Datum: 02. 04. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno pdruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Glasovni sistem naeg jezika
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
U uvodnom dijelu asa nastavnica trai od uenika da joj daju neku
definiciju glasa, te da joj kau koliko glasova ima bosanski jezik.
Nastavnica kae da e danas nauciti neto vie o glasovnom sistemu naeg
jezika.
Nastavnica pita: Kako se dijele glasovi u naem jeziku? (Na
samoglasnike i suglasnike)
Samoglasnici se jo zovu vokali a suglasnici kononanti.
Koji su to samoglasnici? (a, e, i, o,u) Za razliku od suglasnika
pri izgovoru samoglasnika ne postoji vea prepreka zracnoj struji:
usta su otvorena, glasne ice ravnomjerno trepere, stvaraju se isti
tonovi, jasni i zvonki, bez umova, pa se svi samoglasnici
svrstavaju u zvune glasove, a mogu se izgovarati due, u
kontinuitetu (aaaaa.....iiii...). To su zajednike osobine svih
vokala.
Vokali se dijele na: vokale prednjeg reda (e, i ) i vokale
zadnjeg reda (a,o,u). Vokali se mogu dijeliti i na: niske (a),
srednje (e,o), visoke (i,u)
Za razliku od samoglasnika, pri izgovoru ostalih glasova -
suglasnika/konsonanata, zrak to izlazi iz plua ne prolazi slobodno,
ve u usnoj upljini nailazi na razliite vee ili manje prepreke.
Smetnje slobodnom strujanju zraka ine: jezik s mehkim i tvrdim
nepcem, usne i zubi. Time se zrana struja prekida, prolazi kroz
stvoreni tjesnac i, umjesto zvonkog i jasnog tona, uju se
umovi.
Sve nae suglasnike dijelimo na osnovu tri kriterija i to:
a) zavisno od mjesta gdje govorni organi stvaraju prepreku
zranoj struji (po mjestu tvorbe / izgovora;)
b) zavisno od naina artikulacije tj. naina na koji zrana struja
savladava prepreke u ustima (po nainu tvorbe / izgovora)
c)zavisno od poloaja glasnih ica u momentu izgovora (akustine
osobine) (po zvunosti)
IZGLED TABLE :
kolski rad
02. 04. 2013. Glasovni sistem naeg jezika
Glasovi:
vokali (samoglasnici)
konsonanti (suglasnici)
Vokali:
vokali prenjeg reda (e, i)
vokali zadnjeg reda (a, o, u )
Konsonanti se dijele:
prema mjestu tvorbe
prema nainu tvorbe
prema zvunosti
Datum: 03. 04. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Iskljuna reenica
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
U uvodnom dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima
pojmove:
sloena reenica
nezavisna reenica
vrste nezavisnih reenica koje su do sada uili (sastavne,
suprotne)
Nastavnica pie na table reenicu:
Svi su doli, samo njega nema.
Nastavnica diktira: Iskljuna reenica je nezavisna reenica kojom
izdvajamo, iskljuujemo neto iz sadraja prve reenice. Veznici su:
samo, jedino, samo to, tek to Zarez je obavezan.
Natavnica trai od uenika da samostalno napiu po pet iskljunih
reenica.
Samostalni rad traje 10 minuta. Zatim nastavnica provjerava kako
su usvojili gradivo (zajednikom analizom reenica koje su
napisali).
Posljednjih pet minuta asa, nastavnica ponavlja sa uenicima ta
je naueno i upuuje ih na udzbenik Bosanski jezik za VII razred.
Nstavnica zadaje domai zadatak: Napisati 3 iskljune reenice,
uklapane razliitim veznicima.
IZGLED TABLE:
kolski rad
03. 04. 2013
Iskljune reenice
Svi su doli, samo njega nema.
Svi smo dobro, jedino Ajla malo kalje.
Svi ue, samo to on zabuava.
Veznici: samo, jedino, samo to, tek to
Datum: 04. 04. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Ijekavski izgovor
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica pita uenike da li je pravilno rei mliko i cvit?
(Nije)
Da li je pravilno rei mljeko i cvjet? (Nije)
Nastavnica pita, zato nije pravilno rei cvit, cvjet ili
mljeko?
U naem jeziku pravilno je koristiti ijekavsku zamjenu jata. Jat
je stari glas koji je zamjenjen sa ije, e, i. Tako imamo: bijelo,
belo i bilo. U naem jeziku je pravilna ijekavska zamjena jata, tj.
bijelo, snijeg, svijet itd.
Ijekavskom ije odgovara dugo ekavsko e: snijeg-sneg,
slijep-slep, ponijeti-poneti.....Od ovog osnovnog pravila odstupa
se u onim oblicima i izvedenim rijeima iji osnovni oblik ima kratko
je. Pa tako imamo sjenka i vjera umjesto sijenka i vijera. Ova
pravila su bitna i u izgovoru ali i u pisanju.
Posljednjih pet minuta asa, nastavnica ponavlja sa uenicima ta
je nauen.
IZGLED TABLE:
04. 04. 2013.
kolski rad
Ijekavski izgovor
Snijeg pada, sve se bijeli.
Zelene livade cvijetom miriu.
Prvo je pao jedan crijep a zatim svi crepovi.
Datum: 04. 04. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno pdruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: erzelez Alija
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
Nastavnica govori uenicima da e se danas upoznati sa jednom
epskom narodnom pjesmom.
ta je to epska narodna pjesma?(Epske narodne pjesme su pjesme
koje je smislio narod i u kojima je opjevan neki dogaaj ili neki
junak.)
Natavnica ita epsku narodnu pjesmu erzelez Alija.
Nastavnica pita ko je erzelez Alija? (Mitski junak).
Kakav je erzelez Alija? Koje su njegove osobine?
O emu se govori u ovoj narodnoj epskoj pjesmi? Koje jo narodne
epske pjesme poznajete? Kakvi su junaci u tim epskim pjesmam? Da li
se razlikuju od erzelez Alije?
IZGLED TABLE:
22.04. 2013.
kolski rad
erzelez Alija
Kundak- drveni dio puke
jazuk- grehota, sramota
buzdovan- vrsta oruja
dizgin- povodac, uzda
Datum: 22. 04. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno pdruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Druba Sinjeg Galeba
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
Nastavnica govori uenicima da e danas raditi lektiru Druba
Sinjeg Galeba.
Ko nije proitao? ( Svi su proitali)
Ko je napisao knjigu Druba Sinjeg Galeba? Gdje je roen Tone
Selikar i ta je jo napisao?
Tone Selikar je roen 1900. godine u Ljubljani. Objavio je knjige
pjesama: Trbovlje, Pjesme oekivanja, te prozna djela: Druba Sinjeg
Galeba, Drugovi, Jedra na kraju svijeta, Nasukani brod, Mazge
itd.
IZGLED TABLE:
30. 04. 2013.
kolski rad
Druba Sinjeg Galeba- Tone Selikar
Mjesto radnje: Galebov otok i more
Vrijeme radnje: Ljeto
Tema:
Fabula:
Ideja:
Likovi: Ive, Mileva, Nikola
Nastavnica zadaje domai zadatak: Analiza likova
Datum: 30. 04. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Brojevi
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
Nastavnica u uvodnom dijelu asa ponavlja sa uenicima prethodno
gradivo. Koje vrste rijei poznaju? Kako se dijele? Zato se zovu
promjenljive, odnosno nepromjenljive?
Nastavnica govori uenicima da e danas nauiti neto novo o jednoj
promjenljivoj vrsti rijei, a to su brojevi.
Brojevi su promjenljiva vrsta rijei kojima se izraava koliko ima
neega ili koje je neto po redu. Brojevi se jo svrstavaju u
polupromjenljive zato to se neki mogu mijenjati kroz padee a neki
ne mogu.
IZGLED TABLE
06. 05. 2013.
kolski rad
Brojevi
Brojevi se dijele na glavne i redne.
Glavni brojevi su brojevi kojima se izraava koliko neega ima na
broju.
Redni brojevi oznaavaju koje je neto po redu. Mijenjaju se po
rodu, po broju i po padeu.
Datum: 06. 05. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Zamjenice
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok as:
Nastavnica govori reenicu: Tko je razbio prozor?- On!
Da li iz ove reenice saznajemo ko je razbio prozor? Rije On
zamjenjuje imenicu, odnosno ime onog ko je razbio prozor. Takve
rijei se nazivaju zamjenice.
Rijei koje zamjenjuju druge rijei zovu se zamjenice. Zamjenice
dijelimo po funkciji:
- Imenike zamjenice (rijei koje zamjenjuju imenice, u reenici su
samostalne)
- Pridjevske zamjenice (rijei koje zamjenjuju pridjeve, u
reenici dolaze kao dodatak imenicama)
IZGLED TABLE
06. 05. 2013.
kolski rad
Zamjenice
Po znaenju zamjenice dijelimo na:
line (ja, ti, on, ona ono, mi, vi, oni, ona)
povratna zamjenica sebe/se
posvojne zamjenice (moj, tvoj, njegov, njen, na, va, njihov
pokazne zamjenice (ovaj, onaj)
upitne (ko, ta)
odnosne (koji, iji)
neodreene zamjenice (neko, neto)
Datum: 08. 05. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Izraajno itanje pjesme
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
Nastavnica ita pjesmu Gle snijeg pada, Musa azim ati.
ta je bitno kada itamo neku pjesmu? Na ta moramo paziti?
Pravila za izraajno itanje i recitovanje:
Dok ita ili recituje pjesmu trebalo bi da se uivi u sadraj
teksta, odnosno da zamisli ono o emu se u tekstu govori.
Trudi se da jasno izgovara svaku rije i da se svi glasovi u
svakoj rijei dobro uju.
itanje i recitovanje ne treba da bude jednolino i dosadno, ve
neke dijelove treba da izgovara tie, a neke glasnije, neke bre, a
neke sporije, u zavisnosti od sadraja teksta i osjeanja koja tekst
u tebi pobuuje.
Vano je da potuje take, zareze, uzvinike, upitnike i druge
pravopisne znakove. Kod svakog znaka treba zastati, napraviti krau
ili duu pauzu. Pauze su veoma vane, jer daju mo rijeima.
Nastavnica je rekla da uenik u prvoj klupi pone itati pjesmu,
pridravajui se ovih pravila, a da ga ostali prate. Nastavnica je,
zatim raspravljala sa uenicima gdje je uenik pogrijeio prilikom
itanja a ta je dobro proitao i zato?
IZGLED TABLE:
08. 05. 2013.
kolski rad
Izraajno itanje pjesme
Prilikom izraajnog itanja moramo paziti na:
artikulaciju, intonaciju, dikciju, jainu, visinu, boju glasa,
akcenat, interpukcije, tempo, ritam
Datum: 14. 05. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Da sam ja uiteljica, Dragutin Tadijanovi
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok as:
Nastavnica ita pjesmu Da sam ja uiteljica.
Nastavnica razgovara sa uenicima o pjesmi. Kako se u pjesmi
ponaa uitelj? Kako biste se vi ponaali da ste uitelj? Kako
doivljavate svoje uitelje?
Nastavnica sa uenicima radi tematsku i sadrajnu analizu pjesme
(tema, motivi, ta djeak eli, kako se ponaa uiteljica, ta bi on
uinio da je uiteljica)
Zatim, nastavnica sa uenicima radi stilsku analizu pjesama(
pronai stilska sredstva, zato nema mnogo stilskih sredstava)
IZGLED TABLE:
14.05. 2013.
kloski rad
Da sam ja uiteljica- Dragutin Tadijanovi
Biljeka o piscu:
Dragutin Tadijanovi roen je u 1905. godine u selu Rastuje kod
Slavonskog Broda.
Jedan od najistaknutijih savremenih hrvatskih pjesnika. Objavio
je dvanaest knjiga pjesama: Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo
srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme itd.
Tema: Mata jednog djeaka da je uiteljica
Forma pjesme: slobodan stih
Datum: 16. 05. 2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Izvjetaj
Tip asa: Usmena vjeba
Tok as:
U uvodnom djelu asa nastavnica ita uenicima jedan novinski
izvjetaj, nakon toga vijesti o vremenskoj prognozi, a zatim dio
pripovijetke. Nastavnica trai od uenika da razmisle i kau u emu je
razlika izmeu ova tri teksta.
Zatim nastavnica, najavljuje nastavnu jedinicu, ispisuje njen
naslov na table i najavljuje pismenu vjebu za sljedei as.
ta mislite ta je to izvjetaj? (To je usmeno ili pismeno
prenoenje informacija sluaocima ili itaocima o nekom dogaaju)
Posebno vano za izvjetaj je da u njemu nema linog stave, tj. da je
objektivan, nema emocionalnog prianja ve se samo iznose
injenice.
U posljednjem dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima
najvanije o izvjetaju.
IZGLED TABLE:
16. 05. 2013.
kolski rad
Izvjetaj
Bitne osobine izvjetaja su: tanost, jasnost,
saetost(kratkoa)
Izvjetaj mora odgovoriti na pitanja: KO? TA? KADA? GDJE? KAKO?
ZATO?
VANO: Izvjetaj nema emocionalnog stave, nema slikovitosti, nema
pjesnikih elemenata ni izraza
Datum: 17.05. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Putopisi, Zuko Dumhur
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje dananju nastavnu jedinicu, zatim pita
djecu ta je to putopis?
Putopis je prozna knjievna vrsta u kojoj su putovanje i izgled
proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetniko oblikovanje
zapaanja, dojmova i razmiljanja o svemu to je putopisca zaokupilo
na putovanju.
Nastavnica trai od djece da joj kau neto o Zuki Dumhuru. Nakon
biljeke o piscu, nastavnica razgovara sa uenicima o djelu Putopisi
Zuke Dumhura. Kakvo je to djelo? Kakav je dojam ostavilo na
vas?
IZGLED TABLE:
17. 05. 2013.
kolski rad
Putopisi, Zuko Dumhur
Biljeka o piscu:
Zulfikar Zuko Dumhur je roen je 1920 u Konjicu, a umro je
1981.
putpisac, slikar, karikaturist
djela: Nekrolog jednoj ariji, Pisma iz Azije, Hodoljublja
itd.
Datum: 03. 06. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost??
Nastavna jedinica: Ponona ogrlica, Vesna Parun
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Datum: 05. 06. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Nezavisnosloene reenice
Tip asa: Ponavljanje gradiva
Tok asa:
Nastavnica pita uenike kako se dijele reenice po sastavu?
(Proste, proirene i sloene reenice)
Kako se dijele sloene reenice? (zavisnosloene i
nezavisnosloene)
Kakve su to nezavisnosloene reenice? (Nezavisnosloene reenice
nastaju nizanjem sureenica i njihovim povezivanjem) Kako dijelimo
nezavisnosloene reenice? (Sastavne, rastavne, suprotne, iskljune,
zakljune)
Nastavnica zatim pie reenice na tabli i proziva uenike da odrede
vrste reenica. Na kraju asa nastavnica nagrauje najaktivnije
uenike.
IZGLED TABLE:
05. 06. 2013.
kolski rad
Nezavisnosloene reenice
Odredi vrstu nezavisnosloenih reenica:
Neki uenici marljivo ue a neki nee ni na nastavu da dolaze.
suprotna
Svi su doli na roendan, samo Amir nije imao vremena. -
iskljuna
Kri je sruen, ali nije pao. suprotna
Neki kralj je imao sina i volio ga kao oi svoje. sastavna
Datum: 10. 06. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Ruka, Mehmedalija Mak Dizdar
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje dananju nastavnu jedinicu, zatim ispisuje
naslov na tabli.
Nastavnica sa uenicima razgovara o Mehmedaliji Maku Dizdaru.
(Gdje je roen? Kada? ta je napisao?) Zatim, nastavnica ita pjesmu
Ruka. Da li vas se svia pjesma? Nastavnica analizu pjesme poinje od
naslova. Naziv pjesme nam neto govori. ta? Koju simboliku nosi
pojam ruka? ( Rad, stvaralatvo)
Nastavnica, zatim analizira stih po stih pjesme zajedno sa
uenicima. Nakon uraene interpretacije pjesme, nastavnica pita
uenike koju poruku prenosi ova pjesma? (Rukama stvaraj i dijeli
dobro. Ne uini nita da bi se stidio svojih ruku, odnosno svojih
dijela.)
IZGLED TABLE:
10. 06. 2013.
kolski rad
Ruka, Mehmedalija Mak Dizdar
Biljeka o piscu:
Roen je 1917. u Stocu, a umro, 1971. u Sarajevu.
Djela: Modra rijeka, Kameni spava, Ostrva ...
Tema pjesme:
Motivi:
Datum: 12. 06. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Dramatizacija teksta
Tip asa: vjeba
Tok asa:
Datum: 17. 06. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Jezik
Nastavna jedinica: Reenica
Tip asa: Ponavljanje
Tok asa:
Nastavnica najavljuje uenicima da e danas ponoviti ta su nauili
o reenicama. Nastavnica ponavlja gradivo kroz razgovor sa
uenicima.
Kako se sporazumjevamo u svakodnevnoj komunikaciji? (
Reenicama)
Da li je bilo koji skup rijei reenica (Bilo koji skup rijei nije
reenica.)
Reenica je skup rijei kojim prenosimo neku obavjest,
informaciju.
Od ega se sastoje reenice? Kako ih dijelimo po sastavu? (Proste,
proste proirene i sloene)
Od ega se sastoje proste reenice? (Od subjekta i predikata.)
Od ega se sastoje proste proirene reenice?(od subjekta,
predikata i nekog dodatka)
Nastavnica zatim zadaje uenicima vjebu. Na kraju asa, nastavnica
ocjenjuje najaktivnije uenike. Uenici su bili aktivni i dobro su
savladali gradivo.
IZGLED TABLE:
17. 06. 2013.
kolski rad
Reenica
Napii prostu reenicu:
Amir spava.
Napii proirenu reenicu:
Amir spava cijeli dan.
Datum: 16. 09. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Laarski put, Alija Hasagi Duboanin
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica pita: Kako sve moemo podijeliti
knjievna djela? (Epska, lirska i dramska) . Zatim, nastavnica
najavljuje da e se danas upoznati sa jo jednim bosanskohercegovakim
piscem. Nastavnica izraajno ita kratku pievu biografiju. Zatim,
nastavnica ita pripovjetku Laarski put
Nastavnica pita: O emu govori ova pripovijetka?
ta je to motiv? (Motiv je najmanji dio knjivnog djela koji
zadrava neko samostalno znaenje u okviru same teme.) Kakvi mogu
biti motivi? (Dinamiki i statiki.) Kakvi su to dinamiki a kakvi
statiki motivi? Odredi dinamike i statike motive u ovoj prii.
Uenici pronalaze dinamike i statike motive u prii. Zatim, uenici
odreuju fabulu prie.
Nastavnica zadaje domau zadau: Napisati samostalan rad: Moje
prvo putovanje brodom.
IZGLED TABLE:
16. 09. 2013.
kolski rad
Laarski put, Alija Hasagi Duboanin
Tema: Jedan radni dan oca i njegovog sina na brodu.
Motivi: statiki i dinamiki
Fabula:
Mjesto radnje:
Datum: 20. 09. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prepriavanje po samostalnom planu
Tip asa: Vjeba
Tok asa:
Nastavnica ita narodnu basnu avka i tue perije, zatim razgovara
sa uenicima o tekstu.
Nastavnica zatim najavljuje nastavnu jedinicu. ta je
prepriavanje? (Prepriavanje je jedan od oblika pripovijedanja).
Razlikujemo vie vrsta prepriavanja:1. prepriavanje saimanjem fabule
2. stvaralako prepriavanje 3. detaljno prepriavanje
Nastavnica govori uenicima da svako u svoje sveske prepria basnu
avka i tue perije. Nakon 15 minuta, nastavnica proziva uenike da
proitaju ta su napisali.
Pred kraj asa nastavnica ponavlja sa uenicima ta su nauili o
prepriavanju.
Nastavnica zadaje domai zadatak: Prepriati neki tekst iz itanke
6 koji si proitao.
IZGLED TABLE:
20. 09. 2013.
kolski rad
Prepriavanje po samostalnom planu
Vrste prepriavanja:
prepriavanje saimanjem fabule
stvaralako prepriavanje
detaljno prepriavanje
prepriavanje- rezime
Datum: 23. 09. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Preko Save, Alija Hasagi Duboanin
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica je na prethodnom asu najavila interpretaciju
pripovijetke za ovaj as te rekla djeci da pripreme biljeke o piscu
i da proitaju pripovijetku Preko Save.
Jedan uenik iznosi najbitnije biografske podatke: Alija Hasagi
Duboanin je roen u Bosanskom Dubocu 1949. godine. Djela: Brod na
vidiku, Vatre na rijeci, Lae na daljine...
Zatim nastavnica sa uenicima razgovara o pripovijetci Preko
Save.
Nastavnica zadaje domai zadatak: Opis likova
IZGLED TABLE:
23. 09. 2013.
kolski rad
Preko Save, Alija Hasagi Duboanin
Mjesto radnje: Lijeva obala rijeke Save
Vrijeme radnje: Ljeto
Kompozicija pripovijetke:
Uvod: Nevenov povratak u Bosnu
Zaplet: Neeljeni saputnik
Vrhunac: Djeak osveuje oca
Rasplet: Karaman priznaje da je poraen
Kraj: Gomila naroda se razilazi
Likovi: Karaman i Neven
Datum: 27. 09. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Glagoli
Tip asa: Ponavljanje gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica govori uenicima da e danas
ponoviti sve to su do sad nauili o glagolima.
ta su to glagoli?(Glagoli su rijei koje odreuju radnju, stanje i
zbivanje) Na koja pitanja odgovaraju glagoli? (Glagoli odgovaraju
na pitanja: ta neko radi? U kakvom se stanju neko nalazi? ta se
dogaa ili zbiva?
Nastavnica zadaje zadatak: U svoje sveske napiite reenicu u
kojoj ete upotrijebiti glagole radnje u sva tri lica jednine. Nakon
pet minuta, nastavnica proziva dobrovoljca da napie reenicu na
tabli.
Koje je osnovno znaenje glagola?(Leksiko znaenje) Koje znaenje
glagoli imaju osim leksikog? (Kada se glagoli upotrijebe u reenici
onda imaju i gramatiko znaenje) Kojim gramatikim kategorijama se
odlikuju glagoli? (Glagoli se odlikuju gramatikim kategorijama:
vida, prijelaznosti i stanja)
Uenici su bili aktivni i dobro su savladali gradivo
Nastavnica na kraju asa ocjenjuje najaktivnije uenike.
IZGLED TABLE:
27.09. 2013.
kolski rad
Ja sam igrao lopte, ti si radio zadau a Damir je popravljao
auto.
Ja sam sjedila pred kuom, ti si spavao, a Sanja je plakala.
Datum: 30. 09. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Zapis o zemlji, Mak Dizdar
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica u uvodnom dijelu asa razgovara sa uenicima o stecima.
(Steci su srednjovjekovni nadgromni spomenici). Zatim nastavnica
pita uenike ta znaju o Maku Dizdaru? (Jedan od najveih
bosanskohercegovakih pjesnika. Napisao zbirku poezije Kameni
spava.)
Nakon toga nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu i
interpretivno ita pjesmu Zapis o zemlji.
Nakon itanja nastavnica pristupa interpretaciji pjesme.ta misli
pjesnik kada kae da je steak spava koji je naspina? Koja je tema
pjesme? U koju vrstu lirske poezije biste svrstali pjesmu Zapis o
zemlji? ta pjesnik postie zastarjelim rijeima (arhaizmima) u ovoj
pjesmi?
IZGLED TABLE:
30.09.2013.
kolski rad
Zapis o zemlji- Mak Dizdar
rekti- rei
kto ko
pitac onaj koji pita
naspina onaj koji je budan
Datum: 01. 10. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Suprotne reenice
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa, nastavnica ponavlja sa uenicima prethodno
gradivo: ta je sloena reenica? Naini vezivanja prostih reenica u
sloenu?
Nastavnica zatim najavljuje nastavnu jedinicu. Nezavisnosloena
reenica u kojoj se sadraj jedne sureenice suprotstavlja sadraju
druge je suprotna reenica.Veznici: a, ali, nego, no, ve. Sureenice
se obavezno odvajaju se zarezom npr. Spremio sam ti ruak, a ti si i
dalje ljuta. Zadnjih pet minuta asa nastavnica ponavlja sa uenicima
ta su nauili o suprotnim reenicama. Zatim zadaje domai zadatak:
Napisati pet suprotnih reenica upotrebljavajui razliite
veznike.
IZGLED TABLE:
01. 10. 2013.
kolski rad
Suprotne reenice
Ja radim, a ti ljenari.
Veznici suprotnih reenica: ve, nego, ali, no, a
Nije pokuavala da joj pomogne, ve je gledala da je gurne u
propast.
Lijegala je kasno, ali se budila rano.
Voda se nije povukla, nego je nadolazila.
Datum: 03.10.2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Poezija Mehmedalije Mak Dizdara
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo se ire
upoznati sa jednim od najpoznatijih bosanskohercegovackih pjesnika.
Taj pjesnik, odnosno njegova poezija vama je ve poznata. Poznata je
njegova pjesma Modra rijeka. O kojem pjesniku govorim? (Mehmedaliji
Mak Dizdaru) Ko je bio Mak Dizdar? ta znate o njemu? (Roen je u
Stocu 1917. godine, a umro 1971. u Sarajevu). Danas emo govoriti o
poeziji M. Dizdara. Nastavnica ita pjesmu Zapis o zemlji. Nakon
itanja razgovara sa djecom o pjesmi. Kakva je ovo pjesma? Moemo li
na osnovu nje dati zakljuak o Dizdarevoj poeziji? Kakva je
Dizdareva poezija?
Njegova poezija koristi natpise sa srednjovjekovnih bosanskih
nadgrobnih spomenika i njihovih natpisa o prolaznosti ivota. Oni
izraavaju prepoznatljivu viziju ivota i smrti, oslanjajui se na
hrianske i muslimanske gnostike senzibilitete o ivotu kao prelazu
izmeu "groba i zvijezda". Cjelokupno pjesnitvo Maka Dizdara, pa i
njegov razvojni put, obino se razmatra iz ugla zakljune, krunske
zbirke "Kameni spava" iz 1966 godine.
IZGLED TABLE:
03.10.2013.
kolski rad
Poezija Mehmedalije Mak Dizdara
Kameni spava
Modra rijeka
Datum: 07. 10. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Akcenat (vrste i znakovi akcenta)
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno
znanje o glasovima, slogovima i rijeima: Koja je najmanja jezika
jedinica koja nema samostalno znaenje? (Glas)
Koliko bosanski jezik ima glasova? (30) ta dobijemo udruivanjem
glasova u vee jezije cjeline? (Rije) Kako se rijei mogu rastaviti?
(Na slogove)
U govoru se obino sluimo jainom i visinom glas. Akcenat je
isticanje sloga u rijeima jainom i visinom glasa. U naem jeziku
postoje etiri akcenta: dugi silazni, dugi uzlazni, kratki silazni i
kratki uzlazni.
Nastavnica vjeba sa uenicima akcenat tako to ih izvodi pred
tablu da napiu svoje ime i prezime i akcentuju ga.
IZGLED TABLE:
07.10.2013.
kolski rad
Akcenat (vrste i znakovi)
AKCENAT
UZLAZNI
SILAZNI
DUGI
/
^
KRATKI
\
\\
Datum: 11. 10. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Prilozi i prijedlozi
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno
znanje o vrstama rijei: Koje vrste rijei razlikujemo? (Promjenljive
i nepromjenljive) Koje promjenljive vrste rijei? (imenice,
zamjenice, pridjevi, glagoli, brojevi) Koje su to nepromjenljive
vrste rijei? (prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici)
Danas emo se upoznati sa nekim nepromjenljivim vrstama rijei a
to su prilozi i prijedlozi. Prilozi su nepromjenljiva vrsta rijei
koja se najee dodaju glagolima da bi oznaili mjesto, vrijeme, nain,
uzrok, namjeru, koliinu. Prijedlozi su nepromjenljive rijei koje
slue za izricanje odnosa prema drugim rijeima.
IZGLED TABLE:
11.10.2013.
kolski rad
Prilozi i prijedlozi
Prilozi:
mjesni (gdje? kuda? otkuda? dokle?)
vremenski (kada? otkad? dokad?)
nainski (kako?)
uzroni (zato? zbog ega?)
koliinski (koliko? koliko puta?)
Datum: 14. 10. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: V
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Veznici, uzvici, rijece
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno
znanje o nepromjenljivim vrstama rijei: Kojes u to nepromjenljive
vrste rijei? ta su prilozi? ta su prijedlozi?
Danas emo se bolje upoznati sa veznicima, uzvicima i rjeicama.
Ve ste uili da su to nepromjenljive vrste rijei. ta mislite ta si
to veznici i zato se tako zovu? ( Samo ime kae, veznici su rijei
koje povezuju rijei ili reenice.) ta bi onda bili uzvici, ta
mislite? (Uzvici su nepromjenljive rijei kojima dozivamo nekog,
izraavamo osjeaje, raspoloenje)
Rjeice su rijei koje slue za oblikovanje reeninog ustrojstva i
za isticanje ili davanje drugaijeg znaenja pojedinim rijeima.
Posljednjih 5 minuta asa nastavnica sa uenicima ponavlja preeno
gradivo.
IZGLED TABLE:
14.10.2013.
kolski rad
Veznici, uzvici, rijece
Veznici: i, pa, te, ni, niti, ili, ali, nego, ve, da, dok, ako,
iako, mada, premda, makar, jer
Uzvici: ah, a, e, eh, ej, jao, joj, oh, uh, uf
Rijece: da, ne, zar, li, god
Datum: 04. 11. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Vrste filma
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica razgvara sa uenicima o filmu: Da
li gledate filmove? Koji film vam je najdrai? Kako biste dali
definiciju filma? (Film je vizualna projekcija u pokretu) Da li je
film umjetnost? (Da, film je vrsta umjetnosti)
Vjerovatno su vam nekad vai roditelji rekli, kako neki film nije
za vas i zabranili vam da ga gledate, a oni su ga gledali? ta
mislite zato? (Zato to u nekim filmovima ima scena koje mogu loe
utjecati na djecu, npr. nasilje). To su dakle filmovi za odrasle. A
koji su to onda filmovi za djecu? ( Cratani filmovi, odnosno
animirani filmovi) ta nam to govori? (To nam govori da postoji vie
vrsta filma) Nastavnica, zatim najavljuje nastavnu jedinicu: Danas
emo se upoznati sa vrstama filma. film se moe podijeliti na vie
oblasti, ali osnovna podjela je na: igrani film, dokumentarni film
i animirani film. Igrani film je izraz koji se u najirem smislu
koristi za svaki film u kojem se koristi ljudska gluma. Zbog
koritenja ljudskih glumaca umjesto animiniranih likova igrani film
se razlikuje od animiranog filma, a od dokumentarnog filma se
razlikuje po tome to ne pokuava neposredno zabiljeiti
stvarnost.
Zadnjih 5 minuta asa, nastavnica sa uenicima ponavlja dananju
nastavnu jedinicu i zadaje domai zadatak: Pogledati animirani film
po vlastitom izboru i napisati utiske o njemu.
IZGLED TABLE:
04.11.2013.
kolski rad
Vrste filma
Igrani film
Animirani film
Dokumentarni film
Datum: 18.11.2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Ortografija
Nastavna jedinica: Pisanje ije/je u glagolskom pridjevu
radnom
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno
znanje o glagolskom pridjevu radnom: Kakvu radnju izriemo
glagolskim pridjevom radnim? Kako se tvori gl. pridjev radni? Koju
slubu moe imati glagolski pridjev radni?
Zatim, nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu:U glagolskim
pridjevu radnom vrlo su este neke glasovne promjene, zbog ega
pisanje i izgovaranje glagolskog pridjeva radnog moe biti
zbunjujue. Sigurno ste se nekad zapitali da li je ispravno voljeo
od voljela ili volio? Danas emo ukloniti te nedoumice, naa dananja
nastavna jedinica je pisanje ije/je u glagolskom pridjevu
radnom.
U gl. pridjevu random imamo glas.promjenu koju nazivamo promjena
l u o, pa tako imamo htjela ali muki rod glasi htio, smjela- smio.
Tako imamo kod glagola ija se osnova zavrava na je, nastalo od jata
(ivjeti, htjeti), u mukom rodu jednine ispred samoglasnika o,
umjesto oekivanog je, javlja se samoglasnik i (htjeti- htio,
ivjeti- ivio
IZGLED TABLE:
18.11.2013.
kolski rad
Pisanje ije/je u glagolskom pridjevu random
STANDARDNO: NESTANDARDNO
htio htjeo
elio eljeo
pocrvenio pocrvenjeo
volio voljeo
Datum: 02.12.2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Vanjka Antun Pavlovi ehov
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu, zatim interpretativno
ita priu. Nakon itanja nastavnica u najkraim crtama iznosi
biografske podatke o A. P. ehovu.(Roen je 1860. a umro 1904. Ruski
novelista i dramatiar. Djela: arene prie, ovjek u futroli, O
ljubavi, Tri sestre, Ujka Vanja, Galeb. Nastavnica, zatim razgovara
sa uenicima o tekstu: esta tema ehovljevih pria je nesreno
djetinjstvi, ta od ovoga moemo prepoznati u njegovoj prii Vanjka?
Ima li u prii lirskih raspoloenja? Zaim ezne Vanjka? Zatim
nastavnica razgovara sa uenicima o brizi drutva o onima koji nisu
dovoljno odrasli da se brinu sami o sebi?
Nastavnica zadaje domai zadatak: Saznajte gdje i kako danas ive
djeca bez roditeljskog staranja i napiite sastav na tu temu.
IZGLED TABLE:
02. 12. 2013.
kolski rad
Vanjka, A. P. ehov
Nepoznate rijei:
ikona- slika sveca
kalfa- zanatski pomonik
kadril- vrsta plesa
pud- mjera za teinu
filc- presovani material od vlakana za izradu cipela, eira i
sl.
Datum: 16. 12. 2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Objekatska reenica
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica u uvodnom dijelu asa ponavlja sa uenicima ve usvojeno
znanje o sloenim reenicama: Kako dijelimo sloene reenice? (Na
zavisnosloene i nezavisnosloene) Koje su to nezavisnosloene
reenice? (Sastavne, rastavne, suprotne, iskljune, zakljune) Koje su
to zavisnosloene reenice?(Subjekatske, predikatske, objekatske,
atributske, prilokoodredbene)
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu. Danas emo obraditi
objekatske reenice. Objekatske reenice su zavisne reenice koje vre
funkciju objekta (pravog) u sloenoj reenici. Dijele se na: izrine i
zavisnoupitne. Izrine reenice iziu ili iskazuju sadraj glagola
miljenja, opaanja, govorenja i osjeanja iz glavne reenice. Veznici
izrinih reenica su: da i kako. Zavisnoupitne reenice nastaju
pretvaranjem upravnog u neupravni govor. Veznici ovih reenica su:
da li, kuda, kada, zato, gdje, kako, ta itd.
Zadnjih 5 minuta asa, nastavnica sa uenicima ponavlja dananju
nastavnu jedinicu i zadaje domai zadatak: Napisati deset
objekatskih reenica sa razliitim veznicima.
IZGLED TABLE:
16.12.2013.
kolski rad
Objekatska reenica
On misli | da e upisati medicinsku kolu.
Milan me upitao kako sam uradila test.
Milica me upitala da li u ii u bioskop.
Datum: 11.02. 2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Novine ili tisak - historijski razvoj u
BiH
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica u uvodnom dijelu asa ponavlja sa uenicima ve usvojeno
znanje o medijima i vrstama medija: ta su mediji? Koje vrste medija
poznajete? ta su tiskani mediji i koje vrste tiskanog medija
poznajete? Vrste novine? (dnevne novine, sedmine novine,
asopisi...)
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinici: Danas emo se upoznati
sa historijskim razvojem novina u BiH.
Novine su najstariji i najraireniji medij na svijetu. Prve
novine u Evropi nastale su 1605. godine u Belgiji. I uprkos tome to
je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina
komunikacije, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu, u
komunikaciji. Iako je jo 1850. godine poeo izlaziti prvi
bosansko-hercegovaki knjievni asopis Bosanski prijatelj, poeci
tampanog novinarstva u Bosni i Hercegovini vezani su za otvaranje
prve moderne tamparije u Sarajevu, Sopronove peatnje (kasnije
Vilajetske, prvo peatnje, pa onda tamparije), 1866. godine. Sa
otvaranjem te tamparije, 7. aprila 1866. godine, pojavljuje se
Bosanski vjestnik, prvi bosansko-hercegovaki list u klasinom smislu
rijei. Skoro u isto vrijeme kad i Bosanski vjestnik, 18. maja 1866.
godine, poinje izlaziti list Bosna, zvanini list Bosanskog
vilajeta. Nastavnica pred kraj asa ponavlja sa uenicima dananju
nastavnu jedinicu.
IZGLED TABLE:
11.02.2014.
kolski rad
Novine ili tisak- historijiski razvoj u BiH
Bosanski prijatelj- 1850. godine
Bosanski vijesnik- 1866. godine
Bosna 1866. godine.
Datum: 18.02.2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Niko i Nita, Alija Isakovi
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo obraditi
jednu zanimljivu priu, koju je napisao vama ve poznati
bosanskohercegovaki pisac Alija Isakovi. To je pria koja se zove
Niko i Nita.
Nastavnica ponavlja sa uenicima ta znaju o Aliji Isakoviu.( Roen
u Stocu, 1932. godine, umro u Sarajevu 1997. Djela: Sunce o desno
rame, Semafor)
Zatim, nastavnica interpretativno ita priu Niko i Nita. Nakon
itanja nastavnica razgovara sa uenicima o tekst: Zato se pria zove
Niko i Nita (Pria se zove tako zbog djeaka koji je ivio u domu i
zvao se Niko i Nita) Gdje se odvija radnja ove prie? (U domu) Kos u
bili stanari doma? (Djeca koja nisu imala roditelja) Ko je glavni
lik ove prie? (Djeak Niko i Nita) Kako je izgledao Niko i Nita?
Kako se ponaao? Kakav je bio djeak Krakono? Uporedite ga sa djeakom
Niko i Nita!
Nastavnica zadaje domau zadau: Odredite kompoziciju prie!
IZGLED TABLE:
18.02.2014.
kolski rad
Niko i Nita, Alija Isakovi
Tema: ivot djeaka Niko i Nita u domu.
Likovi: Niko i Nita, Krakonoa
Datum: 03.03.2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Padei- sistematizacija
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima ve usvojeno
znanje o padeima: Koliko padea ima na jezik?( Na jezik ima sedam
padea) Koji su padei u naem jeziki?(nominativ, genitive, dativ,
akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ) Kako dijelimo padee?(
zavisni i nezavisni) Koji su zavisni a koji nezavisni? Zato ih
zovemo zavisno, odnosno nezavisni? Kakose zove podjela kroz padee?
(Deklinacija)
Nominativ je pade imenovanja (tko? to?).U reenici je subjekt
(vritelj radnje) ili dio imenskog predikata. Genitiv je zavisan
pade koji najee oznaava pripadnost, poreklo ili deo neega, a moe
imati i druga znaenja. Dobijamo ga na pitanje koga? ili ega?. Moe
se upotrebiti s predlozima ili bez njih. Akuzativ odgovara na
pitanje koga? (za ivo) ili to? (za neivo) vidim. Obino izrie
predmet glagolske radnje.
Posljednjih 5 minuta asa nastavnica ponavlja sa uenicima dananju
nastavnu jedinicu.
IZGLED TABLE:
03.03.2014.
kolski rad
Padei- sistematizacija
N vojnik - vojnici
G vojnika- vojnika
D vojniku- vojnicima
A vojnika- vojnike
L vojniku- vojnicima
I vojnikom- vojnicima
Datum: 10.03.2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Portet (opis lika)
Tip asa: Usmena vjeba
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica najavljuje pismenu vjebu za
sljedei as ija tema e biti portret, odnosno opis lika. Zatim,
nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o portretu,
odnosno opisu lika: Kakav moe biti opis lika? (Vanjski i unutranji)
ta podrazumjeva vanjski a ta unutranji opis lika? (Vanjski opis
lika podrazumijeva opis fizikih osobina, a umutranji opis lika
podrazumijeva opis psihikih osobina.)
Nastavnica zatim ita opis majke iz djela Zastidio se majke,
Ivana Cankara. Zatim razgovara sa uenicima o tekstu: Kako izgleda
majka? Kakve su njene fizike osobine? ta sve spada pod fiziki
izgled?( Izgled glave, tijela, ruku, odjee...) ta spada pod
unutranji izgled? (osjeanja, karakterne odobine lika, odnos prema
drugim likovima, nain govora, boja glasa...) Koje su unutranje
osobine majke u ovoj prii?
U opisivanje, pored fizikih osobina, vano je prikazati postupke,
ponaanja lika u odreenim situacijama, jer tad prikazujemo i njegove
psihike/unutranje osobine.
U zavrnom dijelu asa nastavnica zadaje domai zadatak, kao
pripremu za pismenu vjebu: Napisati sastav na temu: Dobroduni
susjed.
IZGLED TABLE:
10.03.2014.
kolski rad
Portret(opis lika)
Kakav moe biti?
Hod: brz, siguran, lagan, nervozan, dostojanstven, sitan...
Glava: duguljasta, okrugla, uzdignuta, mudra...
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdava, sijeda, kratka, rijetka,
gusta...
elo: visoko, vedro, natmureno, nisko, naborano...
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Pluskvamperfekt
Tip asa: Ponavljanje
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu:
Danas emo ponoviti ta ste nauili o pluskvamperfektu.
Koje vrijeme iskazujemo pluskvamperfektom? (Pluskvamperfektom
iskazujemo pretprolo vrijeme) Kako tvorimo
pluskvamperfekt?(Pluskvamperfekt tvorimo od perfekta ili imperfekta
pomonog glagola bit ii glagolskog pridjeva radnog. Tvori se obino
od svrenih glagola a rjee od nesvrenih.) Kakva radnja se izrie
pluskvamperfektom?(Pluskvamperfektom se izrie radnja koja se desila
u prolosi prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Nastavnica zadaje vjebu: Sljedee reenice napisati u
pluskvamperfektu: Prije nego to sam poela uiti, uplaila sam se
gradiva. Djed nije imao svesku i olovku, pa nije ni pisao zadau.
Dok sam sluala nastavnika, malo sam se opustila. Kad otvorih
knjige, nestalo je moga straha od uenja.
Nakon 15 minuta, nastavnica proziva uenike da napiu reenice na
table. Na kraju asa, nastavnica ocjenjuje aktivne uenike.
IZGLED TABLE:
27.03.2014.
kolski rad
Pluskvamperfekt
Prije nego to sam poela uiti, bila sam se uplaila gradiva.
Djed ne bijae imao svesku i olovku, pa nije ni pisao zadau.
Dok sam sluala nastavnika, bila sam se malo opustila
Kad otvorih knjige, bijae nestalo moga straha od uenja