1. UTJECAJ ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA
1.1. UTJECAJNI FAKTORI
U ovom dijelu navedeni su neki od najznaajnijih faktora koji su
mjerodavni za ocjenu opasnosti od udara elektrine struje. To su:
jaina struje, vrijeme proticanja struje, frekvencija struje, put
struje kroz ljudsko tijelo, impedansa ovjeijeg tijela itd.
12.1.1. Jaina struje
U Tabelama 12.1. i 12.2. date su vrijednosti jaine struje kvara
i njene manifestacije na ovjeka prema Weberu. U Tabeli 12.1. dat je
nivo fiziolokog djelovanja u funkciji jaine izmjenine struje koja
protie izmeu dvije ruke, a u Tabeli 12.2. nivo fiziolokog
djelovanja u funkciji jaine izmjenine struje koja protie putanjom
noga noga
Tabela 12. 1.Fizioloko djelovanje struje
Izmjenina struja 50 Hz (mA)
Fizioloko djelovanje
do 1Bezopasna struja, moe dugotrajno proticati kroz ovjeka uz
lagano i malo stezanje miia.
2-4Treperenje miia u prstima do podlaktice.
5-7Neugodni lagani gr u laktu.
10-15Granica kontrole miia i njihovog pokretanja, neprijatno za
podnoenje. Maksimalna vrijednost struje kada se moe otpustiti vodi
je 10 (mA) za ene i 15 (mA) za mukarce.
15-25Kontrakcija miia je tako jaka da ovjek ne moe ispustiti
vodi struje.
25-50Nepodnoljiv bol, oteano dihanje i snana kontrakcija
miia.
100Pri proticanju kroz organizam due od 1-2 (s) javljase
treperenje srca, opasno po ivot.
500Opasno po ivot, paraliza organa za dihanje, opekotine na
mjestu dodira.
16Tabela 11. 2. Fizioloko djelovanje struje
Izmjenina struja 50 Hz (u mA)
Fizioloko djelovanje
3-4Jedva osjetno trnjenje ispod zglobova.
4-5Lagano koenje zglobova.
6Stezanje zglobova.
9-10Jako stezanje zglobova.
12-13Poetni osjeaj grenja u Ahilovoj peti.
18Gr u nogama.
25Gr listova do koljena, ne osjea se sklonost padanju,koljena
pokretljiva.
12.1.2. Vrijeme proticanja struje
U principu, vai pravilo da struje koje protiu krae vrijeme mogu
biti i ne to jaeg intenziteta, dok struje koje protiu due vrijeme
moraju biti slabijeg intenziteta.U Tabeli 12.3. date su granine
vrijednosti opasnih struja u funkciji duine vremena proticanja
(prema HD 637 S1:1999).
Tabela 12.3. Opasne struje
Trajanje greke(s)Opasne struje(mA)
0,05900
0,1750
0,2600
0,5200
180
260
551
1050
Na Slici 12.1. date su granine vrijednosti izmjerene struje koja
protie kroz ovjeijetijelo, u funkciji vremena proticanja struje,
prema TC IEC 64.Na slici je L konvencionalna referentna kriva prema
kojoj se uspostavljaju vremena iskljuenja u ovisnosti od oekivanog
napona dodira za mjeru zatite automatskim iskljuenjem
napajanja.
10 000
a b L c1 c2 c3
1000
Vrijeme proticanja struje (ms)100
20
1234100,1 0,5 1 10 100 1000 10000Struja koja prolazi kroz
ovjeije tijelo (mA)
Slika. 12. 1. Zone vrijeme/struja za naizmjeninu struju (15 do
100 Hz)koja prolazi kroz ovjeije tijelo
U Tabeli 12.4. dat je odgovarajui opis zona.ZonaFizioloko
djelovanje
1 (do isprekidane prave a)Obino bez ikakve reakcije.
2 (izmeu isprekidaneprave a i krive b)Obino bez tetnog fizikog
djelovanja.
3 (izmeu isprekidanekrive b i krive c1)Obino bez organskog
oteenja. Mogue grenje miia, tekoe sa disanjem i poremeaj sranog
ritma, ukljuujui treperenje pretkomore i prolazne zastoje rada srca
bez treperenja komore, poveane sa jainom struje i trajanjem
proticanja.
4 (iza krive c2)Isto kao u zoni 3; vjerovatnoa pojavetreperenja
komore oko 5% na krivoj c2, oko50% na krivoj c3 i vea iznad krive
c3.Poveanjem jaine struje i trajanjaproticanja moe se pojaviti
patofiziolokodjelovanje.
Na Slici 12.2. date su granine vrijednosti istosmjerne struje
koja protie kroz ovjeije tijelo, u funkciji vremena proticanja
struje, prema Tehnikom komitetu 64 IEC.
10 000
1000
Vrijeme proticanja struje100
10
abc0,1 1 10 20 50 100 500 1000 10000Struja koja prolazi kroz
ovjeije tijelo
Slika 12.2. Zone vrijeme/struja za jednosmjernu struju koja
prolazi kroz ovjeije tijelo
U Tabeli 12.5. dat je odgovarajui opis zona.
Tabela 12. 5.
ZonaFizioloko djelovanje
1Obino bez ikakve reakcije.
2Obino bez tetnog fizikog djelovanja.
3Obino bez organskog oteenja. Poveanjem jaine struje i trajanja
proticanja mogui su prolazni poremeaji u formiranju i provoenju
sranih impulsa.
4Vjerovatna pojava treperenja komore. Poveanjem jaine struje i
trajanja proticanja oekuju se uz pojave iz zone 3. i druga
patofizioloka djelovanja, kao to su naprimjer teke opekotine.
1.1.3. Frekvencija struje
Struje niskih frekvencija (50-60 Hz) predstavljaju najopasnije
struje. Te struje su najee u upotrebi kako u industriji tako i u
irokoj potronji. Struje visokih frekvencija manje su opasne po
ivot, a u izvjesnim sluajevima su i korisne.
1.1.4. Put struje kroz ljudsko tijelo
Iz prethodnih tabela vidi se da je mnogo vea opasnost pri
prolazu struja kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove. Do
toga dolazi kada struja prolazi putem rukaruka ili ruka noga. 90%
smrtnih sluajeva nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom
jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u kontaktu sa
uzemljenjem.
Na Slici 12.3. dati su primjeri nastanka nesretnih sluajeva.
L1L2L3PEN
a)
L1L2L3PEN
b)
Slika 12. 3. Primjerni nastanka nesretnih sluajeva1.1.5.
Impedansa ovjeijeg tijela
Impedansa ovjeijeg tijela ovisi o dva elementa:najvjerovatnijeg
puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo iuvjeta okoline sa aspekta
prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom.
Impedanse ekvivalentnih strujnih krugova
Za sluaj zatvaranja strujnog kruga stopalotijelostopalo,
ekvivalentna shema je data na Slici 12.4.Zbog sigurnosti uvijek
mora biti I IB.Otpor ovjekove noge (stopala) je:
R 4b
, ( 12.1.)
gdje je: specifini otpor homogenog tla (m),b ekvivalentni
poluprenik stopala (m) cca 0,08.
RS
U RST R
RS
I
dKOR= 1 m
Slika 12.4. Strujni krug napona koraka
I struja u strujnom krugu stopalotijelostopalo,RA ukupni
efektivni otpor u krugu kvara,IB struja definirana u uvodu,R otpor
ovjeijeg tijela (uzima se 1000 ).
U proraunu treba uzeti u obzir i meusobni otpor izmeu stopala,
RST, koji je jednak:
RST
, ( 12.2.)2dKOR
gdje je: dKOR rastojanje izmeu stopala (m).
U ovom sluaju stopala su postavljena u seriju pa je ukupan otpor
jednak:
R 2 b d
2(RS RST ) . ( 12.3.) 4 2
KOR
Za povrinu stopala 200 (cm2) i prosjenu duinu koraka od 1 (m), R
= 6 (). Ukupan efektivan otpor u krugu je:
RA R 2(RS RST ) . ( 12.4.)
Za sluaj zatvaranja strujnog kruga rukadva stopala, ekvivalentna
shema je data na Slici12.5.
I
I UR
RS
} RSTRS
Slika 12.5. Strujni krug napona dodira
U ovom sluaju stopala su postavljena paralelno pa je:
1R RS RST , ( 12.5.)2
a ukupan ekvivalentan otpor kruga napona dodira jednak je:
1RA R:
RS RST . ( 12.6.)2Za povrinu stopala 200 (cm2 ) i prosjenu duinu
koraka od 1 (m) dobije se: R = 1,5 ().
Naponi dodira i koraka manji su za padove napona na prijelaznoj
otpornosti kontakta stopalotlo i meusobnog otpora izmeu stopala.
Tako se dobije da je napon dodira jednak:
U U U 1 R R
U . ( 12.7.)D 1 2 S
ST
1 R R R RS RST
1 S ST
2 2 R
Za b = 0,08 (m), R = 1000 () i dKOR = 0,5 (m) dobije se:
Za napon koraka dobije se:
U U (V) .D 1 1,725 103 U U U 2 R R
U . ( 12.8.)
K R 2R R
S
ST
R R S ST
1 2
S ST RZa b = 0,08 (m), R = 1000 () i dKOR = 1,0 (m) dobije
se:
U U V.K 1 5,93 103
Impedansa ovjeijeg tijela ovisno o uvjetima okoline
Vrijednosti ukupne impedanse ovjeijeg tijela, date u Tabeli
12.6., vae za put struje rukaruka ili rukastopalo, za velike
povrine dodira (50 do 200 cm2) i suhe uslove (ANNEX C, HD 637
S1:1999).
Tabela 12. 6.Napon dodira (V)Vrijednosti ukupne impedanse
ovjeijeg tijela ()koje nisu prekoraene kod x (%) stanovnitva
5%50%95%
25175032506100
50145026254375
75125022003500
100120018753200
125112516252875
220100013502125
70075011001550
100070010501500
Asimptotska vrijednost650750850
Uzimajui u obzir uvjete iz prakse, mogu se identificirati tri
tipine situacije:
Situacija 1Situacija 2Situacija 3
Suhe ili vlaneprostorije Suha koa Mokre prostorije Mokra koa Pod
male Uslovi potapanja Bez elektrine otpornosti koe
Pod dovoljne elektrine otpornosti
elektrineotpornosti
Bez elektrine otpornosti okolnih zidova.
Za situacije 1 i 2 moe se pisati da je impedansa:Z1 = 1000 + 0,5
Z5% () i Z2 = 200 + 0,5 Z5% ().Z5% je naznaena vrijednost impedanse
ljudskog tijela od koje manju vrijednost ima, smatra se, samo 5%
cjelokupnog stanovnitva (date u Tabeli 12.6.).U Tabeli 12.7. date
su impedanse u ovisnosti o oekivanom naponu dodira, a na Slici
12.6. je dato najvee trajanje dozvoljenog napona dodira za
situaciju 1 (kriva L1) i situaciju 2 (kriva L2
Tabela 12. 7.
Oekivani napon dodira Ud (V)Situacija 1Situacija 2
Z1()I(mA)t (s)Z2()I(mA)t (s)
251075235
501725295925540,47
751625460,60825910,30
901600560,457801150,25
1101535720,367301510,18
15014751020,276602270,10
22013751600,175753830,035
28013702040,125704910,020
35013652560,08565620
50013603680,04560893
10000
Trajanje napona dodira (ms)1000
100
L2 L1
201010 20 100Napon dodira
200
1000
Slika 12.6.
Impedansa ovjeijeg tijela u funkciji napona dodira data je na
Slici 12.7. Sa slike se lahkomoe odrediti vrijednost Z5%.
R(
5000
4000
3000
2000
1000
suhe
500
vlane
100
200
300 400 500
600 700 800 900
1000
Ud(VSlika 12.7.Vidi se da na vrijednost impedanse ima direktan
uticaj vrijednost dodirnog napona. Tako npr., ako se radi o suhoj
prostoriji odnosno suhoj koi (gornja kriva), sa dodirnim naponom
od220 (V), otpor ovjeka je cca 3000 (), a ako se radi o vlanoj
prostoriji odnosno vlanoj koi, taj otpor, za isti naponski nivo, je
1300 (). Za suhe prostorije i dodirni napon od 380 (V)otpor ovjeka
je 220 ().
1.2.DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA
1. 2.1. Djelovanje naizmjenine struje
Ve je ranije konstatirano da elektrina struja, vea od 50 (mA), u
tijelu ovjeka najee izaziva nesvjesticu, a za veinu ljudi, u
ovisnosti o duini vremena proticanja, je i smrtonosna.
Definiraju se sljedee karakteristine vrijednosti struje kroz
ovjekovo tijelo:
prag opaanja, prag otputanja, prag treperenja srane komore.
to se tie granice mogunosti registriranja struje greke (prag
opaanja), ona je u funkciji dodirne povrine, vlanosti, pritiska
dodira kao i individualnih fiziolokih karakteristika osobe.
Generalno, moe se uzeti da je ova vrijednost 0,5 (mA).Vrijednost
praga otputanja ovisi o parametarima, kao to su dodirna povrina,
oblik vodia, pad napona, i individualnih fiziolokih karakteristika
osobe. Prag otputanja je razliit za ene i za mukarce. Uzima se da
je 10,0 (mA) za ene, a 15 (mA) za mukarce. Kod jaih struja se,
uglavnom, ne moe otpustiti vodi pod naponom.Prag treperenja srane
komore ovisi o fiziolokim osobinama osobe kao to su npr. anatomija
tijela, stanje sranog organa i sl. Osim toga, na prag treperenja
direktno utiu duina vremena proticanja struje i njenog puta. Ako se
radi o duini trajanja proticanja struje kvara veoj od jednog punog
ciklusa srca, prag treperenja se znatno smanjuje. Za strujne udare
koji traju krae od 0,1 (s), pojavljuje se treperenje srane komore
kada je struja kvara vea od 500 (mA). Strujni udari jaine struje
preko 500 (mA), koji traju due od jednog sranog ciklusa, mogu
izazvati privremene zastoje rada srca. Ako se radi o vrijednostima
struje greke, koje postaju opasne po ivot, srce prestaje raditi kao
pumpa i tako srani miii poinju treperiti. Ovo treperenje ne
prestaje ni poslije dueg vremena. Dolazi do odumiranja dijelova
organizma i stvaranja ugruaka krvi, pa i u mozgu. to se tie
manifestacija na nervni sistem, dogaaju se pojave kao npr. poslije
prestanka djelovanja elektrine struje, oduzetost dijelova tijela,
smanjenje refleksa, isprekidan i otean govor i slino.Smatra se da
je treperenje srane komore glavni uzrok smrti od elektrinog udara.U
sluaju udara elektrinom strujom reda 1 (A) i veom, oslobaa se
velika toplotna energija. Elektrina struja kvara kroz ovjeije
tijelo ide miiima, na kojima zbog R I2 stvara unutranje opekotine,
esto vee i od povrinskih opekotina.Unesreeni, u momentu udara, pada
u nesvijest, koja moe potrajati relativno kratko. Ovo obino i
zavara unesreenog. Prilikom prolaska struje veeg intenziteta kroz
miie ovjeka, oni dobiju izgled kuhanog mesa, izluuju miinu boju
mioglobin, koji prenosi kisik. Ako mioglobin pone cirkulirati po
krvi, i bubrezi ga poinju izluivati, to je za njih otrov. Tako
unesreeni umire od posljedica trovanja. Kljuni organi, koje treba
spaavati poslije udara, jesu bubrezi. Tek poslije toga dolaze na
red opekotine, prijelomi i slino.
1.2.2. Djelovanje istosmjerne struje
Prag opaanja kod djelovanja istosmjerne struje, uglavnom, ovisi
o istim parametrima kao kodizmjenine struje kvara. Za razliku od
izmjenine struje, samo se moe osjetiti ukljuenje i prekidanjestruje
i nema drugih osjeaja koji se mogu registrirati tokom proticanja
struje kvara na nivou pragaopaanja (cca 2 (mA)).
Za razliku od izmjenine struje, prag otputanja za istosmjernu
struju nije mogue definirati za struje koje su ispod vrijednosti od
priblino 300 (mA). Samo moment ukljuivanja i prekidanja struje
izaziva bolove i kontrakciju miia.
Prag treperenja ovisi o fiziolokim i elektrinim parametrima.
Kod udara koji traje due od sranog ciklusa, prag treperenja za
istosmjernu struju je nekoliko puta vii od praga treperenja za
izmjeninu struju. Kod udara koji traje krae od 200 (ms), prag
treperenja priblino je isti kao za efektivnu vrijednost izmjenine
struje.
Struje vrijednosti ispod priblino 300 (mA), osjeaju se tokom
proticanja u ekstremitetima kaotoplota. Vrijednosti struja iznad
300 (mA) esto izazivaju nesvjesno stanje.
1.3. NAPON DODIRA I STRUJA KROZ OVJEKA
1.3.1. Odnosi izmedju dodirnog napona i struje kroz ovjeka
Odnos izmeu struje kroz ovjeka i vremena trajanja struje greke
dat je u Tabeli 12.3. S obzirom nato da je vrijednost struje kroz
ovjeka u direktnoj vezi sa ukupnom njegovom impedansom, taj
odnosje, takoer, ve dat (Tabele 12.6. i 12.7).
U Tabeli 12.8. date su proraunske vrijednosti dozvoljenih napona
dodira UD kao funkcija trajanja struje kvara tF .
Tabela 12. 8.
Trajanje greke (s)Dozvoljeni napon dodira (V)
1080
1,1100
0,72125
0,64150
0,49220
0,39300
0,29400
0,20500
0,14600
0,08700
Tabela 12.8. prikazana dijagramom izgleda kao na Slici 12.8.
UD1000
600
400
200
100
60
40
20
100,1 0,2
0,4
0,6 1,0
2,0
5,0
10,0
Slika 12.8. Dodirni napon UD u ovisnosti o vremenu tratj(asn) ja
struje kvara
Naprijed dati dijagram i tabela su prema vaeem evropskom
standardu POWER INSTALLATIONS EXCEEDING 1 kV a.c., HD 637 S1. Ovaj
standard CENELEC-a je, u ovom dijelu, usaglaen sa radnim
prijedlogom TC 64 IEC, System enginering and erection of electrical
power installations in systems with nominal voltage above 1 kV
a.c.. Uporede li se doputene vrijednosti napona dodira prema TC 64
IEC sa vaeim tehnikim propisima, vidi se da su u podruju podeenja
relejne zatite u srednjenaponskim mreama, doputeni znatno vii
naponi dodira. Tako je npr. za uobiajeno vremensko podeenje relejne
zatite u 10 (20) kV mreama od t = 0,5 (s), doputeni napon
dodira:
prema IEC standardu UD = 210 (V) u TT mreama prema domaim
propisima UD = 160 (V) u TN mreama prema domaim propisima UD = 80
(V).
12.3.2. Proraun dodatnih otpora
Ve je ranije reeno da se za dodirni napon moe napraviti slijedea
ekvivalentna shema:
I
R UDU
RS + ROB
Slika 12. 9. Shema kruga dodirnog napona
Na ovoj shemi je:
U napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog
izvora u ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira,RS + ROB
prijelazni otpor stajalita + otpor obue. Ako se ne uzima u obzir
prijelazni otpor obue umjesto napona U, u proraunu se uzima napon
UD sa dijagrama na Slici 10.8.,R ukupna impedansa ovjeka,I struja
kroz ovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli
12.3.,UD dodirni napon (V),tF vrijeme trajanja greke (s).
1. 4. PRUANJE PRVE POMOI
Glavno naelo pri pruanju prve pomoi kod udara elektrine struje
je brzina djelovanja. To znai da treba to prije osloboditi
unesreenog od djelovanja struje (kontakta sa vodiem pod naponom),
pa tek onda poeti oivljavanje ukoliko unesreeni ne die ili mu srce
ne radi.
1.4.1.Oslobadjanje od djelovanja elektrine struje
Procedura oslobaanja unesreenog od djelovanja elektrine struje
ovisi kako o okolnostima pod kojima se nesrea desila, tako i o tome
da li se radi o struji niskog ili visokog napona. Prvi, neupitan,
korak je iskljuivanje napona u onom dijelu postrojenja koji je u
kontaktu sa unesreenim.
Treba napomenuti da je granica visoki/niski napon 1000 (V).Ako
se radi o niskom naponu, odvajanje unesreenog od postrojenja pod
naponom moe se realizirati na vie prikladnih naina:
iskljuivanje napona pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem utikaa
ili osiguraa, presijecanje vodia izoliranim klijetima, odvajanje
unesreenog izoliranom (suhom) motkom kukom, povlaenje unesreenog za
njegovu odjeu.
Napomena: Za sve vrijeme odvajanja unesreenog od kontakta sa
postrojenjem pod naponom, spasilac mora biti u izolacionoj obui i
ne smije dodirivati zidove konstrukcije ili drugu osobu.Ako se radi
o visokom naponu, odvajanje unesreenog od kontakta sa postrojenjem
pod naponom vriti preko prekidaa ili sklopki. Prije toga, unesreeni
se ni u kom sluaju ne smije dodirivati (ak niti pomou izolacionih
sredstava). Poslije iskljuenja, treba iskljuene dijelove
uzemljiti.
Odvajanje unesreenog od kontakta sa visokim naponom vri se pomou
kuka, motki iliklijeta, uz koritenje gumenih izama i rukavica.
1.4.2. Oivljavanje
Poslije odvajanja unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod
naponom, treba provjeritida li unesreeni: krvari, die i radi li mu
srce.
Ako se radi o krvarenju, treba ga zaustaviti.Ako se utvrdi da je
to potrebno, treba odmah poeti sa slijedeim mjerama oivljavanja na
licu mjesta:
vjetako dihanje u sluaju prestanka disanja, masaa srca u sluaju
prestanka rada srca, i kombinirane metode oivljavanja u sluaju
prividne smrti (prestanak dihanja i radasrca).
Odmah obavijestiti prvu bliu zdravstvenu hitnu ustanovu.
Oivljavanje e imati izgleda samo u sluaju da stanje prividne
smrti ne traje due od 10do 15 minuta.
Vjetako dihanje sastoji se u udahnjivanju zraka kroz usta
unesreenog. Tre ba ga izvoditi brzo i tano odreenim redoslijedom.
Unesreeni se poloi na lea, srednjim prstom provjeri prohodnost usne
upljine. Ako se konstatira da u usnoj upljini ima krvi, predmeta i
slino, to se odstrani kaiprstom omotanim gazom.
Spasilac klekne pored glave unesreenog, jednom rukom potisne
vilicu naprijed i prema gore, tako da donji zubi budu ispred
gornjih, a usne stisnute da ne proputaju zrak, dok drugu ruku stavi
na tjeme i glavu mu zabaci to vie unazad. Takav poloaj glave treba
odravati za sve vrijeme vjetakog disanja kako bi se sprijeilo
upadanje jezika u drijelo.
Duboko udahnuvi, spasilac obuhvati usnama nos unesreenog i snano
izdahne kroz nozdrve, udahnuvi mu tako zrak. Posmatra da li se
grudni ko iri, i ako je to sluaj, odmakne svoja usta da bi
ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim stezanjem grudnog koa.
Ako se osjeti otpor prilikom udahnjivanja i ako se grudni ko ne
iri, provjeriti da nije opetzaepljen dini put.
Ako se ne osjeti otpor prilikom udahnjivanja, a grudni ko se
ipak ne iri, znai da zrak ide u eludac. Odmah treba pritisnuti
stomak unesreenog kako bi zrak izaao iz eluca.
Prvih desetak udahnjivanja izvode se brzo i uzastopno, a potom
se udahnjivanje produiravnomjerno, u ritmu normalnog disanja.
Udahnjivati se moe i preko gaze ili druge tanke tkanine.Vjetako
disanje traje sve dok se ne uspostavi prirodno disanje ili dok
ljekar ne pone s davanjem kisika ozlijeenom.
U sluaju prestanka ili jako slabog rada srca, odmah treba poeti
sa spoljanjom masaom. Kada treba poeti s masaom, moe se vidjeti po
slabom pulsu na arterijama vrata, ruke ili bedra, a zjenice su
proirene i unesreeni ima mrtvaki izgled.
Tada odmah treba kleknuti pored unesreenog, s njegove desne
strane, preklopiti dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i
poloiti ih na donji dio grudnog koa. Svake sekunde pritisne se tako
jako da se grudni ko ulegne za 3-5 (cm). Nakon pritiska, ruke treba
opustiti ime se omoguuju irenje grudnog koa i punjenje srca
krvlju.
Spoljanja masaa srca izvodi se 5-10 minuta i ako se u tom
periodu ne uspostavi normalan rad, izgledi su neznatni da bi ono
moglo proraditi.
U sluaju kada istovremeno prestanu dihanje i rad srca, treba
primijeniti kom biniranumetodu, to znai naizmjenino vjetako dihanje
i spoljanja masaa srca.
UTJECAJ STRUJE NA IVOTINJE I BILJKE
Elektrika i elektronika, informatika, robotika
Svaka struja, koja je nosilac energije ili informacija praena je
odgovarajuim zraenjem oblika koji moe izazvati poremeaje I koji
prodire svuda. Projektant odgov arajuih ureaja mora o tome vodti
rauna.