Praviinik br. 50-57/1 od 1983-01'()4;Slulbeni list SFRJ. hr. 8/83. __ DK 621.882 2:610.17 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBA VEZNOM PRIMENOM od 1983-05·18 VIJCI SA UTVROENIM OSOBINAMA Tehnieki uslolli LHwpno ~Hilr)(l 17 JUS M.B 1.023 1983. '.' f ,;. '/. Bolts, screws and studs with f':'-e~r,ibed quality,. Technical requirements .,iiIA <:'. ".~,\>l "'<~~ " J~ ,. ~ ~ i~ >'. ;.~.~:.; I t ( (;" ~.;",,",. _ _ r ! L (0.; .\ - (- /,1:-;' r _ J.;/ 7- Ovaj standard je nastao revizljom standarda JUS MoB1.023 iz 1974. godine. Standard je u skladu sa stan· dardom Meaunarodne organizacije za standardiziJClju ISO 898/1 iz 1978. godine. SADRZAJ Strana 1 Predmet standarda 0 • 0 •••••••••••••••••••••••• 1 2 Oznaeavanje klase fvrstoee 0 •••••••••• 0 ••••••••••••••••••••••••••••••••• 1 3 I'v\aterijaI .... 0 •• 0 •••• 0 • 0 ••••••••••••••• 0 • • • • • • • • ••••••••••••••••••• _ •• 3 4 Mehanil:ke osobine _ 0 • 3 5 Programi ispitivanja mehanickih karakteristika 4 6 Oblik j mere _ _. 0 •••••••••••••••••••••••••••••••••• 6 7 Postupak i Ievalitet izrade 6 8 Provera mehanickih karakteristika 0 ••••••••••••••••• 0 •••••••••••• 7 9 OLna~avanje 0 0 0 •••••••••••••••• 0 •••• 0 •• 15 10 Pakovanje . 0 • 0 ••• 0 ••••••••••••••••••••••••••••••• 0 .' ••••••••••••• 0 0 ••• 17 1 Predmet standarda 1.1 Ovim standardom se utvr<1uju tehnicki uslovi za izradu vijaka sa glavom i svornih vijeka ad ugljenicnih iii legiranih celikll (u daljem tekstu: vijak) nazivnih precnika d .:;; 39 mm, sa utvrdenim osobinama. klase izrade A i 8, Z8 koje se ne trail.' specijalni zahtevi (npr.: lavarijivost, otpornost prema koroziji, otpornost prema temperaturi iznad + 300°C i ispod - 50°C). 12 Ovaj standard se primenjuje i ZlI vijke od mesinga i ad drugih materijala pod uslovom da SI.' mehanicke osobine i njihova prover8 posebno defini~u. 2 Oznacavanje klase l:vrstoce 2.1 Klasa cvrstoce vijaka oZflacllva se sa dva broja koji su odvojeni tllckom. Prvi braj predstavljll stoti deo na- zivne vrednosti ZlItezne cvrstoee R m/1OO, l'J drug; broj desetostruku vrednost adnOSll nllzivne grllnice razvlatenjll prema nazivnoj vrednosti zatezne cvrstoee, tj. 10 R L IR u MPa·). e m Napomene: Umnozak prvog i drugog broja odreduje 1/10 grllnice razvl11cenjll, odnosno R eL/10 u MPa· J 0 Minimalna granica razvlacenja R L odn. R 02 i minimalna zatelna cvrstoCa R jednake su It P , m iii veee od svojih nazilmih vrednosti . . } , MPa - N/mm IV itdan;e SA\IE1'JflZAVOD ZA STANOA.I.DlZAOIU
17
Embed
DK 621.882 2:610.17 LHwpno JUS M.B 1omk.mas.bg.ac.rs/files/izborni/Tehnicki Propisi i Standardi... · ·3 Materijal 3.1 Vijci odredene kln$e tvrstoce, koji se ne ispituju zatezanjem,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Praviinik br. 50-57/1 od 1983-01'()4;Slulbeni list SFRJ. hr. 8/83.
__ DK 621.882 2:610.17
JUGOSLOVENSKISTANDARD
SA OBA VEZNOM
PRIMENOM
od 1983-05·18
VIJCI SA UTVROENIM OSOBINAMATehnieki uslolli
LHwpno ~Hilr)(l 17
JUSM.B 1.023
1983.
'.'
f ,;. '/.
Bolts, screws and studs with f':'-e~r,ibed quality,. Technical requirements.,iiIA <:'. ".~,\>l
"'<~~" J~ ,. ~ ~ i ~>'. ;.~.~:.; I
t ( (;" ~.;",,",._ _ r
! L (0.; .\ - (- /,1:-;'r _ J.;/ 7-
Ovaj standard je nastao revizljom standarda JUS MoB1.023 iz 1974. godine. Standard je u skladu sa stan·dardom Meaunarodne organizacije za standardiziJClju ISO 898/1 iz 1978. godine.
SADRZAJStrana
1 Predmet standarda 0 • 0 •••••••••••••••••••••••• 1
2 Oznaeavanje klase fvrstoee 0 •••••••••• 0 ••••••••••••••••••••••••••••••••• 1
1.1 Ovim standardom se utvr<1uju tehnicki uslovi za izradu vijaka sa glavom i svornih vijeka ad ugljenicnih
iii legiranih celikll (u daljem tekstu: vijak) nazivnih precnika d .:;; 39 mm, sa utvrdenim osobinama.
klase izrade A i 8, Z8 koje se ne trail.' specijalni zahtevi (npr.: lavarijivost, otpornost prema koroziji,
otpornost prema temperaturi iznad + 300°C i ispod - 50°C).
12 Ovaj standard se primenjuje i ZlI vijke od mesinga i ad drugih materijala pod uslovom da SI.' mehanicke
osobine i njihova prover8 posebno defini~u.
2 Oznacavanje klase l:vrstoce
2.1 Klasa cvrstoce vijaka oZflacllva se sa dva broja koji su odvojeni tllckom. Prvi braj predstavljll stoti deo na-
zivne vrednosti ZlItezne cvrstoee R m/1OO, l'J drug; broj desetostruku vrednost adnOSll nllzivne grllnice
razvlatenjll prema nazivnoj vrednosti zatezne cvrstoee, tj. 10 R LIR u MPa·).e mNapomene: Umnozak prvog i drugog broja odreduje 1/10 grllnice razvl11cenjll, odnosno ReL/10 u MPa· J 0
Minimalna granica razvlacenja R L odn. R 02 i minimalna zatelna cvrstoCa R jednake suIt P , m
Minima'- " •• ina nenuugljenitene zone 1 2 3nevoja,E - -H, -H -H,
2 3 ' 44.14
Mak.limllnl! dubil'lll potpunog razugljeni·0,015
,hnia,G.mm -
1) z. \'lib Zll <\.lil-ne konnrukcije >M12.
2) Pl'1rT-twf •• 28 vijke <M1G.
3) U JIubju kadil Ie IJraniee r8zvl~enje R eL rl8 moh odredit i. dezvoljeno je d<l Ie izmeri I1ranica R pO)'
5 Programi ispitivanja mehanitkih karakteristika
'Program! ispitivenjll A iB za proveru mehenltkih oJOb;ne vijaka koji koriste metode opis6n'e u t. 8 datiau u blbeli 6. Kljut programs ispitivanje.4 i 8 det ie u tabeli 5. Program 8 se obavezno koristi lJ1e godpostoje usIoy; ioprema u ispitivanie. U ostelim lIucajevima primenjivaCe se program A.
Mf'a •• Nlrnm 2
../ •......,
U sumnjivlm slucajevima pri prog:amu ispitivanja B merodavni su rezultati dobijeni ispitivanjrm oznate-
nim zvedlcorn (.). a pri programu ispitivanja A rezultati dobijeni ispltivanjem oznacenim tatkom (e).
Program ispitivanja A primenjuje se Zil ispitivanja na epruveti izradenoj cd vijaka i 28 ispitivanja na vij-
cima ciji je popretni presek stabla manji ad ispitnog preseka (As' navaja.
Tabela 5
VelitineVljCt Vijci
Md .-; 4 mm i I < 3 d 1) Md > 4 mm i I> 3 d
Ispiti vanje '"e
1) O~m vijakB sa specijalnim oblikom glave tije su spoljne mere manje od pretnika navoja d.
t J Proveril minimaloe tvrdote mofe zameni! i pro"eru zatezanjern..~ vijb1! Md > 4 i duzinom > 3 d. u c,lju pojednostavljenje. Provera/,..,~- 1J' "-. . dl A . t I-'~.~ C'.;
zeteZ8r>jeffi Je 0 U<.U)U a. /",,"" J',,'. .)'
\" \)(//~/. ".
2) T IIrdota se me" po V,kersu. Brmelu iii Rokllelu. Tvrdoca po VikeTSU je odlutuju(:a.
3) Vijci sa speci)<ilnim obli korn glllve tije su spoljne mere rnanje od pratni k.a navoja d ne ispituju Ie na zateznu tvrstocu
na kowm osloncu.
4) Sarno za vijke ;;;'M16.
5) Sarno za klasu tvrstOCe 5.6.
6) Sarno za vijke -(M16 i za \I.jke sa dufinama prekTatktm za ispitivanJl: na kosom osloncu.
7) Ako ~ primenjUle tspitivanje ria kosom oslol'lCu, onda ispitivanje na istezanje nije potrebno.
6 Oblik imere
6.1 Oblik i mere, kao i dozvotjena odstupanja od obli ka i mera. utvroeni su posebnim standardom 1lI odnosni
vijak..
Ako posebnim standardom za oblik i mere nisu predvidene tolerancije mera, onda vaie tolerancije SiD·
bodnih mera prema standardu JUS M.A 1.410, srednji stepen tacnosti.
62 Nalloj vijka se normal no izraduje u klasi tolerancije 6 g.
Granicne vrednosti mera navoja za klasu tolerancije 6 g utvrdene su u standardu JUS M.BO.045, odnosno
u S1andardu JUS M.B0.240.
Navoj vijka moie biti i u nekoj drugoj klasi toleranctje saglasno odredbama standarda JUS M.B0221.
7 Postupak i kvalitet izrade
7.1 Izbor postupka izrade vijka odreduje proizlloOac.
7.2 Vijci po ovom standardu izraduju Sf u klasama izrade A j B (finoj i srednjoj) koje su definisane:
veliCinom dozvoljenog odstupanja ad utvrdenog oblika i mera (JUS M.Bl.0291,
kvalitetom obradene povr$ine izrazenim brojem klase povdinske hrapavosti {JUS M.A 1.020}. ito:
u tabeli 7 za klasu izrade A (finu),
u tabeli 8 za klasu izrade B (srednjul.
Tabela 7 Mere u pm
Povdina Broj klase povr~inske hrapavosti
NalezuCe povrsine vijka
Povdine stabla N8 (R = 3))11Boene povrsine profila navoja a
Povrsina po dnu profila navoja (izuzev navojs za lim)
Povrsine zavrSetka izuzev pravog
Bo<';ne povrsine glave (otvor kljuca) Nl0 (Ra =0 12.5)
PovrSlne po vrhu profi la navoja proizvoljno
Ostale povr~ne N8 (Ra = 3,2)
1) Botne povr~ine profila na\loja do M5, odnosno do koraka P c O,!;i mm, moraju bit i sa brojem klase povr!inske hrapavosti N7 (Rae
• 1.6}. Botne pov~ine navo/a obradene postupkom skidanja strugotine iznad Mo. odnosno iznad koraka p. 0,5 mm. mOTaju bit;
ber III broiem klaS'! povr~inskf hrnpavost, N9 IRa" 6,3)'
Lo - 5 do iii 5,65..;s; ,Le - duiina cilindricnogdela stabla eprul/ete (Le ~ Lo + do),
L I - ukupna duilna epruvete (L t = L e + 2 R + b l.L u - duii na pasle prekida,
So - poprecni presek stabla epruvete,
R - poluprecnik zaobljenja (R ~ 4 mm).
Kod poboljSanih vijaka precnika navoja d iznad 16 mm nije dozvoljeno smanjenje pvrobitnog precnika
stabla pri izradi eprul/ete za vise od 25 % (odnosno 44 % od prvobitnog preseka stabla).
8.2 Ispitivanje zatezanjem na vijku
Vijak se ispituje zatezanjem prema t. 8.1.
Za prorilcun zatezne cvrstoee uzima se ispitni presek As po obrascu:
A =s 4
d2 + dJ___ )2 = 0,785 (d _ 0.938 Pl2, mm2
2
gde je:
d - nazivo i precnik navoja, u mm,
d] - mali precnik oal/oja, u mm,
d2 - srednji precnik nevoja, u mm,
d] - precnik jezgra navoja, = d1 - H/6, u mm,
P korak navoja, u mm,
H teorijska dublOa navoja, u mm.
Napomena: Proracunate vrednosti As date su u standardu JUS M.BO.014.
Za v,ema provere zatezne cvrstoc':e R m nil vijku mora postojati slobodno opterecena duiina navoja
;;;. 6 P. Prekld mora nastati na tom slobodnom delu navoja ill na stablu, II ne nil prelazu stabla u glavu
vijka. Brzina Opl€rec':enja oe sme preci 20 ~I!l/min. Ispitni uredaj se mora tako ugraditi da ne moze docl
do naprezanja na savijanje.
8.3 Ispitivanje tvrdoee
TvrdoCa vijka se meri na glavi, stablu iii zavrSetku vijka pusle odstranjenja eventualne povrslOske zastite
i odgovarajuce pripreme uzoraka.
Aka je maksimalna tvrdoca prevelika, onda se tvrdoea panovo meri na sredini poprecnog preseka stabla
udaljenom od zavrsetka vijka za vrednost jednog precnika d.
Provera povrsinske tvrdoee meri se na zavrSetku vljka iii na jednoj bocnoj strani (otvor kljucal glave vij'
ka. Mesto za merenje se prethodno fino obrusi iii polira da bi se merenje moglo ponoviti. Provera pav,-
slnske tvrdoce po Vikersu HV 0,3 je odlucujuca.
Tvrdoc':a po Vlkersu meri se na sredini zavrsetka vijka, prems standardu JUS C.A4.030.
TvrdoCa po Brinelu meri se na sredlOr zavrsetka vijka, prema standardu JUS C.A4.003 (F ~ 30 D21.Tvrdoca pa Rokvelu men se na sredini zavrSetka vljka, prema standardu JUS C.A4.031.
8.4 Ispitivanje ispitnim naprezanjem
Ispitivanje ispitnim naprezanjem vijaka sastoji se iz dye operacije:
a) izlaganje dejstvu utvrdene ispitne sile S (vidi sliku 2) ip
Ovo ispltivanje se odnosi samo na vijke sa glavom.
OdslOjanjc cd punog navoja na strani lzlaza navoja i nalezuee povrsine navrtke ill uredaja za spajanje mo·
ra bltl;' d. Kosi kaljeni oslonac sa merama da1im u tabeli 13 mora Sf postaviti ispod glave vijka. Vijak sa
oslonjenom glavom izlaze se delovanju sile F, u pravcu ose vijka sve do prekida (vidi sliku 3).
d2
iIi zaka!enje ad 4~
a
:#ld
rvrdoeil 45 HRC min
<..'"Stika 3
'<I::J;~ .,
~':
Sm,na 11 JU;; M.B1.023
Tabela 13
Ugao Q:'± 30'
la IIljke $a dufinama stabla bel ndvoja ;;"2d za lIijke sa nallojem do glave lIi sa stablom
bel navoja < 2 d
d C R k lase evrstotek lase evr stote
mm mm mm46,4.8.56
68,12.94.6. 4.8, 5.6
68.12.95.8.88.9.8.10.9 5.8.8.8.9.8, 10.9
.;; 6 0,5 0.7
> 6 <: 12 0.8 0,8 10' 6' 6' 4'> 12 <: 20 1,6 1,3
> 20 .;;39 3,2 1.6 S' 4' 4" 4"
Prekid mora nastupiti na slobodnom delu navaja iii na stablu.ali ne na prelazu stabla u glavu.
Pre prekida vijak mora izdrZati najmanju vrednost zatezne cvrstoce odredenu odnosnom klasom (;vrsto·
ee.Za vijke sa o8vojem do glave ispunjeni su .lahtevi OV09 ispitivanja aka pre kid pocinje na navojnom delu i
zahvata prelazni deo stabla u glavu.
8,6 Ispitivanje zilavosti po Sarpiju
Ispitivaoje iilavosti po Sarpiju Izvodi se prema odredbama standarda JUS C,A4.004 na epruvetama izra·
denim od vijaka nazivnih precni ka d ;:, , 6 mm, Epruveta se mora izrad iti iz stabla vijka. u pravcu ose,
Sto je moguCe bliie spoljnoj povrsini stabla. Zleb se izraduje na onoj stranl epruvete koja je bila dalja ad
spoljne (lOVI sine stabla.
,8.7 Ispitivanje otpornosti gtave vijka prema savijanju
Otpornost glave vijka prema savijanju proverava se prema slici 4(vrednosti C I R dale su u tabeli 13) na
vijcima, M16 koji se zbog svoje male duiine ne mogu ispitivati po odredbama t. 8.5.Posle viSe udaraca Cekicem. gillva vijka se mora savlti za ugao 90° -~. ada ne pokaie naprsline na prela-
zu stabla u glavu habela 14).
Na vijku sa navojem do glave, dozvoljava se pojava naprslina na prvom navoju do glave ukoliko se ne otki-
ne glava.
Ova ispitivanje se moze izvesti i na vijcima lnatno duiim. ali samo orijentaciono. jer za ovakve vijke vai:i
ispitivimje u1vrdeno u t. 8.5.Oebljirnt ispitne ploce mora biti iznad 2 d.
tenog martenzita i vidno smanjenje tvrdoCe u odnosu na tvrdocu osnovnog materijala koji ne sadrii cistu
feritnu strukturu.
Potpuno razugljenicenje - smanjenje ugljenlka do jasno izraienih feritnih zrnaca pri metalografijskom is-
pitivanju.
Ugljenicenje - proces obnavljanja povrslnskog ugljenika ustaljenim naCinom u pecima sa pravilnom regu-
lacijom potenCfjala ugljenika, taka da povrsinska zona dobija priblizno istu strukturu kao u jezgru vijka.
Cementacija - proces poveeavanja ugljenika u povrsinskoj zoni u odnosu na sadriaj ugljenika u osnov-
nom metalu; pri tome nastaje tamnija struktura u otpustenom martenzitu od strukture u jezgru i vidno
poveeanje tvrdoce u odnosu na asnavni materijal.
8.8.2
8.8.2.1
Metode ispitivanja
Mikroskopska metoda
Ova metoda omogucuje istovremeno odredivanje E i G. Metoda se izvodi na epruveti sa uzduznim prese·
kom koji prolazi kroz osu navaja, a naudaljenosti - d od zavrSetka viika. Sve termicke abrade vijka mo·
raju biti zavrSene pre pocetka ispltivanja.
Sua"" 14 JUS M.Bl.023
Epruvete se pri brusenju i poliranju moraju ucvrstiti u stegu sa brusenim povrsinama iii sa steznim povrsi·
nama od plastike koje su povoljnrje. Brusene povrsine se poliraju i zatim nagrizaju 3%·tnim rastvorom
azotne kiseline, time se izaziva razugljenicenje. koje se manifestuje promenom mikrostrukture. Pri ovom
ispitivanju koristi se mikroskop sa uvelicavanjem najmanje 100 : 1.
Ako se koristi mikroskop sa matiranim ekranom, razugljenitenje se neposredno meri pomocu skale.
Mikroskop sa okularom mora biti snabdeven krstom i mernom skalom.
8.8.2.2
Tabela 15
Metoda merenja tvrdoce
Ova metoda se primenjuje samo za merenje rllzugljenicenja i cementacije vijka sa korakom navoja P ~~ 1,25 rnm. Mere tvrdoce po Vlkersu HVO,3 utvrduju se na 3 mesta prema slici 6. Vrednost za E data je
u tabeli 4.
Mereu mm
I._.~.
HV] ~ HV1 - 30HV3 ~HVI +30
Slika 6
Mesto merenja 3 mora se nalaziti na pravoj koja je na rastojllnju d2/2 od osc stabla u ravni na susednom
navojku od mesta merenja 1 i 2.
Vrednost tvrdoce po Vlkersu na mestu merenja '} (HV21 mora biti jednaka iii veea od izmerene tvrdoce
na mestu 1 (HV I I umanjene za 30 HV 0,3, tj. HV] ;;. HV I - 30. Visina nerazugljenicene lone E mora od·
govarati najmanje vrednostima u tabeli 15. Vrednost tvrdoCe po Vikersu na mestu merenja 3 (HVl) morll
biti jednaka iIi manja ad vrednosti izmerene tvrdoce na mestu 1 (HV11 uveeane za 30 HVO;3, tj.
HV3 :< HV1 + 30.Potpuno razugljenlcenje do odgovarajucih maksimalnih vrednosti uvrdenih u tabeli 4 ne moie se utvrdi·
ti metodom merenja tvrdoce.
Napomenll: Potrebno je pailjivo rllzlikovati da Ii je stvarno povecanje tvrdoCe prouzrokovano ugljenice·
njem iii hilldnom deformacijom povrsine. Tvrdocll metalll nastala hladnom deformacijom
povr~ine moze se smanjiti naknadnim fllzugljenicenjem.