DIDAKTIKA_-_POLJAK-1_skripta

8/18/2019 DIDAKTIKA_-_POLJAK-1_skripta

1/23

DIDAKTIKA

1


2/23

I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKEII. POJAM OBRAZOVANJA

1. Znanje2. Sposobnosti

III. OBRAZOVANJE I NASTAVA1. Faktori nastave2. Zadaci nastave3. Vrste nastave i njihova bitna obilježja

IV. SADRŽAJ OBRAZOVANJAA) Nastavni plan1. Izbor odgojno obrazovnih podr!"ja# odnosno nastavnih pred$eta2. %aspored pred$eta ! nastavno$ plan!3. &roj tjednih satiB) Nastavni progra$1. 'pseg ili ekstenzitet nastavnog progra$a2. (!bina ili intenzitet nastavnog progra$a3. %edoslijed ili str!kt!ra nastavnog progra$a). Nazivi pojedinih dijelova nastavnog progra$a*. +ro$jene nastavnog plana i progra$a

V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESAVI. MATERIJALNO_TEHNIČKA OSNOVA NASTAVE

1. Izvorna stvarnoat2. Nastavna sredstva3. ,ehni"ka po$agala). ,ehni"ki !re-aji

*. Nastavna tehnologijaVII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE1. +ro$atranje2. i/ljenje3. +raksa

VIII. PSIHOLOŠKA STRANA NASTAVEIX. NASTAVNE METODE

1. etoda de$onstracije2. etoda prakti"nih radova3. etoda crtanja). etoda +isanja*. etoda "itanja i rada na tekst!0. etoda razgovora

. etoda !s$enog izlaganja

. e-!sobni odnos nastavnih $etodaX. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA

1. +ripre$anje ili !vo-enje !"enika ! nastavni rad2. 'brada novih nastavnih sadržaja3. Vježbanje). +onavljanje*. +rovjeravanje i ocjenjivanje

XI. DIDAKTIČKI SISTEMI NASTAVE1. e!risti"ka nastava

2


3/23

2. +rogra$irana nastava3. 4gze$plarna nastava). +roble$ska nastava*. entorska nastava

XII. SOCIOLOŠKI OBLICI NASTAVNOG RADA1. (irektno po!"avanje 5rontalni$ rado$2. Sa$ostalan rad !"enika

XIII. ORGANIZACIJA NASTAVE67 Vanjska organizacija nastave1. jesto izvo-enja nastave2. %azred 8 odjeljenje 8 obrazovna gr!pa3. %azredni i pred$etni nastavnici# ti$ski rad). %aspored sati&7 9n!tra/nja organizacija nastave1. 'rganizacija nastavnog sata2. 'rganizacija /kolskog radnog dana3. 'rganizacija rada ! ko$binirani$ odjeljenji$a). (o$a:i radovi !"enika

XIV. DIDAKTIČKI PRINCIPI1. Izvo-enje didakti"kih principa2. +rincip zornosti i apstraktosti3. +rincip aktivnosti i razvoja). +rincip siste$ati"nosti i post!pnosti*. +rincip di5erencijacije i integracije0. +rincip pri$jerenosti i napora

. +rincip individ!alizacije i socijalizacije

. +rincip racionalizacije i ekono$i"nosti;. +rincip histori"nosti i s!vre$enostiXV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU

1. +ripre$anje za nov! /kolsk! godin!2. +ripre$anje ! tok! /kolske godine3. ,ehnika pripre$anja

XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE1. istorijski prist!p proble$!2. 4$pirijski prist!p proble$!

. ,eorijski prist!p proble$!

3


4/23

I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE%ije" didaktika gr"kog je porijekla i izvorno zna"i po!"avanje


5/23

2. S+, ,3*, %!Sposobnost je kvaliteta li"nosti koja je tako 5or$irana da !spje/no obavlja nek!

djelatnost.

1. '* , *' !5! +' 4'+%!/*' +, ,3*, %! 8 zasnovane na senzornoj aktivnosti#sposobnosti osjetilnog doživljavanja

2. 7#*-#5*' !5! + #$%! *' +, ,3*, %! 8 te$elje se na prakti"noj aktivnosti. +, ,3*, %! ! #8#/#* 8 odnose se na govor# "itanje# pisanje# crtanje# slikanje#

$ate$ati"ko izražavanje# pjevanje# sviranje i izražavanje pokreti$a tijela.9. !*%'5'$%-#5*' +, ,3*, %! 8 5or$iraj! se na bazi lj!dskog intelekt!alnog rada

III. OBRAZOVANJE I NASTAVA1. :#$%, ! *# %#/' U '*!$

N# %#/*!$ N# %#/*! #" 8#&!

2. Z#"#4! *# %#/'1. 7#%' !*! 8 stjecanje znanja 8 prenagla/avanje 8 didakti"ki $aterijaliza$2. ;-*$4!,*#5*! 8 razvijanje sposobnosti 8 prenagla/avanje 8 didakti"ki 5!nkcionaliza$

. ,"(,&*! 8 !svajanje odgojnih vrijednosti

. V %' *# %#/' ! *&!


6/23

1. I 3, ,"(,&*,=,3 # ,/*!< +," - > ,"*, *, *# %#/*!< + '"7'%# Nastavni se pred$eti biraj! na te$elj! znanstvenog siste$a# zbog njegove

dina$i"nosti postoje pote/ko:e ! izbor! nastavnih pred$eta. Znanost se ! nastavni pred$et

didakti"ki trans5or$ira s obziro$ na psiho5izi"ke karakteristike !"enika pojedine dobi. 9 'Bodgovaraj! pred$eti ! koji$a je proveden niži st!panj di5erencijacije


7/23

9. R'", 5!&'" !5! % -$%- # *# %#/*,( + ,( #7#=oji$ :e se redo$ obra-ivati nastavni sadržaji pojedinog pred$eta.

1. 5!*!& $! !5! -$4' !/*! '", 5!&'" 8 te$atika jednog pred$eta ! tok! /kolske godine

! jedno$ razred! ili ! nekoliko razreda ! koji$a se po nastavno$ plan! taj pred$et ob!"avas!kcesivno niže jedna za dr!go$. =arakteristi"no je za takav raspored da se te$atika ne ponavlja# na ono /to se jedno$ obradilo vi/e se ! tok! /kolovanja ! toj /koli ne vra:a.

2. $,*4'*% ! *! *# !* # +, '?!/#* 8 zna"i da se nastavni sadržaji iz razreda !razred raspore-!j! ! oblik! koncentri"nih kr!gova. =oncentri"ni kr!govi i$aj! zajedni"kosredi/te a razli"ite radij!se. =oncentri"ni kr!g ! starije$ razred! zna"i pro/irivanje i prod!bljivanje nastavnih sadržaja.

. $,73!*! #*! *# !* # +, '?!/#* 8 jest ko$binacija s!kcesivnog ikoncentri"nog raspore-ivanja. ,akva ko$binacija provedena je ! na/i$ nastavni$ progra$i$a

@. N# !/! +,&'"!*!< "!&'5,/# *# %#/*,( + ,( #7#1. + '"7'%*, +," - &' 8 relativno zasebni dijelovi nastavnog progra$a istog

pred$eta# a izvedeni na te$elj! str!kt!re doti"ne znanosti


8/23

2. D!"#$%! $! ! %'7! 8 oni se izgra-!j! na osnovi ko$ponenata nastavnog procesai na"ina njihova izvo-enja6

1. H'- ! %! $# *# %#/#

2. P ,( #7! #*# *# %#/#. E( '7+5# *# *# %#/#9. P ,35'7 $# *# %#/#@. M'*%, $# *# %#/#

. N# %#/*! + ,4' - 4&'5!*! +# %#$, ! +,&'"!*# *&'(,/# '%#+#> !7#A1. 7#% !*,=%' , -?' # #"9. T'


9/23

prik!pljaj! "injeni"ni $aterijal potreban za daljnji rad na razvijanj! generalizacija. Zato pro$atranje jest jedan na"in spoznavanja# ali nije potp!no spoznavanje

2. M! 5&'*&' +, *# ('*' #5! #4!

i/ljenje je psihi"ki proces !spostavljanja veza i odnosa $e-! sadržaji$a objektivnestvarnosti.

i/ljenje$ se spoznaje ono /to prelazi granice osjetne datosti. i/ljenje se izvodi nate$elj! osjetne spoznaje. Zato je $i/ljenje posredan na"in spoznavanja i to posredstvo$osjetnih podataka# odnosno "injenica.

. P #$ #+raksa je aktivan odnos "ovjeka pre$a prirodi i dr!/tv!. +raksa je povezana s ostali$

spoznajni$ 5!nkcija$a 8 pro$atranje$ i $i/ljenje$. Covjek rade:i $isli i $isle:i radi.Spoznajni trok!t izražen ! jedinstv! spoznajnih 5!nkcijaA

MIŠLJENJE

D

PROMATRANJE PRAKSA

X 8 objekt spoznavanja koji je !"enici$a nepoznanica.P ,7#% #*&'7 se zahva:a njegova vanjska pojavnostM! 5&'*&'7 8 se zahva:aj! odnosi $e-! pojedinosti$a radi !poznavanja biti objektaP #$ ,7 8 ili aktivni$ odnoso$ pre$a objekt! trans5or$ira se objekt radi !poznavanjanjegove str!kt!re i $ijenjanja.

+ro$atranje$ se spoznaje njegova vanjska pojavnost# $i/ljenje$ bit sa$og pred$eta# prakso$ njegova konkretna !n!tarnja str!kt!ra radi $ijenjanja.

VIII. PSIHOLOŠKA STRANA NASTAVE1. I*%'5'$%-#5*! ",8!/5&! - '*!$# ! *# %#/*!$#'dnose se na angaž$an njihovih intelekt!alnih 5!nkcija 8 percipiranja# $a/t!#

pa$:enje# $i/ljenje@# /to je sve povezano sa stjecanje$ znanja i razvijanje$ sposobnosti.

Spoznajna strana nastave odnosi se ! psiholo/ko$ s$isl! !pravo na intelekt!alne doživljaje.

;


10/23

2. E7,4!,*#5*! ",8!/5&! - '*!$# ! *# %#/*!$# Nji$a se reg!lira odnos !"enika pre$a nastavi i njihov st!panj aktivnosti. '

e$ocionalni$ doživljaji$a ovisi ho:e li !"enici za vrije$e nastave biti pažljivi#koncentrirani# zainteresirani# radoznali# aktivni# od!/evljeni ili :e pak biti pasivni#nedisciplinirani# nezadovoljni..(akle# posrijedi je stvaranje odre-ene psiholo/ke at$os5ere zarad# povoljne radne sit!acije kao pred!vjeta za e5ikasn! nastav!. 'dnos !"enika pre$anastavi $ože bitiA indi5erentan# negativan i pozitivan. S$isao je psiholo/ke strane nastave dase stvori pozitivan odnos !"enika pre$a nastavno$ rad!.

Za ostvarivanje psiholo/ke strane nastave potrebno je poznavanje pedago/ke

psihologije# odatle veza didaktike s psihologijo$.

IX. NASTAVNE METODE Nastavne $etode s! na"ini rada ! nastavi. Svaka $etoda i$a dvostrano zna"enje#

odnosi se na !"enike i nastavnike.

1. M'%,"# "'7,* % #4!&'(e$onstracija je ! didakti"ko$ pogled! prikazivanje ! nastavi svega onoga /to je

$og!:e perceptivno doživjeti. (e$onstrirati se $ožeA1. "'7,* % ! #*&' %#%! $!< + '"7'%# 8 izvorna $aterija# $aterijalni proizvodi

lj!dskog rada# $odeli


11/23

. M'%,"# 4 %#* Na"in rada nastavnika i !"enika pri "e$! se pojedini dijelovi nastavnih sadržaja

izražavaj! crtežo$. Sadržaj crtanja ! nastaviA1. 4 %#*&' ( #;! $!< *#$,/#


12/23


13/23

X. IZVO ENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA1. P !+ '7#*&' !5! -/,?'*&' - '*!$# - *# %#/*! #"

'p:i je zadatak pripre$eA obaviti sve potrebne predradnje $aterijalno tehni"kog#spoznajnog# psiholo/kog# organizacijskog i $etodi"kog karaktera koje :e pridonijeti!spje/no$ izvo-enj! predvi-enog glavnog dijela nastavnog rada. Sadržaj i na"in pripre$eovisi oA

1. etapi koja slijedi nakon pripre$anja2. vre$en! koje stoji na raspolaganj! za cijeli nastavni rad&itno je da pripre$anje b!de vre$enski /to kra:e# ali zato /to e5ikasnije i e5ektnije.

2. O3 #"# *,/!< *# %#/*!< #" 8#Hedna je od te$eljnih str!kt!rnih ko$ponenti nastavnog procesa od koje ! velikoj

$jeri zavisi !spjeh ! nastavi. (idakti"ari s! joj davali najvi/e vre$ena.

1. + ,4' - /#* *#*'snovni je zadatak ove etape !svajanje novoga znanja. +ri obradi novih nastavnih

sadržaja prednost treba dati pri$arni$ izvori$a znanja. 'dnos "injenica i generalizacija ! proces! spoznavanja# tj. stjecanja znanja jeA

1. dijalekti"ki odnos jedinstva "injenica i generalizacija.2. odnos s!protnosti "injenica i generalizacija3. !svajanje "injenica i generalizacija je stalan proces+ogre/ke ! proces! stjecanja novih znanjaA1. kada se !"enici$a prezentiraj! sa$o "injenice# a ne prelazi se na generalizacije.2. kad se !"enici$a prezentira pre$alo "injenica3. kad se !"enici$a prezentiraj! "injenice sa$o na sek!ndarni$ izvori$a znanja.

). kad se !"enici$a iznose sa$o generalizacije bez prikladnih "injenica2. "!7'* !,*! #*&' *#*'drediti ekstenzitet# intenzitet i redoslijed znanja koje !"enici na ovoj etapi trebaj!

!svojitiA1. '$ %'* !%'% !5! ! !*# *#* 8 precizirati kvantitet! "injenica i generalizacija.

Važno je da za svak! generalizacij! nastavnik odabere toliko "injenica da o$og!:i svako$!"enik! nor$alno napredovanje do generalizacije.

2. !*%'* !%'% !5! "-3!*# *#* 8 taj aspekt znanja postiže se st!pnje$ analize#odnosno d!bino$ ra/"lanjivanja nastavnih sadržaja. 'snovna pretpostavka za ostvarivanje

13


14/23

potrebnog intenziteta ! obradi novih nastavnih sadržaja je poznavanje na!"nog intenziteta# ato zna"i str!"na kvali5ikacija nastavnika.

Iz$e-! ekstenziteta i intenziteta znanja postoji proporcionalan odnos.. '", 5!&'"> ! %'7 !5! % -$%- # *#* 8 potrebno je da !"enici !svoje siste$ ili

str!kt!ra znanja /to se postiže logi"ki$ sre-ivanje$ "injenica i generalizacija.

. ( #"-! #*&' '%#+' ,3 #"' *,/!< *# %#/*!< #" 8#rad!iranje je postepeno pro/irivanje znanja izlaganje$ i !svajanje$ novih "injenica i

generalizacija i istodobno njegovo post!pno prod!bljivanje !z isto tako post!pno stvaranjelogi"kog pregleda# odnosno str!kt!re. ože se govoriti o prebrzo$# presporo$ i pri$jereno$grad!iranj!. +ogre/no grad!iranjeA prespor i prebrz !spon. Na ovoj etapi ostvar!je se!glavno$ $aterijalni zadatak nastave.

. V&'83#*&''vo$ etapo$ ostvar!je se 5!nkcionalni zadatak nastave 8 razvijanje radnih

sposobnosti. (a bi "ovjek stekao radn! sposobnost za odre-eni rad $ora prethodno!vježbavati taj rad. (anas se nastoji preciznije izraziti str!kt!ra radnje algorit$o$.6lgorita$ je sve!k!pnost apsol!tno potrebnih operacija# odnosno aktivnosti# koje trebaizvr/iti to"no odre-eni$ redo$ da bi se rije/io zadatak# odnosno izvela radnja.

'p:i didakti"ki tok vježbanjaA1. + '" #"*&' # /&'83#*&' !5! !* % -$%#8# 8 pripre$a radnog $jesta i potrebnog

pribora# te važnost po!"avanja ! izvo-enj! radnje# tzv. instr!ktaža. 'na se sastoji ! to$e danajprije nastavnik !"enici$a de$onstrira radnj! vi/e p!ta# da bi !"enici !poznali $odelradnje. +ri instr!ktaži !"enici !poznaj! radnj! ! svi$ njezini$ dijelovi$a i ! cjelini.

2. + ,4' /&'83#* 8 kad s! !poznali radnj! !"enici prelaze na sa$ostalno vježbanje.Faze vježbanjaA

1. po"etna 5aza 8 slab !spon kriv!lje 8+, '%*, !5! -/,"*, /&'83#*&' najteže2. sredi/nja 5aza 8 velik !spon kriv!lje 8, *,/*, !5! %'7'5&*, /&'83#*&' 8

kontin!irano ponavljanje. %ez!ltat te$eljnog vježbanja je stjecanje vje/tine ! izvo-enj! prakti"ne radnje. Vje/tina je ste"ena sposobnost pravilnog i brzog izvo-enja radnje.

3. zavr/na 5aza 8 post!pno s$anjenje !spona sve do zastoja ili tzv. platoa 8 zavr/no ilidop!nsko vježbanje 8 5or$iranje navika. Navike s! a!to$atizirano izvo-enje radnji# vi/ist!panj vje/tine.

). korektivno vježbanje 8 organizira se sa$o za one !"enike za koje se naknadno

!stanovi da s! za vrije$e vježbanja 5or$irali pogre/n! vje/tin! i navik!.

1)


15/23

Neki didakti"ari s$atraj! da bi se na ov! etap! trebalo !tro/iti *EJ !k!pnog vre$ena! nastavi.

9. P,*#/5*&'

Zadatak je nastave da ste"ena znanja postan! trajno vlasni/tvo !"enika# odnosno da se sprije"i proces zaboravljanja. %azlika iz$e-! vježbanja i ponavljanja. =od vježbanja pažnja je!s$jerena na tehnik! izvo-enja radnje# kod ponavljanja na $e$oriranje "injenica igeneralizacija.

V %' +,*#/5*A1. '+ ,"-$%!/*, +,*#/5*&'2. + ,"-$%!/*, +,*#/5*&' 8 ponavljanje !z pri$jen! $isaonih aktivnosti kao /to

s!A !spore-ivanje# sintetiziranje# siste$atiziranje# $ijenjanje ili preina"avanje# rje/avanjehipoteze# konkretiziranje

@. P ,/&' #/#*&' ! ,4&'*&!/#*&'9tvr-!je se kako s! ostvareni zadaci nastave $aterijalni# 5!nkcionalni i odgojni.

1. #7,+ ,/&' #/#*&' ! #7,,4&'*&!/#*&' *# %#/*!$# 8 da kontrolira e5ikasnog svog na"inarada

2. #7,+ ,/&' #/#*&' ! #7,,4&'*&!/#*&' - '*!$# da kontrolira e5ikasnog svog na"ina rada. *# %#/*!$,/, + ,/&' #/#*&' ! ,4&'*&!/#*&' - '*!$# 8 najdo$inantniji oblik provjeravanja i

ocjenjivanja.P, %,&! /! ' *# !*# + ,/&' #/#* - '*!$#61. - 7'*, + ,/&' #/#*&'

2. +! 7'*, + ,/&' #/#*&' 8 pis$eni kontrolni zadaci# nizovi zadataka objektivnog tipa#testovi znanja i testovi sposobnosti

. + #$%! *, + ,/&' #/#*&'O4&'*&!/#*&' &' +, %-+#$ $,&!7 ' *# -(,/, '*! *# !* ! #8#/# - +&'< - '*!$#.

XI. DIDAKTIČKI SISTEMI NASTAVE9 povijesti s! se razvijali razni didakti"ki siste$i koji$a se odre-ivala str!kt!ra rada

! nastavi. (anas se spo$inje jo/ i izraz strategija nastave. %ije" je zapravo o razli"ito$variranj! odnosa iz$e-! tri bitna 5aktora nastave tzv. didakti"kog trok!ta 8 nastavnik# !"enik i nastavni sadržaji.

1*


16/23

1. H'- ! %! $# *# %#/#+rista/e he!risti"ke nastave nagla/avaj! da obrazovn! važnost i$aj! sa$o oni

nastavni sadržaji koje !"enici potp!no raz!$ij!# naprotiv # ono /to ne raz!$ij!potp!ni je

obrazovni pro$a/aj.=ao bitna odrednica he!risti"ke nastave isti"e se da nastavnici svoji$ na"ino$

po!"avanja $isaono vode !"enike do shva:anja obra-ivanih sadržaja. Zato se spo$inj! jo/ iovi naziviA razvojna nastava# geneti"ka nastava i ind!ktivna nastava.

K# #$%' ! %!$'


17/23

P '"*, %!6 !"enici se p!te$ $alih koraka sig!rno vode do cilja# !spjeh je osig!ran !veliko$ postotk!# povratno$ in5or$acijo$ !"enici s! $otivirani za rad# rad !"enika jeindivid!aliziran.

N'", %#4!6 radi se o nastavno$ siste$! sa strogi$ vo-enje$ !"enika kojione$og!:ava stvarala"ki rad !"enika. Nedostaj! interpersonalni odnosi iz$e-! nastavnika i!"enika i !"enika $e-!sobno.

. E( '7+5# *# *# %#/#(idakti"ki siste$ koji !klj!"!je po!"avanje nastavnika i sa$ostalan rad !"enika#

stvarala"ki rad !"enika i nastavnika.K# #$%' ! %!$' '( '7+5# *' *# %#/'6

1. + /! $, #$ ! koncipiranj! egze$plarne nastave je"!;' '*4!! *# %#/*!<

#" 8# da nastavnik na osnovi pro!"avanja nastavnog progra$a izdvoji sadržaje koji s!$e-!sobno /',7# 5! *!. Zati$ se iz $no/tva sli"nih sadržaja izdvoji bitno# reprezentativno#'( '7+5# *,. ,akvo$ selekcijo$ di5erencira se nastavni sadržaj na dvije sk!pineA'( '7+5# *'

rje/avanje brojnih životnih proble$a.B!%*' $# #$%' ! %!$'61. proble$ izražava nek! -+ ,%*, % ! 7'?- -3&'$%# ! ,3&'$%# na /tet! s!bjekta


18/23

2. ako- '*!4! #7! &' #/#&- -, '*! + ,35'7# !z stanovit! po$o: nastavnika# tada je to proble$ska nastava. 9 to$ s! siste$! ! prvo$ plan! !"enici kao s!bjekti rje/avanja proble$a# dok je po$o: nastavnika ! dr!go$ plan!.

3. pri rje/avanj! proble$a # /! ' %/# #5# $, !5! $ '#%!/*, 7! 5&'*&'. Zaizvo-enje proble$ske nastave !"enici $oraj! ovladati /iroki$ spektro$ s!ptilnih $isaonihoperacija# i to operacija$a !poznavanja


19/23

XIII. ORGANIZACIJA NASTAVEC) V#*& $# , (#*! #4! *# %#/'

1. M&' %, ! /,?'* *# %#/'

1. /kolske prostorije 8 !"ionice 8 !niverzalne i specijalizirane# kabineti2. /kolski objekti izvan /kolske zgrade 8 dvori/te# poligoni# vrt# akvarij# zook!ti:@3. rad ! radni$ organizacija$a). nastavne eksk!rzije

2. R# '" ,"&'5&'*&' ,3 # ,/*# ( -+#%azred je relativno stalna radna zajednica !"enika približno podjednake dobi


20/23

3. vre$ensko trajanje). $e-!sobno !skla-ivanje i integriranje


21/23

@. P !*4!+ "!;' '*4!!&' ! !*%'( #4!&'9 nastavi se !vijek provodi proces di5erencijacije

3. !poznavanje !džbenika i prir!"nika i njihov izbor

21


22/23

). nabava i izrada nastavnih sredstava i po$agala# izrada prijedloga za njihov! nabav!*. !poznavanje progra$a /kolskih radio i tv e$isija @.

+ripre$anje je povezano s izrado$ godi/njeg plana rada# tzv. $akroplana. 'nob!hva:a te$e# njihov redoslijed# broj sati# izvori znanja# korelacija sa srodni$ pred$eti$a@

2. P !+ '7#*&' - %,$- $,5 $' (,"!*'+ripre$anje za nastavni sat 8 $ikroplan 8 operativni plan.

1. #" 8#&*# !5! % - *# + !+ '7# 8 odnosi se na te$eljito !poznavanje sadržaja koji:e se ! nastavi obra-ivati s !"enici$a. 'dre-!je B,' :e se obra-ivati.

2. +'"#(, $# + !+ '7# 8 odnosi se na odre-ivanje naje5ikasnijih na"ina ! obradinastavnih sadržaja na pojedini$ etapa$a nastavnog rada. 'dre-!je =6=' :e se ! nastavi

raditi.. , (#*! #4!& $# ! 7#%' !*,=%'


23/23

!poznaje se sve ono /to je ve: otkriveno# a to je pred!vjet za daljnje napredovanje. >(a bi se!"inio veliki skok naprijed# treba po:i nekoliko koraka !natrag?

DIDAKTIKA_-_POLJAK-1_skripta

Documents