Doc dr Mehmed Hadžić Radno vrijeme, odmori i odsustva Sarajevo 13. 12. 2017. godine
Doc dr Mehmed Hadžić
Radno vrijeme, odmori i odsustva
Sarajevo 13. 12. 2017. godine
Osnovna pravila o radnom vremenu
• Puno radno vrijeme (raspored, preraspodjela),
• Nepuno radno vrijeme,
• Skraćeno radno vrijeme,
• Radno vrijeme duže od punog (prekovremeni rad)
Puno radno vrijeme
• Jednokratno radno vrijeme,
• Dvokratno radno vrijeme,
• Smjensko radno vrijeme,
Jednokratno radno vrijeme
• Kruto radno vrijeme,
• Promjenjivo radno vrijeme,
• Klizno radno vrijeme,
ZOR FBiH
• Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.
• Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
• Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Radno vrijeme
• Puno radno vrijeme (40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju. Može se rasporediti na 5 odnosno 6 radnih dana. Maloljetnici najduže 35 sati sedmično
• Nepuno radno vrijeme: ostvaruje sva prava osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaće, naknada isl.) u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
• Skraćeno radno vrijeme: zaštita od štetnih uticaja, poslovi i trajanje utvrđuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu u skladu sa zakonom, izjednačava se sa punim radnim vremenom
Prekovremeni rad
• Na zahtjev poslodavca najviše 8 sati sedmično
• duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine- obavještavanje inspekcije rada
• nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih radnika
• trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života, i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do 6 godina života samo uz pismeni pristanak
Radno vrijeme
• Preraspodjela radnog vremena (ne smatra se prekovremenim radom): 52 sata sedmično a sezonski poslovi 60 sati sedmično
• Noćni rad: između 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro, posebna zaštita radnika (ljekarski pregleda najmanje jednom u dvije godine)
• Zabranjen je noćni rad maloljetnih zaposlenika: u industriji između 19 uvečer i 7 sati ujutro, oni koji nisu u industriji između 20 uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana
Vođenje evidencija
• Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu. (početak i završetak radnog vremena, smjene i druge podatke o prisustvu radnika)
• Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni
• Obaveza predočavanja evidencija inspektoru rada
Odmori
• Odmor u toku radnog dana (najmanje 30 minuta ako radi duže od 6 sati dnevno)
• Dnevni odmor između dva uzastopna radna dana (najmanje 12 sati neprekidno)
• Sedmični odmor (najmanje 24 sata neprekidno)
Godišnji odmor
• Godišnji odmor-plaćeni(najmanje 20, a najduže 30 radnih dana za svaku kalendarsku godinu, maloljetni radnik najmanje 24 radna dana)
• Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada
• Ako ne ispunjava uslove jedan dan za svaki navršeni mjesec dana rada
• Prilikom utvrđivanja trajanja uzima se radno vrijeme raspoređeno nanačin kako je utvrđeno u Kol. U., Pravil. Ili Ugov. o radu
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
• Može se koristiti u dva dijela,
• Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 juna naredne godine
• Ako ne iskoristi godišnji odmor na ovaj način nema pravo prenošenja g.o. u narednu godinu
• Može iskoristiti jedan dan g.o. kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja
Godišnji odmor
• Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora
• U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosa koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca
Odsustva
• Plaćeno odsustvo:
do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini
stupanje u brak, porođaj supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji odnosno domaćinstva
Plaćeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
Dobrovoljni davaoci krvi za svako darivanje najmanje jedan dan plaćenog odsustva
Neplaćeno odsustvo
• Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (prava i obaveze iz radnog odnosa miruju)
• poslodavac je dužan zaposleniku omogućiti odsustvo od četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba- s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće
Porođajno odsustvo
• Zaštita žene za vrijeme trudnoće odnosno dojenja djeteta
• Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno osustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. (ne može joj otkazati ugovor o radu- izuzetak U.R. na određeno vrijeme)
• Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika može početi 28 dana prije očekivanog datuma porođaja
• žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja
• Poslije 42 dana porođajno odsustvo može uzeti i radnik-otac djeteta
Porođajno odsustvo
• Rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva,
• Rad sa polovinom radnog vremena do tri godine života djeteta,
• Pravo žene na odsustvo radi dojenja,
• Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta