Upravljanje rizikom likvidnosti UNIVERZITET U ZENICI EKONOMSKI FAKULTET Smjer: Računovodstvenrev!js"menad#ment O$radov% Nedm U&RAVL'AN'E RIZIKOM LIKVI(NOSTI Seminarski rad mentor: prof. dr sc.Željko Škuljević mr. sc. Spahija Kozlić Zenica, juli !". 0
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
koji mo1u djelovati direktno ne1ativno na sposo*nost *anke da zara3uje ili indirektno na njenu
sposo*nost da se prila1odi tim izmjenama@
(. I ? rizik kamatne stope ? rizik koji se javlja usljed promjene kamatnih stopa, koje su u
savremenim uslovima visoko1 stepena konkurencije na finansijkom tr5i&tu date za poslovne
*anke, jer na njih *anke pojedina)no nemaju prete5no1 uticaja, već se tr5i&no formiraju@
$. C ? rizik korisnika ? rizik koji je vezan za mo1ućnost da klijent *anke *ude preuzet od
konkurentskih *anaka. 2u su u najvećem riziku najveći klijenti *anaka oko kojih se vodi pravi
tr5i&ni rat jer od njihovih depozita i plasmana *anke zavise@
'. K A rizik adekvatnosti kapitala ? rizik solventnosti ? ukoliko se poka5e realnim da su se
materijalizovali naprijed navedeni rizici, to mo5e dovesti do rizika da je u1ro5ena solventnost.
Z*o1 to1a *anka ulazi u zonu neuskla3enosti sa standardnima *ankarsko1 poslovanja koji su
inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo.,+*+ Vrste r!"a
U literaturi koja tretira o*last upravljanja rizicima finansijskih institucija Bfinancial institutions
risk mana1ement; Ctaksonomija(< finansijskih rizika postala je *o1atija kako je upravljanje tim
rizicima evoluiralo. -a ipak, ta taksonomija do danas ostala nepotpuna. Za*ilje5ena su razna
nastojanja da se upotpuni. U nastavku ću navesti neke od njih.
ark DareE i >ene . Stulz dr5e da se finansjki rizici mo1u razvrstati na tipova:
a; Ctr5i&ni rizik Bmarket risk;
*; kreditni rizik Bcredit risk;
c; operativni rizik Boperational risk;
d; rizik likvidnosti BliFuiditE risk;
e; strate&ki rizik Bstrate1ic risk;
f; poslovni rizik B*usiness risk;
1; rizik modela Bmodel risk; i
h; sistemski rizik BsEstematic risk; $<
%ldfield i Santonomero za1ovaraju stajali&te da se rizici vezani za provizije finansijskih uslu1a
razlikuju prema tipu pru5ene uslu1e. -rve )etiri uslu1e Bori1inacija, distri*ucija, servisiranje i
pakovanje; olak&avaju kupcima i prodavcima finansijskih instrumenata pristup tr5i&tu i izla5u one
" #asonomi$a % naua o osnovama reda, ras&ore'ivan$a, sistematiza(i$e u neo$ struturi,sistematia4 Stu)z, *.M., +are, M., The Risks of Financial Institutions, -ationa) Bureau o /(onomi(*esear(!, Massa(!usett, 200.
koji ih pru5aju malom riziku dok ostale dvije uslu1e Bposredovanje i pravljenje tr5i&ta;
zadr5avaju najveći dio rizika ponu3enih uslu1a. 2ako da se rizici onda mo1u podijeliti na:
a; Csistemski rizik BsEstematic risk;
*; kreditni rizik Bcredit risk;
c; rizik sau1ovara)a BcounterpartE risk;
*; operativni rizik Boperational risk;
e; zakonski rizik Ble1al risk; '<
Slika 1. Dekomponovanje rizika finansijske institucije
Izvor: Oldfield, G.S., Santomero, A.M., !e "lace of #isk Mana$ement in %inancial Institutions ,
&niversit' of "enns'lvania, "enns'lvania, 1(()., str. *1.
,+,+O78te metode !a8tte od r!"a
%p&te metode za&tite od rizika predstavljaju metode koje su primjenjive na sve privredne su*jektei na sve vrste rizika, &to zna)i i na *ankarsko poslovanje. U dinami)kim uslovima privre3ivanja
nemo1uća je potpuna za&tita od rizika, već samo djelimi)na. U tom smislu u teoriji i praksi rizika
poslovanja poznato je nekoliko osnovnih metoda za&tite od rizika :
)de)d, 3.S., Santomero, .M., The Place of Risk Management in Financial Institutions,Universit o Penns)vania, Penns)vania, 1995.
".= etoda iz*je1avanja ? su&tina je u tome da se iz*je1ava vr&enje rizi)nih *ankarskih
aktivnosti, recimo odo*ravanje kredita korisnicima iz zemalja sa visokim politi)kim rizikom.
. etoda adaptacije ? sastoji se u tome da se 1u*itak z*o1 rizika na jednoj strani
kompenzuje do*itkom na dru1oj strani. 2ako naprimjer od kursno1 rizika *anka se mo5e
za&titi istovremenim kreiranjem deviznih potra5ivanja i o*aveza u istom iznosu, istoj valuti i sa
istim rokovima dospjeća.
(. etoda transfera rizika ? su&tina je u transferu rizika na dru1e *anke, komitente
tra5enjem prvoklasne 1arancije ili osi1uravajuće kompanije uz plaćanje premije osi1uranja.
$. etoda diverzifikacije ? najvi&e se koristi u praksi i sastoji se u tome da se jedan
isti *ankarski posao o*avlja sa vi&e komitenata ili da se ista koli)ina novca plasira u razli)ite
profita*ilne projekte. +=
.+ RIZIK LIKVI(NOSTI
<>izik likvidnost predstavlja nemo1ućnost *anke da ispuni svoje finansijske o*aveze koje se
odnose kako na pojedin)ne transakcije tako i na 1lo*alno izvr&enje o*aveza .= 6alazi se u 1rupi
vodećih finansijskih rizika u *ankarstvu. Gavlja se promjenom likvidne pozicije *anke, u kojoj
njena likvidna aktiva nije dovoljna za izmirivanje njenih o*aveza. Hzvori rizika likvidnosti u
*ankarstvu naj)e&će su dru1i finansijski rizici, )ija realizacija uzrokuje poremećaje u nov)anomtoku.
.+*+ Kon9e7t !načaj "vdnost $ana"a
Zna)aj likvidnosti za *ankarsko poslovanje proisti)e iz )injenice da *anka mo5e prestati sa radom
u slu)aju nelikvidnosti, a ako posluje sa 1u*itkom to ne mora uvijek da *ude slu)aj. >azlo1 tome
je, &to se 1u*itak u poslovanju mo5e pokriti sredstvima fondova *anke ili sanacionim postupkom,
a u slu)aju da se ne o*ez*ijede dodatna sredstva, nakon iskori&tenja primarnih i sekundarnih
rezervi likvidnosti, *anka će prestati sa radom u propisanom roku.
Iikvidnost je *ankama potre*na za kompenzaciju o)ekivanih i neo)ekivanih nesta*ilnosti u
*ilansu i za osi1uranje sredstava za rast. Iikvidnost predstavlja sposo*nost *anke da djelotvorno
o*avlja otkup depozita i zadovoljava dru1e o*aveze, te da pokrije veća finansiranja u kreditnom i
investicijskom portfoliju. 4anka posjeduje primjereni potencijal likvidnosti onda kada mo5e6 Jru*i&ić, Z., Osnovi finansijski! tr+ita, Univerzitet 4raća Karić, 4eo1rad, !!., str. $!.5 Gović, Z., Menad+ment finansijki! institucija, Univerzitet Sin1idunum, 4eo1rad, !!., str. '$.
o1ućnost prestanka rada *anke usljed nelikvidnosti predstavlja jedan od osnovnih rizika u
*ankarskom poslovanju. Sto1a je *itan faktor likvidnosti *anke spremnost *anke da u svakom
trenutku od1ovori dospjelim o*avezama, *ilo da se radi o zahtijevu deponenata za povla)enjem
svojih depozita, zahtijevu komitenata za povla)enjem sredstava iz odo*reno1 kredita, ili o
izvr&avanju o*aveza po osnovu otplate prethodno uzetih kredita.
#eći stepen likvidnosti, a time i povoljniju *ilansnu poziciju, imaju one *anke:
• )ije aktive imaju povoljnije ro)ne i tr5i&ne perfomanse, u smislu kraćih prosje)nih rokova
dospijeća i ili vi&i stepen tr5i&ne transveri*ilnosti pozicija aktive@•
*anke sa prosje)no du5im rokovima dospijeća o*aveza@• *anke sa sta*ilnim depozitnim potencijalom, tj. *anke koje imaju veći koeficijent
du1oro)nih depozita prema kratkoro)nim depozitima@• *anke sa diverzifikovanom strukturom plasmana, u smislu ro)nosti, sektorskoA
komitentskih odnosa, *olje1 *oniteta komitenata i povoljnije kamatonosne strukture. 0
.+,+ Vrste r!"a "vdnost
/va su tipa rizika likvidnosti. -rvi tip se javlja kad vlasnici aktive finansijske institucije, kao &to
su depozitori ili nositelji polica osi1uranja, tra5e isplatu ili povla)enje svojih finansijskih
potra5ivanja. /ru1i tip se javlja kad imatelj o*aveze izvr&i izvan*ilan)ne o*aveze finansijskeinstitucije, kao &to su zajmovne o*aveze. 2a zajmovna o*aveza omo1ućava klijentu u1ovornu
posud*u sredstava finansijske institucije na zahtjev. 7inansijska institucija mora dodatna sredstva
ili posuditi ili prodati aktivu da *i mo1la od1ovoriti na potra5nju za sredstvima. 6ajlikvidnija
aktiva je 1otovina, koju finansijska institucija mo5e direktno iskoristiti za ispunjavanje potra5nje
za sredstvima.
Ju*ljenjem likvidnosti tj. poja)anim uticajem rizika likvidnosti *anka ne 1u*i samo novac, ona
1u*i reputaciju, klijente &to u krajnjoj liniji mo5e dovesti do sankcija od strane re1ulatornih
or1ana. Za jednu *anku, jako je *itno da ima od1ovarajuću strukturu *ilansa stanja, aktive, ali i
pasive, koja joj omo1ućava nesmetano i si1urno poslovanje. #a5nost likvidnosti se o)ituje i jasno
raspoznaje tek u kriznim situacijama.
7 Jreunin1, 8., 4ratanović, S. 4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str. "+.9 Gović, S., ankarstvo, 6au)na k nji1a, 4eo1rad, "00!., str. $+A$.
potre*a neke *anke za finansiranjem, njezine tekuće likvidnosne pozicije te njezinih o)ekivanih
*udućih potre*a za finansiranjem, mo1ućnostima koje su joj na raspola1anju za smanjenje
potre*a za finansiranjem ili privla)enja dodatnih sredstava kao i njezinim izvorima
finansiranja."!=
Hznos likvidnih i lahko unov)ivih sredstava, koji *i *anka morala odr5avati, ovisi o sta*ilnosti
njezine depozitne strukture i potencijalu za *rzi rast kreditno1 portfolija. %pćenito 1ovoreći, ako
se depoziti u1lavnom sastoje od malih, sta*ilnih ra)una, *anci će tre*ati razmjerno niskalikvidnost. no1o je veća likvidnosna pozicija o*i)no potre*na kada se znatni dio kreditno1
portfolija sastoji od većih du1oro)nih zajmova, kada *anka ima razmjerno visoku koncentraciju
depozita ili kada tekući trendovi pokazuju smanjenje velikih depozita preduzeća ili domaćinstava.
o1uće su i situacije u kojima *anka mora povećati svoju likvidnosnu poziciju@ npr. kada su na
strani aktive preuzete velike o*aveze, a *anka o)ekuje da će klijent u kratkom roku zapo)eti s
kori&tenjem tih sredstava. -olitika upravljanja likvidnosti neke *anke u pravilu o*uhvata tijela
odlu)ivanja, pristup prema operacijama finansiranja i likvidnosti, niza o1rani)enja izlo5enosti
riziku likvidnosti kao i niza postupaka za planiranje likvidnosti u razli)itim situacijama,
uklju)ujući i krizne.
Kao najzna)ajniji kvantitativni indikatori likvidnosti o*i)no se koriste:
• Cstopa likvidnosti, koja odra5ava vezu kratkoro)nih izvora sredstava, zavisno od njihove
ro)nosti i dospjelosti, prema nov)anim sredstvima i dru1oj likvidnoj aktivi Bnpr.@ odnos kredita i
depozita@ likvidna aktiva i kratkoro)ni izvori sredstava@ dospjelost plasmana ? do " 1odine i
manje@ od "A' 1odina@ od 'A"! 1odina i preko "! 1odina;@• o*avezna rezerva, koja pored o*ez*je3enja likvidnosti *anaka, slu5i i kao instrument zare1ulisanje koli)ine novca u opticaju od strane Dentralne *anke. ""<
Što je veća kreditna stopa, to je sla*ija likvidna pozicija *anke, jer su krediti najmanje likvidni
plasmani. 2o zna)i da, ako se depoziti u zna)ajnijoj mjeri ve5u za kredite tada će doći do
10 Jreunin1, 8., 4ratanović, S.4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str. "+0.11 Saunders, L., Dornett, ., %inansijska tr+ita i institucije, asmedia, Za1re*, !!+., str. ''.
zna)ajno1 smanjenja likvidno1 potencijala *anke. 6a osnovu du1oro)no1 iskustva pojedina)ne
*anke defini&u odnos kredita i depozita, a da pri tome ne u1ro5avaju likvidni potencijal. Ukoliko
*anka, iz odre3enih razlo1a, odstupi od iskustvenih stopa i poveća kreditnu stopu ući će u zonu
nelikvidnosti, jer će povećati u)e&će nelikvidne aktive u odnosu na u)e&će likvidne aktive.
0+,+ (ev!n as7e"t u7ravjanja "vdnost
-ostojanje razli)itih valuta tako3er povećava slo5enost upravljanja likvidno&ću, pose*no kada
domaća valuta nije slo*odno konverti*ilna. <4anka se mo5e susresti s pote&koćama u
prikupljanju sredstava ili prodaji aktive u stranoj valuti u slu)aju da se dese pote&koće na tr5i&tu
ili promjene u nacionalnoj nov)anoj ili deviznoj politici."= 4anka *i tre*ala raspola1ati sistemom
upravljanja B tj. mjerenja, praćenja i nadzora ; svoje likvidnosne pozicije u svim 1lavnim
valutama s kojima posluje. 2ako3er, tre*ala *i izvr&iti pose*nu analizu svoje strate1ije likvidnosti
po svakoj pojedina)noj valuti. Klju)ne odluke u upravljanju likvidnosti u pojedinim valutamatemelje se na tome ko je od1ovoran za likvidnost i rizik likvidnosti u svakoj valuti i unutar kojih
parametara.
4anka koja posluje sa stranim valutama, a nema podru5nica u inostranstvu, o*i)no poduzima
mjere upravljanja likvidnosti stranih valuta u svom sjedi&tu. S dru1e strane, *anka koja ima
podru5nice u inostranstvu, utvr3ivanje politike likvidnosti i ukupno uskla3ivanje i nadzor
likvidnosti se vr&i u sjedi&tu *anke ali se od1ovornost za likvidnost u pojedinim valutama prenosi
na od1ovarajuću podru5nicu. %no &to je *itno na1lasiti je da *anka mora razviti jednu pri)uvnu
strate1iju likvidnosti za slu)aj da njezin uo*i)ajeni pristup finansiranju likvidnosti *ude
poremećen. %visno o veli)ini devizno1 poslovanja, *anka mo5e odrediti jednu pri)uvnu strate1iju
likvidnosti za sve valute ili vi&e njih za svaku valutu pose*no
0+.+ Strate;ja u7ravjanja r!"om "vdnost
Strate1ija upravljanja rizikom likvidnosti je sastavni dio strate1ije upravljanja dru1im rizicima, ili
ukupnom izlo5eno&ću *anke rizicima, o*zirom na uzro)noAposljedi)nu povezanost i
sinhronizovano djelovanje razli)itih rizika. Kao i u slu)aju dru1ih rizika, uspje&no upravljanje
rizikom likvidnosti pretpostavlja da u *anci postoj:
• jasno definisan proces upravljanja rizikom likvidnosti B identifikacija, procjena, mjerenje,
monitorin1 izlo5enosti i kontrola cijelo1 procesa ; kao i procedure,• razvijen informacioni sistem koji predstavlja osnovu uspje&no1 upravljanja rizikom
likvidnosti na dnevnoj osnovi i nje1ove kontrole,12 Jreunin1, 8., 4ratanović, S. 4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str. "".
osim do*re informacione podr&ke, sistema i procedura, podrazumijeva i uklju)enost odre3enih
struktura u ovaj proces:
• $orda dre"tora, koji je od1ovoran za strate1iju upravljanja ovim rizikom, kao i
dono&enje odluke o o*uhvatnom okviru za upravljanje rizikom likvidnosti na nivou *anke,• starje; menad#menta, koji je od1ovoran za primjenu politika upravljanja ovim rizikom,
nadzor nad implementacijom, odr5avanjem i upravljanjem informacionim i dru1im sistemima i
uspostavljanje efikasne interne kontrole nad procesom upravljanja rizikom likvidnosti,• Od$ora !a u7ravjanje a"tvom 7asvom B LID% od*or ;, )iji sastav )ini stariji
menad5ment, o*i)no iz funkcije trezora i funkcije upravljanja rizicima; i• 7ojedna9a koji imaju potre*na iskustva u upravljanju ovim rizikom, primjenjujuod1ovarajuće procese i procedure i rade relevantne ekspertize.
%kvir za upravljanje rizikom likvidnosti ima tri aspekta:
• mjerenje i upravljanje potre*ama za neto finansiranjem,• pristup tr5i&tu i• planiranje nepredvi3enih situacija.
-redvi3anje mo1ućih *udućih do1a3aja neophodan je dio planiranja likvidnosti kao i upravljanja
rizikom. Lnaliza potre*a za neto finansiranjem uklju)uje sastavljanje ljestvice ro)nosti i o*ra)unz*irno1 neto vi&ka ili manjka sredstava na odre3eni datum. 4anke *i tre*ale redovno da
procjenjuju o)ekivane nov)ane tokove, a ne da se isklju)ivo usmjeravaju na u1ovorna razdo*lja u
kojim 1otovina pristi5e ili se odlijeva. -rocjena da li je odre3ena *anka dovoljno likvidna ili ne
ovisi o kretanju nov)anih tokova u razli)itim okolnostima na tr5i&tu. Hz to1 razlo1a, upravljanje
Izvor: Greunin$, ;., ratanovi<, S.., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, Mate, =a$re-, /338., str.
15).
6a slici je ilustrirano upravljanje likvidnosti neke *anke i kako se pozicija likvidnosti *anke
po1or&avala s vremenom. -ostotak zajmova, koje je *anka finansirala iz vlastitih sredstava, stalno
se smanjivao. 6asuprot tome, postotak se nepostojane pasive povećao, a pokriće nepostojanosti
znatno je po1or&ano.
Hako sticanje sredstava na tr5i&tu po konkurentnim cijenama omo1ućuje profita*ilnim *ankama
da zadovolje sve veću potra5nju klijenata za zajmovima, po1re&no ili nepravilno upravljanje
pasivom mo5e imati oz*iljne posljedice. Sljedeći su rizici vezani za praksu upravljanja
likvidnosti na temelju tr5i&no1 finansiranja:"(
• Kupljena sredstva mo5da neće *iti na raspola1anju uvijek kada *udu potre*na. Lko tr5i&te
iz1u*i povjerenje u neku *anku, to mo5e u1roziti njezinu likvidnost.• -rekomjerno oslanjanje na upravljanje pasivom mo5e stvoriti tendenciju minimiziranja
dr5anja kratkoro)nih vrijednosnih papira i u*la5avanja standarda likvidnosti aktive te mo5e imati
za posljedicu veliku koncentraciju kratkoro)ne pasive koja podr5ava aktivu s du5im dospijećem.• Z*o1 konkurentnih stopa na tr5i&tu novca, *anka mo5e *iti suo)ena sa razmjerno visokim
tro&kovima prilikom pri*avljanja sredstava i mo5e doći u napast da snizi svoje kreditne standarde
da *i investirala u zajmove i vrijednosne papire s visokim prinosom.
• Lko neka *anka kupuje pasivu da *i podr5avala aktivu koja je već u njezinim knji1ama,
visoka cijena kupljenih sredstava mo5e rezultirati u ne1ativnom rasponu prinosa.• Kada do3e do nesta&ice novca na nacionalnoj razini, mo5e doći do diskriminacije u
kamatnim stopama tako da cijena kupljenih sredstava postane previsoka za sve osim za mali *roj
velikih *anaka. ale *anke sa o1rani)enim izvorima finansiranja *i sto1a morale iz*je1avati
uzimanje prekomjernih zajmova s tr5i&ta novca.• -retjerana nastojanja da se pri*ave sredstva po najni5im mo1ućim cijenama, *ez
o*raćanja dovoljne pa5nje rasporedu ro)nosti, mo5e znatno intenzivirati izlo5enost neke *anke
riziku kole*anja kamatnih stopa.
0+2+ Stru"tura ročnost neus"a=enost u >nansranju
>o)na neuskla3enost je jedno od naj*itnijih o*ilje5ja *ankarstva. -odrazumijeva kratkoro)no
finansiranje srednjoro)nih i du1oro)nih plasmana iz kratkoro)nih izvora sredstava. Klju)no
pitanje je, koliko neka *anka mo5e, s o*zirom na svoju trenuta)nu ro)nu strukturu, pre5ivjeti kad
*i *ila suo)ena s krizom finansiranja i koliko će vremena imati da poduzme mjere prije ne1o
postane nesposo*na ispunjavati svoje o*aveze"$. 4itno je na1lasiti da ovaj vid upravljanja
likvidnosti tako3er podrazumijeva da *i pristup Dentralnoj *anci kao zajmodavatelju, koji
preostaje kao krajnje rje&enje, tre*ao *iti omo1ućen samo solventnim *ankama, koje se tek
4anke su zna)ajan i vrlo uticajan sektor poslovanja jer imaju 1lavnu ulo1u u odr5avanju
povjerenja u monetarni sistem. %*avljajući funkciju finansijsko1 posrednika, *anke se izla5u
razli)itim o*licima rizika. U *ankarskom poslovanju rizici su neiz*je5ni, pa u skladu s tim tre*a
znati njima upravljati. enad5ment *anke ima o*avezu da rizike identifikuje, procjenjuje,
kontroli&e i finansira kako ne *i do&lo do poremećaja u poslovanju *anke. Gedan od rizika je i
rizik likvidnosti koji se suprotstavlja cilju ostvarivanja &to veće profita*ilnosti. Hmajući u vidu
specifi)nost likvidnosti, *anka je du5na razviti or1anizaciju i sistem mjerenja likvidnosti kako *i
o*ez*jedila da se zahtjevi za likvidnosti provode, analiziraju i kontroli&u sistemi internih kontrola
koji će s dru1e strane ocjenjvati interna revizija. 4anka, kao i svako dru1o preduzeće, pri*avlja
sredstava i usmjerava ih u razli)ite o*like aktive. 6eo)ekivani nov)ani tokovi po pozicijama *ilansa *anke, mo1u *anku izlo5iti riziku likvidnosti. #ećina *ankarskih poslova zavisi o
sposo*nosti *anke da o*ez*jedi likvidnost svojim komitentima. Z*o1 okru5enja u kojemu
posluju, *anke tre*aju usmjeravati pose*nu pa5nju na upravljanje svojom likvidno&ću jer
likvidnost predstavlja o1ledalo sposo*nosti *anke. Hznesene )injenice nameću pred svaku
pojedinu *anku potre*u razvijanja modela upravljanja rizikom likvidnosti kako *i svoje
poslovanje u)inila *ez*jednim. Sto1a, su odre3eni pose*ni standardi za upravljanje rizikom
likvidnosti koji o*avezuju uprave *anaka, ali i nacionalne supervizore da u)ine sve u svrhu *olje1
upraljanja rizikom likvidnosti *anke.
Hz sve1a prethodno1 da se ustanoviti da je *ankarski sektor 74i8 po pitanju likvidnosti sta*ilan, a
*anke su ispunile sve zahtjeve u smislu minimalnih standarda za upravljanje rizikom likvidnosti
&to smo se mo1li uvjeriti i na prakti)nom primjeru.