. Prof. dr. sc. Nihada

Mujić

Izv. prof. dr. sc. Rajko

Odobaša


Jelinić

5. Prof. dr. sc. Renata

Perić

Izv. prof. dr. sc.

Vjekoslav Puljko


Klasiček

6. Prof. dr. sc. Josip

Vrbošić

Izv. prof. dr. sc. Branka

Rešetar

Doc. dr. sc. Ljubica

Kordić

7.

Izv. prof. dr. sc.

Aleksandra Vasilj

Doc. dr. sc. Jelena

Legčević

8.

Izv. prof. dr. sc. Mirela

Župan

Doc. dr. sc. Martina

Mikrut

9. Doc. dr. sc. Mato

Palić

10.

Doc. dr. sc. Tunjica

Petrašević

11.


Tomičić

12.

Doc. dr. sc. Ivana

Tucak

13.

Doc. dr. sc. Igor

Vuletić

14.

Doc. dr. sc. Predrag

Zima

15.

Doc. dr. sc. Nikol

Žiha

Ukupno 6 Ukupno 8 Ukupno 15

SVEUKUPNO 29

23

Pregled nositelja kolegija - vanjskih suradnika

Poslijediplomskog doktorskog studija Prava Pravnog fakulteta Osijek prema zvanjima

Red.

br.

Redoviti

profesori

Izvanredni

profesori

Docenti

1. Prof. dr. sc. Zvonimir

Lauc, profesor

emeritus

Izv. prof. dr. sc. Mario

Vinković

Doc. dr. sc. Marin

Mrčela

2. Prof. dr. sc. Vladimir

Ljubanović, profesor

emeritus

Doc. dr. sc. Nives

Mazur Kumrić

3. Prof. dr. sc. Davorin

Lapaš

4. Prof. dr. sc. Eduard

Kunštek

5. Prof. dr. sc. Marko

Petrak

Ukupno 5 Ukupno 1 Ukupno 2

SVEUKUPNO 8

STALNO ZAPOSLENI NASTAVNICI I SURADNICI

ZNANSTVENO-NASTAVNIH ZVANJA: 29

NASTAVNIH ZVANJA :

SURADNIKA:

UKUPNO: 29

VANJSKI SURADNICI

ZNANSTVENO-NASTAVNIH ZVANJA: 8

SURADNIKA:

UKUPNO 8

SVEUKUPNO NASTAVNIKA I SURADNIKA NA STUDIJU: 37

Tablica 1. – Iskazana potreba za nastavnim norma satima po pojedinom studijskom programu Pravnog

fakulteta Osijek

Vrsta i naziv studijskog

programa

Norma sati

predavanja

Norma sati

vježbi

Norma sati

seminara UKUPNO

Integrirani preddiplomski i

diplomski sveučilišni studij

7229

1530

1305 10064

Stručni upravni studij 3330

510

720 4560

Specijalistički diplomski stručni

studij Javna uprava

615 630 210 1455

Poslijediplomski sveučilišni

(doktorski) studij Prava

405 - - 405

Poslijediplomski specijalistički

diplomski – Kazneno pravo

490 - - 490


diplomski – Lokalna

samouprava

500 - - 500

24


diplomski – Ljudska prava

440 - 45 485

Ukupno bez Poslijediplomskog

sveučilišnog (doktorskog)

studija Prava

12604 2670 2280 17554

Ukupno s Poslijediplomskim

sveučilišnim (doktorskim)

studijem Prava 13009 2670 2280 17959

Tablica - Ukupna opterećenja nastavnika utvrđena prema Kolektivnom ugovoru za visoko

obrazovanje

Zvanja Broj

nastavnika

Norma sati opterećenja

prema Kolektivnom

ugovoru

Norma sati

ukupno

Znanstveno-nastavna 30 300 9000

Nastavna 4 450 1800

Poslijedoktorandi 15 225 3375

Stručni suradnici 6 150 900

UKUPNO 55 15075

Prema prikazu u tablicama vidljivo je da nastavu na Poslijediplomskom doktorskom studiju

Prava izvodi 29 nastavnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u znanstveno

nastavnom zvanju, (6 redovitih profesora, 8 izvanrednih profesora i 15 docenata.

U izvođenju nastave sudjeluje 8 vanjskih nastavnika, od kojih u svojstvu nositelja u

znanstveno-nastavnom zvanju 8 (2 professora emeritusa, 3 redovitih profesora, 1

izvanredni profesor i 2 docenata).

Na temelju navedenih pregleda i popisa nastavnika i suradnika na poslijediplomskom

doktorskom studiju Prava vidljivo je da u izvođenju ukupne nastave sudjeluje 29

nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju i 8 vanjskih suradnika što predstavlja ukupno

37 nastavnika i suradnika na ovom studiju.

Sukladno navedenome na predloženom studijskom programu vidljivo je da je više od

polovice nastavnika (78,38%) u znanstveno-nastavnim zvanjima, stalno zaposlenih na

Pravnom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Ukupno opterećenje predloženog studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog

studija Prava iznosi 405 norma sati. Sati za znanstveno nastavna zvanja stalno uposlenih

iznose 318 norma sati što u odnosu na ukupnu normu sati predstavlja pokrivenost od

78,51%.

Ukupno opterećenje nastavnika i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom

kvalifikacijom u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po studijskim

programima bez poslijediplomskog doktorskog studija Prava iznose 83,94%

%94,8310017554

15075x

Ukupno opterećenje nastavnika i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom

kvalifikacijom u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po studijskim

programima s poslijediplomskim doktorskim studijem Prava iznose 85,87%

%87,8510017959

15075x

Omjer studenata i stalno zaposlenog nastavnog osoblja

Optimalan broj polaznika studija je 20 studenata na ukupan broj nastavnika i suradnika.

25

a) na razini poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta Osijek

Ukupni broj upisanih studenata na poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta u

akademskoj 2014./2015. godini je 51 i ako se tome doda plan upisa na Poslijediplomski

doktorski studij Prava od 20 studenata dobije se ukupno 71 student, a ukupan broj

nastavnika u znanstveno nastavnim zvanjima je 29. Stavljajući u omjer broj stalno

zaposlenih nastavnika na razini poslijediplomskog doktorskog studija Prava (29) i ukupnog

broja studenata (71) dobije se 2,44 studenta po nastavniku, što pokazuje da je izračunati

omjer studenata i stalno zaposlenog nastavnog osoblja u skladu sa zadanim omjerom od

1:30.

b) na razini Pravnog fakulteta Osijek

Ukupan broj upisanih studenta Pravnog fakulteta u akademskoj 2014./2015. godini je 1773,

a ukupan broj nastavnika Pravog fakulteta Osijek u znanstveno-nastavnim i nastavnim

zvanjima je 34, te 21 suradnik što predstavlja ukupno 55 nastavnika. Stavljajući u omjer

broj stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i ukupnog broja upisanih studenata dobije se

32 studenta po nastavniku, što pokazuje da omjer studenata i stalno zaposlenih nastavnika

neznatno veći od zadanog omjera na razini Fakulteta.

Studenti Redoviti Izvanredni Ukupno

Integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij

694 1149

Stručni upravni studij 249 293

Specijalistički diplomski stručni studij

Javna uprava

180

Specijalistički diplomski studij Ljudska

prava

38

Ukupno 943 1660x0,5=830 1773

Mentorstvo

Studijski program poslijediplomskoga doktorskog studija Prava dopušta doktorandu slobodu u

izboru mentora koji mora posjedovati komepetencije iz područja istraživanja doktorske disertacij.

Iz Elaborata studijskoga programa vidljivo je da u izvedbu studija uključeno 29 nastavnika u

znanstveno-nastavnim zvanjima stalno zaposlenih na Pravnom fakultetu u Osijeku te 8 vanjskih

suradnika u znanstveno-nastavnim zvanjima. Budući da je optimalan broj doktoranada 20 Pravni

fakultet u Osijeku može osigurati dovoljan broj mentora.

Financijska evaluacija

Povjerenstvo je utvrdilo da je procjena troškova izvedbe studija po studentu prikazana u

financijskoj evaluaciji koja je u prilogu Elaborata o studijskom programu doktorskog studija.

Troškovi studijskog programa i rada studenta i provedbu istraživačkog dijela studijskog

programa iznose 60.000,00kn, utemeljeno na osnovi kvote od 20 upisanih studenata.

Doktorski studij može se financirati iz različitih izvora - Fonda za razvoj Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku za asistente i znanstvene novake (kada je riječ o zaposlenicima

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odnosno sveučilišnih sastavnica), sredstava

zaklada, stipendija i putem školarina. U skladu s izvorima financiranja, posebnim ugovorom o

studiranju utvrdit će se i razina socijalne i zdravstvene zaštite, zaštite na radu i/ili dijela

istraživanja i usavršavanja na domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama.

Troškove organizacije i izvođenja studijskog programa poslijediplomskog doktorskog studija

Prava snosit će Pravni fakultet u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te se ista

neće potraživati iz Državnog proračuna RH.

26

Recenzije:

Budući su predložene izmjene studijskog programa veće od 20% u skladu sa Zakonom o

osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u postupku vrednovanja izmjena i

dopuna predloženog studijskog programa Uprava Sveučilišta imenovala je recenzente s liste

predloženih/potencijalnih recenzenata i to jednog s inozemnog visokog učilišta i jednog s

hrvatskih visokih učilišta, te su priložene dvije recenzije kako slijedi:

1. Prof. dr. sc. Vid Jakulin, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani;

2. Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu;

Poslijediplomski doktorski studij Prava omogućava studiranje i istraživanje u gotovo svim

područjima prava, te podržava interdisciplinarnost što je nužnost istraživanja u

društvenom području, uključujući pravne znanosti. Isto tako predlagatelj naglašava

otvorenost prema međunarodnoj suradnji, posebice s regijom te mogućnost uključivanja

predloženog studijskog programa u zajedničke doktorske programe s drugim srodnim

institucijama.

U skladu s navedenim zaključna preporuka recenzenata je da se izmjene i dopune

studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog studija Poslijediplomskog doktorskog

studija Prava prihvate uz manje izmjene.

Povjerenstvo je na temelju mišljenja recenzenata zatražilo od predlagatelja očitovanje o

primjedbama recenzenata nakon čega je predlagatelj uputio Povjerenstvu 1. listopada

2015. godine očitovanje iz kojega je vidljivo da su uvažavajući navedena mišljenja

recenzenata prihvaćene primjedbe recenzenata te je studijski program usklađen prema

primjedbama istih.

Povjerenstvo nakon provedenog postupka vrednovanja predloženih izmjena i dopuna

studijskog programa predlaže Senatu donošenje Odluke o prihvaćanju predloženih izmjena

studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija iz znanstvenog

područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja prava (skraćeno:Poslijediplomskog

doktorskog studija Prava) većih od 20% u akademskoj 2015./2016. godini na Pravnom

fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prorektor za znanost, tehnologije, projekte

i međunarodnu suradnju i predsjednik Povjerenstva

Prof. dr. sc. Rudolf Scitovski

Doc. dr. sc. Tunjica Petraševićrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1536_8.pdfd4) Promjena naziva modula: Modul Međunarodno i Europsko javno pravo mijenja naziv u modul Međunarodno

Documents