Doc. dr. Mehmed Hadžić Kolektivno radno pravo

Doc. dr. Mehmed Hadžić

Kolektivno radno pravo

Sarajevo 29. 11. 2018. godine

Sadržaj:

1. Odnos individualnog i kolektivnog radnog prava

2. Sloboda udruživanja

3. Kolektivni ugovori

4. Pravo na participaciju

Radno pravo

• Individualno radno pravo • Kolektivno radno pravo

Odnos individualnih i kolektivnih radnih odnosa

• Individualni radni odnosi se uspostavljaju između pojedinačnog poslodavca i pojedinačnog radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu (odnosno utemeljenog pravnog osnova)

• Kolektivni radni odnosi predstavljaju manifestaciju postojanja odnosa koji su od interesa za kolektivitet, odnosno grupe radnika, te jednog ili više udruženja poslodavaca.

Odnos individualnih i kolektivnih radnih odnosa

• Priznavanje individualnih radnih odnosa u odnosu na građanskopravne, tj. obligacionopravne je uzrokovalo nastanak kolektivnih radnih odnosa.

• S druge strane, priznavanjem kolektivnih radnih odnosa došlo je do proširenje obima i poboljšanja kvaliteta individualnih prava na radu i u vezi sa radom

• U tom smislu može se tvrditi da su individualni radni odnosi uzrokovali nastanak kolektivnih, dok su kolektivni radni odnosi postali okvir za uspostavljanje individualnih

Spoj rada, kapitala

• Na strani vlasnika kapitala javljaju se jedan ili više poslodavaca ili razna udruženja poslodavaca, odnosno nadležni organi kojima su povjerena ovlaštenja od strane predstavnika kapitala

• Kao predstavnici rada mogu se pojaviti radnici, kao segment preduzeća ili njegovog dijela, ili kao predstavnici grane, profesije, zatim kao kolektivni organ i drugo tijelo zaposlenih, te uobičajeno sindikat ili drugo udruženje radnika,

I vlasti!

• Ispred države pojavljuju se organi koji vrše ili sprovode politiku u oblasti rada(vlada, šefovi država, ministarstva rada, posebna državna tijela za reguliranje i rješavanje kolektivnih radnih sporova

Kolektivno radno pravo

• Izučava, odnosno uređuje one kategorije i institucije radnog prava koje utemeljuju sticanje, ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavaca i predstavnika radnika)

• Predstavlja segment sistema radnog prava koji uređuje kolektivne radne odnose

Kolektivno radno pravo u BiH

• Normativnu osnovu ima u:

1) Zakonima o radu FBiH, RS, BdBiH, u institucijama BiH

2) Zakonima o štrajku FBiH, RS, BdBiH

3) Zakonu o vijeću zaposlenika u FBiH i zakonu o savjetu radnika u RS

Predmet: kolektivna prava i kolektivni odnosi koji se uspostavljajuizmeđu rada, kapitala i vlasti

• Sindikalna prava i slobode

• Kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje

• Pravo na participaciju

• Pravo na mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova (posredovanje mirenje i arbitraža)

• Pravo na štrajk

• Pravo učešća u postupku autonomnog uređivanja uvjeta rada i zapošljavanja odnosno radnog reda

Kolektivno radno pravo- podjela

• Materijalno

1. Sindikalna prava i slobode

2. Kolektivno pregovaranje i ugovaranje

3. Pravo na participaciju

• Procesno

1. Pravo na rješavanje kolektivnih radnih sporova

2. pravo na štrajk/ lock aut

3. pravo učešća u postupku donošenja autonomnih općih akata kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom.

Međusobni odnosi

Radnici

•Sindikat(kolektivno pregovaranje,

mirno rješavanje sporova, pravo

na štrajk)

•Odnos članstva i sindikalnih prava

i sloboda

•Sudjelovanje radnika u donošenju

autonomnih općih akata i drugih

odluka kod poslodavca

•Vijeće zaposlenika/savjet radnika

Poslodavci

•Udruženja poslodavaca

•Odnosi sindikat-poslodavci

•Odnosi država-poslodavci

•Odnosi Vijeće zaposlenika -

poslodavci

Država

•Odnos države prema

sindikatu

•Odnos države prema

poslodavcima

Sindikalna prava i slobode

• Na općoj razini izraz osnovnog ljudskog prava na udruživanje i izražavanje

• Na posebnoj razini- fundamentalno socijalno pravo od presudnog značajaza uspostavljanje ravnoteže i stabilnosti radnih odnosa u tržišnom načinuprivređivanja-sindikalna prava i slobode

• Zaštićena brojnim međunarodnim aktima: Opća deklaracija o ljudskompravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Evropskakonvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda, Evropska socijalna povelja itd.

MOR i sindikalna prava i slobode

• Osnovni instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode sadržani su u:

• Konvenciji o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizovanje iz 1948 (C.87)

• Konvenciji o pravu na organizovanje i kolektivno pregovaranje iz 1949 (C.98)

Sloboda udruživanja u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH

• 1. Pravo zaposlenih odnosno poslodavaca da po svom izboru organiziraju(formiraju) sindikat/udruženje poslodavaca, da pristupe po svom izboru ovimudruženjima u skladu sa njihovim pravilima- sloboda izbora

• 2. Pravo osnivanja sindikata/udruženja poslodavaca bez bez ikakvog predhodnogodobrenja- sloboda osnivanja bez prethodnog odobrenja

• 3. Sloboda radnika/poslodavaca u odlučivanju o pristupu ili istupanju izsindikata/udruženja poslodavaca- sloboda pristupanju ili istupanju

Sloboda udruživanja u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH

• 4. Pravo na nediskriminaciju zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu/udruženjuposlodavaca podrazumjeva zaštitu od antisindikalne diskriminacije

• 5. Pravo na zaštitu od uzajamnog miješanja u uspostavljanje, funkcionisanje i upravljanje sindikatom/udruženjem poslodavaca- pravo na samostalno djelovanje

• 6. Zakonita djelatnost sindikata/udruženja poslodavaca ne može se ni privremenoni trajno zabraniti- pravo na neometano obavljanje djelatnosti

Definicija

• Sindikat je udruženje (organizacija) koja se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomsko-socijalnih interesa svojih članova u određenoj radnoj sredini- kod poslodavca ili u grani, grupaciji, djelatnosti (industrija, trgovina, zanatstvo i dr.), te na raznim teritorijalnim nivoima

• Radnici kao i poslodavaci potpuno slobodno uspostavljaju svoja udruženja, po svom izboru, u sektorima aktivnosti i geografskim područjima, slobodno se pridružuju već postojećim, odnosno odvajaju se, slobodno razvijaju sindikalne aktivnosti te postavljaju zahtjeve pred vlasti i poslodavce

Kolektivni ugovori

• Nazivi za kolektivne ugovore:

1. Kolektivni ugovori o radu ili samo kolektivni ugovori

2. Kolektivni ugovori o reguliranju rada

3. Tarifni ugovori

Preporuka br 91 MOR-a iz 1951. godine/pojam i obilježjakolektivnih ugovora

• Pod kolektivnim ugovorima podrazumjeva se pismeni sporazum u vezisa uvjetima rada i zaposlenja, koji se zaključuju između poslodavca, grupe poslodavaca ili udruženja poslodavaca i jedne ili više radničkihorganizacija ili u njihovoj odsutnosti izabranih predstavnika radnika, u skladu sa nacionalnim zakonima i propisima

U radnopravnoj teoriji i zakonodavstvu kolektivni ugovori se najčešće definiraju kao

• Pismeni sporazumi zaključeni između sindikata, odnosno zainteresiranih radnika i poslodavaca, grupe poslodavaca, odnosno njihovih organizacija, kojima se uređuju uslovi rada i zapošljavanja, procedure za izbjegavanje i rješavanje sporova, kao i sva druga pitanja od zajedničkog interesa.

Bitna obilježja kolektivnih ugovora

• Subjekti tj. ugovorne strane i predmet kolektivnog pregovaranja

• Ugovorne strane: sindikalne organizacije ili druge radničke organizacije i poslodavci (jedan, grupa, organizacija)

• Najčešći subjekt- ugovorna strana kolektivnog ugovora na strani radnika je sindikat, a rjeđe grupa zaposlenih. U zavisnosti od modela koji je prihvaćen u određenoj državi to može biti: a) reprezentativni ili b) većinski sindikat.

Strane kolektivnog ugovora

• U reprezentativnom modelu se polazi od kriterija brojnosti članova i autonomije u odnosu na poslodavce. (više sindikata)

• U većinskom modelu samo jedan, a ne više sindikata, stiče pravo na kolektivno pregovaranje i ugovaranje (model prihvaćen u SAD i Kanadi). Američki model karakterizira detaljno zakonsko regulisanje postupka sticanja svojstva isključivog predstavljanja radnika kod kolektivnog pregovaranja

Odnos između kolektivnog ugovora i individualnih ugovora o radu

• Osnovna razlika između ugovora o radu i kolektivnog ugovora sastoji se u tome što individualni ugovor o radu, kao pravni osnov, stvara neposredan, individualni konkretni radni odnos između pojedinog radnika i poslodavca, dok kolektivni ugovor ne stvara pojedinačni, individualni radni odnos nego se njime samo određuje, na opći način i bezlično, sadržina radnog odnosa neovisno od konkretnog ugovora o radu

• Domen individualnog ugovora o radu je pojedinačni radni odnos, koji se sklapa na temelju kolektivnog ugovora

Šta se uređuje kolektivnim ugovorom?

• U odnosu na predmet i sadržaj kolektivnog dogovaranja i ugovaranja kolektivni ugovori u radnom zakonodavstvu BiH sadrže tri grupe odredbi i to:

1. O obimu i načinu ostvarivanja prava i obaveza utvrđenih zakonom,

2. O drugim pravima koja su od interesa za radnike i poslodavce

3. O načinu i postupku rješavanja međusobnih sporova

Federacija BiH (Čl. 137 ZOR-a FBiH)

• Kolektivni ugovor se može zaključiti kao opći, granski i pojedinačni (kod poslodavca).

• Opći kolektivni ugovor se zaključuje za teritorij Federacije, a granski kolektivni ugovor za teritoriju Federacije ili za područje jednog ili više kantona

Strane u kolektivnom pregovaranju

• Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.

• Granski kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više područja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno području jednog ili više kantona

• Granski kolektivni ugovor za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika?

Strane u kolektivnom pregovaranju

• Pojedinačni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac.

• U postupku pregovaranja radi zaključivanja kolektivnih ugovora, reprezentativni sindikat dužan je da sarađuje sa drugim sindikatima sa manji brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat

Federacija BiH ili kanton kao osnivač ili većinski vlasnik (čl. 138a)

• Granski kolektivni ugovor za područja djelatnosti koja se finansiraju iz budžeta ili vanbudžetskih fondova?

• Granski kolektivni ugovor za javna preduzeća i javne ustanove čiji je osnivač federacija, kamnton, grad ili općina zaključuju reprezentativni sindikati i osnivač.

• Granski kolektivni ugovor za privredna društva u kojima Federacija, kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala- reprezentativni sindikat, reprezentativno udruženje poslodavaca, predstavnici nosioca državnog kapitala.

Kad se sindikat smatra reprezentativnim?

1. Ako je registrovan kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom,

2. Ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora,

3. Ako ima potreban procenat učlanjenosti zaposlenih, u skladu za zakonom (ZOR FBiH)

● Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno

Potreba procentualne učlanjenosti u odnosu na ukupan broj zaposlenih

• Kod poslodavca 20%

• Za jedno ili više područja djelatnosti 30%

• Za teritorij Federacije 30%

• Ako sindikat ne ispunjava uvjet u pogledu procenta broja članova u odnosu na ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najvećim brojem učlanjenih od ukupnog broja zaposlenih

Kad se udruženje poslodavaca smatra reprezentativnim?

1. Ako je upisano u registar u skladu sa zakonom,

2. Ako ima potreban broj članova,

3. Ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora,

• Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno

Potreban procenat zaposlenih kod poslodavaca

• Reprezentativnim udrženjem poslodavaca smatra se udrženje čiji članovi zapošljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosno području kantona.

• Ako ni jedno udruženje ne ispunjava uvjet od 20%, reprezentativnim udruženjem poslodavac smatra se udruženje čiji članovi zapošljavaju najveći broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije odnosno području kantona

Forma i trajanje kolektivnog ugovora (čl. 140)

• Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi

• Kolektivni ugovor može se zaključiti na određeno vrijeme koje ne može biti duže od tri godine

• Kolektivni ugovor prestaje da važi istekom roka na koji je zaključen, a primjenjivaće se najduže 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen

• Mogućnost produženje na temelju sporazuma strana koje su ga zaključile najkasnije 30 dana prije isteka važenja

Šta se uređuje kolektivnim ugovorom? (čl. 141. ZOR-a FBiH)

• Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

• Kolektivnim ugovorom uređuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova

Proširenje primjene kolektivnih ugovora

• Ako postoji interes Federacije, federalni ministar može proširiti primjenu općeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca- strane kolektivnog ugovora, za koje ocjeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u FBiH u cilju obezbjeđenja jednakih uvjeta rada

• Obaveza traženja mišljenja od Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH

Republika Srpska

• Sindikat se smatra reprezentativnim:

1. Ako je osnovan i djeluje na načelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;

2. Ako je nezavisan od organa vlasti i poslodavca;

3. Ako se finansira pretežno iz članarine i drugih sopstvenih izvora

4. Ako ima potreban broj članova na osnovu pristupnica (određeni postotak)

5. Ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima

Reprezentativnost po nivoima

1. Kod poslodavca: onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca

2. Na nivou grane ili djelatnosti: onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 10% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u toj grani ili djelatnosti

3. Na nivou Republike onaj sindikat u koji je učlanjeno ne manje od 5% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u Republici, prema podacima republičkog zavoda za statistiku

• Moguće preispitivanje svojstva reprezentativnosti

Ko može biti strana u kolektivnom pregovaranju? (RS)

• Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruženje poslodavaca učestvuje u procesu kolektivnog pregovaranja, socijalnom dijalogu i konsultacijama sa partnerima na nivou svog organizovanja i djelovanja

Brčko distrikt BiH

• Kolektivni ugovor može se zaključiti između zaposlenika koje zastupa vijeće zaposlenika i/ili sindikat i poslodavca koji zastupa sam sebe, ili više poslodavaca ili udruženjem koje zastupa najveći broj poslodavaca

Pravo na participaciju u BiH

• Ostvarivanje prava na participaciju

• Normativni okvir prava na participaciju

• Prava Vijeća zaposlenika/Savjeta radnika

• Vijeće zaposlenika i sindikat

Participacija

• Obuhvata sve oblike sudjelovanja i odlučivanja zaposlenih u kojima se oni pojavljuju kao partner jednom ili više poslodavaca/predstavnika kapitala.

• U širem smislu obuhvata svaki oblik učešća zaposlenika/predstavnika zaposlenika u odlučivanju unutar odgovarajućeg procesa u radnoj sredini, bez obzira na to o kojem se nivou odlučivanja radi

• U užem smislu, participacija zaposlenika u odlučivanju u radnoj sredini odnosi se na institucionalne oblike učešća zaposlenih odnosno njihovih predstavnika u procesu odlučivanja.

Oblici participacije

• Veoma raznovrsni i veoma podložni raznim klasifikacijama.

• Najčešća podjela:

Institucionalni

Neinstitucionalni

Pravni režimi participacije

• Reguliranje zakonom,

• Reguliranje kolektivnim ugovorom,

• Reguliranje autonomnim općim aktom

Normativni okvir prava na participaciju u BiH

• Konvencija br. 135 MOR-a o zaštiti i olakšicama koje se daju radničkim predstavnicima u radnoj sredini

• Direktive 94/45/EC iz septembra 1994 i 2009/39/EC iz maja 2009. godine o evropskom radničkom vijeću,

• Direktiva 2002/14/EC iz marta 2002. godine o općem okviru za informiranje i savjetovanje radnika u EU

• Direktiva 2009/38/EZ o osnivanju Evropskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća preduzeća i skupine preduzeća na razini Zajednice radi obavještavanja i savjetovanja radnika (zamjenjuje Direktivu 94/45/EZ)

Normativni okvir prava na participaciju u BiH

Zakoni o radu (okvirni uvjeti i ovlaštenja za ostvarivanje prava na participaciju zaposlenika/radnika):

• Zakon o radu FBiH odredbe čl. 119-121 (Sl. novine FBiH br. 26/16 i 89/18)

• Zakon o radu RS čl. 208. (Sl. glasnik RS br. 1/16 i 66/18)

• Zakon o radu Brčko distrikta BiH odredbe čl. 93.-95. (Sl. Glasnik BdBiH br. 19/06, 19/07, 25/08 i 20/13)

Normativni okvir prava na participaciju u BiH

• Posebni zakoni (način izbora, sastav, ovlaštenja i druga pitanja vezi sa uspostavljanjem i radom vijeća zaposlenika)

• Zakon o vijeću zaposlenika FBiH (Sl. Novine FBiH br. 38/04)

• Zakon o savjetima radnika (Sl. glasnikRS br. 26/01)

Radnički predstavnici

• Sindikalni predstavnici i predstavnici koje su na slobodnim izborima izabrali radnici datog poslodavca, u skladu sa odredbama nacionalnog zakonodavstva (zakona, kolektivnih ugovora)

• Osnivanje Vijeća zaposlenika/savjeta radnika je fakultativno- radnici ga mogu izabrati ali i ne moraju,

• Ovo pravo nemaju svi radnici, nego samo oni koji rade kod poslodavca koji zapošljava 15 i više radnika (RS), odnosno 30 i više radnika FBiH

• U ovaj broj ulaze svi oblici radnog odnosa (na određeno vrijeme, rad sa nepunim radnim vremenom i dr.)

Paralela između posebnih zakona u BiH

• Zakon o vijeću zaposlenika (40 odredbi):

• I Osnovne odredbe

• II Formiranje vijeća zaposlenika,

• III Izbor i prestanak mandata članova Vijeća zaposlenika

• IV Obaveze poslodavca prema Vijeću zaposlenika,

• V Obaveze i ovlaštenja Vijeća zaposlenia,

• VI Rad Vijeća zaposlenika,

• VII Nadzor nad provođenjem Zakona

• VIII Kaznene odredbe

• Zakon o savjetima radnika RS (33 odredbe):

• I Osnovne odredbe

• II Način i postupak uspostavljanja savjeta

• III Izbor članova savjeta,

• IV Rad savjeta,

• V Trajanje i prestanak mandata članovima savjeta

• VI Prava i dužnosti savjeta

• VII Kaznene odredbe,

• VIII Završne odredbe,

Prava Vijeća zaposlenika u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema Vijeću zaposlenika

• Obaveza obavještavanja/informiranja

• Obaveza konsultovanja/savjetovanja

• Obaveza suodlučivanja/davanja prethodne saglasnosti

Obaveza obavještavanja/Informiranja

• Obaveza poslodavca da informiševijeće zaposlenika/savjet radnika o pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa najmanje svakih 6 mjeseci i bez zahtjeva

• Informacija mora biti pravovremena, istinita i cjelovita

• Stanje i rezultate poslovanja;

• Razvojni planovi i njihov uticaj na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika;

• Kretanje i promjene u plaćama;

• Zaštita na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;

• Druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa (prekovremeni rad, rad na određeno vrijeme, rad na izdvojenim mjestima rada itd.)

Obaveza savjetovanja/konsultovanja

• Najmanje 30 dana prije donošenja odluke poslodavac je obavezan prijedlog određenih odluka dostaviti Vijeću zaposlenika radi konsultacija.

• Vijeće zaposlenika može se:

a) Saglasiti,

b) Usprotiviti,

c) Ne očitovati na odluku (tada se smatra da nema primjedbi i prijedloga)

Poslodavac se mora konsultovati sa Vijećem zaposlenika naročito kada se radi o:

a) Donošenju pravilnika o radu,

b) Masovnom otpuštanju zaposlenika,

c) Planu zapošljavanja, premještaju i otkazu,

d) Mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu,

e) Značajnim promjenema ili uvođenju nove tehnologije,

f) Planu godišnjih odmora,

g) Rasporedu radnog vremena,

h) Noćnom radu,

i) Naknadama za izume i tehnička unapređenja,

j) Drugim odlukama za koje je predviđeno konsultovanje vijeća zaposlenika u njihovom donošenju

Poslodavac nije vezan mišljenjem Vijeća zaposlenika, ali ako propusti obavezu konsultovanjanjegova je odluka ništava.

Donošenje pravilnika o radu

• Obaveze poslodavca: savjetovati se o donošenju, izmjenama i dopunama postojećeg pravilnika, pod tom obavezom podrazumjeva se i akt o sistematizaciji radnih mjesta,

• Objaviti pravilnik, odnosno izmjene i dopune

• Obaveze vijeća zaposlenika/savjeta radnika:

a) Provjeriti da li je pravilnik usklađen sa kolektivnim ugovorom i zakonom (ne smije utvrđivati prava u manjem obimu nego su utvrđena ovim aktima)

b) Očitovati se u roku od 7 dana od dana dostavljanja (čl. 24. st. 2 ZoVZ)

c) Tražiti od suda da nezakonite odredbe odnosno nezakonit pravilnik o radu oglasi nevažećim.

Pravo na suodlučivanje/davanje prethodne saglasnosti

• Odluka poslodavca je kompleksna u pojedinim zakonom predviđenim situacijama jer se može donijeti samo uz prethodnu saglasnost Vijeća zaposlenika

• Ako Vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluke poslodavca rješavanje spora povjerava se arbitraži.

a) Otkaz ugovora o radu članu vijeća zaposlenika,

b) Otkaz zaposleniku kod kojeg postoji promjenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti,

c) Otkaz zaposleniku starijem od 55 godina i zaposlenici starijoj od 50 godina,

d) Prikupljanje, obrađivanje i dostavljanje podataka trećim licima o zaposleniku.,

Pravo na suodlučivanje/davanje prethodne saglasnosti

• Vijeća zaposlenika imaju relativno male ovlasti suodlučivanja, ali vijeće zaposlenika može sa poslodavcem zaključiti pisani sporazum o uređivanju određenih pitanja iz radnog odnosa, tj proširiti svoja ovlaštenja

Vijeće zaposlenika i sindikat

• Vijeće zaposlenika:

• Utvrđivanje radnih i socijalnih uvjeta,

• Rješavanje pojedinačnih problema radnika,

• Kontrola poštivanja zakona i kolektivnih ugovora,

• U FBiH vijeće zaposlenika ne može učestvovati u pripremanju štrajka, isključenju sa rada zaposlenika i kolektivnom radnom sporu koji može dovesti do štrajka(čl. 29.)

• U RS pravo na mišljenje na odluku sindikata o stupanju radnika u štrajk (čl. 27. st. 2)

• Sindikat:

• Učlanjivanje u sindikat

• Informiranje i briga o članstvu,

• Iniciranje izbora,

• Priprema i provedba odredaba kolektivnih ugovora,

• Osiguranje pravne pomoći i zastupanje članstva,

• Organiziranje industrijskih akcija i provedba štrajka.

• Funkcija savjeta radnika je savjetodavna i ne može uticati na pravo i položaj sindikata u zaštiti pojedinačnih i kolektivnih prava radnika- članova tog sindikata (čl. 124. st. 2. ZOR-a RS)

Sindikat i pravo na participaciju

1) Predlaže formiranje vijeća zaposlenika: - U FBiH nije naznačen parametar o kojem se sindikatu radi (sindikati koji imaju svoje članove kod određenog poslodavca; - U RS sindikat koji u svom članstvu ima najmanje 20% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavca

2) Saziva skup kod poslodavca gdje nije formirano vijeće zaposlenika (FBiH); predlaže listu kandidata

3) Inicijativa za isključenje/opoziv člana vijeća zaposlenika (U RS sindikat koji u svom članstvu ima najmanje 10% radnika zaposlenih kod poslodavca, čl. 23. st. 1. ZoSR)

4) Učestvuje u izradi izvještaja o ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima od interesa radnika i izvještaja o radu vijeća zaposlenika,

5) Učestvuje u sjednicama vijeća zaposlenika bez prava sudjelovanja u odlučivanju (čl. 32. st. 2. ZoVZ), odnosno sjednicama savjeta radnika bez posebnog poziva mogu prisustvovati predstavnici sindikata , koji imaju pravo da iznesu stav sindikata o svim pitanjima koja se nalaze na dnevnom redu sjednica (čl. 21. st. 1. ZoSR)

Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na osnovu Zakona o vijeću zaposlenika odnose na vijeće zaposlenika

Hvala na pažnji!