RIBOLOVNA ASOCIJACIJA JPZ - FISHING ASSOTIATION ADRIATIC DANUBIAN XIII KUP JADRANSKO – PODUNAVSKIH ZEMALJA U SPORTSKOM RIBOLOVU 2018.GOD. DISCIPLINA “LOV RIBE UDICOM NA PLOVAK”- EKIPNO I POJEDINAĈNO Jezero Drenova Prnjavor, 27.-29. Jul 2018. godine Takmiĉarska staza jezero Drenova
16
Embed
DISCIPLINA “LOV RIBE UDICOM NA PLOVAK” EKIPNO I … · Vrste riba i dozvoljeni lov Takmiĉenje će se organizovati na stazi Jezera Drenova udaljenoj oko devet kilometara od grada
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
JADRANSKO – PODUNAVSKIH ZEMALJA U SPORTSKOM RIBOLOVU
DISCIPLINA ”LOV RIBE UDICOM NA PLOVAК”
EKIPNO I POJEDINAĈNO – SENIORI I SENIORKE
JEZERO DRENOVA- PRNJAVOR 27.-29. JUL 2018. GODINE
Poštovani sportski prijatelji, Posebna nam je ĉast pozdraviti Vas u ime Sportsko ribolovnоg saveza Bosne i Hercegovine i
u ime organizacionog odbora 13 KUP- a Jadransko podunavskih zemalja u sportskom ribolovu
disci-plina “Lov ribe udicom na plovak”. Organizator KUP- a ove godine je SRS BiH, a domaćin i tehniĉki organizator je Sportsko
ribolovno društvo „Ukrinski cvijet“ Prnjavor. Ţelja nam je da i ove godine nastavimo druţenja, uĉvrstimo naša stara sportska prijateljstva,
predstavimo Vam nam naše SRD „Ukrinski cvijet“ i naš grad Prnjavor. Nadamo se i vjerujemo da ćemo vam biti dobri domaćini, a na predstojećem takmiĉenju koje
ćemo organizovati ţelimo svima puno sportske sreće a neka pobijede oni koji su najbolji. Ţelimo Vam dobrodošlicu i prijatan boravak u Prwavoru, uz ribarski pozdrav BISTRO.
Prnjavor je grad i sjedište istoimene opštine u Republici Srpskoj, BiH. Nalazi se
izmeĊu Dervente i Banje Luke. Po popisu stanovništva 2013. u Bosni i Hercegovini, a prema
konaĉnim podacima za Republiku Srpsku koje je izdao Republiĉki zavod za statistiku, u
naselju Prnjavor je ţivjelo 7.651 lice.
Krajem 19. vijeka, prostor opštine Prnjavor, tada rijetko
naseljen, nastanjuje stanovništvo iz Istoĉne i Centralne Evrope. Posredstvom masovnih
migracija, a zahvaljujući politici Austrougarske, opština Prnjavor poprima fizionomiju
multietniĉkog prostora. Prema nekim podacima, krajem 20. vijeka, na podruĉju opštine
Prnjavor bilo je nastanjeno oko 20 razliĉitih etniĉkih grupa, te je Prnjavor s pravom bio
prozvan „Mala Evropa“ ili „Evropa u malome“. Prvi doseljavaju Italijani, 1881. godine i
naseljavaju opštinsko selo Štivor. U jesen 1894. godine, u Maćino brdo stiţu Ĉesi i prema
nekim vjerovanjima donose krompir u Bosnu i Hercegovinu. Podruĉje bivšeg prnjavorskog
sreza 1892. godine nastanjuju Poljaci. Po završetku Drugog svjetskog rata Vlada Poljske je
pozvala Poljake koji su migrirali iz zemlje da se vrate. Napuštajući tada prostor opštine
Prnjavor govorili su: “Mi smo ljudi sa dva srca, jedno nam je u Poljskoj, a drugo u raspjevanoj
Bosni”. Prve njemaĉke porodice prostor opštine Prnjavor naselile su 1888. godine, a deset
godina kasnije ove prostore poĉeli su naseljavati Ukrajinci. Naseljavanje MaĊara trajalo je od
1900. do 1910. godine. U manjem broju podruĉje opštine naseljeno je Slovacima, Bugarima,
Rumunima i pripadnicima drugih naroda. Dolazili su u konjskim zapregama donoseći sa
sobom razliĉitu etnologiju i etnografiju i ostavljajući zauvijek utisnut peĉat svojih obiĉaja,
navika i kulture. Zajedniĉki ţivot na ovim prostorima, poĉesto obiljeţen i burnim
dogaĊanjima, stvorio je ambijent uvaţavanja i tolerancije, koji je već decenijama karakteristika
Prnjavora. Zato s ponosom i danas nosimo nadimak „Mala Evropa”.
Na teritoriji glavnog grada nalaze se dvije gradske opštine (Tuzi i Zeta) i 141 seosko naselje sa
66 mjesnih zajednica.
TURISTIĈKI POTENCIJAL PRNJAVORA
Opština Prnjavor raspolaţe velikim turistiĉkim potencijalom. Podruĉje prnjavorske opštine
obiluje razliĉitim prirodnim bogatstvima i posebnim kulturno-turistiĉkim motivima. U tom
smislu, na podruĉju opštine se moţe izdvojiti više turistiĉkih lokaliteta.
BANJA KULAŠI
Oko 14 kilometara od Prnjavora, na pravcu za Teslić, podno planine Ljubić (596m n.v.) nalazi se
Banja Kulaši. GraĊena je pored izvora sa izuzetno ljekovitom i jedinstvenom visokoalkalnom
sulfidno oligomineralnom hipotermalnom vodom od 28,8°C koja je bakteriološki potpuno sterilna
s konstantnom kvalitetom i nevjerovatno visokim pH faktorom od 11,75 a po sadašnjim
saznanjima u Evropi i u svijetu do sada, pored ovog izvora, nije poznat ni jedan sliĉan izvor.
Nakon najnovije analize ljekovite termomineralne vode, koju je proveo SGS Institut Fresenius
GmbH iz Taunussteina - Njemaĉka, saznali smo da u njihovoj evidenciji ne postoji drugi i sliĉan
izvor. Tako ljekovita voda Banje Kulaši ostaje jedinstvena i jedna jedina. Naroĉito je efikasna kod
lijeĉenja: psorijaze, neurodermitisa, ekcema kao i kod mnogih koţnih bolesti; kod bolesti bubrega
i mokraćnih puteva (kamenac bubrega i mokraćnog mjehura, hroniĉnih infekcija); bolesti organa
za varenje (gastritis, ĉir na ţelucu); bolesti żenskih polnih organa; povišen krvni pritisak,
holesterol, dijabetes tip 2; posljedica tjelesnih povreda i lokomotornog aparata (reumatizam).
MANASTIR STUPLJE Jedan od najvrednijih kulturno-istorijskih spomenika na ovom podruĉju je manastir Stuplje, koji se nalazi na granici prnjavorske i ĉelinaĉke opštine uz rijeku Manastirku. Manastir je bio posvećen Svetom Arhangelu Mihailu pa se oblast iznad njega zvala Mihailovac, kao što se i danas zove. Pretpostavlja se da je manastir Stuplje izgraĊen u XIII vijeku, otprilike kada i
manastir Liplje (1249. godine), te su zbog toga u knjigama uvijek zajedno pominjani. Temelji manastira Stuplje pronaĊeni su tek sredinom 1994. godine i od tada traje obnova ovog srednjovjekovnog manastira.
ERGELA VUĈJAK
Opštini Prnjavor pripada još jedno bogatstvo, ĉija se vrijednost ne moţe procijeniti. Rijeĉ je
o lipicanerskoj ergeli Vuĉijak, najstarijem preduzeću na podruĉju opštine osnovanom aprila
1946. godine. Ime je dobilo po obliţnjem uzvišenju Vuĉijak i predstavlja ogranak slovenaĉke
ergele u Lipicama. Danas u njoj egzistira pedesetak grla lipicanera, uz posebnost postojanja više
rasplodnih linija i rodova, što garantuje veliki genetski potencijal ove prestiţne rase konja.