DETALJNI PLAN UREðENJA “SAVUDRIJA - SALVORE”

DETALJNI PLAN UREðENJA - “SAVUDRIJA - SALVORE”

1

Naručitelj:

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA

GRAD UMAG Upravni odjel za prostorno ureñenje i

komunalne djelatnosti

REPUBBLICA DI CROAZIA REGIONE ISTRIANA

CITTA’ DI UMAGO Assessorato all’assetto territoriale

e attività comunali

Gradonačelnik: Vlado Kraljević

Predsjednik gradskog vijeća:

Marijan Učkar

Koordinacija plana: Vida Ferlin, dipl.ing. grañ.

DETALJNI PLAN UREðENJA “SAVUDRIJA - SALVORE”

Izvršitelj:

Studio za Krajobraznu Arhitekturu Prostorno Planiranje i Okoliš d.o.o. Rovinj Centener 40, 52210 Rovinj Br.elab.:260303 Direktor: Dr. sc. Lido Sošić, dipl. ing. kraj. arh. Odgovorni planer: Dr. sc. Lido Sošić, dipl. ing. kraj. arh. Rovinj, 25. rujan 2007.


2

Učesnici u izradi Plana:

Dr. sc. Lido Sošić, dipl. ing. kraj.arh. Andrea Puorro, dipl.ing. prost.pl., okol. Katja Sošić, dipl.ing. prost.pl., okol. Željko Tomljenović, dipl.ing.el. Melita Boban, dipl.ing.grañ. Vinko Burić, dipl.ing.grañ.


3

SADRŽAJ Tekstualni dio

I. OBRAZLOŽENJE 5

0. UVOD 5

1. POLAZIŠTA. 5

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 5

1.1.1. Obilježja izgrañene strukture i ambijentalnih vrijednosti. 6

1.1.1.1. Stanje vlasničkih odnosa 16

1.1.1.2. Analiza postojeće izgrañenosti i postojeće namjene površina. 16

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 17

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 17

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja ureñenja prostora 21

2. PLAN PROSTORNOG UREðENJA 24

2.1. Program gradnje i ureñenja površina i zemljišta 24

2.2. Detaljna namjena površina 25

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureñenja površina i planiranih grañevina

28

2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. 29

2.3.1. Prometna mreža 29

2.3.2. Telekomunikacijska mreža 32

2.3.3. Elektroopskrba 33

2.3.4. Javna rasvjeta 34

2.3.5. Vodoopskrba 34

2.3.6. Odvodnja otpadnih voda 35

2.4. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina i grañevina 37

2.4.1. Uvjeti i način gradnje. 37

2.4.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina, grañevina i ambijentalnih vrijednosti.. 43

2.5. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 45

2.6. Posebni uvjeti 45


4

II. ODREDBE ZA PROVOðENJE 48

1. UVJETI ODREðIVANJA NAMJENE POVRŠINA. 49

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREðENJA I GRADNJE GRAðEVNIH ČESTICA I GRAðEVINA

51

2.1.Veličina i oblik grañevnih čestica 51

2.2.Veličina i površina grañevina 52

2.3.Namjena grañevina. 56

2.4.Smještaj grañevina na grañevnoj čestici 56

2.5. Oblikovanje grañevine 56

2.6.Ureñenje grañevnih čestica 57

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUROM

58

3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 58

3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže 60

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 60

3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe 60

3.3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne rasvjete. 61

3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opskrbe pitkom vodom 61

3.3.4.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

62

4.UVJETI UREðENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 63

5.UVJETI UREðENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAðEVINA

63

6.UVJETI I NAČIN GRADNJE 64

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVJESNIH CJELINA I GRAðEVINA I AMBIENTALNIH VRIJEDNOSTI.

64

8. MJERE PROVEDBE PLANA 65

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 65

9.1. Rekonstrukcija grañevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 65

Grafički dio 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - PROMETNE POVRŠINE 2B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEKTROOPSKRBA (NN, RASVJETA), TELEKOMUNIKACIJE 2C. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - VODOOPSKRBA - FEKALNA KANALIZACIJA - OBORINSKA KANALIZACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREðENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE


5

Napomena: Sastavni dio ovoga plana su: • Zaključak Gradskog Poglavarstva Grada Umaga (programski zadatak izrade DPU “SAVUDRIJA”), klasa: 350-02/03-01/02,

ur.broj: 2105/05-02-03-3 od 20. veljače 2003. godine • Katastarsko – geodetska podloga obuhvata plana DPU Savudrija s popisom vlasnika nekretnina: Grad Umag, upravni odjel za

prostorno ureñenje, klasa: 350-02/03-01/02, ur.broj: 2105/05-09/01-03-18, od 23. srpnja 2003. • Izvješće o prethodnoj raspravi nacrta Prijedloga detaljnog plana ureñenja • Zapisnik o izradi izvješća o javnoj raspravi o prijedlogu DPU Savudrija, klasa: 350-01/03-01/02, ur.broj: 2105/05-09/01-04-34,

Umag, 17. studenog 2004.

I. OBRAZLOŽENJE 0. UVOD Temeljem pozivnog natječaja tvrtki Studio ZA Krajobraznu Arhitekturu Prostorno Planiranje i Okoliš d.o.o. iz Rovinja povjerena je izrada Detaljnog plana ureñenja naselja Savudrija. Ugovorom Klasa: 350-02/03-01/02, Ur.broj: 2105/05-02-03-13, od 22. travnja 2003. regulirane su meñusobne obveze Studio KAPPO kao izvršitelja i grada Umaga kao naručitelja. Temeljem Programa za izradu DPU-a izrañen je nacrt prijedloga plana i prikupljeni su posebni uvjeti tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Sukladno Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (N.n. 101/98) 6. studeni 2003 g. održana je prethodna rasprava.

1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

Da bi pravilno sagledali razvojnu problematiku pojedinačnih složenih prostornih sustava naselja Savudrija, neizostavno je potrebno vidjeti i tretirati prostor obuhvata kao socijalnu, kulturnu, gospodarsko-prostornu i prirodnu cjelinu. Upravo ovakav holistički pristup omogućava usklañivanje različitih interesa u datom prostoru i optimizaciju plana. Za adekvatnu analizu i traženje odgovarajućih rješenja, moraju se prije svega ustanoviti stanje i razvojni tokovi u onim bitnim segmentima razvoja naselja Savudrija kao što su naročito stambena izgradnja, turističko-ugostiteljski razvoj, lučke aktivnosti, kulturno povjesni objekti, parkovi i druge zelene površine, obalni rub, prometna i komunalna infrastruktura, i sl. Pored toga važno je utvrditi probleme i perspektive sadašnje organizacije prostora te uočiti društvene potrebe koje generiraju zahtjeve za novim prostornim zahvatima. Pritom treba sagledati moguću prirodu i implikacije tih novih razvojnih programa i širenja naselja Savudrija na sustave društvenih vrijednosti u prostoru obuhvata. To su potencijali kulturnog, socijalnog i prostornog karaktera koji su predmet razvojnih težnji a koji istovremeno mogu biti oštećeni ili pak narušeni neadekvatnim izborom razvojnog pravca i prostornog ureñenja. Naselje je smješteno na blagoj padini u sjevernom dijelu istoimenog zaljeva. Karakterizira ga povjesna jezgra stiješnjenih starih zgrada na obalnom rubu, te s crkvenim kompleksom i istaknutim zvonikom u njegovoj pozadini. Na sjeverozapadnom je dijelu groblje i nekoliko grañevina novijeg doba izgradnje, koje su smještene bliže moru, dok se u jugoistočnom dijelu isto tako, istovremeno razvijala slična manja grupa zgrada. Tu sliku uokviruje luka s lukobranom i rivom te neizgrañenom obalom i velikim vodenim ogledalom u prednjem planu. Procesi većeg turističkog razvoja u neposrednoj okolini naselja Savudrija sa Alberima i Crvenim vrhom na sjeveru te Borozijom i Bassanijom na jugu, s ukupno preko 5 000 turističkih smještajnih jedinica koje gravitiraju Savudriji, donio je stanoviti gospodarski prosperitet. Ovako veliki broj turista pored malog mediteranskog mjesta s oko 60 stanovnika, potaknuo je i stanovite procese kao što su proširenja poslovnih prostora u povjesnoj jezgri i gradnju novih objekata pored nje. Pritom se u dijelu prostora djelimično narušila fizionomska cjelovitost i karakter mediteranskog naselja, dok se sociološko-kulturna dimenzija tradicionalnog ribarskog mjesta još očuvala. Povjesno naselje, luka Savudrija je zapravo mala aglomeracija starih zgrada na obalnom rubu s velikim i ureñenim lučkim


6

prostorom i snažan potencijal turističkog razvoja. Po Master planu turizma Istre potencijal Savudrije stoji u karakteristici ribarskog sela, da bi se ojačala ova karakteristika potrebno je poboljšati izgled mjesta i oživljavanje tradicionalnog ugoñaja starih ribarskih običaja.Kao najsjevernija luka istočnog dijela Jadrana, u specifičnoj situaciji radi blizine bogatih zemalja u širem susjedstvu, mogu se očekivati snažni interesi za njeno korišćenje te širenje naselja. Prilika je to da se pokrenu procesi usmjereni na održivi razvoj koji će harmonizirati zahtjeve za korišćenjem prostora i potrebe za kulturno bogatijim, ekološki složenijim i sociološko svestranijim rješenjima. Inače je drugi scenario razvoja: veći turističko – gospodarski razvoj i povećanje ekonomske moći sredine i širenja naselja, što dovodi do većih fizionomskih, strukturnih i funkcionalnih promjena kako u slici naselja Savudrije i njenoj luci, tako i u socijalnim procesima. Obuhvat plana Prostorni obuhvat Detaljnog plana ureñenja Savudrije je grañevno područje Savudrija, površine 135 922,6 m2. Obuhvaća prostor povjesnog dijela naselja Savudrija, smještenog u središnjem dijelu, na obali, sa prostranom lukom, te s crkvenim kompleksom u njegovoj pozadini. Na sjeverozapadu od povjesnog dijela naselja, u njegovom nastavku, nalazi se groblje s grupom grañevina, dok se na jugoistoku obuhvata prostire drugi sklop grañevina. Obuhvaćene su slijedeće parcele (izvadak iz kopije katastarsko – geodetske podloge obuhvata plana mj 1: 1 000, s popisom vlasnika nekretnina)1: k.č. zgr. 39; zgr. 40; zgr. 44; zgr. 45; zgr. 59; zgr. 60; zgr. 70; zgr. 77; zgr 78; zgr. 92; zgr. 94; zgr.96; k.č. 96 (nema); 549; 553; 105/1; 105/2; 135/1; 135/2; 135/3; 138/1 (dio); 138/10; 138/5; 138/6; 138/7; 138/8 (dio); 139/2 (dio); 3/8 (dio); 82/1(dio), 82/3 (dio); 85/3; 86/93 (dio); 86/40; 86/5; 88/1; 88/2; 89/1; 89/2; 90/1; 90/3; 90/4; 91/1; 91/2; 91/3; 91/4; 91/5; 91/6; 93/1; 93/2; 95/1; 95/10; 95/ 11; 95/12; 95/13; 95/14; 95/2; 95/3; 94; 95/4; 95/5; 95/6; 95/7; 95/8; 95/9; 97/1; 97/2; 97/3; 97/4 (dio); k.č. zgr. 71/1; zgr. 71/2; zgr. 48; zgr. 72; zgr. 8; zgr. 92; zgr. 7 Ukupna površina obuhvata plana iznosi 135 922,6 m2

1.1.1. Obilježja izgrañene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Razvoj naselja, posebice ako se oslanja na turizmu, u procesu izgradnje i u toku korišćenja u pravilu pojednostavljuje, osiromašuje i stvara prazninu u vrijednosnoj slici prostora, njegovim prostornim karakteristikama po kojima je prepoznatljiv, što ima naročiti društveni pa i gospodarski značaj. To je prijesvega kulturno-povijesno naslijeñe, zatim su tu percepcijske kvalitete prostora koje čine prepoznatljivost slike naselja, krajobrazne vrijednosti, prirodni potencijali i sl. Iako je razvoj na turističkim osnovama ovisan upravo o ovim prostornim datostima, on ih u pravilu i najviše ugrožava. Zbog toga je važno prepoznati kvalitativna obilježja izgrañene strukture i ambijentalnih vrijednosti, verificirati društveni interes i skladno ih integrirati u buduće korišćenje prostora. I. Povjesna jezgra Antičko naselje Savudrija s lukom artificiranih oblnih linija, s lučkim instalacijama i dva lukobrana, situirano uokolo uvale nad kojom dominira crkva sv. Ivana, traje u kontinuitetu od antike. Savudrija kao arheološki lokalitet ima posebnu važnost a arheološka zona je znatno veća od današnjeg naselja (pristanište, lukobrani, ostaci vjerojatne antičke cisterne) a dio je velike priobalne arheološke zone koja se proteže i izvan zone obuhvata ovog plana. Prema prostornom položaju, graditeljskim karakteristikama i socijalnoj ulozi, povjesni dio naselja možemo sagledati u dve cjeline: 1. Stambeno – poslovni niz uz more Ribarsko i poljodjelsko naselje s karakterističnim zametkom urbane organizacije prostora gdje se formira priobalni ulični niz (XIX / XX. stoljeće)2(slika: 1). To je evidentirano nepokretno kulturno dobro – cjelina pod nazivom «Ruralna cjelina Savudrija (Salvore)», prema odredbama za provoñenje PPUG-a Umaga, točka 6.5. Povjesni tokovi razvoja naselja Savudrije daju pregled slojeva ljudske aktivnosti u prostoru obuhvata što omogućava bolju indentifikaciju onih vrijednih kulturno – povjesnih karakteristika koje ga čine posebnim, izuzetnim te povjesno i kulturološki čitljivim. Savudrija je po svom očuvanom urbanom aspektu karakteristično malo mediteransko naselje i zato zanimljivo turističkom razvoju. Precepcijska izuzetnost naselja Savudrija je u čistoj slici snažnog kontrasta malog homogenog niza zgrada s pročeljima jednostavnih plošnih struktura, ritmički raščlanjenih po vertikalnoj dimenziji i cjelovitog urbanog gabarita, u odnosu na prirodnost i prostranost velike vodene površine u prednjem planu. Ta slika kontrasta geometrijskog - urbanog i prirodnog - organskog uokvirena tamnim sklopom krošanja stabala, daje impresivni dojam veličine kulturnog značaja.

1 Grad Umag, upravni odjel za prostorno ureñenje, klasa: 350-02/03-01/02, ur.broj: 2105/05-09/01-03-18, od 23. srpnja 2003.

2 Bradanović, M., Bolšec Ferri, N., Cigui, R.: «Konzervatorska podloga za prostorni plan općine Umag», Uprava za

zaštitu kulturne baštine


7

Stambene su zgrade to u nizu, čija su glavna pročelja okrenuta ulici i manje eksponirana pogledu, dok su začelja zgrada okrenuta moru i vizualno najviše eksponirana. Zapravo ta izuzetna vidljivost utvrñuje dominantnu fasadu naselja koja daje osnovnu informaciju o ureñenosti graditeljske slike prostora. Zahvati u to osjetljivo tkivo su načeli pojedine dijelove zgrada, čiji su se prostori u prizemljima najčešće spontano pretvarali u ugostiteljske i uslužne grañevine, te za potrebe stanovanja. U odnosu na očuvanost prvobitne arhitektonske strukture, grañevine se u obalnom nizu mogu razlikovati u dvije grupe: 1.1. U osnovnim arhitektonskim karakteristikama izvorno očuvane zgrade: • Zgrada na k.č. zgr. 44 (slika:2), je stambena grañevina, dvokatnica, s fasadama izloženim ulici, rivi i moru. Struktura ziña,

vidljiva pod slojem žbuke, još se odlikuje izvjesnom pravilnošću obrade kamena kvadra, koji osim u sloju vidljivog sokla, nije više slagan u pravilnim pojasnicama. Dvostrešni je krov pokriven kanalicama. Fasada prema moru je simetrično podijeljena, u dva dijela, izbočenom uskom pačetvorinom od prvog kata do temelja, koja je u funkciji sanitarnog čvora. Etaže su horizontalno rastvorene prema moru i ulici u tri niza otvora / prozora, koji se poklapaju u osi.

• Zgrada na k.č. zgr. 59 (slika:3)je isto tako stambenia grañevina, sličnih arhitektonskih karakteristika kao prethodna, i nešto večih dimenzija po visini i širini. Krovište je trostrešno, što ukazuje na spontane adaptacije grañevine.

• Zgrada na k.č. zgr. 60 (slika:4) je stambena grañevina, visoka dvokatnica s dvostrešnim krovom pokrivenim kanalicama. Grañevina je vizualno snažno eksponirana radi njezine visine i niskih prizemnih bočnih grañevina u nizu. Fasada izložena moru / pogledu je jednostavna sa simetrično položenim otvorima prozora. Nadogradnja plitke terase sa nosivim stupovima od azbestnih cijevi kao oplatom i strehom od valovite azbestno – cementne ploče. Ti zahvati narušavaju čisti i jednostavni arhitektonski izraz glavnog pročelja zgrade.

1.2. Zgrade koje su se spontano razvile dogradnjama: • Zgrada na k.č. zgr. 70. je prizemnica (slika:5 ) s dvostrešnim krovom od kanalice. Fasada prema moru i prema ulici je relativno

skladna. Dok dimenzije grañevine i krovište nisu skladni naslijeñenoj matrici gradnje ovog niza. • Zgrada na zgr. k.č. 90/3. (slika:6) je u funkciji ugostiteljske grañevine, prizemnica sa krovom od valovite azbestno – cementne

ploče, veoma blagog pada. Pročelja su od ostakljene stijene, eksponirane moru i prema ulici. To je improvizirana grañevina, pokrivena i zatvorena terasa, čiji su ostaci prefabricirane ograde dio fasade prema moru. Po vrsti materijala te po dominantnom horizontalnom protezanju ostakljene stijene, posve odudara od vertikalno raščlanjenih ploha relativno skladnog organskog niza starih zgrada uz obalu.

• Zgrada na k.č. zgr. 77. (slika: 7), prizemna ugostiteljskia grañevina s dvostrešnim krovom malog nagiba, od kanalice. Na fasadi prema ulici otvori su uokvireni ertama od pravilno posloženog i obrañenog kamena. Fasada prema moru je u jednoj polovici skladno ureñena s jednim prozorskim otvorom, dok je u drugom dijelu nagrñena improviziranom i natkrivenom – terasom, koja u jednom dijelu služi kao spremište. Temelj, s glavnim visokim nosivim zidom prema moru, ima lice izvedeno pravilnom obradom kamena koji je slagan u pojasnicama. Fasada je prema moru okrnjena konzolno rješenom malom nadogradnjom.

• Zgrada na k.č. zgr. 45. (slika: 8) mala jednokatnica. U prizemlju je ulaz i natkrivena garaža. Na katu je manja grañevina s dvostrešnim krovom od kanalice, oslonjena manjim dijelom na jugoistočnu fasadu veće stare zgrade pod točkom 1.3. (zgr. k.č. 60). Tri male fasade su horizontalno raščlanjene prozorskim otvorima - staklenim stijenama. Posve neusklañena improvizacija kako po mjerilu grañevine tako i po


8

I. Povjesna jezgra

Slika 1

Slika 2

Slika 3

Slika 4

Slika 5

Slika 6

Slika 7

Slika 8

Slika 9


9

strukturi i veličini otvora. • Zgrada i dvorište na k.č. 90/4. (slika:9) Zgrada je prizemnica, novijeg datuma izgradnje. Pokrov je od valovitih azbestno–

cementnih ploča, postavljen pod večim nagibom, a fasade prema moru su jedva primjetne i sačinjene od horizontalne uske staklene stijene, dok su prema ulici otvori manjih dimenzija. U jednom je dijelu to prizemnica s ravnim krovom, a prema moru se nastavlja na improviziranu terasu s nosivim stupovima od azbestno – cementnih cijevi kao oplatom. Dominira krovište od valovitih azbestno – cementnih ploča. Podzid uz ostalo ima u vizualnom smislu funkciju pročelja. Posve improvozirana grañevina, neusklañen kako u proporcijama i strukturi gradnje, tako i po primjeni grañevinskog materijala.

II. Kompleks crkve sv. Ivana3i4. Nedaleko luke, na uzvisini iznad starog niza zgrada, locirana je župna crkva Sv. Ivan (slika: 10). Ova je crkva u dugom nizu stoljeća do danas imala važnu ulogu u društvenom životu i povjesnoj memoriji Savudrije i okolice, što je ostalo u tradiciji šireg kraja. «Ovaj kompleks leži na većem arheološkom lokalitetu». Radi se o izuzetno slojevitoj crkvi. «Ranija crkva iz XI. Stoljeća obnovljena je 1826. Arhitektonska struktura potpuno je promjenjena time što su srušena dva bočna broda i obnovljen samo srednji. Njen je vjerojatni pravi izgled oslikan u gornjem lijevom kutu Tintorettove slike koja prikazuje pomorsku bitku kod Savudrije iz 1177. godine. Činjenica da je crkva izvorno trobrodna i zato veća, ukazuje na to da je u prošlosti naselje imalo veliki značaj». Tu je vrijedan pažnje i «župni stan s preostacima gotičke faze izgradnje, grbom na pročelju i kruništem vodospreme». «Nekada je oko crkve postojalo groblje». «Zvonik u sastavu crkve je iz 1869. godine i visok je 20 m». Crkva sa zvonikom i župnim stanom (slika: 11) su očuvani i održavani. Ispred pročelja crkve se nalazi širi prostor u funkciji obrednih okupljanja stanovništva župe i kao reprezentativni prostor uz sakralne grañevine. Širi plato s velikim čempresima u prednjem planu koji uokviruju sklop crkve s zvonikom daje monumentalnost prostoru, i ta je scenerija vizualna dominanta prostora koja nadvisuje staru Savudriju (slika: 12). Vrt župe, u stražnjem dijelu prostora, je prostran i u njemu je locirana manja gospodarska grañevina (slika:13). Jednokatnica s dvostrešnim krovom, s malim otvorima u pročelju zgrade i grañena u punoj opeci. Vidljivi su tragovi drugih dijelova gospodarskih grañevina koje su se naslanjale na ovu grañevinu.

III. Ostala stambena i mješovita izgradnja Ovdje raspoznajemo dvije zone grañevina stambenog i mješovitog karaktera, pretežito stambenog. Jedna se nalazi na sjeverozapadnom dijelu stare Savudrije, blizu obalnog ruba a druga na jugoistočnom dijelu dalje od obalnog ruba. 1. Na sjeverozapadnom dijelu zahvaćenog prostora naselja Savudrija, disperzno su u prostoru locirano je pet grañevina. Po

vremenskoj izgrañenosti, strukturi i fizionomiji, možemo ih razlikovati u dvije skupine: Grañevine dominantno starije izgradnje( do druge polovine prošlog stoljeća, do 1940 g.) :

• Grañevina, zgr. k.č. 71/1 je izgrañena u više vremenskih razdoblja i stambenog je karaktera, na samom obalnom rubu. Grañevina starije vremenske izgradnje (prije prve polovine prošlog stoljeća, (slika:14) je jednokatnica sa skošenim krovom i skladnim jednostavnim fasadama na kojima se nalaze proporcionalni prozorski otvori. Na njenoj istočnoj strani izvršena je nadogradnja (slika: 15) u recentnijem vremenskom razdoblju, te zajedno sa starijom zgradom čine dvojno složena grañevina. Taj dio grañevine je isto tako jednokatnica, ima ravan krov i izbačenu terasu na njenom jugoistočnom pročelju, s povečanim otvorima na fasadi.

Grañevine novije izgradnje (druga polovina prošlog stoljeća, od 1940 g. do danas): • Na staru se grañevinu, u pravcu sjevera, naslanja mala prizemna grañevina (slika:16), na k.č. Zgr. 71/ 2, s dvostrešnim

krovištem od valovitih azbestnocementnih ploča, malog nagiba. • Grañevina na k.č. 91/2 (slika: 17) je samostojeća stambena grañevina, jednokatnica s dvostrešnim krovom od kanalice,

jednostavnih i skladnih pročelja. Leži u prvoj liniji obalnog pojasa i vizualno je jako eksponirana. Mali niz grañevina u obalnom pojasu, vizualno jako eksponiran, sastavljen je od narednih grañevina:

• Grañevina na k.č. 91/3, mješovite namjene,(slika: 18). Dvokatnica sa složenim krovom od kanalica. Izloženo pročelje je simetrično, snažno raščlanjeno s dvije polukružne izbačene terase gdje prevladavaju horizontalni plošni i linijski elementi. Po formi i veličini neusklañeni strukturni elementi grañevine u odnosu na arhitektonsko oblikovno naslijeñe, naročito s obzirom na nesklad u vizualnom dodiru sa likovnim slogom starog naselja Savudrija.

• Grañevina na k.č. 91/4, mješovite namjene, (slika: 19). Dvokatnica sa dvostrešnim krovom. Zbog male denivelacije i dijela uvučene fasade, stiče se dojam da se radi o dvije grañevine. Pročelje je jedinstveno obrañeno s uvučenim terasama, velikim otvorima različitih oblika. Po veličini i primjeni oblikovnog jezika, kao i prethodna grañevina na koju se naslanja, nije usklañen sa likovnim redom stare Savudrije odnosno šireg okruženja.

• Grañevina na k.č. zgr. 91/5, mala prizemna grañevina, dvostrešnog krova, s prislonjenim skladišnim prostorom.

2. Na jugoistočnom dijelu zahvaćenog prostora, nalazi se druga zona sa pet grañevina od značaja, drugo su manje pomoćne grañevine, najčešće improvizirane, kao što su to drvarnice, mala skladišta, i sl.

3 Fachin, N.: Umag – Savudrija, povjest i kultura. Umag, Olivetum, 2002. str: 42 – 47.

4 Bradanović, M., Bolšec Ferri, N., Cigui, R.: «Konzervatorska podloga za prostorni plan općine Umag», Uprava za zaštitu

kulturne baštine, konzervatorski odjel u Puli, Pula rujan 2001.


10

I ovdje se kao u prethodnoj zoni, po vremenskoj izgrañenosti, strukturi i fizionomiji, mogu razlikovati dvije skupine grañevina: Grañevine dominantno starije izgradnje: • Grañevina na k.č. 97/1 je odmaralište «Vila Anna» (slika:20). Naime, radi se o grañevini, izgrañenoj na samom početku prošlog

stoljeća, koja je meñu prvima u ovom kraju bila namjenjena turizmu i zvala se «Villa Lotta»5. Izgradila ga je obitelj Cesare, vlasnici poznate Stancija Grande. Grañevina je složenog – razvijenog gabarita s očuvanom i čitljivom fizionomijom. Visoka prizemnica, u jednom dijelu s korisnim potkrovljem i lucernom, složenog krova s pokrovom od ravnih azbestno-cementnih ploča. Iako je grañevina adaptacijama pretrpjela odreñene preinake, pročelje je u glavnim gabaritima neizmijenjeno i na njemu su očuvani oblik, mjerilo i simetričnost otvora te odreñeni elementi secesije (elipsasti skoro okrugli otvori na pročelju u nivou potkrovlja), osim toga primjetna je plastična obrada fasade na bridovima zgrade, kod obrade okviri otvora, te blago konzolno profiliran potkrovni vijenac.

• Grañevina na k.č. 85/3 (slika: 21) pripada gradnji malih vila – smještajnih turističkih objekata iz vremena početka prošlog stoljeća. Bio je to hotel «Al Piave», «izgrañen od obitelji Paludetto, te je imao 8 spavaćih soba, a 20 – tih godina je pored njega sagrañeno boćalište»6. Adaptacijama i proširenjima, ova grañevina je jako promjenila osnovni gabarit (slika: 22). Naročito se to odnosi na recentnu dogradnju koja veličinom, oblikom fasade i otvorima na njoj, te s izraženim jednostrešnim krovom, nije usklañena s naslijeñenom starom grañevinom i nagrñuje njenu umjerenost. To je razvijena jednokatnica sa složenim krovom i pokrovom od kanalica. Nova dogradnja nije ožbukana dok stari dio zgrade ima zapuštene fasade na kojoj je primjetna jednostavnija ornamentalna struktura.

Grañevine novije izgradnje (druga polovina prošlog stoljeća): Tu se radi o tri grañevina od kojih su dvije stambene i jedna je manja grañevina komunalne infrastrukture. • Grañevina na k.č. 97/2 (slika: 23), je jednokatnica s vostrešnim krovom i pokrovom od kanalica. U manjem je dijelu dogradnja

sa ravnim krovom. Fasade imaju simetrične prozorske otvore. Jednostavnost i skladnost arhitekture bliska je lokalnom arhetipu gradnje.

• Grañevina na k.č. 97/3 (slika: 24, je jednokatnica s dvostrešnim krovom i pokrovom od kanalica. Manjim je dijelom izvršena dogradnja koja nije usklañena s osnovnom zgradom (na njenim fasadnim dijelovima dominiraju staklene stijene). Terase su konzolno izvučene i nadsvoñene, što s manjom visinom pročelja naglašava podjelu u dvije osnovne hrizontalne plošne strukture zgrade.

• Grañevina na k.č. 86/39 (slika: 25), je mala prizemnica s ravnim krovom u funkciji pumpne stanice u sustavu kanalizacije za odvodnju otpadnih voda šire okoline Savudrije.

IV. Luka Veliki, dobrim dijelom prirodni zaljev u rimskom je razdoblju imao cjelovito artificiranu obalnu liniju i dva lukobrana. Inače je luka Savudrija upisana u registar nepokretnih kulturnih dobara «(hidroarheologija – br. reg: 107, br. rj: 313, od 22. prosinca 1966. godine»7 Danas je zaljev zaštićen novim lukobranom od 32,5 ml na sjeverozapadnoj strani zaljeva (slika: 26) i velikom ureñenom operativnom obalom od 173,6 ml odnosno 5 384 m2, pored povjesne jezgre Savudrije (slika: 27), što ga je zatvorilo i zaštitilo od nevremena. Dio visokog pristana u obliku slova T (slika: 28) koji je služio za istovar boksita, danas je smetnja u boljoj operativnosti tog dijela luke.Ureñenjem unutrašnje obale dovršeno je oblikovanje sjeverozapadnog dijela sadašnje luke na temeljima rimske luke s primjerenim zahvatima antičke rekonstrukcije obalnog ruba. Savudrijska luka je prema provedbenim odredbama PPUG-a, točka 1.39. namjenjena: • morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja i

5 Fachin, N.: Umag – Savudrija, povjest i kultura. Umag, Olivetum, 2002., str: 51.

6 Fachin, N.: Umag – Savudrija, povjest i kultura. Umag, Olivetum, 2002., str: 51.

7 Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Puli, KLASA: 612-08/03-02/34,; UR. BROJ: 532-10-7/4-03-03, od

17. studenog 2003.


11

II. Kompleks crkve sv. Ivana

Slika 10

Slika 11

Slika 12

Slika 13

III. Ostala stambena i mješovita izgradnja

Slika 14

Slika 15

Slika 16

Slika 17


12


13

Slika 18

Slika 19

Slika 20

Slika 21

Slika 22

Slika 23

Slika 24

Slika 25


14

• morskoj luci posebne namjene lokalnog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila grañana - sportska luka. Po korišćenju je značajna ribarska luka lokalnog stanovništva šireg prostora Savudrije. Lukobran koji je štitio luku s jugozapadne strane danas ne postoji, razoren je u toku drugog svjetskog rata i leži na mjestu gdje se nalazio stari rimski lukobran. U takvoj situaciji, dijela ureñene luke, gospodarsko-razvojni potencijali novoformiranog lučkog prostora naglo su porasli, kao i interes u stambenom i turističko – ugostiteljskom pogledu. Za dobru i konačnu zaštitu luke potrebno je dovršenje njenog jugozapadnog lukobrana i produbljivanje lučkog akvatorija. Naime iz kopnene unutrašnjosti savudrijskih polja, erozivnim procesima i bujicama dolazi do većih nanosa terigenog mulja u zaljev i proces njegovog zatrpavanja.

V. Zelene površine U kontekstu detaljnog plana ureñenja naselja Savudrija, zelene se površine odnose na krajobraz kao prirodnokulturnu strukturu, podrazumijevajući pritom skup prirodnih, ekoloških, kulturnih, rekreativnih i drugih datosti u krajobrazu. To podrazumijeva vegetacijski sklop, parternu niskogradnju s pješačkim komunikacijama, posebnu urbanu opremu ili infrastrukturna grañevina, groblje, vrtove, mikroreljefne datosti i modelirani reljef, i sl. Dakle, zelene se površine mogu sintetizirati i sitematizirati u slijedeće kategorije: Elementi urbane ureñenosti, su one grañene strukture u slobodnom prostoru koje su svojom funkcijom, oblikom i posebnošću kulturno-povjesnog karaktera čine sredinu Savudrije u kulturnom smislu bogatijom. Monumentalna gradska špina (slika:29) izgrañena je u prvoj polovini prošlog stoljeća na ulazu u naselje, posebnost izgradnje i lokacija daju prostoru izuzetnu kulturnu težinu. Pumpa od lijevanog željeza za vodu pored potpornog zida na rubu stare gradske jezgre (slika:30), u funkciji gradske javne špine je element stare urbane opreme i struktura povjesne memorije mjesta. Potporni zid iza povjesne jezgre (slika: 31), dimenzijama i bogatom gradnjom daje prostoru visoki kulturni ureñeni urbani izgled. Struktura ziña se odlikuje pravilnošću obrade kamena kvadra, koji je slagan u pojasnice, uokvirujući staru jezgru naselja, povećava njezine vizualne kvalitete. Vodotok prolazi jugoistočnim dijelom zahvaćenog prostora (slika:32) i nanosi velike količine mulja u zaljev iz pozadine prostora (slika:33). Upravo je zgotovljena regulacija njegovog uzdužnog i poprečnog profila radi bolje protočnosti i smanjenja nanošenja mulja u zaljev. Obalni rub. Osim dijela koji pripada ureñenom – lučkom prostoru, ovdje se mogu raspoznati manji prirodni dio stjenovite obale na sjeverozapadu i veći dio neureñene obale podno povjesne jezgre i na kraju zaljeva pored nje. Ovaj dio obalnog ruba je u dužem vremenskom razdoblju spontano mijenjan dogradnjama i nasipima zemlje iz iskopa i grañevinskog otpada (slika: 34). ovakvo stanje daje neureñenu i neurednu sliku naselja iz pravca prvog vizualnog kontakta kada se ulazi u Savudriju iz pravca Umaga. Značajno javno zelenilo i vrtovi. Ovdje se svrstava prijesvega okoliš župne crkve sa starim čempresima ispred nje (slika:35), simboličnog karaktera i u zanačajnoj funkciji prepoznatljivosti prostora. U vrtu crkve nalazi se veliko i vrijedno stablo ladonje (Celtis australis) koja sa svojim velikim volumenom povečava monumentalnost crkvenog sklopa (slika: 36). Vrt vile Anna je očuvao osnovnu fizionomiju iz vremena njegovog nastanka, kao što su njegova cjelovitost i prostranost ( nije načet novim gradnjama ) te elementi visoke vegetacije kao što je o velika i impozantna sitnolisna lipa (Tilia parvifolia), palme (Chamaerops humilis), te grmlje kao što je to lovor (Laurus nobilis) i pitosporum (Pitosporum tobyra). Okoliš stare zgrade u luci pored korjena lukobrana, ureñen je bujnom skupinom egzota, što ovaj prostor u obalnoj fronti posebno percepcijski ističe. Ovdje se nalazi alepski bor (Pinus halepensis), kiselo drvo (Ailanthus glandulosa), piramidalni čempres (Cupressus piramydalis) i razne voćke. Drvored čempresa koji povezuje ureñenu obalu i groblje (slika: 37) je više spontani linijski sustav bez neke važne planske funkcije, osim dekorativne, i to s manjim efektima. Ostale zelene površine su vrtovi i zapkorovljeni travnjaci te spontano zelenilo uz komunikacije. Okućnice su male i uglavnom ureñene gdje dominiraju voćke. Ostale vrtne površine su zapuštene i prevladava korov s najčešćim bagremom (Robinia pseudoacacia) i kiselo drvo (Ailanthus glandulosa). Problematične su zapuštene zelene površine središta Savudrije i neke obližnje okučnice s mnoštvom bespravnih grañevina vikend karaktera, montažnog tipa. Izrazito negativan efekt neureñenog naselja. Veliki dio zapuštenih oranica oko pumpne stanice i vodotoka je zarašteno korovom a po rubovima čestica raste samoniklo grmlje (kupina, glog, trnjina, i sl.).


15

IV. Luka

Slika 26

Slika 27

Slika 28

V. Zelene površine

Slika 29

Slika 30

Slika 31


16

Slika 32

Slika 33

Slika 34

Slika 35

Slika 36

Slika 37

VI. Groblje


17

Slika 38


18

VI. Groblje Groblje se nalazi u sjevernom dijelu zahvaćenog prostora, nedaleko župne crkve (slika:48) To je tradicionalno ureñen prostor obrubljen čempresima sa značajnim doprinosom u slici mjesta s obzirom na eksponiranost pogledu s mora i s južne obale savudrijskog zaljeva. Staro je groblje nedavno prošireno i pritom je izgrañena mrtvačnica. Očuvane su sve karakteristike starog dijela groblja. Posañeni čempresi i drvoredi pinjola u vanjskom dijelu groblja povečati će sliku monumentalnosti šireg prostora i obližnje crkve. Očuvan je širi neizgrañeni pojas oko groblja. 1.1.1.1. Stanje vlasničkih odnosa Unutar obuhvata plana DPU Savudrija se u odnosu na vlasništvo zemljišta, što uvjetuje dinamičnost gradnje, mogu sistematizirati sljedeće grupe vlasnika: • Crkveno; k.č. zgr. 78; k.č. 92; k.č. 135/3; k.č. 88/2; k.č. 95/3; k.č. 95/5; k.č. 95/9; k.č. zgr.8; k.č. 90/1; k.č. 91/1; k.č. 93/1; k.č. 93/2; k.č. 95/1; k.č. 95/10; k.č. 95/11; k.č. 95/12; k.č. 95/13; k.č. 95/14; k.č. 95/2; ukupne površine 35 985 m2

• Društveno; k.č. zgr. 39; k.č. zgr. 40;k.č. zgr. 44; k.č. zgr. 45; k.č. zgr. 59; k.č. zgr. 60; k.č. zgr. 94;k.č. 549; k.č. 553; k.č. 105/1; k.č. 105/2; k.č. 135/1; k.č. 135/1; k.č. 135/2; k.č. 138/ 6; k.č. 138/7; k.č. 139/2 (dio); k.č. 89/1;k.č. 94; k.č. 95/7; k.č. 95/8; k.č. 97/1; k.č. Zgr. 72; k.č. zgr. 92; k.č. 92/2; ukupne površine 65 502 m2

• Privatno; k.č. zgr. 70; k.č. 77; k.č. 138/1(dio); k.č. 138/10; k.č. 138/5; k.č. 138/8(dio); k.č. 3/8 (dio); k.č. 82/1(dio); k.č. 82/3; k.č. 85/3; k.č. 86/39(dio); k.č. 86/40; k.č. 86/5; k.č. 88/1; k.č. 97/2; k.č. 97/3; k.č. 97/4 (dio); k.č. zgr. 71/1; k.č. zgr. 71/2; k.č. 90/3; k.č. 90/4; k.č. 91/2; k.č. 91/3; k.č. 91/4; k.č. 91/5; k.č. 91/6; ukupne površine 34 507 m2

Sastavni dio ovoga plana plana su ovjereni izvadci iz zemljišnih knjiga za parcele unutar obuhvata plana, obrañeno po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije. 1.1.1.2. Analiza postojeće izgrañenosti i postojeće namjene površina Područje obuhvaćeno DPU-om «Savudrija» sistematizirano je prema namjeni, značaju funkcija u prostornoj slici naselja, u šest cjelina: I. Stambena namjena obuhvaća 9.922,6 m2površine, od toga je izgrañeno 1677,5 m2, ili 18,3 %površine. II. Mješovita namjena – pretežito stambena obuhvaća 3693,4 m2 površine, od toga je izgrañeno 958,8 m2, ili 25,9 % površine. III. Javna i društvena namjena – vjerska: Kompleks crkve sv. Ivan, obuhvaća 2609 m2, od čega je izgrañeno 542,9 m2, što iznosi

20,8 % površine. IV. Luka sa lučkim prostorom zahvaća prostor od 46 566,3 m2. Na toj površini nema izgrañenih objekata visokogradnje. V. Zelene površine imaju sveukupnu površinu od 55 302,4 m2. VI. Groblje 4 864 m2

VII. Cestovne prometnice i ostale komunikacije pokrivaju površinu od 12829,9 m2. VIII. Plaža 911.8 m2

Dakle, od sveukupne površine obuhvata plana, što iznosi 135 922,6 m2, izgrañene površine imaju 3179,2 m2 ili 2,34 % sveukupne površine, dok 132 743,4 m2ili 97,66 % su ostale neizgrañene površine.

NAMJENA POVRŠINA m2 % I. Stambena namjena 9.922,6 7,30

II. Mješovita namjena 3 693,4 2,72

III. Javna i društvena namjena - vjerska: Kompleks crkve Sv. Ivan 2 609,0 1,92

IV. Luka 46 566,3 34,26

V. Zelene površine 56 079,20 41,26

VI. Groblje 4 864,0 3,58

VII. Cestovne prometnice i druge komunikacije 12 829,9 9,44

VIII. Plaža 911,8 0,67

UKUPNO OBUHVAT PLANA 135 922,6 100.00%

Tablica 1.1. Postojeća namjena površina Analizom iskazanih pokazatelja u okviru tabele postojeće namjene površina uočavaju se i prostorne mogućnosti budućih intervencija u razmatranom području. Te se mogućnosti pokazuju u dogradnjama u okviru postojećih grañevina, interpolacijama novih grañevina te formiranju posve novih zona izgradnje. U povjesnoj jezgri nema mogućnosti za širenje stambenih grañevina jer je prostor u potpunostio izgrañen. Tu se eventualno mogu


19

desiti zahvati sanacije, rekonstrukcije i sl. Kompleks crkve ima prostornih mogućnosti za širenje ili dogradnju. U takvim situacijama s grañevinama od posebnog društvenog i prostornog značaja potrebna je opreznost s obzirom na integritet njegove skladnosti i funkcije te potrebe za slobodnim i ureñenim prostorom. U sjeverozapadnoj zoni ima malo prostora za širenje te osim za pojedinačne interpolacije i manje zahvate dogradnje nema dovoljno prostora. Zona s večim mogućnostima zahvata nalazi se u jugoistočnom dijelu prostora. Po veličini slobodnog prostora, veličinama postojećih grañevina i grañevinskih čestica, mogu se organizirati zone posve nove izgrdanje, interpolacije i dogradnje. 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

Promet Naselje Savudrija smješteno je na sjeverozapadu Istarskog poluotoka. Prilaz naselju iz sustava javnih prometnica ostvaren je nerazvrstanim cestama i ulicama iz smjera Umaga (Bašanija – Ravna Dolina – Volparija) gdje se iste spajaju na županijsku cestu broj 5002 lokalnom prometnicom dužine cca 750 m. Unutar naselja planirana je mreža prometnica kojima se omogućava pristup obali, hotelima, apartmanima i parkiralištima u funkciji naselja. Prema vrsti prometa ovo su nerazvrstane prometnice, a spadaju u stambene sabirne ceste, te kako za iste ne postoje podaci o veličini motornog prometa to se na osnovu pretpostavke iste svrstavaju u 5. razred na brežuljkastom terenu. Sanitarno potrošna kanalizacija Postojeća kanalizacijska mreža u naselju Savudrija izgrañena je bez koncepcije odvodnje sanitarno-potrošnih otpadnih voda, a pokriva manji dio naselja. Od kanalizacije izgrañen je obalni kolektor profila f 250 mm, dužine cca 300 m, putem kojeg se fekalne vode ispuštaju direktno u more. U ostalim dijelovima naselja javna kanalizacija nije izgrañena, već se otpadne vode iz kućanstava, javnih ustanova i ugostiteljskih objekata ispuštaju u septičke jame. Budući su septičke jame uglavnom propusne, otpadne se vode na taj način potpuno nepročišćene upuštaju direktno u podzemlje. U blizini naselja Savudrija prolazi kolektor sjevernog kanalizacijskog sustava Savudrija. Postojeću kanalizacijsku mrežu potrebno je potpuno rekonstruirati, odnosno sve otpadne preusmjeriti na postojeći kanalizacijski sustav, a putem njega na ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda Savudrija. Vodovod Postojeća vodoopskrba naselja Stara Savudrija vrši se preko vodospreme «ROMANIJA» kapaciteta 1300 m3 preko koje se snabdijeva i cijelo područje Savudrije. Naselje se trenutno snabdijeva postojećim vodovodom AC Ř 150 koji vodi do postojeće vojarne i produžava dalje do Stancije Grande. Isto tako dio mjesta snabdijeva se iz postojeće vodovodne mreže Č Ř 60. Na ulazu u Staru Savudriju na vodovodnu mrežu AC Ř150 spojen je novi cjevovod tj. izgrañena je nova vodovodna mreža duktile TRM Ř 100 koja svojim profilom, a i vrstom materijala zadovoljava trenutnu potrošnju, a predviñena je i za budući planirani razvoj naselja. Elektroopskrba U zoni zahvata na navednoj lokaciji nema podzemnih NN instalacija osim dovodnog visokonaponskog ( SN ) kabela od postojećeg stupa ( dalekovod ) do postojeće TS 1x250 kVA te SN kabela koji od iste odlazi za postojeću vojarnu. Točna trasa postojećih podzemnih kabela će se odrediti u dogovoru sa HEP-om na licu mjesta. Jedan kabel podzemno odlazi do slobodnostojećeg ormarića u postojećem dijelu naselja. Postoji nadzemna NN mreža po cijelom postojećem naselju. Dio mreže je postavljeno preko budućih grañevinskih čestica. Telekomunikacije U zoni zahvata na navednoj lokaciji nema podzemnih TK instalacija osim dovodnog kabela 25x4 iz pravca skretanja Borozija – Stara Savudrija do postojećeg ormarića te kabela koji od ormarića odlazi za vojarnu.Točna trasa postojećih podzemnih kabela će se odrediti u dogovoru sa HT-om na licu mjesta. Postoji nadzemna pretplatnička TK instalacija po cijelom naselju. 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

Za područje obuhvaćeno ovim prostornim planom važeći je Prostorni plan ureñenja grada Umaga (Sl. n. 4/2004) kao plan šireg područja. U daljnjem tekstu dati su izvaci iz toga plana, a koji se prvenstveno odnose na buduću namjenu prostora obuhvaćenog Detaljnim planom ureñenja Savudrija. Prostorni plan ureñenja grada Umaga (Sl.n. 3/2004) Prostorni plan ureñenja grada Umaga je utvrdio uvjete za ureñenje područja, odredio svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje,


20

obnovu i sanaciju grañevinskog i drugog zemljišta, zaštitu zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na teritoriju Grada Umaga. U odredbama za provoñenje PPUG Umaga (Sl.n. 3/2004), pod 1. Uvjeti za odreñivanje namjena površina na području grada u točci 1.3. opisan je planirani okvirni broj stanovnika 2015. godine po naseljima za Savudriju predviñena je godišnja stopa prirasta 0,6% a planirani broj stanovnika 2015. god. 257. U točci 1.6. definirana je namjena prostora u grañevinskim područima naselja . U točci 1.13. odreñuju se grañevinska područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke gdje će se gradit grañevine ugostiteljske i turističke namjene: - Savudrija. Ukupni planirani maksimalni smještajni kapaciteti koji se temelje na receptivnim mogućnostima pojedinih područja opisani su u točci 1.14. Za grañevinska područja Savudrija, Borozija i Ravna Dolina planirani maksimalni kapaciteti su 2796 postelja. U točci 1.20. utvrñuje se obaveza ureñenja i izgradnje obalne šetnice “lungomare” duž cjelokupnog obalnog poteza Grada Umaga. U točci 1.22.raščlanjuju se planirana područja sportsko-rekreacijske namjene za Savudriju planirano je: – sportsko rekreacijska područja Savudrija, U točci 1.24. «Sportsko rekreacijska područja» opisana je namjena tih područja. U točci 1.31. definira se namjena javnih prometnih površina koje služe za gradnju javnih kolnih i kolno-pješačkih prometnica. U točci 1.32. utvrñuje se namjena područja groblja i koridor rezervacije u širini od najmanje 100 m oko postojećih i planiranih groblja. U točci 1.36. odreñuje se namjena morskog akvatorija. U točci 1.37. odreñuju se morske zone pomorskog prometa gdje uz ostle stoji i luka Savudrija, definirani su morski putevi (meñunarodni i unutarnji). U članku se odreñuju gradnje i aktivnosti koje su u skladu sa morskim zonama pomorskog prometa. U točci 1.39. stoji da akvatorij luka Savudrija, Zambratija i Lovrečica se može namijeniti: – morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja, – morskoj luci posebne namjene lokalnog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila grañana - sportska luka. Definirane su i gradnje koje se mogu realizirati u morskim zonama i u kompnenim zonama luke. U točci 1.40. stoji da u morskoj zoni luke Savudrija dio akvatorija može se namijeniti i: - morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma – marina. U točci 1.42. se propisujunajveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene – luka nautičkog turizma na području Grada Umaga: za luku nautičkog turižma «Savudrija – Marina» najveći dozvoljeni kapacitet je od 200 vezova u moru. U točci 1.43.se propisuju potrebne površine kopnenog dijela i akvatorija morskih luka posebne namjene – luka nautičkog turizma na području Grada Umaga. Za Savudriju propisane potrebe su:

LOKACIJA VRSTA LUKE

NAJVEČI KAPACITET

POTREBNA POVRŠINA BROJ PLOVILA PO HEKTARU

POVRŠINE AKVATORIJA More Kopno More Kopno Ukupno

najviše

SAVUDRIJA Marina 200 / 1,7 do 4,0ha

5,0 do 12,0ha 5,0 do 9,0ha 50-120

Potrebna površina kopnenog dijela iz tablice u stavku 1. ove točke osigurat će se: - za marinu Savudrija u grañevinskom području gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene Borozija i/ili grañevinskom području naselja Savudrija. U točci 1.48. odreñena je namjena i način ureñivanja potoka, bujica, kanala i ostalih stvarnih vodotoka. U odredbama za provoñenje PPUG Umaga (Sl.n. 4/2004), pod 2. Uvjeti za ureñenje prostora u točci 2.0.2.propisani su osnovni elementi uvjeta gradnje:


21

U poglavlju 2.1. Grañevine od važnosti za Državu i Istarsku županiju u točci 2.1.1. odreñuju se zahvati od važnosti za Državu za područje Savudrije predviñeno je sljedeće: VODNE GRAðEVINE g) Grañevine sustava odvodnje otpadnih voda s više od 25000ES - sustav Umag (centar, sjever – Savudrija) U točci 2.1.2.odreñuju se zahvati od značaja za Istarsku županiju, za područje Savudrije predviñeno je sljedeće: PROMETNE GRAðEVINE a) Pomorske grañevine s pripadajućim objektima, ureñajima i instalacijama – marina Savudrija U poglavlju 2.2. Grañevinska područja naselja u općim odredbama u točci 2.2.1. definiraju se naselja i grañevinska područja, u točci 2.2.2. daje se definicija gradivog dijla grañevne čestice, u točci 2.2.3. izgrañenost grañevne čestice u točci 2.2.4. definiraju se grañevina, stambena grañevina, grañevina gospodarske namjene, pomoćna grañevina, poljoprivredna grañevina, regulacijski pravac, i grañevni pravac. U točci 2.2.5. definira se postojeća grañevina, u točci 2.2.6.Gradnja u točci 2.2.7. Interpolacija, u točci 2.2.8. Rekonstrukcija, u točci 2.2.9. uvjetuje se izgradnja protupožarnog zida kod grañevina koje se grade kao dvojne. U točci 2.2.10. obvezuje se primjena točaka 2.2.2., 2.2.3., 2.2.4., 2.2.5., 2.2.6., 2.2.7, 2.2.8. i 2.2.9. kod izrade odnosno provoñenja drugih prostornih planova i odluka, ukoliko je u istima odreñena drugačija primjena, a ukoliko zakonom ili drugim propisima nije odreñeno drugačije. Kriteriji oblika i veličine grañevne čestice opisani su u točci 2.2.11. Moguće namjene grañevina u grañevinskim područjima naselja odreñene su u točci 2.2.12. U točci 2.2.13. opisani su uvjeti gospodarske namjene unutar grañevinskog područja naselja. U točci 2.2.14. daje se definicija grañevinama i prostorijama stambene namjene. Prema načinu gradnje grañevine stambene namjene prema točci 2.2.15. mogu biti jednoobiteljske, obiteljske kuće, višeobiteljske, te višestambene, i daje se opis gore navedenih tipova grañevina stambene namjene. Veličina i površina grañevine prema točci 2.2.16. odreñuje se sljedećim elementima: – gradivi dio grañevne čestice – grañevni pravac – izgrañenost grañevne čestice

Gradivi dio grañevne čestice reguliran je odredbama iz točke 2.2.17. i 2.2.18., grañevni pravac po točci 2.2.19., a izgrañenost čestice regulirana je po odredbama iz točke 2.2.20, 2.2.21, 2.2.22. Elementi za odreñivanje oblikovanje grañevine po točci 2.2.23. su: - uvjeti za arhitektonsko oblikovanje. - visina i broj etaža, - vrsta krova, nagib i vrsta pokrova, Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje odreñeni su odredbama iz točke 2.2.24. i 2.2.25. Visina i broj eteža odreñeni su odredbama iz točke 2.2.26, 2.2.27, 2.2.28, 2.2.29, 2.2.30, 2.2.31, 2.2.32.Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova odreñeni su odredbama iz točke 2.2.33., 2.2.34., 2.2.35. Elementi za odreñivanje ureñenje grañevne čestice po točci 2.2.36. su: – gradnja pomoćnih grañevina, – gradnja ograda. Gradnja pomoćnih grañevina regulirana je odredbama iz točke 2.2.37., 2.2.38., 2.2.39., 2.2.40., 2.2.41. Gradnja ograda regulirana je odredbama iz točke 2.2.42., 2.2.43., 2.2.44., 2.2.45. Način i uvjeti priključenja grañevne čestice, odnosno grañevine na javnu prometnu površinu i infrastrukturu odreñeni su u odredbama iz točke 2.2.46., 2.2.47., 2.2.48., 2.2.49.,2.2.50., 2.2.51., 2.2.52., 2.2.53., 2.2.54., 2.2.55., 2.2.56., 2.2.57. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti propisani su u točkama 3.1., i 3.2.


22

Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti propisani su u točkama 4.1. i 4.2. Uvjeti utvrñivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava propisani su u točkama 5.1. , 5.2., 5.3., 5.4., 5.5. U točci 5.6. odreñena je podjela prometnog sustava u: cestovni, željeznički, pomorski, telekomunikacijski. Cestovni promet reguliran je odredbama iz točke 5.7., 5.8., 5.9., 5.10., 5.11., 5.12., 5.13., 5.14.. Pomorski promet reguliran je odredbama iz točke 5.16. i 5.17. Telekomunikacijski promet reguliran je odredbama iz točke 5.18., 5.19., 5.20. Energetski sustavi djele se u elektroenergetiku i plinoopskrbu, uvjeti za eletroenergetiku propisani su u točkama 5.21. i 5.22. a za plinoopskrbu u točkama 5.23. i 5.24. Vodnogospodarski sustav djeli se u vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvjeti za vodoopskrbu propisani su u točci 5.25. a za odvodnju otpadnih voda u točkama 5.26., 5.27., 5.28., 5.29. U točci 6.1. odreñuje se razgraničenje prostora za primjenu Mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina. Diferenciranje osnovnih kategorija zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugih vrijednosti daje se točci 6.2. Kulturna dobra zaštićena u smislu važećih propisa koja su unesena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske su navedena u točci 6.3. za područje Savudrije su sljedeća: Zaštićena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana): 2 Hidroarheološka zona od granice Slovenije do Umaga - broj upisa u registar kulturnih dobara 107, br. rješenja 313/1 od 22. 12. 1966. Hidroarheološka zona od Umaga do Novigrada - broj upisa u registar kulturnih dobara 108, br. rješ. 314/1 od 22. 12. 1966. 30 Arheološko nalazište u uvali Stara Savudrija – broj registra u Listi zaštićenih kulturnih dobara (NN 151/02, 18/03 i 63/03) Z-70 32 Savudrijski svjetionik - broj upisa u registar kulturnih dobara 324, br. rješenja 648/3 od 15. 05. 1974. ( nalazi se izvan obuhvata DPU – a) Preventivno zaštićena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana): 65 Civilna grañevina – molovi s dizalicama za čamce u Savudriji – u postupku unosa u Listu preventivno zaštićenih dobara (NN151/02, 18/03 i 63/03) (nalazi se izvan obuhvata DPU - a ) U točci 6.5. evidentirana su nepokretna kulturna dobra – cjeline i grañevine (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana) za područje Savudrije su sljedeća: 30 Ruralna cjelina Savudrija (Salvore) 35 Crkva Sv. Ivan apostol, župna crkva u naselju Savudrija Hidroarheološki zaštitni pojas cijelom dužinom obalnog mora Grada Umaga, širine 2000m Zaštitni obalni pojas cijelom dužinom obale Grada Umaga, širine 100m Zaštitni kopneni pojas u zaleñu zaštitnog obalnog pojasa, širine 100m U točci 6.6. dodatno uspostavlja zaštita svih grañevina visokogradnje i niskogradnje izgrañenih u pravilu do 1940. godine, osim grañevina iz točaka 6.3., 6.4. i 6.5. U točci 6.8. diferenciraju 2 osnovna načela zaštite kulturnih dobara za sva obuhvaćena kulturna dobra iz točke 6.3., 6.4. i 6.5. U točci 6.9. stoji da u prostorne planove užeg područja obavezno se ugrañuju utvrñene mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara. U točci 6.10. odreñeno je da do donošenja prostornog plana užeg područja i za kulturna dobra kod kojih se ne planira izrada i donošenje prostornog plana užeg područja, mjere zaštite kulturnih dobara odreñuju lokacijskom dozvolom tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara. U točci 6.11. odreñeno je da u cilju očuvanja arhitektonskog jedinstva, prostornim planovima užeg područja odnosno lokacijskom (grañevnom) dozvolom, odredit će se elementi rekonstrukcije postojećih kulturnih dobara. U ovoj točci propisuju se mjere očuvanja i zaštite urbanističkih i ruralnih cjelina .


23

U točci 6.12. utvrñuju se mjere zaštite grañevina iz točke 6.6. U točci 6.13.načelno se utvrñuju mjere zaštite arheoloških zona (područja) i lokaliteta iz točke 6.3., 6.5. i 6.7. U točci 6.15. stoji da Prilikom izrade prostornog plana užeg područja ili druge prostorne dokumentacije, kao i provedbe eventualnog postupka procjene utjecaja na okoliš za sve zahvate u prostoru kojima su obuhvaćena kulturna dobra iz točaka 6.3., 6.4. i 6.5, potrebno je pored odredbi PPUG-a dodatno konzultirati i smjernice iz Konzervatorske podloge za izradu ovog PPUG-a. Pod prirodnim dobrima i krajobraznim vrijednostima u točci 6.22. odreñuje se način ureñivanja zelenih površina. U točci 6.23. utvrñuju se uvjeti oblikovanja grañevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Postupanje s otpadom propisano je u odredbama iz točke 7.1., 7.2., 7.3., 7.3.1., 7.3.2., 7.3.3., 7.3.4., 7.3.5., 7.3.6., 7.4.,7.5., 7.6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš propisane su u odredbama iz točke 8.1., 8.2., 8.3., 8.4., 8.5., 8.6., 8.7., 8.8., 8.9., 8.10.,8.11., 8.12., 8.13., 8.14., 8.15., 8.16., 8.17., 8.18. U mjerama provedbe plana u točci 9.0.1. stoji da Ureñivanje prostora mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog PPUG-a, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih propisa Grada Umaga. U točci 9.0.2. stoji da za praćenje i nadzor nad provoñenjem Plana zadužuju se tijela Grada Umaga. U točci 9.0.3. odreñuje se Temeljno načelo nadzora nad procesima prostornog razvoja Grada Umaga koje je obaveza izrade i donošenja prostornih planova užih područja za sva grañevinska područja unutar obalnog područja definiranog ovim Planom. Obveza izrade prostornih planova užeg područja odreñena područja propisana je u točci 9.1.1. U točci 9.1.2.posebno se odreñuju područja za koja se propisuje obaveza izrade prostornih planova užeg područja za područje Savudrije predviñena je izrada: Detaljni plan ureñenja – grañevinsko područje naselja Savudrija, U točci 9.2.1. stoji da posebnim propisima Grada Umaga odredit će dodatne elemente koje je potrebno uvažavati u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja. U točci 9.2.2. stoji da do donošenja prostornog plana užeg područja u koridorima zaštite prostora prometnica i ostale infrastrukture ne mogu se izdavati lokacijske dozvole za grañevine visokogradnje osim grañevina infrastrukture i rekonstrukcije postojećih grañevina. U točci 9.2.6. stoji da za sve zahvate u prostoru koji predstavljaju kulturno dobro ne može se izdati lokacijska dozvola bez prethodno pribavljenih odgovarajućih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela. U točci 9.2.9.propisuje se obaveza provedbe procjene utjecaja na okoliš (izrade studija o utjecaju na okoliš) i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš za odreñene zahvate, za područje Savudrije propisuje se obveza izrade studije o utjecaju na okoliš za luku otvorenu za javni promet Savudrija i za marinu Savudrija. 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja ureñenja prostora U svakom planerskom postupku počinje se sagledavanjem postojećeg stanja u prostoru obuhvata, uočavanjem problema koji se nalaze u prostoru te identificiranjem mogućnosti i ograničenja realizacije društvenih potreba koje se ogledaju kroz interese razvoja i interese zaštite. Položaj, karakteristike i u biti značaj osnovnih prostornih pokazatelja, kako grañevinskog sadržaja, tako i onih krajobrazno-kulturnog i prirodnog sadržaja daju sliku potencijala prostora i njegove osjetljivosti za buduće razvojne interese. Poznavajući dijagnozu stanja i mogućnosti prostorno razvojnih značajki moguće je uočiti razlike izmeñu stanja i željenog tipa sadržaja i standarda ureñenja i opreme, pa su i lakše odluke o potrebama vrsta zahvata odnosno intervencija: adaptacija, rekonstrukcija, potreba novih struktura i novih zona izgradnje, veće ili manje gustoće izgrañenosti, potrebe za krajobraznim ureñenjem i sl. s čime se bolje usklañuje i ureñuje mjesto stanovanja i mjesto rada u naselju. Temeljem Zakona o prostornom ureñenju (N.N. br. 30/94) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureñenju (N.N. br. 68/98) svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureñenja, posebnim propisima i drugim Zakonima relevantnim za problematiku koja je predmet ovoga Plana. Prilikom sagledavanja vrijednosnog potencijala prostora Savudrije, izvršene su analize potencijala prostora za razvojne interese i analiza potencijala prostora po kulturno-povjesnim, krajobraznim i ekološkim vrijednostima, koje zapravo pokazuju odreñeni stupanj


24

ranjivosti prostora u odnosu na razvojne interese, posebice se odnosi na luku Savudrija koja je upisana u registar nepokretnih kulturnih dobara «(hidroarheologija – br. reg: 107, br. rj: 313, od 22. prosinca 1966. godine – Hidroarheološka zona od granice Slovenije do Umaga). Evidentirana arheološka zona je i cjelokupno kopneno područje obuhvaćeno planom8». Povjesna jezgra naselja, niz starih i dograñivanih zgrada na obalnom rubu, nalazi se u središtu zaštićene arheološke zone Savudrije9. To je prostorna datost koja fizionomijom daje identitet mjestu, kao malom mediteranskom naselju na obali. S obzirom na odreñeni stupanj devastacije stare povjesne matrice raznim spontanim i nekontroliranim gradnjama i njihov trend, te stupanj kulturno – povjesne važnosti, moguće intervencije će biti usmjerene isključivo u smjeru sanacije i / ili konzervacije stanja. To se posebice odnosi na pročelja zgrada prema moru koje treba dovesti u viši oblik ureñenosti primjeren naslijeñenoj kulturi grañenja manjih naselja uz obalu. Širenja postojećih grañevina, prema moru posebno ili u bilo kojem smjeru, izazvalo bi drastične konsekvence u fizionomskoj cjelovitosti povjesne jezgre te utjecaj na . Kompleks crkve sv. Ivan, povjesnim značajem, položajem, društvenom funkcijom te ulogom u oblikovanju prepoznatljive slike Savudrije, ima središnju važnost javnog mjesta. Ta središnja važnost usmjerava potrebu očuvanja svih vrijednih atributa objekata crkve te za ureñenjem okolinog prostora u društvene svrhe, kulturnog karaktera. Na dijelovima prostora gdje se nalazi ostala stambena i mješovita izgradnja, nalazi se već dosta saturiran prostor izgrañenosti u sjeverozapadnoj zoni, gdje su moguće samo manje dogradnje, sanacije, rekonstrukcije. U jugoistočnoj su zoni potencijali za izgradnju novih grañevina dobri, posebice pored crkvenog kompleksa na sjevernom dijelu zahvaćenog prostora. U okvirima postojećih grañevina moguća su porširenja, s time što je kod vile Anna osjetljiv veoma vrijedan prednji parkovni dio, kojeg treba sačuvati. Prilikom planiranja ceste štititi stari kameni potporni zid na sjevernoj strani kao vrijednu kulturnu datost. Ovaj se dio naselja ne smije širiti prema vodotoku jer je on vrijedan krajobrazno - ekloški sustav i potencijal za zelene površine naselja Savudrija. Luka je zgotovljena samo u dijelu zaljeva te da bi ona mogla biti u potpunosti zaštićena, potrebna je izvedba drugog lukobrana na jugozapadnoj strani. Granice zahvata plana su samo u okvirima naselja Savudrija i ne zalaze na jugozapadnu stranu zaljeva te on nije predmet rada ovog plana. U sadašnjem stanju luka, koja se nalazi u zaštićenom dijelu akvatorija, ima prostorni potencijal za organizaciju ribarskih brodica i manja plovila lokalnog stanovništva u cjelosti, a s manjim zahvatima u dijelu luke, umjesto za ukrcaj boksita, može se osposobiti za pristajanje izletničkih (turističkih) brodica. U manjem dijelu luke, s obzirom na njenu prostranost ali i djelimičnu zaštićenost, može se organizirati privezište na plutajućim gatovima (pontonima). Na prostranom kopnenom dijelu lučkog prostora veliki su potencijali za organizaciju operativnog prostora za potrebe ribara i sličnih djelatnosti. Veliki dio ostaje kao potencijal za ureñenje javnog prostora s obzirm na središnju lokaciju i funkciju koju ima ureñena luka malog mediteranskog mjesta i potreba organizacije pučkih fešta. U okviru potreba za oblikovanjem i ureñenjem zelenih površina naselja, važno je na samom početku uočiti vrijednu prostornu supstancu kao potencijal prostora za zelene površine. U tom se kontekstu izdvaja okoliš crkve sv. Ivana, kako njegov javni prostor s čempresima u prednjem planu, tako i prostor vrtova. Luka sa velikim ravnim plošnim površinama je potencijal za organizaciju javnog prostora s širim društvenim, funkcijama. Ulaz u naselje, vodotok, mali most, javna gradska špina, obalni rub i slobodni neizgrañeni prostor su potencijal za oblikovanje izuzetnog ulaza u naselje Savudrija.

8 Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Puli, KLASA: 612-08/03-02/34,; UR. BROJ: 532-10-7/4-03-03, od

17. studenog 2003. 9 Bradanović, M., Bolšec Ferri, N., Cigui, R.: «Konzervatorska podloga za prostorni plan općine Umag», Uprava za zaštitu

kulturne baštine, konzervatorski odjel u Puli, Pula rujan 2001.


25

Izvadak iz Prostornog plana ureñenja grada Umaga (Sl.gl. 03/04)


26

2. PLAN PROSTORNOG UREðENJA

2.1. Program gradnje i ureñenja površina i zemljišta

Programske smjernice za izradu prostorne koncepcije mogu se izvesti iz slijedećih postavki utvrñenih tokom pripremnih radova: Programski zadatak10 «Ciljevi» koji proizlaze iz potreba društvene zajednice za promjenama u prostoru obuhvata jesu: • «Preispitivanje potreba vlasnika zemljišta i korisnika prostora, • planiranje proširenja groblja, • ureñenje vodotoka i preispitivanje mogućnosti zaljeva sukladno PPIŽ, • analiza prometnog rješenja, planiranje zaobilaznice» Pritom su data polazišta i smjernice: «Obuhvat Detaljnog plana Savudrija je grañevno područje Savudrija, površine cca 17 ha. Otvara se mogućnost izrade novog prostornog plana za grañevno područje savudrija. Praćenjem stanja i realizacije prostorno planske dokumentacije uočeno je, da je temeljem PUMN Savudrija11 izdan veoma mali broj grañevnih dozvola».

Izvješće 1995 g. 1997 g 1999 g. 2001 g. U k u p n o 1993

- 2001

Br. izdanih dozvola

0 5 1 0 6

U Upravnom odjelu za prostorno ureñenje nalazi se nekoliko zahtjeva vlasnika zemljišta i dr. korisnika prostora: • Privatni vlasnici čije se čestice nalaze na dnu Savudrijskog zaljeva traže izmjenu plana čestica zbog nemogućnosti rješavanja

imovinsko-pravnih odnosa (ukupno 4 podneska), • potrebno je preispitati mogućnosti pojedinih lokacija za realizaciju malih smještajnih objekata, • planom višeg reda omogućena je izgradnja sportskog privezišta u dijelu zaljeva, mogućnost je potrebno preuzeti, odnosno

preispitati mogućnost realizacije, • ureñenje vodotoka koji nanosi velike količine mulja u zaljev; korekcija katastarske čestice vodotoka sa stvarnim stanjem na

terenu, • izmjena urbanističko-tehničkih uvjeta za postojeće grañevine, kao i novogradnje, • preispitivanje prometnog rješenja, naročito prometno rješenje zaobilaznice, • potreba povećanja površine groblja, predviñanje potrebnog broja grobnih mjesta i dr. Važeći plan izrañen je na nekvalitetnoj geodetskoj i katastarskoj podlozi te su odreñeni problemi nastali i zbog potpuno pogrešnog podatka o postojećem stanju». To su bila osnovna programska ishodišta u daljnjem radu.

2.2. Detaljna namjena površina

Izvršena je inventura i valorizacija prostora te su pritom utvrñeni značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana. Postavljeni ciljevi te ocjena mogućnosti i ograničenja ureñenja u prostoru, poslužili su kao ishodište u oblikovanju nacrta prijedloga programa razvoja Savudrije. Rast naselja treba harmonizirati tako da se ono suzdražano razvija, omogučujući siguran i stabilan prosperitet. To pak znači osigurati mehanizme što bolje prostorne organizacije tradicionalnih aktivnosti (ribarstvo, turizam) i stanovanja te doprinijeti sociološki svestranijim, kulturno bogatijim, ekološki složenijim rješenjima. Svako naglo i veće grañevinsko širenje u tako maloj tradicionalnoj i složenoj sredini može dovesti do nesagledivih i nepovratnih posljedica prijesvega u prostornoj i socijalnoj sferi što 10

Zaključak Gradskog poglavarstva Grada Umaga, klasa: 350-02/3-01/02, ur. br: 2105/05-02-03-3, od 20 veljače 2003. godine. Sukladno Programu mjera za unapreñenje stanja u prostoru Grada Umaga («Službene novine Grada Umaga», br. 7/01, 6/02), članak 2 i 10. 11

Službene novine Općine Umag, br.: 3/93 od 1995. godine (napomena: doneseno prvo izvješće o stanju u prostoru Grada Umaga)


27

povlači i utjecaj na gospodarskom planu. Savudrija treba očuvati jedinstvene karakteristike tradicionalnog ruralnog/ribarskog naselja, prijesvega inegritet i cjelovitost povjesne jezgre sa crkvom. Novu gradnju odmaknuti od obale stare Savudrije prema istoku i sjeveroistoku, a zaustaviti trend širenja uz more na zapadnoj strani. Poboljšati sigurnost luke, njen kapacitet i plovnost. Za groblje treba priskrbiti dovoljno okolnog prostora za njegovo proširenje. Regulirati potok i smanjiti nanose mulja u luku. Krajolik i urbanu sredinu urediti zelenim površinama što će sadržajno i percepcijski obogatiti prostor i bolje definirati fizionomiju Savudrije. Omogučiti bolju prometnu povezanost i osigurati dovoljan broj parkinga. Prostor se po namjeni opredjeljuje na (kartografski prilog br.1): 1.1. Stambena namjena - planska oznaka S 1.2. Mješovita namjena – planska oznaka M, pretežito stambena M1 1.3. gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 - recepcija 1.4. Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povjesne memorije 1.5. Groblje 1.6. Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – planska oznaka L5 – mjesno privezište, L6 – izvlačilište 1.7. Zelene površine – planska oznaka Z1 – javni park, Z3 – vrt, Z4 – ureñeni obalni pojas, Z5 – vodotok 1.8. Ceste i kolno – pješačke površine 1.9. Površine infrastrukturnih sustava 1.10. Ureñena plaža – planska oznaka UP

1.1. Stambena namjena - planska oznaka S

Ovu namjensku kategoriju se može sagledati po prostornim cjelinama, i to: Povjesni niz uz more, grañevne čestice (k.č. zgr. 44; kč. Zgr. 59; k.č. zgr. 70; k.č. zgr 60; k.č. zgr. 45; k.č. 90/4). Ukupna površina stambene namjene u ovoj prostornoj cjelini je 748,3 m2. Uz stanovanje kao osnovne namjene, tu su mogući sadržaji turističkog smještaja. Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, grañevne čestice (k.č. 71/1; k.č. 71/2; k.č. 91/2; k.č. 91/5; k.č. 138/5) ukupne površine 3014,2 m2. Kod postojećih zgrada ostaje stambena namjena. Grañevini na k.č. 71/1 omogučava se dogradnja kao višeobiteljska grañevina do najviše 4 funkcionalnih (stambena ili poslovna) jedinica. Grañevini na k.č. 71/2 omogučava se proširenje kao sanacijska mjera arhitektonskih karakteristika. Grañevini na k.č. 91/5 omogućava se dogradnja jednog kata. Grañevine na grañevinskim česticama k.č. 91/2; k.č. 138/5 ostaju u istim gabaritima i iste namjene. Ukupna površina stambene namjene u ovoj prostornoj cjelini je 3014,2 m2. Na jugoistoku i istoku, grañevne čestice ( k.č 95/11 (dio); k.č. 95/10 (dio); k.č. 95/3 (dio); 97/2; k.č. 97/3; k.č. 97/4; k.č. 86/39 (dio) i k.č. 82/1 (dio) imaju ukupnu površinu 13 164,3 m2. Zgrada (k.č. 97/3) ostaje u istim gabaritima i iste namjene. Spajaju se grañevinske čestice k.č. 97/3 i k.č. 97/4. Zgrada (k.č.97/2) ostaje u istoj namjeni i proširuje se za najviše dve stambene jedinice. Tu je još planirana nova zona stambene namjene (S) , sjeveroistočno od crkvenog kompleksa. Formira se nova grañevna čestica od k.č. 86/39 (dio) i k.č. 82/1 (dio), namjenjena višeobiteljskoj grañevini do najviše 4 funkcionalnih (stambena ili poslovna) jedinica. Ukupna površina stambene namjene u ovoj prostornoj cjelini je 13 164,3 m2. Sveukupna površina stambene namjene (S) je 9.922,6 m2

1.2. Mješovita namjena – planska oznaka M, pretežito stambena M1

Uz stanovanje kao osnovne namjene, tu su mogući sadržaji ugostiteljstva, turističkog smještaja, trgovačke djelatnosti, usluga, zanata, i sl. sadržaja, tihih i čistih djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije te mogućih zagañenja. Namjena ove kategorije je razvrstana u prostoru obuhvata kako slijedi: Povjesni niz uz more, grañevne čestice (k.č. 90/3 i k.č. zgr. 77)) . Ukupna površina mješovite namjene, pretežito stambene u ovoj prostornoj cjelini je 267,1 m2. Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, grañevine (k.č. 91/3; k.č. 91/4) Ukupna površina mješovite namjene, pretežito stambene u ovoj prostornoj cjelini je 667,8 m2.


28

Na jugoistoku i istoku, nova grañevna čestica formirana na djelu k.č. 88/1. Ukupna površina mješovite namjene, pretežito stambene u ovoj prostornoj cjelini je 2365,3 m2. Na njoj se omogućava gradnja višeobiteljske grañevine do 4 funkcionalne (stambene ili poslovne jedinice) jedinice. Sveukupna površina mješovite namjene (M), pretežito stambene (M1) je 3300,2 m2. Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 – recepcija

Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke na k.č. 138/1 (dio) planiran je mali gospodarski objekt – recepcija - za potrebe turizma. Ukupna površina 331,1m2. Na jugoistoku i istoku, planirana je gospodarska namjena hotel T1 i pansion T4. To je nova gradbena i prostorno homogena cjelina s namjenom pansiona (T4), a planirana je istočno od kompleksa crkve u prednjem planu prema zaljevu. Hotelska namjena (T1). Formirana je nova grañevna čestica od djela k.č. 89/1; djela k.č. 82/3 i djela 82/5; ukupne površine 2296,2 m2. Na postojećoj grañevnoj čestici, koja se nalazi na krajnjem jugoistoku uz jugozapadnu stranu ceste za Albere ne planira se nikakvo širenje. Objekt ostaje u legalno izgrañenm gabaritima. Pansionska namjena (T4). Formirane su dvije nove grañevne čestice od djela k.č. 95/4 i djela k.č. 95/13; ukupne površine 4055,2 m2. Ovdje moguća je izgradnja pansiona kapaciteta do 24 dvokrevetnih soba i 3 do 4 zvijezdice. Grañevne čestice Ville Ane k.č.97/1; k.č. zgr. 39; k.č. zgr. 40; spojene su u jednu, ukupne površine 4001,6 m2. Ovdje se ne planira nikakvo širenje. Objekt ostaje u legalno izgrañenim gabaritima. Sveukupna površina gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke, T1 – hotel, T4 – pansion i T5 - recepcija je 10 684,2 m2. 1.3. Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povjesne memorije – Kompleks župne crkve sv. Ivana

Vjerske grañevine crkve, zvonika i župnog stana, planske oznake (D7), dio grañevne čestice k.č. zgr. 8 ukupne površine 1702,3 m2

ostaju u dosadašnjoj namjeni. Muzej povjesne memorije (D8), u vrtu kompleksa crkve na djelu grañevne čestice k.č. zgr. 8, ukupne površine 1293,6 m2, muzejsko - izložbena namjena u funkciji javnog i reprezentativnog prostora naselja. Sveukupna površina vjerske namjene i za muzej povjesne memorije je 2995,9 m2. 1.4. Groblje (G)

Groblje u Savudriji je tradicionalno mjesto ukopa i naselja iz šire okolice. Proširenje groblja je tek zgotovljno, a rezervni prostor za daljnje širenje i zaštitni zeleni pojas, zadovoljavaju dugoročne potrebe u neposrednom okolišu. Formirana je nova grañevinska čestica od k.č. 135/1; k.č. 135/2; k.č. 135/3; k.č. 95/7; k.č. 95/8, da se osigura rezervni prostor. Ukpna površina ove namjene je 9338 m2. 1.5. Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – L5 - mjesno privezište, L6 – izvlačilište

Savudrijska luka je prema provedbenim odredbama PPUG-a, točka 1.39. namjenjena: • morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja i • morskoj luci posebne namjene lokalnog značaja, za privez sportskih i rekreativnih piovila grañana - sportska luka. Ona ima oznake L5 i L6, ukupne površine 40818,2 m2.Njena osnovna funkcija treba ostati kao morska luka za javni promet lokalng značaja, jer je ona i osnov postojanja naselja Savudrije. Nju je potrebno cjelovito dovršiti kako bi optimizirali potencijale zaljeva. Prijesvega se to odnosi na ureñenje drugog lukobrana na južnoj strani, gdje je on postojao još u rimskom razdoblju. Ureñenjem sigurnog ulaza i njegove dodatne zaštite povećava se mogućnost priveza većih brodica i realizaciju morske luke posebne namjene lokalnog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila grañana - sportska luka, odnosno marine12, što sadržajno može obogatiti južnu, zapuštenu stranu zaljeva. Uz to je potrebno očistiti i produbiti veći dio zaljeva od muljevitog nanosa povečavajući plovnost luke i njenu atraktivnost. Ti zahvati proširenja za potrebe marine ne smiju biti na štetu kvalitete sadašnje luke i njenih funkcija. Kapitalni zahvat na južnoj strani sa rekonstrukcijom porušenog lukobrana i eventualnom marinom je predmet drugog zadatka. Sadašnja luka opće namjene, njena riva i lukobran u nastavku stare urbane jezgre su dovoljno kapacitirani za zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva po pitanju priveza ribarskih i drugih manjih plovila kao mjesno privezište (L5), dok se na kopnenom dijelu osigurava operativna obala do zelene površine. To je ujedno i šetalište na rivi (kolno pješačka površina) . U dijelu starog mola, kojeg treba konzervirati, planira se ureñenje izvlačilišta brodica (L6) za potrebe njihovog servisiranja s ugradnjom adekvatne

12

PPUG-a Umag (Sl. gl. 03/04), Pomorski promet, točka 1.42.


29

dizalice. «Pošto u ovoj luci nije predviñen ukrcaj rasutog tereta13, potrebno je visoku armirano-betonsku rampu spustiti na nivo ostalog operativnog dijela luke, jer se sadašnja povišena grañevina ne može adekvatno koristiti te ista strši i nagrñuje tipičnost male mediteranske ribarske luke po čemu je Savudrija prepoznatljiva.» Naime tako spuštena rampa poslužiti će za povremeno pristajanje većih turističkih plovila radi izleta, jer je na tom mjestu gaz dublji i pristajanje je sigurno. U pripadajućem akvatoriju, u okviru morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja se može povečati kapacitet vezova sa organiziranim privezištem na plutajućim gatovima (pontoni). 1.6. Zelene površine: Z1 - javni park, Z3 - vrt, Z4 - ureñeni obalni pojas, Z5 – vodotok

Zelene površine u naselju Savudrija imaju ulogu podizanja kakvoće sredine u rekreativnoj i ekološkoj sferi te u percepcijskom i kulturnom pogledu. Važna je osim toga uloga zelenila u reguliranju urbane diversifikacije, u rahljanju grañevinskog tkiva i povezanosti naselja s prirodnim krajolikom. Zbog višeslojne funkcije koju imaju zelene površine u urbanom ureñenju naselja Savudrije, možemo ih sintetizirati i sistematizirati u slijedeće kategorije: Mjesni park (Z1) To je zelena površina koja povezuje staru jezgru naselja s crkvenim kompleksom i nastavlja se preko nove prometnice tvoreći veći središnji park naselja. Važan je sadržaj kulturnog karaktera. Mjesto za lapidarij ili povjesne memorije Savudrije koji se treba urediti u kompleksu crkve, ispred nje i / ili u vrtu, stvarajući tako reprezentativni prostor kulturnog karaktera naselja Savudrije. Ostala je namjena parka odmor i rekreacija. Zelenim sustavom organski povezati povjesnu i funkcionalnu cjelinu. Važna mu je funkcija i u oblikovanju mjesne fizionomije. Ureñeni obalni pojas (Z4) - Park na rivi treba stvoriti uvjete raščlanjenja velike plošne strukture, mogućnosti odmora, promenade i rekreacije, podići kulturni uzorak i reprezentativnst savudrijske luke, zaštitna uloga - stvoriti prirodnu kulisu u prvoj fronti prema moru. Vodotok (Z5) - Park na ulazu u naselje Stvoriti ureñen i prepoznatljiv ulazak u naselje. Urediti park s motivacijom vode oko povjesne špine naslja te dodatnim krajobraznim intervencijama urediti kanal/potok u funkciji reguliranja taloženja mulja u zaljevu i kao krajobrazni uzorak ureñenja. Morsku obalu od nanosa mulja integrireti u krajobraz ureñene obale. Drvoredi (Z1) Mrežni sustav drvoreda u naselju ostvaruje ureñenost i čitljivost prostora te meñusobno povezuje prirodnu osnovu naselja, poboljšavajući pritom kakvoću ambijenta. Slobodne zelene površine, vrtovi (Z3). Slobodne zelene površine su rubne površine naselja organski povezane sa slobodnim krajolikom van grañevinske zone, s funkcijom integracije kakvoće prirodnog prostora s urbanim. Vrtovi su neotuñivi dio kulture svakog manjeg naselja, pa ih ovdje treba očuvati. Ukupna površina namjenjena zelenim površinama je 33 406,3 m2. 1.7. Prometnice i parking prostori

Za bolju i sigurniju protočnost vozila, naročito u ljetnim mjesecima, planirano je, na ulazu u naselje Savudrija iz pravca Umaga, glavno mjesno raskrižje. Planirana zaobilaznica olakšava prometnu cirkulaciju koja se u povjesnoj jezgri odvija jednosmjerno a u novoplanieranom dijelu dvosmjerno. U luci su planirane veće kolno-pješačke površine zbog prirode aktivnosti ribarske luke. Veći broj parking mjesta planiran je u luci, pokraj groblja i uz crkvu, zapravo pored povjesne jezgre mjesta, gdje ima i najviše posjetilaca. Ukupna površina prometnica, pješačkih površina i parkinga je 17 208,1 m2. 1.8. Površine infrastrukturnih sustava

Ukupna površina infrastruturnih površina namjenjena za TS je 333,1 m2. 1.9. Ureñena plaža

Ukupna površina ureñene plaže je 911,8 m2.


30

NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA (m2)

Stambena namjena (S) 9 922,6 Mješovita namjena (M) – pretežito stambena (M1) 3 300.2 Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 - recepcija

10 684.2

Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povjesne memorije

2 995.9

Groblje (G) 9 338.0 Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – L5 – mjesno privezište, L6 - izvlačilište

40 818.2

Zelene površine – Z1- Javni park, Z3 – vrt, Z4 – ureñeni obalno pojas, Z5 - vodotok

40 410,5

Prometnice i parking prostori 17 208.1 Površine infrastrukturnih sustava (IS) 333.1 Ureñena plaža (UP) 911.8

SVEUKUPNO 135 922.6

Tablica 2.1. Iskaz planirane namjene površina 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureñenja površina i planiranih

grañevina

Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja za gustoću stanovanja (Gst,) i gustoću stanovništva (Gnst): Broj stanovnika na području obuhvata: Postojeći broj 236 stanovnika Novoplanirani broj 30 stanovnika UKUPNO 266 STANOVNIKA Ukupna površina obuhvata plana 135 922,6 m2

Gst (neto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina grañevnih čestica za stambene grañevine Gst (neto) = 0,027 st/m2

Gnst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana. Gnst = 510,99 m2 /st

Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja načina korištenja i ureñenja površina:

1. koeficijent izgrañenosti (kig), koeficijenti iskorištenosti (kis, Kis) i gustoća izgrañenosti (Gig) pri čemu je:

kig = odnos izgrañene površine zemljišta pod grañevinom i ukupne površine grañevne čestice (zemljište pod grañevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova grañevine na grañevnu česticu) kig = Vidi tablicu 2.2. - Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja Gig = odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja grañevnih čestica Gig = 0,40 kis = odnos ukupne (bruto) izgrañene površine grañevine i površine grañevne čestice kig = Vidi tablicu 2.2. - Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja Kis = odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja grañevnih čestica Kis = 0,89


31

2. broj etaža grañevine (E), tako da se ovisno o vrsti grañevine odreñuje najveći ili najmanji i najveći ili obvezni broj etaža

E = Vidi tablicu 2.2. - Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja 3. visina grañevine u metrima (V), tako da se ovisno o vrsti grañevine

odreñuje najniža ili najniža i najviša ili obvezna visina grañevine do vijenca odnosno sljemena krova, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta.

V = Vidi tablicu 2.2. - Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja

2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna mreža Općenito U sklopu rješavanja detaljnog plana ureñenja za područje plana Savudrija jedan od osnovnih zadataka je rješavanje mreže prometnica i prometa u mirovanju. S obzirom na karakter planiranog naselja, a imajući u vidu propise koji reguliraju ovu problematiku, ovim se provedbenim odredbama definiraju opći uvjeti za projektiranje prometnog segmenta plana. Za potrebe plana izrañeno je idejno rješenje promernica i parkirališta. Za ovaj zadatak je kao podloga za projektiranje poslužila snimljena geodetska podloga u mjerilu 1 : 1000. Horizontalni tok trase Početak dionice glavne prometnice je na nerazvrstanoj prometnici koja vodi prema jugu u smjeru Ravne Doline, te nisu predviñeni posebni zahtjevi u smislu izgradnje priključne točke na ovoj prometnici. Na ulaznu prometnicu se u okviru naselja nadovezuju opskrbne i stambene ulice, te čine zatvorenu cjelinu u kojoj se javlja samo interni promet stanovnika naselja. Trase svih ulica su predviñene kao dvosmjerne prometnice sa elementima stambene ulice, osim prometnica u sjeverozapadnom dijelu koje će se prometno uklopiti u prometnu mrežu naselja kao jednosmjerne prometnice sa smjerom kretanja “u desno”. Na njima su projektirane krivine sa kružnim lukovima veličine radijusa definiranih u grafičkim prilozima plana. Križanja prometnica u naselju su predviñena u jednom nivou, s standardnim križanjima T ili X tipa. Veličina radijusa zaobljenja spoja prometnica u križanju, ovisno o širini prometnice i važnosti križanja predviñena je od 3,00 do 15,00 m. Za pristup komunalnih vozila, vozila za servisiranje i vatrogasnih vozila osigurano je kružno kretanje, tako da nema prometnih krakova koji bi na svojem kraju iziskivali izgradnju okretišta. Na svim križanjima u zoni pješačkih prijelaza treba izvesti položene ivičnjake za svladavanje arhitektonskih barijera i to s tipskim elementima širine 2,00 – 2,60 m. Vertikalni tok trase Na predviñenim prometnicama primjenjuju se uzdužni nagibi koji odgovaraju konfiguraciji terena i razmještaju objekata. Za zaobljenje prijeloma nivelete primjeniti će se radijusi veći od Pravilnika propisanih. Poprečni nagib prometnica je jednostrešni i u pravcima iznosi 2,5 % a u krivinama do 5 % ovisno o radijusu kružne krivine. Uzdužni pad trase vezan je na konfiguraciju terena i raspoloživi pojas kojim se trasa proteže radi uklapanja prometnica u ukupno rješenje prometa. Preglednost Preglednost na trasi je osigurana prema važećoj norma za projektiranje i grañenje čvorova u istoj razini – Projektovanje i grañenje puteva / površinski čvorovi / tehnički uslovi. Normalni presjek Normalni presjek cesta utvrñuje se temeljem odredaba Pravilnika i raspoloživim širinama, i iznosi

Primarne prometnice (tip A i B): - širina kolovoznih traka 2 x 2,75 = 5,50 m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5


32

Sekundarne stambene prometnice (tip K i L): - širina kolovoznih traka 2 x 2,50 = 5,00 m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5

Ostale stambene prometnice (tip C, D, E, F, G, H, I, J): - širina kolovoznih traka 2 x 1,50 (2,20) = 3,00 (4,40) m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5

Promet u mirovanju Potreban broj parkirališnih mjesta se mora osigurati na grañevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (grañevna) dozvola. Prilikom gradnje grañevine stambene namjene (osim višestambenih grañevina) parkirališna mjesta na vlastitoj grañevnoj čestici moraju se smjestiti u pojasu izmedu grañevnog i regulacijskog pravca. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m. Najveći dozvoljeni uzdužni i poprečni nagib parkirališta je 5,0%. Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreñenim djelatnostima se načelno utvrñuje prema tabuici iz PPUG -a Umaga:

DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTO slobodnostojeće stambene grañevine (jednoobiteljske i višeobiteljske, te obiteljske kuće) 0,8 funkcionalne jedinice

višestambene grañevine 0,8 stana

uredi, zdravstvo, trgovina i sl 30 m2 brutto površine grañevine

veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl. 100 m2 brutto površine grañevine

ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka, slastičarnice i sl 10 m2 brutto površine grañevine

ugostiteljsko turističke smještajne grañevine, osim motela 1 smještajna jedinica

restoran, zdravljak, slastičarnica i sl. 4 sjedećih mjesta (1 stol)

moteli 1 soba

Za potrebe naselja planirana su parkirališta koja u potpunosti pokrivaju potrebe naselja za smještaj vozila u mirovanju van voznih površina. U naselju je predviñeno ukupno 98 parkirnih mjesta. Od ukupnog broja parkirnih mjesta 5% istih mora biti rezervirano za invalide, a ista trebaju biti ravnomjerno rasporeñena i na pogodnim mjestima. Dimenzije parkirnog mjesta: - standarna parkirna mjesta 5,00 x 2,50 m - parkirna mjesta za invalide 5,00 x 3,50 m Zemljani radovi Na trasi nisu vršena detaljna geomehanička isptivanja, pa se prepostavlja da je na cijeloj dionici ujednačeni sastav tla, te da je to uglavnom mješani kameni materijal. Tokom radova na širokom iskopu, kao i kod iskopa kanala ili temelja potpornih zidova potrebno je naročitu pažnju posvetiti instalacijama infrastrukture koje se eventualno nalaze u pojasu zemljanih radova. Zbog toga je potrebno izvršiti uvid u originalne podatke komunalnih organizacija, odnosno obavijestiti iste o početku radova na iskopu, kako bi svaka od komunalnih organizacija izvršila trasiranje svojih vodova na terenu i odredila dubinu na kojoj su položeni, te istovremeno naložila izvoñaču radova koje sve


33

mjere mora poduzeti tokom iskopa u zoni instalacija infrastrukture. Gornji stroj Informativno dimenzioniranje konstrukcije kolnika izvršeno je kao posebno poglavlje ovog zadatka, te se isto smatra sastavnim dijelom ovog tehničkog opisa. Dimenzioniranje konstrukcije kolnika metodom “Burmister” Dimenzioniranje konstrukcije kolnika vrši se po metodi BURMISTER. Metoda se bazira na teoriji elastičnosti opterećenog materijala, odnosno dijela kolnika. Podaci: - pritisak kotača, P = 50.000 N - modul stišljivosti posteljice vezane na tlo, prema našim propisima, Me2 = 2.500 N/cm2 - zahtjevani modul stišljivosti konstrukcije kolnika Me1 = 10.000 N/cm2 - inflacijski pritisak u gumama, pmax = 80 Pa - koeficijent krutosti guma, Kt = 1,30 - dozvoljeno slijeganje u osovini tereta, s = 0,30 cm imenzioniranje: - polumjer dodirne površine guma (a): a = = 12,37 cm - pritisak guma na dodirnoj površini (o): = 104,00 N/cm2

- faktor slijeganja (Fs): Fs = = 0,389 - odnos modula stišljivosti konstrukcije kolnika prema posteljici: - relativna debljina konstrukcije (n x a): Iz dijagrama zavisnosti faktora slijeganja Fs od relativne konstrukcije kolnika, a za odnos modula stišljivosti očitamo relativnu debljinu konstrukcije kolnika: h = 3,05 x a - debljina konstrukcije kolnika (h): h = n x a = 3,05 x 12,37 = 37,729 cm usvojena debljina konstrukcije kolnika:


34

h = 38 cm - presjek kroz konstrukciju kolnika: habajući sloj asfalta AB8 3 cm vezni sloj asfalta BNS16 5 cm nosivi sloj od drobljenca kontinuirane granulacije 30 cm Nosivi sloj od drobljenca kontinuirane granulacije: Za nosivi sloj od drobljenca kontinuirane granulacije (mineralni beton), granulacija materijala propisana je standardom HRN U.E9.020. Temeljna svojstva kamena za proizvodnju drobljenca kontinuirane granulacije: - čvrstoća na tlak min 12.000 N/cm2

- habanje po Bohme-u min 16 cm3/50 cm2

- upijanje vode max 1 % - otpornost protiv udaraca prema Tretonu max 22 % Kamen mora biti zdrav, tj. nesmije sadržavati trošnih dijelova, gline, a mora biti otporan na smrzavanje. Sabijanje nosivog sloja vrši se uvijek vibracijskim sredstvima te se zahtijeva zbijenost ME = 8.000 N/cm2. Ispitivanje se vrši kružnom pločom R=30 cm na svakih 50 do 100 m ceste. Ovaj sloj, osim funkcije nosivosti ima i funkciju zaštite od smrzavanja. 2.3.2. Telekomunikacijska mreža

Planirano stanje tk mreže Postojeći kabel je u potpunosti iskorišten te je potreban novi dovod do naselja kapaciteta sukladno budućem proširenju naselja ( izgradnja novih objekata ). Postojeći ormarić treba izmjestiti na javnu površinu i zamjeniti sa novim ormarićem slobodnostojećim. Postojeća lokacija je na privatnoj grañevnoj čestici te se isti izmješta na javnu površinu uz pločnik. Do istog privesti novi kabel kroz buduću višecijevnu TK kanalizaciju od skretanja u Boroziji.Na isti prespojiti postojeću mrežu te izvesti novu kroz buduću razvodnu TK kanalizaciju. Postojeći dovodni kabel za “objekt posebne namjene” je položen dijelom po privatnim česticama pa će istog trebati izmjestiti u javnu površinu ( pločnik ). Idejno rješenje U skladu sa planovima HT-a te Zakona o telekomunikacijama grañevine u zoni će se spojiti na telefonsku mrežu NF priključcima preko telefonskog kabela TK 59 GM i TK 33 AP koji će se položiti u kabelsku kanalizaciju. TK kanalizacija će se sastojati od odgovarajućih plastičnih cijevi i betonskih šahtova koji omogućavaju uvlačenje i spajanje telefonskih kabela. Trasa kanalizacije je najvećim dijelom po pločniku. Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za buduće potrebe kabelske televizije. Od razvodne TK kanalizacije u pločniku se do čestica ( grañevina ) predviñaju cijevi za uvod priključnog kabela. U sklopu grañevina predviña se ormarić koncentracije iz kojeg će do svake grañevine podzemno ili u zidu povući instalacioni pretplatnički kabeli. Procjena kapaciteta U zoni je predviñena i adaptacija te izgradnja više grañevina stambeno-poslovne namjene te se potrebni kapacitet procjenjuje kako slijedi u nastavku :

1.Stambena namjena veće jedinice 9 grañevina x 10 linija = 90 linija S1

2.Stambena namjena manje jedinice 1 grañevina x 5 linija = 5 linija S1


35

1.Stambena namjena veće jedinice 9 grañevina x 10 linija = 90 linija S1

3.Mješovita namjena 1 grañevina x 10 linija = 10 linija M1

4.Hotel 1 grañevina x 10 linija = 10 linija T1

5.Pansion 3 grañevina x 10 linija = 30 linija T4

6.Okoliš 2 govornice = 2 linije

7.Postojeći potrošači = 50 linija

UKUPNO 197 linija

Za to je potreban priključni kabel od 200 - 300 parica ( 150x4x0.4). 2.3.3. Elektroopskrba

Planirano stanje nn mreže Postojeća TS je dotrajala te nedovoljnog kapaciteta za prihvat novi potrošača te je zato potrebno predvidjeti izgradnju nove TS 2 x 630 kVA . Dovodni SN kabel bi se zadržao te dijelom izmjestio u novu trasu koja je po javnoj površini ( pločniku ili koliniku. Postojeći SN dovodni kabel za “objekt posebne namjene”, koja se nalazi izvan obuhvata Plana, je položen dijelom po privatnim česticama pa će istog trebati izmjestiti u javnu površinu ( pločnik ). Postojeća lokacija TS je dijelom na privatnoj parceli te se predviña pozicija (izmještanje) nove sukladno novoj parcelaciji . Isto je potrebno i zbog toga što bi se na taj način prilikom izvedbe nove TS postiglo minimalno trajanje prekida u napajanju naselja električnom energijom. Dio postojeće zračne mreže na lokacijama novi grañevinskih čestica potrebno je eliminirati te istu zamjeniti sa podzemnim kabelima i izvršiti interpolaciju u postojeću NN mrežu te spojiti na novu TS. U novom dijelu naselja se predviña podzemna kabelska mreža u višecijevnoj kabelskoj kanalizaciji. Idejno rješenje U skladu sa planovima HEP-a te stvarnim potrebama u zoni grañevine će se spojiti na NN- mrežu preko tipskih kabela PPOO koji će se položiti u kabelsku kanalizaciju. NN kanalizacija će se sastojati od odgovarajućih plastičnih cijevi i betonskih šahtova koji omogućavaju uvlačenje i spajanje kabela. Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za buduće potrebe . Trasa kabelske kanalizacije je najvećim dijelom u budućem pločniku. U sklopu grañevine predviña se priključni ormarić na ogradnom zidu grañevne čestice iz kojeg će do svake grañevine podzemno povući priključni kabeli do mjernih ormarića na fasadi grañevine ili u grañevinama ( hotel i sl. ) kako će to biti definirano uvjetima HEP-a. Procjena potrebne vršne snage U zoni je predviñena i adaptacija te izgradnja više grañevina stambeno-poslovne namjene te se potrebni kapacitet procjenjuje kako slijedi u nastavku. Procjena vršne snage je izvršena na temelju veličine i namjene grañevina te iskustvenih podataka obzirom da u ovom trenutku nisu dostupni detaljniji podaci te su moguće i eventualne promjene. Potrebna vršna snaga je :

1.Stambena namjena veće jedinice 9 grañevina x 30 = 270 kW S1

2.Stambena namjena manje jedinice 1 grañevina x 20 = 20 kW S1

3.Mješovita namjena 1 grañevina x 50 = 50 kW M1

4.Hotel 1 grañevina x 100 = 100 kW T1

5.Pansion 3 grañevina x 150 = 450 kW T4

6.Okoliš - javna rasvjeta = 20 kW

7.Postojeći potrošači = 250 kW

UKUPNO 1.160 kW


36

Uz faktor istovremenost 0.6-0.7 potrebna vršna snaga će biti cca. 700kW Potrebno je predvidjeti TS 2 x 630 kVA tako da uz zadovoljenje planiranih potreba ostaje i rezerva za eventualne dodatne zahtjeve naselja u budućnosti. 2.3.4. Javna rasvjeta

Planirano stanje javne rasvjete U postojećem dijelu naselja javna rasvjeta je loše riješena i nedostatna te se predviña nova u skladu sa ureñenjem prometnica i parkirališta. Predviña se rasvjeta na stupovima te manjim dijelom na fasadama objekata. U novom dijelu naselja će se izvesti nova javna rasvjeta na stupovima. Na parkingu, lučici i parku se predviña i dekorativna parkovna rasvjeta u skladu sa ureñenjem navedenih površina. Idejno rješenje Glavna pristupna prometnica do naselja te prometnice koje vode do lučice te prema vojarni i izmeñu postojećeg i novog dijela naselja se svrstavaju u gradske ceste. Ista će se osvijetliti svjetiljkama na stupovima visine 6-8m sa svjetiljkama sa visokotlačnim natrijevim žaruljama 150 ili 250 W . Ostale prometnice se svrstavaju u sporedne gradske ulice i ceste. Ista će se osvijetliti svjetiljkama na stupovima visine 4-5 m sa svjetiljkama sa visokotlačnim natrijevim žaruljama 70 ili 100 W . Kabeli će se polagati manjim dijelom zračno te podzemno u sklopu NN kabelske kanalizacije te podzemno u postojećem dijelu ureñenja parkinga i rive. Napajanje ,upravljanje i mjerenje utroška el.energije će se izvesti iz posebnog slobodnostojećeg ormara koji će biti smješten na javnoj površini u blizini nove TS iz koje će se napajati. Rasvjetne stupove i svjetiljke tipizirati radi lakšeg kasnijeg održavanja, izbor uskladiti s jedinstvenom urbanom opremom cijelog naselja. Prema preporukama meñunarodne komisije za osvjetljenje ( CIE ) publikacija br. 115/1995 karakteristike osvjetljenja su sljedeće : A/ Klasa rasvjete P2 – klasa rasvjete cesta i prostora za pješake Ceste i prostori s velikom količinom i gustoćom pješaka i biciklista noću - minimalna srednja osvjetljenost površine kolnika Em (lx) = 15 - jednolikost rasvjetljenosti površine kolnika jr (%) = 40 B/ Klasa rasvjete P4 – Ceste i prostori s malom količinom i gustoćom pješaka i biciklista noću - minimalna srednja osvjetljenost površine kolnika Em (lx) = 7,5 - jednolikost rasvjetljenosti površine kolnika jr (%) = 25 Sva rasvjetna tjela na javnim površinama trebaju zadovoljiti zaštitno ekološke standarde. 2.3.5. Vodoopskrba

Planirano rješenje vodoopskrbe Za buduće planirane stambene i turističke zone u naselju potrebno je na postojeće cjevovode AC Ř150 i TRM Ř 100 spojiti, odnosno predvidjeti novu vodovodnu mrežu koja će formirati prstenastu vodoopskrbu područja i budućih grañevina i sadržaja. U grafičkom dijelu plana ucrtana je postojeća vodovodna mreža, a isto tako i predložena nova trasa vodovodne mreže. Prilikom detaljnije razrade ovog područja utvrdit će se elementi za projektiranje i izvoñenje vodoopskrbne mreže kao i internog razvoda. Mjesto i načine priključivanja grañevina na vodovodnu mrežu odredit će se uz primjenu odgovarajućih važećih propisa kao i uobičajenih pravila graditeljske struke.


37

2.3.6. Odvodnja otpadnih voda

FEKALNE OTPADNE VODE Uvod Za odvodnju otpadnih voda odabran je razdjelni sustav, odnosno posebni sustav za sanitarnopotrošne otpadne vode, te posebni sustav za oborinske otpadne vode. Voda uporabom mijenja svoju kvalitetu zbog promjena sustava koji je u većini slučajeva štetan za ljudsko zdravlje i okoliš. Jednom upotrebljene vode više nisu pogodne za daljnju uporabu, već ih je potrebno sakupiti, transportirati i ispustiti u prirodne resurse ili ponovno upotrijebiti. Kako za predmetno područje nema izrañene koncepcije odvodnje otpadnih voda, potrebno je napraviti analizu postojećeg stanja i idejno rješenje sustava odvodnje kao osnovne podloge za unapreñenje stanja u prostoru s ciljem odreñivanja načina i utvrñivanja smjernica najpovoljnijeg rješenja dispozicije otpadnih voda na području obuhvata u planskom razdoblju uz maksimalnu zaštitu okoliša. Rješenje odvodnje Osnovna tehnička koncepcija rješenja odvodnje sanitarno-potrošnih otpadnih voda temelji se na sakupljanju potrošnih voda pojedinih dijelova urbanih zona na najnižoj točki terena, od kuda se preko odgovarajuće crpne postaje evakuiraju do već izgrañenog sjevernog dijela kanalizacijskog sustava Savudrija, a putem njega sve do ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda Savudrija. Postojeću kanalizacijsku mrežu putem koje se fekalne vode ispuštaju direktno u more, potrebno je potpuno rekonstruirati, odnosno sve otpadne preusmjeriti na postojeći kanalizacijski sustav Savudrija. Prema tome u cijelom naselju je potrebno izgraditi novu kanalizacijsku mrežu – gravitacijske kolektore, uzimajući u obzir povećanje kapaciteta po zonama predloženih ovim urbanističkim planom. Gravitacijskim kolektorima sanitarno-potrošne otpadne vode se dovode do crpne postaje, preko koje se putem tlačnog cjevovoda distribuiraju do postojećeg sjevernog kanalizacijskog sustava Savudrija. OBORINSKE VODE Uvod Pored potrošnih i upotrebljenih voda koje se javljaju kao rezultat ljudske aktivnosti u naseljenim mjestima postoje još i oborinske vode. Ove vode uzrokuju niz problema vezanih za poplavljivanje urbanih površina zbog čega ih treba sakupiti i odstraniti iz urbanih površina ili na odgovarajući način infiltrirati u okoliš. Za unapreñenje ureñenja oborinske kanalizacije, odnosno zaštite urbanih područja potrebno je postaviti koncepcijsko rješenje odvodnje oborinskih otpadnih voda. Za utvrñivanje koncepcije odvodnje potrebno je izraditi hidrološku podlogu kao osnovu izrade i proračuna količina oborinskih voda: • godišnje i mjesečne oborine, • dnevni podaci o oborinama, • pluviografski podaci. Nakon izrade hidrološke podloge odrediti metodologiju proračuna oborinskih otpadnih voda u skladu s analiziranim područjem odvodnje, izvršiti analizu postojećeg stanja oborinskih voda pripadnih slivova s analizom namjena površina i izgrañenosti naselja. Zatim slijedi izrada koncepcijskog rješenja odvodnje na području obuhvaćenom ovim Planom u kojem će se dati smjernice za projektiranje. Razvoj nekog područja, urbanizacija i nova namjena zemljišta utječu na režim tečenja oborinskih voda, njihov volumen i raspodjelu, te njihovu dispoziciju. U skladu s tim može se reći da planiranim namjenama novih površina stanovanja, cestovnih pravaca i drugih namjena direktno utječemo na okoliš i hidrološki ciklus. Odreñivanje mjerodavnih količina oborinske vode je hidrološki problem koji uglavnom rješavaju hidrolozi u slučajevima složenih sustava, dok inženjeri rješavaju problem u jednostavnijim situacijama uz konzultacije hidrologa. Rješenje odvodnje Oborinska odvodnja može se klasificirati na dva načina: – odvodnja oborinskih voda iz urbanih sredina, – odvodnja oborinskih voda s neurbanih tj. prirodnih površina.


38

• Površinsko otjecanje u urbanim sredinama Otjecanje u urbanim sredinama različito je nego u prirodnim. U prirodnim sredinama najveći dio voda infiltrira se u podzemlje, dok kod urbanih sredina različitom namjenom površina – objekti, prometnice, parkirališta i drugi vodonepropusni objekti mjenjaju osnovne komponente otjecanja. U urbaniziranim sredinama manji dio infiltrira se u podzemlje, razina podzemne vode opada, smanjuje se podzemno otjecanje, a nedostatkom zelenila smanjuje se količina oborine koja isparava u atmosferu. U skladu s tim povećava se i površinsko otjecanje voda i to nekoliko puta zavisno od stupnja izgrañenosti nekog područja. • Gubici otjecanja Za odreñivanje hidroloških faktora postoji niz metoda, a u skladu s danim uvjetima potrebno je odrediti koja će se metoda koristiti. U slučaju urbaniziranih površina (beton, asfalt), infiltracija je jednaka nuli, pa se mogu koristiti jednostavnije metode proračna gubitaka otjecanja odnosno površinskog otjecanja, npr. metoda infiltracijskog indeksa ili postotna metoda (koeficijent otjecanja). Veličina infiltracijskog indeksa ovisi o intenzitetu oborina, njihovom trajanju i predhodnoj vlažnosti zemljišta. Koeficijenti otjecanja prema opisu područja odvodnje:

Karakteristike područja Koef. Otjecanja C

Područja ureda, trgovina i sl.: - stari dio grada - predgrañe

0.7 - 0.95 0.5 – 0.7

Područja stanovanja: - rijetka izgradnja obiteljskih kuća - gusta izgradnja obiteljskih kuća - gusta stambena izgradnja

0.3 – 0.5 0.4 – 0.6 0.6 – 0.8

Industrijska područja: - područja rjeñe izgradnje - područja guste izgradnje

0.3 – 0.7 0.6 – 0.9

Parkovi, groblja i sl. 0.10 – 0.25

Igrališta i sl. 0.20 – 0.35

Željeznički kolodvori 0.20 – 0.40

Neizgrañene površine 0.10 – 0.30

Analizirajući gornju tablicu možemo vidjeti da se koeficijenti otjecanja kreću od 0,1 na prirodnim neizgrañenim površinama do koeficijenta 0,95 na gusto izrañenim starim dijelovima grada. • Oborine Za projektiranje oborinske kanalizacije najznačajnija je kiša jačih intenziteta i kraćeg vremena trajanja. Obrada kiše počinje analizom i odreñivanjem ukupnih godišnjih i mjesečnih oborina, srednjih godišnjih i mjesečnih oborina, zatim analiza i odreñivanje veličine oborine koja je pala na neku površinu. Kiše kraćeg vremena trajanja od 1 minute do 24 sata, odnosno pljuskovi analiziraju se pomoću pluviografskih podataka. Jedna od osnovnih analiza intenziteta kiše provodi se za potrebe dimenzioniranja oborinske kanalizacije. Najznačajnije analize odnose se na proračun osnovnih statističkih parametara nizova pljuskova raznih trajanja i prilagoñavanje krivulja raspodjele kao osnove za definiranje HTP (visina oborine H(mm), trajanje oborine, povratni period – ponavljanje oborine) ili ITP krivulja (intenzitet oborine I (l/s/ha), trajanje oborine, povratni period oborine). Ove su krivulje osnova za dimenzioniranje oborinske kanalizacije. Potrebno je napomenuti da se ITP krivulje izrañene za jedno područje ne mogu primijeniti na drugom te se čak za veće urbano područje moraju napraviti korekcije tj. izvršiti regionalizacija ITP krivulja. • Povratni period Izbor povratnog perioda temelji se na ekonomskoj analizi šteta i troškova izgradnje oborinske kanalizacije za oborinu odreñenog vremena ponavljanja. Pozitivno vrijeme ponavljanja je ono kod kojih su troškovi izgradnje jednaki ili manji od šteta nastalih kišom a u slučaju da kanalizacija nije izgrañena. Za svaki povratni period ovisno o dijelu grada i površine koja se analizira mora se izabrati povratni period računske oborine, vrijeme ulaza najudaljenije kišne kapi ovisno o nagibu površine (sliva koji se analizira) i vrijeme tečenja kroz kanalizacijsku cijev da bi se dobilo vrijeme koncentracije za koje se onda prikazanim proračunom odabire intenzitet oborine.


39

Veličine površinske koncentracije u funkciji povratnog razdoblja

povratno razdoblje P (godina)

gusto naselje t1 (minuta)

individualna izgradnja t1 (minuta)

0.5 7 15

1 5 10

2 4 8

5 3 6

• Koncepcija odvodnje područja Odvodnja oborinskih voda može se rješavati na nekoliko načina: – izgradnjom sustava potpune oborinske kanalizacije, tj. sve vode cijelog naselja (krovne, okućnice, prometnice i sve ostale

učvršćene površine) se prihvaćaju kolektorima i vode najbližim putem do mora – izgradnjom sustava nepotpune oborinske kanalizacije, tj. upuštanjem krovnih voda, voda s okućnica i sličnih površina u tlo –

raspršena odvodnja, a vode s prometnica i sličnih učvršćenih površina (npr. parkirališta) se prihvaćaju kolektorima i vode najbližim putem do mora.

Sve oborinske vode s cestovnih i parkirnih površina, tzv. zagañene oborinske vode, prije ispuštanja u more potrebno je prethodno odgovarajuće obraditi putem separatora.

2.4. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina i grañevina

Ovim planom utvrñuju se uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina i grañevina, odnosno utvrñeni su uvjeti i način gradnje na česticama koje su ovim planom predviñene za grañenje. U granicama obuhvata intervencije u prostoru podjeljene su u šest tipoloških prostornih cjelina u odnosu na namjenu i tipološke karakteristike (vidi grafički prikaz broj 3), sukladno tome utvrñeni su uvjeti i način gradnje. 2.4.1. Uvjeti i način gradnje

Grañevne čestice, grañevine i uvjeti za smještaj vozila Sukladno podjeli na šest funkcionalnih cjelina predložena je urbanistička parcelacija unutar granica obuhvata (vidi kartografski prikaz broj 4). U jugoistočnom dijelu kompleksa prolazi županijska cesta Umag-Savudrija (L - 5002) s kojom je osiguran glavni pristup naselju Savudrija. Od te se prometnice odvajaju ceste naselja koje zajedno s glavnom prometnicom čine osnovnu mrežu – okvir parcelacije naselja i polaznu osnovu za utvrñivanje grañevinskih pravaca. Oblik i veličina grañevne čestice su odreñene imajući u vidu namjenu i vrstu grañevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava pristup na grañevnu česticu, susjedne grañevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete grañenja i druge elemente od značaja za odreñivanje oblika grañevne čestice. Oznaka grañevine je znak kojim je svaka pojedina grañevina označena da bi se povezala s tabelom iz koje je vidljiv odnos prema postojećim i planiranim česticama, odnosno iz koje su vidljivi elementi za grañenje. Površina čestice je stvarna površina novoformirane grañevne čestice očitane s raspoložive dokumentacije na kojoj su one ucrtane (Katastarsko – geodetska podloga obuhvata plana DPU Savudrija s popisom vlasnika nekretnina: Grad Umag, upravni odjel za prostorno ureñenje, klasa: 350-02/03-01/02, ur.broj: 2105/05-09/01-03-18, od 23. srpnja 2003.). Gradivim dijelom grañevne čestice, prema ovim odredbama i odredbama za provoñenje PPUG-a Umaga13, smatra se dio grañevne čestice u koju se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na grañevnoj čestici kroz sve nadzemne i podzemne etaže, i to osnovne grañevine i pomoćnih grañevina. Izgrañenošću grañevne čestice, smatra se odnos površine izgrañenog dijela grañevne čestice i sveukupne površine grañevne čestice. U izgrañenost grañevne čestice ubraja se ortogonalna projekcija svih izgradnji vidljivih na grañevnoj čestici i to osnovne

13

Odredbe za provoñenje PPUG-a UmagaTočka 2.2.2.


40

grañevine i pomoćnih grañevina. Izgrañena površina je tkz. moguća “površina za razvoj tlocrta grañevine”, a koeficijentom izgrañenosti iskazana je maksimalno moguća izgrañenost čestice u odnosu na njenu površinu. Koeficijentom iskorištenosti uzeta je u obzir visina grañevina od jedne, odnosno dvije etaže, pa time predstavlja jednostruki, odnosno dvostruki koeficijent izgrañenosti. Grañevinom se, prema ovim odredbama i odredbamaza provoñenje PPUG-a Umaga14, smatra i više grañevina na istoj grañevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije odreñeno. Postojećom grañevinom se smatra grañevina koja postoji u prostoru u cjelini ili djelomično, izgrañena na temelju i u skladu s grañevnom dozvolom, ili je legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa. Smještaj vozila je uvjetovan u okvirima okučnica (neizgrañeni dio grañevinske čestice) svih vlasnika grañevinskih čestica. Kod postojećih grañevinskih čestica koje su u zbijenim uvjetima gradnje te nemaju dovoljno mjesta unutar svojih okučnica, za formiranje parking prostora, osigurava se ureñenjem javnih parkirališta uz prometnice u naselju. Za sve nove grañevinske čestice, prilikom gradnje grañevine stambene namjene (osim višestambenih grañevina), mora se osigurati prostor za parkiranje automobila unutar okučnice na vlastitoj grañevnoj čestici i moraju se smjestiti u pojasu izmedu grañevnog i regulacijskog pravca. Sve prema točci 5.14. Odredbi za provoñenje PPUG-a Umaga. U predmetnoj zoni smještena je nova trafostanica. Trafostanica će se izgraditi kao montažnislobodnostojeći objekt, tlocrtne površine 30 m2 (čestica minimalne dimenzije 333,1 m2). Lokaciji trafostanice mora biti osiguran cijelodnevni nesmetani pristup vozilom do pet tona. Uklapanje trafostanice u oblikovanje garažnog objekta definirati će se glavnim projektom. Veličina i površina grañevine Izgradnja grañevine omogućava se u pravilu unutar označene površine na grafičkom prikazu 4., uz dozvoljena odstupanja u slučaju promjene granica grañevinskih čestica (usklañenje granica čestica utvrditi će se aktom o parcelaciji). Površine gradivog dijela čestice prikazane su u grafičkom prikazu broj 4. Gradivi dio grañevne čestice za gradnju slobodnostojeće grañevine visokogradnje odreñena je tako da je grañevina visokogradnje od granice susjedne grañevne čestice udaljena najmanje za polovicu svoje visine, ali ne manje od 4m. Ukoliko je grañevina visokogradnje prema susjednoj grañevnoj čestici okrenuta zabatom tada udaljenost mora biti najmanje polovica visine mjereno do najvišeg zabata, ali ne manje od 4m. Iz ovog navoda izuzeti su grañevni elementi i naprave prema točci 2.2.17. Odredbi za provoñenje PPUG-a Grañevni pravac Grañevni pravci prikazani su na grafičkom prikazu 4. Grañevinskim pravcem se smatra pravac ulaznog pročelja u grañevinu i uglavnom je reguliran prema javnoj prometnoj površini. Dozvoljena su minimalna odstupanja od grañevinskog pravca u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga (uz suglasnost nadležne službe i pravne osobe koja je izradila plan). Ispred grañevinskog pravca moguće je graditi ili postavljati ulazne nadstrešnice, pergole, konstrukcije za tende, balkone. Izgrañenost grañevne čestice U prostoru obuhvata se kod dogradnji i novih gradnji planira maksimalna izgrañenost grañevne čestice. Tablica 2.2. Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja

Oznaka grañevne čestice

Površina grañevne čestice m2

Izgrañena površina grañevne čestice m2

Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

S1/1 642 288,2 0,45 0,90 P+1 7,50

S1/2 381,2 53,8 0,14 0,28 P+1 7,50

S1/3 836,8 93,14 0,11 0,22 P+1 7,50

S1/4 457,9 84,18 0,18 0,36 P+1 7,50

S1/5 696,3 45,7 0,07 0,07 P0 4,50

14

Odredbe za provoñenje PPUG-a Umaga .Točka 2.2.4.


41




Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

S1/6 96,3 95,8 0,99 2,98 P+2 9,00

S1/7 129,3 129,3 1,00 3,00 P+2 9,00

S1/8 65,9 48,9 0,74 1,48 P+1 7,50

S1/9 119,5 119,5 1,00 3,00 P+2 9,00

S1/10 86,7 86,7 1,00 2,00 P+1 7,50

S1/11 250,6 154,2 0,62 0,62 P0 4,50

S1/12 2999,6 252,7 0,08 0,17 P+1 7,50

S1/13 1914,8 172,5 0,09 0,18 P+1 7,50

S1/14 1247,5 383,4 0,31 0,61 P+1 7,50

M1/1 349,5 138,9 0,40 1,19 P+2 9,00

M1/2 318,3 137,7 0,43 1,30 P+2 9,00

M1/3 120,0 120,0 1,00 1,00 P0 4,50

M1/4 147,1 147,1 1,00 2,00 P+1 7,50

M1/5 2365,3 600,0 0,25 0,51 P+1 7,50

T1/1 2296,2 216,1 0,094 0,188 P+1 7,50

T4/1 2042,7 500,0 0,24 0,73 P+2 9,00

T4/2 2012,5 500,0 0,25 0,75 P+2 9,00

T4/3 4001,6 346,9 0,08 0,16 P+1 7,50

D7/1 1702,3 458,4 0,27 0,34

D7/1a 257,8

D7/1b 128,1 P+1 7,50

D7/1c 27,5 P0 4,50

D8/1 1293,6 38,3 0,03 0,06 P+1 7,50

G 9338

L5/1 40131,4

L6/1 686,8

Z1/1 1235,3


42




Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

Z1/2 363,9

Z1/3 167,4

Z1/4 3611,7

Z1/5 852,4

Z1/6 946,7

Z1/7 1476,9

Z1/8 592,0

Z1/9 1198,6

Z1/10 174,0

Z1/11 235,6

Z1/12 128,9

Z1/13 6174,7

Z1/14 555,1

Z1/15 2725,6

Z1/16 1863,0

Z/17 7 004,2

Z3/1 250,4

Z3/2 697,0

Z3/3 270,4

Z3/4 770,2

Z3/5 772,5

Z3/6 778,6

Z3/7 190,8

Z3/8 3193,0

Z3/9 1193,7

Z4/1 2376,2

Z5/1 316,5


43




Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

TS/1 333,1

UP/1 911,8

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje Savudrija treba očuvati jedinstvene karakteristike tradicionalnog ribarskog naselja, prijesvega inegritet i cjelovitost povjesne jezgre sa crkvom. Naselje Savudrija se prema arhitektonskim karakteristikama dijelova naselja i grañevina te uvjetima za arhitektonsko oblikovanje može podijeliti na homogene zone: Zona povjesne jezgre - niz uz more: Zahvati moraju biti usklañeni s urbanističkim, povjesnim i oblikovnim karakteristikama naselja Savudrija. Potrebno je sačuvati karakteristike zbijene i homogene jezgre naselja koja uvjetuje svako novo morfološko restrukturiranje pojedinih zgrada. Naselje Savudrija treba ostati prepoznatljivo upravo po zbijenim i po vertikali raščlanjenim strukturama grañevina, fasadnoj homogenosti i tipičnim nizovima otvora – prozora koji se poklapaju u osi za svaku zgradu posebno sa škurama i kamenim ertama, naročito s morske eksponirane strane. Postojeće spontane i bez kriterija izgrañene pomoćne grañevine ukloniti i mjerama rekonstrukcije urediti sliku pročelja zgrada prema primjerenim volumenima i prepoznatljivim arhitektonskim elementima ovog podneblja (slika br 39), je digitalna simulacija i orijentacijski oblik sanacije, a konačne uvjete daje nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine. Krovove kao i orijentaciju sljemena, prilagoditi postojećim karakteristikama dominantnih starih grañevina iz ovog podneblja. A to su dvostrešan kosi krov, zabat, pokrov od kanalice, karakteristični dimnjaci, strehe, jednostavno profilirani potkrovni vijenci, kamene erte, škure, vanjske kamene stepenice i sl. Oblik, detalji i boje pročelja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa najstarijih grañevina ovog niza i tradicionalne arhitekture u bližem okolišu. Izmjene i dopune ovih uvjeta mogu doći samo temeljem posebnih konzervatorskih uvjeta koje izdaje nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine u postupku ishoñenja grañevinske dozvole.

Slika 39. Zona povjesne jezgre - komleks župne crkve sv Ivana ostaje u postojećim gabaritima. Zona stambene izgradnje - grañevine izgrañene do prve polovine prošlog stoljeća (do 1940 g.). Planom se dodatno uspostavlja zaštita pojedinačne grañevine manjih ambijentalnih vrijednosti s posebnostima morfoloških karakteristika iz vremena nastanka, a koje doprinose vrijednosti cjeline, odnosno kulturnog krajolika u kojemu se nalaze. To se odnosi na grañevine br. (dio) S1/1, T4/1. Svaki zahvat na njima podliježe posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Zona stambene izgradnje – grañevine izgrañene u drugoj polovini prošlog stoljeća i kasnije (od 1940 g. do danas), odnosi se na zgrade pod br.: (dio) S1/1, S1/3, S1/4, S1/5, S1/12, S1/13. Ova skupina objekata se nalazi u dvije različite prostone cjeline. S obzirom na karakteristike često oblikovno nedosljednih i spontanih zahvata, prilikom rekonstrukcija, mjere se odnose i na obvezu ureñenja arhitektonskih elemenata i kompozicijske principe oblikovanja krovišta , pročelja i raspored vrata i prozora, po karakteristikama tradicijske gradnje. Po ovim uvjetima treba graditi i zgradu pod br. S1/1, jer se ona nastavlja na dominantnu zgradu starijeg razdoblja izgradnje pored lukobrana, te je potrebna njihova oblikovna usklañenost. Zona nove izgradnje, obuhvaća grañevine pod br: S1/2, S1/14, M1/5, (dio)T1/1, T4/1, T4/2, T5/1. S obzirom na nehomogenu


44

izgrañenost novijih objekata, njihovu oblikovnu šarolikost i neprepoznatljivost, te veću udaljenost od povjesne jezgre, moguće je novim zgradama dati suvremenije arhitektonske oblike, a tom dijelu prostora novi prostorni red i prepoznatljivost. Naime, radi se o izgradnji hotela, pansiona, grañevine mješovite namjene - pretežito stambene i višeobiteljske grañevine, osim za T1/1 koja ostaje u legalno izgrañenim gabaritima. Posebice težiti skladnosti oblikovanju eksponiranih pročelja objekata pansiona (objketi br:T4/1, T4/2 ), grañevine mješovite namjene – pretežito stambene(grañevina br:M1/5) i grañevina br: T1/1 čije pročelje treba biti izrañeno u maniri suvremene interpretacije neoklasicističkog stila. . Visina grañevina i ukupni broj etaža Visina grañevina i ukupni broj etaža dati su u grafičkom prikazu br: 4. i u tabelarnom prikazu br: 2.2. Za ostale parametre koji se odnose na visine grañevina i broj etaža, a nisu specificirani ovim planom, vrijede uvjeti iz odredbi za provoñenje PPUG-a Umaga. Kod gradnje u uvjetima zaštite kulturnih dobara za povijesnu jezgru Savudrija, visina i broj etaža grañevine odreñeni ovim planom, mogu biti promijenjeni temeljem posebnih konzervatorskih uvjeta u postupku izdavanja grañevinske dozvole. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova Kod povjesne jezgre, krov je dvostrešan za sve grañevine, izuzev za stare postojeće grañevine br: M1/4, kartografski prilog br:4., koji ostaju u postojećem stanju. Krovišta ovih grañevina izvode se isključivo pokrovom kanalica, uz nagib krovnih ploha prema postojećim satarijim i očuvanim dominantnim grañevinama u nizu. Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora u krovnoj ravnini, najviše 2 po krovnoj plohi. Nije dozvoljena ugradnja mansardnih prozora. Potkrovne vijence oblikovati po kriterijima postojećih starijih grañevina u nizu. Izmjene i dopune ovih uvjeta mogu doći isključivo na temelju konzervatorskih uvjeta u postupku izdavanja grañevinske dozvole. Za stambene grañevinee izgrañene do prve polovine prošlog stoljeća (do 1940 g.). Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova, potkrovni vijenac (grañevine br (dio) S1/1, (dio) T1/1, T4/1. Konzervirati sve njihove izvorne karakteristike. Izmjene i dopune ovih uvjeta mogu doći isključivo na temelju konzervatorskih uvjeta u postupku izdavanja grañevinske dozvole. Za stambene grañevine izgrañene u drugoj polovini prošlog stoljeća i kasnije (od 1940 g. do danas), kompozicijske principe oblikovanja krovišta, kada doñe do potrebe njihove rekonstrukcije, treba uskladiti po karakteristikama tradicijske gradnje, za zgrade pod br (dio) S1/1, S1/3, S1/4, S1/5, S1/18, S1/19. Na manjem dijelu krovišta moguća je izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora, bez obzira na njihov nagib. Za nove grañevine, s obzirom na moguće suvremene oblikovne arhitektonske interpretacije, kod višeobiteljskih stambenih grañevina, pansiona i hotela, krovovi mogu biti kosi, odnosno mogu biti ravni ili kombinirani – kosi i ravni, te mogu biti u obliku krovnih vrtova. Krovište tih grañevina izvodi se pokrovom kanalicama, “mediteranom” ili sličnim materijalom, te drugim suvremenim materijalima uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke. Moguća je ugradnja krovnih prozora u krovnoj ravnini. Za potrebe korištenja dopunskih izvora energije moguća je izvedba konstruktivnih zahvata - pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine unutar koje se može razviti tlocrt glavne grañevine. Na manjem dijelu krovišta moguća je izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora, bez obzira na njihov nagib. Pokrov strehe za smještaj vozila rješava se laganim materijalima za pergole i penjačicama kao završnim pokrovom. Ureñenje grañevne čestice Pomoćne grañevine za smještaj vozila - garaže koje postoje u okvirima grañevne čestice se prilikom zahvata rekonstrukcije oblikovno usklañuju po pitanju krovišta i pročelja s osnovnom grañevinom tvoreći skladnost arhitektonske cjeline. Kod postojećih i novih grañevina koje imaju neposredni kolni prilaz s javne prometne površine a koje nemaju garažu, ona se nalazi unutar gradivog dijela grañevne čestice odreñenog za gradnju osnovne grañevine, kao sastavni dio osnovne grañevine ili se smještaj vozila rješava pod strehom na negradivom dijelu grañevne čestice ili pak na otvorenom parkiralištu. Na grañevnoj čestici mogu se graditi najviše 2 nastrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne smije premašiti 50 m2. Za ostale uvjete smještaja vozila u prilikama potreba većeg broja parkirališnih mjesta (hotel, pansion, višeobiteljske grañevine za potrebe turističkih apartmana) predvidjeti na parkirališnim prostorima, u skladu s posebnim propisom Grada Umaga o prometu u mirovanju, kao i uobičajenim pravilima struke. Pomočne grañevine kao što su drvarnice, spremišta i sl. mogu se graditi unutar gradivog dijela grañevne čestice za osnovnu grañevinu. Uvjeti gradnje pomoćnih grañevina odreñuju se na način odreñen za garaže, tako da se oblikovno usklañuju s osnovnom grañevinom tvoreći skladnost arhitektonske cjeline pri čemu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne može premašiti 50 m2. Ostale pomočne grañevine (cisterene, spremnici za vodu i sl.) prema odredbama za provoñenje PPUG-a Umaga. Ograde se mogu graditi oko grañevne čestice stambene grañevine (izuzev stambenog niza povjesne jezgre i oko javnih površina). Ograde se mogu graditi kao kamene, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno


45

transparentne metalne ograde. Visina ogradnog zida prema uvjetima iz odredbi za provoñenje PPUG-a Umaga. Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa. Mjesto i način priključivanja grañevina (stambenih jedinica) na komunale objekte i javni put Mjesto i način priključivanja grañevina (stambenih jedinica) na komunale objekte i javni put utvrñeno je grafičkom prikazu 4. Definirana mjesta priključka na objekte komunalne infrastrukture nisu uvjetovana već se mogu translatirati duž predloženih mjesta u cilju kvalitetnijeg tehničkog rješenja. Unutar obuhvata a za potrebe korisnika kompleksa planirana je trafostanica. Osim trafostanice planirani su i drugi objekti komunalne infrastrukture (grade se podzemno), koji su pobliže odreñeni u idejnom rješenju prometnica i komunalne infrastrukture. Etapnost izgradnje S obzirom na to da je naselje Savudrija malo naselje, te da su planirani zahvati po potencijalnoj površini izgrañenosti veći od postojeće izgradnje, potrebno je vremenski harmonizirati izgradnju. S time bi se ona mogla prostorno i vremenski kontrolirati te ukoliko doñe do nepoželjnih procesa izgradnje s kojima bi se dovelo u pitanje cjelovitost i urbani integritet stvorenih socijalnih, kulturnih, urbanih ekoloških i sl. vrijednosti naselja Savudrija, moglo bi se na vrijeme izvršiti i izmjene i dopune plana. Posljednja se faza izgradnje naselja Savudrija planira za kompleks stambene izgradnje (S1) oznake S1/12, S1/13, S1/14, S1/15, S1/16, S1/17. Uvjet za ishoñenje grañevinske dozvole tih grañevinskih objekata, kao posljednje faze izgradnje, je prethodna cjelovito izvedena komunalna opremljenost i ureñenost do svake grañevinske čestice. Naime, komunalno opremanje i ureñenje tog kompleksa s cjelovitom izgradnjom prometnica, rasvjete, elektroenergetike, telefonske instalacije, vodoopskrbe, fekalne i oborinske odvodnje, ureñenja zelenih površina izvesti će se nakon cjelovitog komunalnog ureñenja i opremanja ostalih, većim dijelom izgrañenih, dijelova naselja Savudrija, prema detaljnom planu ureñenja, o čemu odlučuje Gradsko Vijeće grada Umaga. 2.4.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina, grañevina i ambijentalnih vrijednosti

Pod uvjetima korištenja se gradnja prema ovim odredbama i odredbama za provoñenje PPUG-a Umaga15, a isključivo u smislu omogućavanja zahvata, smatra održavanje, rekonstrukcija, gradnja i uklanjanje grañevina prikazanih na grafičkom prilogu «Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina» br.3. U području obuhvata predviñena je: • Sanacija grañevina po posebnim konzervatorskim uvjetima. Kod ovog niza grañevina mogući su zahvati, koji imaju za osnovni

cilj sanaciju bespravnih gradnji, dogradnji i nadogradnji, na način uklanjanja, zamjene, rekonstrukcije i nadogradnje , a sve prema posebnim konzervatorskim uvjetima. Ukoliko se odobri nadogradnja, dakle povećanje korisne površine zgrade, to može biti samo za poboljšanje funkcija osnovne namjene i standarda življenja, nikako za formiranje dodatnih stanova.

• Uklanjanje grañevine, se odnosi na objekata koji nisu izgrañeni na temelju i u skladu s grañevnom dozvolom, ili legalizirani po osnovi drugih zakonskih propisa, te onih koji nisu više u funkciji, zapušteni su i predstavljaju smetnju u prostoru. To se posebice odnosi na grañevine grañenog i/ili montažnog karaktera koji nisu naznačeni u kartografskim podlogama.

• Osnovna rekonstrukcija se ovim planom podrazumijeva kao zahvati i promjene u okvirima postojećih gabarita zgrada. Zahvati se izvode zbog poboljšanja funkcionalnosti grañevina i skladnijeg oblikovanja pročelja zgrada, posebice otvora i terasa. Tu nema mogućnosti za povećanjem površina stambenog prostora.

• Proširena rekonstrukcija se ovim planom podrazumijeva kao zahvati dogradnje i/ili nadogradnje izvan okvira postojećih gabarita grañevine. Zahvati se izvode zbog poboljšanja funkcionalnosti grañevina te zbog skladnijeg oblikovanja pročelja zgrada, posebice otvora i terasa.

• Nova gradnja grañevina, je zahvat gradnje posve novih objekata. S obzirom na to da se radi o lokaciji antičkog naselja Savudrija s lukom artificiranih oblnih linija, s lučkim instalacijama i dva lukobrana, koji su situirani uokolo uvale nad kojom dominira crkva Sv. Ivana, i da traje u kontinuitetu od antike, razumljivo je da Savudrija kao arheološki lokalitet ima posebnu važnost. Arheološka zona je znatno veća od današnjeg naselja (pristanište, lukobrani, ostaci vjerojatne antičke cisterne) a dio je velike priobalne arheološke zone se proteže i izvan zone obuhvata ovog plana. Staro jezgro Savudrije ima dobrim dijelom očuvane karakteristike ribarsko – poljodjelskog naselja. Osim toga tu imamo kulturno i povjesno važnu župnu crkvu Sv. Ivan. U ovom se prostoru nalazi i nekoliko grañevina te komunalni objekt izgrañeni do 1940 godine . Za zahvate u prostoru koji se odnose na kulturno povjesne cjeline, kulturna dobra unesena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te nepokretna kulturna dobra i nosioce tih kvaliteta, a koja se nalaze u obuhvatu ovog plana, ne može se izdati grañevna

15

Provedbene odredbe PPUG-a Umag Točka 2.2.8.


46

dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. Pribavljanje suglasnosti se odnosi na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru, za kulturna dobra iz točaka 6.3., 6.4., 6.5. i 6.7. odredbi za provoñenje PPUG-a Umag: A. Zaštićena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu PPUG-a Umag): 2. Hidroarheološka zona od granice Slovenije do Umaga - broj upisa u registar kulturnih dobara 107, br. rješenja 313/1 od 22. 12. 1966. Hidroarheološka zona od Umaga do Novigrada - broj upisa u registar kulturnih dobara 108, br. rješ. 314/1 od 22. 12. 1966. 30. Arheološko nalazište u uvali Stara Savudrija – broj registra u Listi zaštićenih kulturnih dobara (NN 151/02, 18/03 i 63/03) Z-70 B. Evidentirana nepokretna kulturna dobra, prema provedbenim odredbama PPUG-a Umag - cjeline i grañevine (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu PPUG-a Umag): 30. Ruralna cjelina Savudrija (Salvore). Ambijentalna vrijednost i važan činitelj ambijentalne vrijednosti naselja. 35. Crkva Sv. Ivan apostol, župna crkva u naselju Savudrija. Čitav kompleks je i ambijentalna vrijednost, položajem i značajem u slici naselja. C. Planom se dodatno uspostavlja zaštita svih grañevina visokogradnje i niskogradnje izgrañenih u pravilu do 1940. godine: 1. Povjesno jezgro, priobalni ulični niz (XIX/XX. stoljeće), je ujedno i upečatljiva ambijentalna vrijednost. 2. Grañevina, zgr. k.č. 71/1, je zgrada grañena u više vremenskih razdoblja i stambenog je karaktera, na samom obalnom rubu. 3. Grañevina na k.č. 97/1 je zgrada odmarališta «Vila Anna» sa vrtom 4. Zgrada na k.č. 85/3, pripada gradnji malih vila – smještajnih turističkih objekata iz vremena početka prošlog stoljeća. Bio je to hotel «Al Piave» 5. Monumentalna javna gradska špina izgrañena tridesetih godina prošlog stoljeća u kontekstu ulaza u naselje i zelene površine koja opasuje prostor je i potencijalna ambijentalna vrijednost. Uvjeti ureñenja zelenih površina i obale Mjesni park To je zelena površina koja povezuje staru jezgru naselja s crkvenim kompleksom. Uvjeti su u ureñenju parka sa sadržajem kulturnog karaktera u kompleksu crkve, ispred nje i u vrtu, stvarajući tako reprezentativni prostor naselja Savudrije, a ostala je namjena parka odmor i rekreacija, što će se riješiti detaljnijim projektiranjem. Park na rivi treba stvoriti uvjete za odmor, mjesto pučkih fešta, promenade i rekreaciju, što će zadovoljiti funkcije javne površine, te podići kulturni uzorak i reprezentativnst savudrijske luke. Riješiti detaljnim projektom. Park na ulazu u naselje Stvoriti ureñen i prepoznatljiv ulazak u naselje. Urediti park s motivacijom vode oko povjesne špine naselja te dodatnim krajobraznim intervencijama urediti kanal/potok u funkciji reguliranja taloženja mulja u zaljevu. Knal treba držati u ureñenom stanju i inegrairati ga u krajobrazno ureñenje okoliša na ulazu u naselje. Drvoredi Mrežnim sustavom drvoreda u naselju stvoriti ureñenost i čitljivost prostora te meñusobno povezati prirodnu osnovu naselja, poboljšavajući pritom kakvoću ambijenta. Slobodne zelene površine, vrtovi. Slobodne zelene površine organski povezati sa slobodnim krajolikom van grañevinske zone, a vrtove čuvati kao tradicijsku aktivnost u okućnici naselja. Morska obala i dno zaljeva Morsku obalu očistiti od nanosa mulja te produbiti plitke dijelove zaljeva na nivo mogućeg korištenja. Rubove obale pored stare jezgre urediti s većim kamenim blokovima u obliku ureñenog nasipa. Cjelovitu sanaciju dna mora i obale te ureñenje i oblikovanje sa širinom i visinom pojasa, rasporedom i veličinom kamenih blokova, mogućnošću integracije u krajobraz ureñene obale, treba utvrditi posebnom studijom i projektom. Groblje Nedavno proširenje groblja je stvorilo predpostavke osiguranja prostora za duži period. Predviñeno novo proširenje polja je vid rezervacije za dalje proširenje.


47

2.5. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Pri izgradnji svih novih grañevina kao i pri adaptaciji postojećih posebnu pažnju treba posvetiti samom oblikovanju, poštujući s jedne strane elemente tradicionalne arhitekture, ali istovremeno osiguravajući najviše standarde života i rada koji u tim grañevinama trebaju biti osigurani. Drugi mogući negativan utjecaj na okoliš odnosi se na potrebu izgradnje kanalizacijskog sustava najvišeg standarda za potrebe cijelog naselja Savudrija kako bi se onemogućilo zagañenje u bilo kojem obliku, kao i za zbrinjavanje oborinskih voda na odgovarajući način. Grañevine će biti priključene na uličnu instalaciju fekalne kanalizacije, smještene uglavnom u trupu ceste sa konačnom dispozicijom putem precrpne postaje na ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda. Crpna postaja je opremljena je sigurnosnim preljevom. Konfliktna se situacija može očekivati prilikom protezanja kanalizacije uz obanu liniju ispod starih zgrada naselja Savudrija, na moru, s obzirom na to da se radi o arheološkoj zoni, pa se ne može izdati grañevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. Velik je negativan utjecaj divlje pretežito montažne grañevine posijane po čitavom prostoru obuhvata a naročito u parku usred povjesne jezgre, što treba ukloniti. Pošto zgrade nisu ucrtane, nije ni grafički evidentairana potreba uklanjanja grañevina. Voda iz hotela, pansiona te mješovite, pretežito stambene namjene i od pranja podova garaža, preko odgovarajućeg separatora ulja upušta se u fekalnu kanalizaciju. U sustav oborinske kanalizacije slijevaju se vode sa krovnih površina grañevina, otvorenih prostora i terasa, prometnica, parkirališta i sl. Na području obuhvata Plana propisuje se najviša dopuštena razina vanjske buke, 55 dBa danju i 45 dBa noću, s tim da ukoliko novi propisi budu odredili stroža ograničenja tada će se primjeniti limiti iz tih propisa. Prilikom izrade prostorno planske dokumentacije marine na drugoj strani zaljeva, što nije predmet ovog zadatka, biti će potrebni izraditi Studiju o utjecaju na okolinu cijele luke Savudrija radi optimizacije namjene, kapaciteta, funkcije, i sl.

2.6. Posebni uvjeti

Zaštita od požara U smislu postojećeg Zakona zaštite od požara od požara (N.n. 35/94) i važećih pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, te procjene ugroženosti od požara (N.n. 35/94) , ovim elaboratom osigurani su pristupni putevi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine. U tu svrhu koriste se svi javni putevi i druge javne zelene površine. Požarna površina je u pogledu vodoopskrbe, hidrantske mreže i instalacija treba biti riješena u skladu s navedenim i ostalim važećim propisima i pravilnicima, a prilikom izrade glavnih projekata o tome treba voditi računa. Tehnička zaštita Tehničku protupožarnu zaštitu (preventivnu) treba postići s odgovarajućom primjenom grañevinskog materijala, po tehničkom propisu propisanim i zaštićenim instalacijama, a efikasnost gašenja požara sa funkcionalnom instalacijom vodovodne i hidrantske mreže. U svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne grañevine, grañevina mora biti udaljena od susjednih grañevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno optetrećenje, brzina širenja požara, požarne karakteristike materijala grañevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima grañevina, i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne grañevine ili mora biti odvojena od susjednih grañevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da grañevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov grañevine najmanje 0,5 m ili završava dvostrukom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koja mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja iz grañevina i gašenje požara na grañevinama i otvorenom prostoru planom su omogućeni vatrogasni prilazi (Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe N.n. 35/94 i 55/94) sa javnih prometnih površina, a služi i za servisna vozila te za ostale korisnike naselja. Protupožarni putevi osim širine propisane ovim elaboratom moraju zadovoljiti i propisanu nosivost. Svim je grañevinama osiguran pristup vatrogasnim sredstvima. Područje obuhvata se nalazi unutar zone VII stupnja seizmičnosti po MCS. Mjere zaštite od požara tjekom zahvata u prostoru provode se u skladu s odredbama koje propisuju: Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) Zakon o zapaljivim tekućinama i plinova (NN 108/95) Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94) Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN 55/96)


48

Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 55/96), vanjska hidrantska mreža u naselju. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) Pravilnik o grañevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete grañenja glede zaštite od požara (NN 35/94), nije potrebno ishoditi suglasnost na glavni projekt glede mjera zaštite od požara, ukoliko se radi o grañevinama iz navedenog Pravilnika. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) Ostali Pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisane su Pravilnikom o mjerama zažtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureñenju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara predviña se u skladu sa zonama ugroženosti grada Umaga, koje su odreñene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za odreñivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN RH 2/91). Uvjeti za nesmetano kretanje invalida Za omogućavanje nesmetanog kretanja invalida neophodno je pješačke komunikacije izvesti u skladu s odredbama ovoga plana i važećim Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko - tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera(NN br. 47/82), a navedenog se pravilnika treba držati i pri detaljnoj razradi glavnih projekata. Komunalni otpad Komunalni otpad kompleksa prikupljati će se i odvoziti u skladu sa gradskom Odlukom o postupanju sa komunalnim otpadom. Svaka zgrada mora imati osigurano mjesto za posude za sakupljanje komunalnog otpada. Do posuda za prikupljanje komunalnog otpada mora biti osiguran pristup kominalnim vozilima te mora biti u blizini javno prometne površine. Unutar obuhvata DPU - a, skupljanje komunalnog otpada vrši se i postavljanjem javnih posuda za sakupljanje otpada raznih veličina. Pri izboru tipa posuda treba voditi računa o usklañenju s izabranom tipologijom urbane opreme ( naročito u zonama javnih parkovnih površina, u području luke, uz pješačke pravce, u okolici javnih objekata - crkva i groblje). Izbor posuda za sakupljanje otpada mora biti u skladu s Katalogom urbane opreme Grada Umaga, 2003.


49

Temeljem članka 28. Zakona o prostornom ureñenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04), a u skladu s Programom mjera za unapreñenje stanja u prostoru Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga”, br: 7/01, 6/02, 2/03) i Statutom Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga”, br: 9/01), Gradsko Vijeće Grada Umaga na sjednici održanoj dana 12. travnja 2007. donosi

O D L U K U o donošenju Detaljnog plana ureñenja Savudrija

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan ureñenja Savudrija (u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradila tvrtka “Studio KAPPO”d.o.o. Rovinj (elaborat br: 260303 od 2005.) Elaborat je sastavni dio ove Odluke.

Članak 2

Plan obuhvaća površinu od 13.59 ha.

Članak 3. Elaborat Plana sadrži: TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE 0. UVOD

1. POLAZIŠTA.

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrañene strukture i ambijentalnih vrijednosti.

1.1.1.1. Stanje vlasničkih odnosa

1.1.1.2. Analiza postojeće izgrañenosti i postojeće namjene površina.

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja ureñenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREðENJA

2.1. Program gradnje i ureñenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureñenja površina i planiranih grañevina

2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža.

2.3.1. Prometna mreža

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

2.3.3. Elektroopskrba

2.3.4. Javna rasvjeta

2.3.5. Vodoopskrba

2.3.6. Odvodnja otpadnih voda


50

2.4. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina i grañevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje.

2.4.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina, grañevina i ambijentalnih vrijednosti..

2.5. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.6. Posebni uvjeti

II. ODREDBE ZA PROVOðENJE 1. UVJETI ODREðIVANJA NAMJENE POVRŠINA.


2.1.Veličina i oblik grañevnih čestica

2.2.Veličina i površina grañevina

2.3.Namjena grañevina.

2.4.Smještaj grañevina na grañevnoj čestici

2.5. Oblikovanje grañevine

2.6.Ureñenje grañevnih čestica


3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe

3.3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne rasvjete.

3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opskrbe pitkom vodom


4.UVJETI UREðENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

5.UVJETI UREðENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAðEVINA

6.UVJETI I NAČIN GRADNJE

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVJESNIH CJELINA I GRAðEVINA I AMBIENTALNIH VRIJEDNOSTI.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Rekonstrukcija grañevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni


51

GRAFIČKI DIO 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - PROMETNE POVRŠINE 2B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEKTROOPSKRBA (NN, RASVJETA), TELEKOMUNIKACIJE 2C. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - VODOOPSKRBA - FEKALNA KANALIZACIJA - OBORINSKA KANALIZACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREðENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE

Članak 4.

Odredbe za provoñenje sastavni su dio Plana i glase:

“0. Opće odredbe

Točka 0.1. Obveza izrade Detaljnog plana ureñenja «Savudrija» (u daljnjem tekstu: Plan) s granicama obuhvata utvrñena je Prostornim planom ureñenja Grada Umaga (“Službene novine Grada Umaga”, br: 3/04) i Programom mjera za unapreñenje stanja u prostoru Grada Umaga (Sl. novine Grada Umaga», br: 7/01 i 6/02), članak 2 i 10. Plan se temelji na smjernicama utvrñenim važećom dokumentacijom prostornog ureñenja višeg reda, Zaključku Gradskog Poglavarstva Grada Umaga,klasa: 350-02/3-01/02, ur. br: 2105/05-02-03-3, od 20 veljače 2003. godine sa Programskim zadatkom za izradu Plana od 20. veljače 2003.

Točka 0.2. Provoñenje i realizacija Plana izvršit će se temeljem ovih odredbi posredstvom kojih se definiraju uvjeti namjene, režimi i korišćenja prostora, načini izgradnje, ureñenja i obnove dijelova prostora,način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, kao i zaštita svih prostornih vrijednosti unutar Planom obuhvaćenog područja. Navedeni uvjeti kojima se definira buduća izgradnja, odnosno obnova postojeće izgradnje, detaljno su utvrñeni kroz tekstualni i grafički dio Plana koji zajedno predstavljaju jedinstvenu cjelinu za tumačenje predviñenih zahvata izgradnje i ureñivanja prostora na dijelu urbanog područja naselja Savudrija, obuhvaćenog Planom. Svi uvjeti i odredbe koji nisu posebno definirane ovim Planom, primjenjuju se odredbe iz PPUG Umaga.

Točka 0.3.

Detaljnim planom ureñenja ove zone obuhvaćeno je cijelo grañevinsko područje naselja Savudrija i obuhvaća površinu od 135 922.6 m2. Planom su obuhvaćene sljedeće čestice (izvadak iz kopije katastarsko – geodetske podloge obuhvata plana mj 1: 1 000, s popisom vlasnika nekretnina)17:k.č. zgr. 39; zgr. 40; zgr. 44; zgr. 45; zgr. 59; zgr. 60; zgr. 70; zgr. 77; zgr 78; zgr. 92; zgr. 94; zgr. 96; k.č. 96 (nema); 549; 553; 105/1; 105/2; 135/1; 135/2; 135/3; 138/1 (dio); 138/10; 138/5; 138/6; 138/7; 138/8 (dio); 139/2 (dio); 3/8 (dio); 82/1(dio), 82/3 (dio); 85/3; 86/93 (dio); 86/40; 86/5; 88/1; 88/2; 89/1; 89/2; 90/1; 90/3; 90/4; 91/1; 91/2; 91/3; 91/4; 91/5; 91/6; 93/1; 93/2; 95/1; 95/10; 95/ 11; 95/12; 95/13; 95/14; 95/2; 95/3; 94; 95/4; 95/5; 95/6; 95/7; 95/8; 95/9; 97/1; 97/2; 97/3; 97/4 (dio);k.č. zgr. 71/1; zgr. 71/2; zgr. 48; zgr. 72; zgr. 8; zgr. 92; zgr. 7

Točka 0.4. Podloga za izradu Plana izvedena je digitalnom obradom na katastarsko – geodetskoj podlozi mj 1: 1 000 naselja Savudrija.

Točka 0.5. Svi zahvati u prostoru obuhvata Plana vezani uz izgradnju i rekonstrukciju grañevina, ureñenje prostora ili realizaciju bilo kakvih radova na površini, ispod ili iznad zemlje, mogu se provoditi samo u skladu s postavkama ovog Plana, PPUG Umaga, kao i na temelju zakona i drugih propisa.

1. UVJETI ODREðIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Točka 1.1. Namjena površina unutar ovog Plana usklañena je sa namjenom površina utvrñenom u Prostornom planu ureñenja Grada Umaga. Prostor obuhvaćen Detaljnim planom ureñenja naselja «Savudrija» podjeljen je u osnovne namjenske kategorije:


52

1. Stambena namjena - planska oznaka S, formirana je na k.č. zgr. 44; kč. Zgr. 59; k.č. Zgr. 70; k.č. zgr 60; k.č. zgr. 45; k.č. 90/4; k.č. 71/1; k.č. 71/2; k.č. 91/2; k.č. 91/5; k.č. 138/5; 97/2; k.č. 97/3; k.č. 97/4; k.č. 86/39 (dio); k.č. 82/1 (dio); ukupne površine 9.922,6m2.

2. Mješovita namjena – planska oznaka M, pretežito stambena M1, formirana je na k.č. 90/3 i k.č. zgr. 77k.č. 91/3; k.č. 91/4; k.č. 88/1(dio); ukupne površine 3 300.2 m2.

3. Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 – recepcija; formirana je na k.č. 89/1(dio); k.č. 82/3(dio): k.č. 82/5(dio); k.č. 95/4(dio);k.č. 95/13(dio); i k.č. 138/1 (dio); ukupne površine 10 684,2 m2.

4. Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povijesne memorije,formirana je na k.č. zgr. 8 ukupne površine 2 995.9 m2.

5. Groblje je formirano na od k.č. 135/1; k.č. 135/2; k.č. 135/3; k.č. 95/7; k.č. 95/8,ukupne površine 9 338 m2. 6. Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – planska oznaka L5 – mjesno privezište, L6 - izvlačilište, formirana

je na k.č 549; k.č. 553(dio);k.č. 94, ukupne površine 40 818.2 m2. 7. Zelene površine – planska oznaka Z1 – javni park, Z3 – vrt, Z4 - ureñeni obalni pojas, Z5 – vodotok- formirane su na k.č

139/2 (dio); k.č. 138/8 (dio); k.č. 138/9 (dio); k.č.91/6, k.č. 553 (dio), k.č. 95/1; k.č. 91/1; k.č. 91/7; k.č. 92; k.č. 93/1 (dio); k.č. 95/4; k.č. 90/1; k.č. 89/2; k.č. 3/8 (dio); k.č. 86/5; k.č. 86/40; k.č. 88/1 (dio); k.č. 88/2; k.č. 86/39; k.č. 95/14; k.č 95/11 (dio); k.č. 95/10 (dio); k.č. 95/3 (dio); ukupne površine 40.410,5m2.

8. Ceste i kolno – pješačke površine, formirane su na k.č 87/1; k.č. 105/2; k.č. 105/1(dio); k.č.93/1 (dio); k.č. 93/2 (dio);k.č. 92 (dio); k.č. 95/9 (dio);k.č. 95/12 (dio); k.č. 95/11 (dio); k.č. 95/1 (dio)k.č. 553 (dio) ukupne površine17 208.1 m2.

9. Površine infrastrukturnih sustava, formirane su na k.č 95/6, ukupne površine 333,1 m2. 10. Ureñena plaža – planska oznaka UP – formizana na k.č. b.b., ukupne površine 911.8 m2


53

Točka 1.2. U grafičkom prilogu broj 1 prikazana je namjena površina. U tablici 1 iskazana je bilansa površina .

NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA (m2)

Stambena namjena (S) 9.922,6 Mješovita namjena (M) – pretežito stambena (M1) 3 300.2 Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion, T5 - recepcija

10 684.2

Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povjesne memorije

2 995.9

Groblje (G) 9 338.0 Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – L5 – mjesno privezište, L6 - izvlačilište

40 818.2

Zelene površine – Z1- Javni park, Z3 – vrt, Z4 – ureñeni obalno pojas, Z5 - vodotok

40.410,5

Prometnice i parking prostori 17 208.1 Površine infrastrukturnih sustava (IS) 333.1 Ureñena plaža (UP) 911.8

SVEUKUPNO 135 922.6

Tablica 1.1. Bilansa namjene površina


Točka 2.1. Detaljni uvjeti korištenja, ureñenja i gradnja grañevinskih čestica i grañevina odreñeni su brojčanim prostornim pokazateljima koji se odnose na veličinu i oblik grañevinskih čestica , veličinu i površinu grañevina te namjenu, smještaj i oblikovanje grañevina kao i ureñenje grañevnih čestica. ( grafički prikazi br. 3. i 4. )

2.1.Veličina i oblik grañevnih čestica

Točka 2.1.1. Površina čestice je stvarna površina novoformirane grañevne čestice ( tablica 2.2.) očitane s raspoložive dokumentacije na kojoj su one ucrtan (Katastarsko – geodetska podloga obuhvata DPU Savudrija s popisom vlasnika nekretnina: Grad Umag, Upravni odjel za prostorno ureñenje, klasa: 350-02/03-01/02, ur.broj: 2105/05-09/01-03-18, od 23. srpnja 2003.). Izgradnja grañevina omogućava se unutar označene površine na grafičkom prikazu, uz moguća odstupanja u slučaju promjene granica grañevinskih čestica ( usklañenje granica čestica i njihovih površina utvrditi će se aktom o parcelaciji).

Točka 2.1.2.

Površine gradivog dijela čestice prikazane su u grafičkom prikazu broj 4. Gradivi dio grañevne čestice za gradnju slobodnostojeće grañevine visokogradnje odreñuje se tako da je grañevina visokogradnje od granice susjedne grañevne čestice udaljena najmanje za polovicu svoje visine, ali ne manje od 4m. Ukoliko je grañevina visokogradnje prema susjednoj grañevnoj čestici okrenuta zabatom tada udaljenost mora biti najmanje polovica visine mjereno do najviše točke zabata, ali ne manje od 4m. Gradivi dio grañevne čestice za gradnju grañevine visokogradnje može se odrediti i na manjoj udaljenosti od granice susjedne čestice, pa i na samoj granici, ukoliko je susjedna čestica javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometna površina, pri čemu je potrebno ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za problematiku prometnih površina. Gradivi dio grañevne čestice za gradnju grañevine visokogradnje može se odrediti i na manjoj udaljenosti od granice susjedne čestice takoñer namijenjene gradnji grañevine visokogradnje,pa i na samoj granici, ukoliko se prema toj čestici ne izvode otvori, pri čemu je potrebno ishoditi suglasnost vlasnika susjedne grañevne čestice (interpolacija). Na području obuhvata Plana nije dozvoljeno graditi grañevine visokogradnje na manjoj udaljenosti od one navedene u prethodnom stavku ovih Odredbi za provoñenje.

Točka 2.1.3. Oblik grañevnih čestica prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 “ Uvjeti gradnje“, gdje je svaka čestica označena svojom oznakom i to


54

od S1/1, S1/2, S1/3 ,S1/4, S1/5, S1/6, S1/7, S1/8, S1/9, S1/10, S1/11, S1/12, S1/13, S1/14, M1/1, M1/2, M1/3, M1/4, M1/5, T1/1, T4/1, T4/2, T4/3, T5/1, D7/1 ( D7/1A, D7/1B, D7/1C), D8/1, G, L5/1, L6/1, Z1/1, Z1/2, Z1/3, Z1/4, Z1/5, Z1/6, Z1/7, Z1/8, Z1/9, Z1/10, Z1/11, Z1/12, Z1/13, Z1/14, Z1/15, Z1/16,Z1/17, Z3/1, Z3/2, Z3/3, Z3/4, Z3/5, Z3/6, Z3/7, Z3/8, Z3/9, Z4/1, Z5/1, UP/1 do TS/1. Veličina (površina) svake grañevne čestice data je u tabeli br. 2.2. kao i svi ostali brojčani prostorni pokazatelji, koji se izračunavaju temeljem tih površina. Stvarna veličina (površina) svake grañevne čestice biti će utvrñena kroz akt o parcelaciji grañevinskog zemljišta.

2.2. Veličina i površina grañevina

Točka 2.2.1. Grañevinom se, prema ovim odredbama, smatra i više grañevina na istoj grañevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije odreñeno. Postojećom grañevinom se smatra grañevina koja postoji u prostoru u cjelini ili djelomično, izgrañena na temelju i u skladu s grañevnom dozvolom, ili je legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa ili se smatra graditeljskim nasljeñem.

Točka 2.2.2. Oznaka grañevine je znak kojim je svaka pojedina grañevina označena da bi se povezala s tabelom iz koje je vidljiv odnos prema postojećim i planiranim česticama, odnosno iz koje su vidljivi elementi za grañenje.

Točka 2.2.3. Gradivim dijelom grañevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se dio grañevne čestice u koju se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na grañevnoj čestici kroz sve nadzemne i podzemne etaže, i to osnovne grañevine i pomoćnih grañevina.

Točka 2.2.4. Veličina gradivog dijela čestica i broj etaža utvrñeni su u kartografskom prikazu br. 4 “ Uvjeti gradnje“. Prostorni pokazatelji - maksimalna izgrañenost (kig i kis) ,najviša visina grañevine i najveći dozvoljeni broj etaža - prikazani su u tabelarnom prikazu br. 2.2. “ Obavezni prostorni pokazatelji “.

Točka 2.2.5. Izvan gradivog dijela grañevne čestice mogu se izvoditi grañevni elementi na višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova i sl., sve u okviru grañevne čestice. Iznimno, kod gradnje na regulacijskom pravcu prema javnoj prometnoj površini, izvan gradivog dijela grañevne čestice mogu se, pored prethodnog, izvoditi i balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini većoj od 4,5m od najviše nivelete dijela prometnice uz grañevnu česticu. Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pješaka. Uz pješačke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno ne ugrožava sigurnost prometa.

Točka 2.2.6. Izgrañenošću grañevne čestice, smatra se odnos površine izgrañenog dijela grañevne čestice i sveukupne površine grañevne čestice. U izgrañenost grañevne čestice ubraja se ortogonalna projekcija svih izgradnji vidljivih na grañevnoj čestici i to osnovne grañevine i pomoćnih grañevina. Izuzetno u površinu izgrañenosti ne računa se površina otkrivenih terasa i sl. koji su isključivo u funkciji organiziranja osnovnih djelatnosti. Izgrañena površina je tkz. moguća “površina za razvoj tlocrta grañevine”, a koeficijentom izgrañenosti iskazana je maksimalno moguća izgrañenost čestice u odnosu na njenu površinu. Koeficijentom iskorištenosti uzeta je u obzir visina grañevina od jedne, odnosno dvije etaže, pa time predstavlja jednostruki, odnosno dvostruki koeficijent izgrañenosti. U površinu izgrañenosti čestice ( kig) ne računaju se dječja igrališta, parkirališta, pergole, otvorene terase i portici, kolonade, otvoreni bazen i sl. koji su u funkciji ureñenja okućnice. U ukupnu brutto površinu grañevine računa se površina svih podzemnih i nadzemnih etaža. Volumen grañevine obračunava se na način da se površina čestice pod grañevinom pomnoži sa najvišom dozvoljenom visinom grañevine.

Točka 2.2.7. Visina grañevina i ukupni broj etaža dati su u grafičkom prikazu br: 4. i u tabelarnom prikazu br: 2.2. Maksimalna dozvoljena visina grañevina mjeri se od visinske kote konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz grañevinu, do najviše kote poda potkrovlja odnosno vijenca. Pod konačno zaravnatim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za garažu . U iznimnom slučaju, radi omogućavanja izvedbe arhitektonskih vertikala kao što su tornjevi, strojarnice za dizala, vidikovci i pristupi


55

zatvorenog stubišta za krovnu terasu, može se dozvoliti odstupanje od maximalnih visina, ali se takva odstupanja ograničavaju na max 36 m2 brutto površine i u tom slučaju se takva izgradnja na smatra povećanje etažnosti grañevine. Za ostale parametre koji se odnose na visine grañevina i broj etaža, a nisu specificirani ovim Planom, vrijede uvjeti iz odredbi za provoñenje plana šireg područja.

Točka 2.2.8. Pored dozvoljene etažnosti, navedene u tablici 2.2. kod svih grañevina dozvoljava se izgradnja ukopane podrumske etaže u dijelu ili ispod cijelog tlocrta grañevine. Podzemnom etažom na ravnom terenu, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izmeñu stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz grañevinu jednaka ili manja od 1,0 metar. Podzemnom etažom na kosom terenu, u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika izmeñu stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz grañevinu jednaka ili manja od 2,0 metra. Pod kosim terenom u smislu ovih odredbi podrazumijeva se nagib terena grañevne čestice za 20% i više (ili 11° i više).

Točka 2.2.9. Pomoćne grañevine - garaže, kao i druge pomoćne grañevine koje se grade na grañevnoj čestici za gradnju neke druge osnovne grañevine, ali izvan gradivog dijela odreñenog za gradnju te grañevine, kao i pojedinačne garaže koje se grade na zasebnim grañevnim česticama osim etažnih skupnih garaža i parkirališnih prostora, ne mogu imati visinu višu od 2,5m na strani ulaza u garažu, uz najviše 1 nadzemnu i 1 podzemnu etažu. Pri tome razlika u visini poda garaže i najviše točke s unutrašnje strane sljemena krova, kao i visina mjerena od konačno zaravnatog terena na najnižoj koti do visine vijenca na istom mjestu, može iznositi najviše 3,5m.

Točka 2.2.10. Grañevni pravci prikazani su na grafičkom prikazu 4. Grañevinskim pravcem se smatra pravac ulaznog pročelja u grañevinu i uglavnom je reguliran prema javnoj prometnoj površini. Dozvoljena su minimalna odstupanja od grañevinskog pravca u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga (uz suglasnost nadležne službe Grada Umaga i pravne osobe koja je izradila Plan). Ispred grañevinskog pravca moguće je graditi ili postavljati ulazne nadstrešnice, pergole, konstrukcije za tende, balkone. Tablica 2.2. Iskaz brojčanih prostornih pokazatelja




Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

S1/1 642 288,2 0,45 0,90 P+1 7,50

S1/2 381,2 53,8 0,14 0,28 P+1 7,50

S1/3 836,8 93,14 0,11 0,22 P+1 7,50

S1/4 457,9 84,18 0,18 0,36 P+1 7,50

S1/5 696,3 45,7 0,07 0,07 P0 4,50

S1/6 96,3 95,8 0,99 2,98 P+2 9,00

S1/7 129,3 129,3 1,00 3,00 P+2 9,00

S1/8 65,9 48,9 0,74 1,48 P+1 7,50

S1/9 119,5 119,5 1,00 3,00 P+2 9,00

S1/10 86,7 86,7 1,00 2,00 P+1 7,50

S1/11 250,6 154,2 0,62 0,62 P0 4,50

S1/12 2999,6 252,7 0,08 0,17 P+1 7,50


56




Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

S1/13 1914,8 172,5 0,09 0,18 P+1 7,50

S1/14 1247,5 383,4 0,31 0,61 P+1 7,50

M1/1 349,5 138,9 0,40 1,19 P+2 9,00

M1/2 318,3 137,7 0,43 1,30 P+2 9,00

M1/3 120,0 120,0 1,00 1,00 P0 4,50

M1/4 147,1 147,1 1,00 2,00 P+1 7,50

M1/5 2365,3 600,0 0,25 0,51 P+1 7,50

T1/1 2296,2 216,1 0,094 0,188 P+1 7,50

T4/1 2042,7 500,0 0,24 0,73 P+2 9,00

T4/2 2012,5 500,0 0,25 0,75 P+2 9,00

T4/3 4001,6 346,9 0,08 0,16 P+1 7,50

D7/1 1702,3 458,4 0,27 0,34

D7/1a 257,8

D7/1b 128,1 P+1 7,50

D7/1c 27,5 P0 4,50

D8/1 1293,6 38,3 0,03 0,06 P+1 7,50

G 9338

L5/1 40131,4

L6/1 686,8

Z1/1 1235,3

Z1/2 363,9

Z1/3 167,4

Z1/4 3611,7

Z1/5 852,4

Z1/6 946,7

Z1/7 1476,9

Z1/8 592,0


57




Koeficijent

izgrañenosti

(kig)

Koeficijent

iskorištenosti

(kis)

Maksimalni broj

etaža grañevine

(E)

Visina

grañevine m

(V)

Z1/9 1198,6

Z1/10 174,0

Z1/11 235,6

Z1/12 128,9

Z1/13 6174,7

Z1/14 555,1

Z1/15 2725,6

Z1/16 1863,0

Z/17 7 004,2

Z3/1 250,4

Z3/2 697,0

Z3/3 270,4

Z3/4 770,2

Z3/5 772,5

Z3/6 778,6

Z3/7 190,8

Z3/8 3193,0

Z3/9 1193,7

Z4/1 2376,2

Z5/1 316,5

TS/1 333,1

UP/1 911,8

kig – odnos izgrañene površine zemljišta pod grañevinom i ukupne površine grañevne čestice (zemljište pod grañevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova grañevine na grañevnoj čestici) kis – odnos ukupne (bruto) izgrañene površine grañevine i površina grañevne čestice


58

2.3.Namjena grañevina

Točka 2.3.1. Namjena grañevina po grañevnim česticama prikazana je u kartografskom prikazu br.4 “Uvjeti gradnje”i u tabelarnom prikazu br.2.2. Stambena namjena - planska oznaka S .Na grañevnim česticama sa oznakom S pod oznakom : mogu se graditi stambene grañevine. Ovu namjensku kategoriju se može sagledati po prostornim cjelinama, i to: Povijesni niz uz more, grañevine (oznaka S1/6, S1/7, S1/8, S1/9, S1/10, S1/11). Uz stanovanje kao osnovne namjene, tu su mogući sadržaji turističkog smještaja. Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, grañevine (oznaka S1/1, S1/2, S1/3 ,S1/4, S1/5). Grañevina S1/1 omogućava se dogradnja. Namjena je cijelog objekta stambena – višeobiteljska grañevina do najviše 4 funkcionalnih (stambena ili poslovna) jedinica. Grañevina S1/2 omogučava se njezino proširenje kao sanacijska mjera arhitektonskih karakteristika. Grañevine S1/3, S1/4 i S1/5 ostaju u istim gabaritima i iste namjene. Na jugoistoku i istoku su grañevine (S1/12, S1/13, S1/14). Grañevina (S1/12) ostaje u istoj namjeni i proširuje se za najviše dve stambene jedinice. Grañevina (S1/13) ostaje u istim gabaritima i iste namjene. Formira se nova grañevna čestica(S1/14), namjena je cijelog objekta stambena – višeobiteljska do do najviše 4 funkcionalnih (stambena ili poslovna) jedinica. Mješovita namjena – planska oznaka M, pretežito stambena M1 Uz stanovanje kao osnovne namjene, tu su mogući sadržaji ugostiteljstva, turističkog smještaja, trgovačke djelatnosti, usluga, zanata, i sl. sadržaja, tihih i čistih djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije te mogućih zagañenja. Namjena ove kategorije je razvrstana u prostoru obuhvata kako slijedi: Povijesni niz uz more, grañevne (M1/3;M1/4). Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, grañevine (M1/1; M1/2). Na jugoistoku i istoku, grañevina (M1/5). Na njoj se omogućava gradnja višeobiteljske grañevine do 4 funkcionalne (stambene ili poslovne jedinice) jedinice. Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička - planska oznaka T1 – hotel, T4 – pansion , T5 – recepcija Na sjeverozapadnom dijelu u pozadini luke, planira se mali gospodarski objekt za potrebe turizma (T5/1) – recepcija. Na jugoistoku i istoku, planirana je gospodarska namjena hotel T1 i pansion T4. To je nova grañevna i prostorno homogena cjelina s namjenom pansiona (T4), a planirana je istočno od kompleksa crkve u prednjem planu prema zaljevu. Zgrada (T1/1). Grañevina ostaje u postojećim legalno izgrañenim gabaritima. Pansionska namjena (T4), grañevine (T4/1; T4/2; T4/3). Zgrada s oznakom T4/1 kapaciteta do 24 dvokrevetnih soba i 3 do 4 zvijezdice, s oznakom T4/2 kapaciteta do 24 dvokrevetnih soba i 3 do 4 zvijezdice. Pansionska namjena T4/3, ostaje u postojećim legalno izgrañenim gabaritima. Javna i društvena namjena – planska oznaka D7 – vjerska, D8 muzej povijesne memorije – Kompleks župne crkve sv. Ivana Vjerske grañevine crkve, zvonika i župnog stana, planske oznake (D7), grañevine k.č. D7/1 ( D7/ 1A; D7/1B; D7/1C) , ostaju u dosadašnjoj namjeni. Muzej povijesne memorije (D8), u prednjem prostoru crkve i u vrtu na površinama (D8/1),muzejsko - izložbena namjena u funkciji javnog i reprezentativnog prostora naselja.Kapela na groblju ostaje u funkciji groblja.

2.4.Smještaj grañevina na grañevnoj čestici

Točka 2.4.1. Postojeće grañevine zadržavaju svoj položaj na grañevnoj čestici, osim objekata koji su planirani da se uklone. Planirane grañevine mogu se locirati unutar gradivog djela čestice poštujući ucrtane grañevinske pravce sa minimalnim udaljenostima grañevina od granica čestica, odnosno unutar obaveznih grañevinskih pravaca za planirane zahvate novih gradnji, dogradnje/nadogradnje i rekonstrukcije, prema grafičkom prikazu br.4 – Uvjeti gradnje. Izvan površine gradivog dijela čestice mogu se graditi dijelovi grañevine u funkciji osnovne grañevine (terase-platoi, nadstrešnice, pergole i sl.), a sve prema točci 2.2.6.

2.5. Oblikovanje grañevine

Točka 2.5.1. Savudrija treba očuvati jedinstvene karakteristike tradicionalnog ribarskog naselja, prije svega inegritet i cjelovitost povijesne jezgre sa crkvom. Zona povijesne jezgre. Zahvati moraju biti usklañeni s urbanističkim, povijesnim i oblikovnim karakteristikama naselja Savudrija. Potrebno je sačuvati karakteristike zbijene i homogene jezgre naselja koja uvjetuje svako novo morfološko restrukturiranje pojedinih zgrada. Naselje Savudrija treba ostati prepoznatljivo upravo po zbijenim i po vertikali raščlanjenim strukturama grañevina, fasadnoj homogenosti i tipičnim nizovima otvora – prozora koji se poklapaju u osi za svaku zgradu posebno sa škurama i kamenim ertama,


59

naročito s morske eksponirane strane. Postojeće spontane i bez kriterija izgrañene pomoćne grañevine ukloniti i mjerama rekonstrukcije urediti sliku pročelja zgrada prema primjerenim volumenima i prepoznatljivim arhitektonskim elementima ovog podneblja (prilog br. 39,) je digitalna simulacija i orijentacijski oblik sanacije, a konačne uvjete daje nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine). Krovove kao i orijentaciju sljemena, prilagoditi postojećim karakteristikama dominantnih starih grañevina iz ovog podneblja. A to su dvostrešan kosi krov, zabat, pokrov od kanalice, karakteristični dimnjaci, strehe, jednostavno profilirani potkrovni vijenci, kamene erte, škure, vanjske kamene stepenice i sl. Oblik, detalji i boje pročelja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa najstarijih grañevina ovog niza i tradicionalne arhitekture u bližem okolišu. Posebne uvjete i suglasnosti na projektnu dokumentaciju za pojedine zahvate u prostoru izdaje Uprava za zaštitu kulturne baštine u skladu s temeljnim uvjetima ovog Plana. Zona povijesne jezgre - kompleks župne crkve Sv. Ivana ostaje u postojećim gabaritima. Zona stambene izgradnje - grañevine izgrañene do prve polovine prošlog stoljeća (do 1940 g.). Planom se dodatno uspostavlja zaštita pojedinačne grañevine ( kartografski prilog 3.) manjih ambijentalnih vrijednosti s posebnostima morfoloških karakteristika iz vremena nastanka, a koje doprinose vrijednosti cjeline, odnosno kulturnog krajolika u kojemu se nalaze. Posebne uvjete i suglasnosti na projektnu dokumentaciju za pojedine zahvate u prostoru izdaje Uprava za zaštitu kulturne baštine u skladu s temeljnim uvjetima ovog Plana. Zona stambene izgradnje – grañevine izgrañene u drugoj polovini prošlog stoljeća i kasnije (od 1940 g. do danas), (kartografskog priloga br.3) Ova skupina objekata se nalazi u dvije različite prostorne cjeline. S obzirom na karakteristike često oblikovno nedosljednih i spontanih zahvata, prilikom rekonstrukcija, mjere se odnose i na obvezu ureñenja arhitektonskih elemenata i kompozicijske principe oblikovanja krovišta, pročelja i raspored vrata i prozora, po karakteristikama tradicijske gradnje. Zona nove izgradnje, (kartografskog priloga br:3.) . S obzirom na nehomogenu izgrañenost novijih objekata, njihovu oblikovnu šarolikost i neprepoznatljivost, moguće je novim zgradama dati suvremenije arhitektonske oblike, a tom dijelu prostora novi prostorni red i prepoznatljivost. Zgradi T1/1 treba obraditi pročelje u maniri suvremene interpretacije neoklasicističkog stila. Posebice težiti skladnosti oblikovanju eksponiranih pročelja objekata pansiona, grañevine mješovite namjene - pretežito stambene i hotela. Trafostanica je slobodnostojeća grañevina sa ravno ili blago ukošenom krovnom plohom. Luka posebne namjene i luka otvorena za javni promet – L5 - mjesno privezište, L6 – izvlačilište. Savudrijska luka je prema provedbenim odredbama PPUG Umaga, točka 1.39. namjenjena: II. morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja i III. morskoj luci posebne namjene lokalnog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila grañana - sportska luka. Sadašnja luka opće namjene, njena riva i lukobran u nastavku stare urbane jezgre su po pitanju priveza ribarskih i drugih manjih plovila mjesno privezište (L5), dok se na kopnenom dijelu osigurava operativna obala do zelene površine. To je ujedno i šetalište na rivi (kolno pješačka površina). U dijelu starog mola, kojeg treba konzervirati, planira se ureñenje izvlačilišta brodica (L6) za potrebe njihovog servisiranja s ugradnjom adekvatne dizalice. Pošto u ovoj luci nije predviñen ukrcaj rasutog tereta, potrebno je sniziti i rekonstruirati visoku armirano-betonsku rampu na nivo ostale operativne obale i urediti kao molo za povremeno pristajanje većih turističkih plovila te omogućiti ukrcaj/ iskrcaj putnika. U pripadajućem akvatoriju, u okviru morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja se može se povećati kapacitet vezova sa organiziranim privezištem na plutajućim gatovima (pontoni). Za svaki zahvat u akvatoriju luke potrebno je prethodno ishoditi suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Eventualne instalacije, koje se nužno moraju postaviti na grañevinu ( klima – ureñaj, elektroenergetske, telekomunikacijske i sl. naprave) Potrebno je smjestiti na krovu ili iznimno na sporednom (stražnjem) manje izloženom pročelju. Ovim Planom zabranjuje se postavljanje instalacija na glavnom očelju grañevine. (Predlažem zamijeniti tekst). Navedeno se naročito odnosi na zone povijesne jezgre i graditeljskog nasljeña, a preporučljivo je unutar obuhvata cijelog Plana.

2.6.Ureñenje grañevnih čestica

Točka 2.6.1. Grañevinske čestice namijenjene stambenoj, mješovitoj i gospodarskoj izgradnji obuhvaćaju i otvorene površine koje mogu biti ograñene, dok su javne površine otvorenog karaktera. Ograde i podzide oko grañevinskih čestica treba izvesti kao kameni zid i podzid, zidano – žbukane, sadnjom zelenih živica, sa visinama prilagoñenim postojećim zidovima, ali ne više od 1.2m visine zida prema prometnoj površini. Mogu se koristiti i transparentne metalne ograde, takva ograda može imati visinu do 2,0 m prema prometnoj površini. Visina ogradnog zida mjeri se od kote konačno zaravnatog terena uz ogradu izvan grañevinske parcele na regulacionoj liniji odnosno od terena uz ogradu unutar grañevinske parcele. Prostor izmeñu regulacione i grañevinske linije treba hortikulturno urediti. Postojeće ambijentalno visoko zelenilo očuvati. Novo zelenilo planirati na način da se očuvaju i unaprijede postojeće ambijentalne karakteristike i vrijednosti. Izvesti ureñenje pješačkih parternih površina popločenjem prirodnim kamenom ili adekvatnim betonskim proizvodima. Čestica pomorskog dobra ne smije se ograñivati i treba biti otvorena za pristup pješacima i interventnim vozilima.

Točka 2.6.2.


60

Za smještaj vozila i gradnju pomoćnih grañevina unutar pojedine planske čestice, ovim Planom dozvoljava se gradnja grañevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i sl. To je grañevina koja predstavlja ureñenje okućnice, a koja se kao samostalna gradi na grañevnoj čestici namjenjenoj gradnji osnovne grañevine druge namjene. Pomoćnom grañevinom u smislu ovih odredbi, smatra se i cisterna, spremnik i slična grañevina, ukoliko njena visina na najnižoj točci konačno zaravnatog terena uz grañevinu iznosi više od 1 m. Tlocrtna površina pomoćne objekte - garaže i nadstrešnice, na čestici druge osnovne namjene, dozvoljava se graditi do najviše 50 m2 bruto izgrañene površine. Pomoćne grañevine na čestici druge osnovne namjene mogu se graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrañenosti (maksimalna izgrañenost) te grañevne čestice.

Točka 2.6.3. Postavljanje kioska i dr. grañevina gotovih konstrukcija te naprava privremenog karaktera dozvoljava se u zoni lučkog nasipa - Park na rivi temeljem suglasnosti nadležnog tijela gradske uprave. Tipologija kioska, naprave ili konstrukcije, veličina, materijal, uvjeti i način korištenja javne površine, mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu te u odnosu na sigurnost odvijanja prometa i sl. utvrditi će se projektom krajobraznog ureñenja “Parka na rivi”. Time se ureñuje i odnos prema očuvanju ureñenih zelenih površina parka, očuvanju karakterističnih vizura, mjerilu prostora i sl. Naprava privremenog karaktera može biti priključena na potrebnu infrastrukturnu mrežu isključivo privremeno, za trajanja sezone odnosno prigode.


3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Točka 3.1.1.

Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom i uličnom infrastrukturnom mrežom prikazani su u grafičkom prikazu broj 2a.

Točka 3.1.2. Prometna mreža se generalno dijeli na javne prometne površine i interne prometne površine. Na ulaznu prometnicu se u okviru naselja nadovezuju opskrbne i stambene ulice, te čine zatvorenu cjelinu u kojoj se očekuje odvijanje internog prometa stanovnika naselja. Trase svih ulica su predviñene kao dvosmjerne prometnice sa elementima stambene ulice, osim prometnica u sjeverozapadnom dijelu koje će se prometno uklopiti u prometnu mrežu naselja kao jednosmjerne prometnice sa smjerom kretanja “u desno”. Na njima su projektirane krivine sa kružnim lukovima veličine radijusa definiranih u grafičkim prilozima plana.

Točka 3.1.3. Križanja prometnica u naselju su predviñena u jednom nivou, s standardnim križanjima T ili X tipa. Veličina radijusa zaobljenja spoja prometnica u križanju, ovisno o širini prometnice i važnosti križanja predviñena je od 3,00 do 15,00 m. Za pristup komunalnih vozila, vozila za servisiranje, vatrogasnih vozila i drugih interventnih vozila, osigurano je kružno kretanje, tako da nema prometnih krakova koji bi na svojem kraju iziskivali izgradnju okretišta. Na svim križanjima u zoni pješačkih prijelaza treba izvesti položene ivičnjake za svladavanje arhitektonskih barijera i to s tipskim elementima širine 2,00 – 2,60 m.

Točka 3.1.4. Na predviñenim prometnicama primjenjuju se uzdužni nagibi koji odgovaraju konfiguraciji terena i razmještaju objekata. Za zaobljenje prijeloma nivelete primjeniti će se radijusi veći od Pravilnikom propisanih. Poprečni nagib prometnica je jednostrešni i u pravcima iznosi 2,5 % a u krivinama do 5 % ovisno o radijusu kružne krivine. Uzdužni pad trase vezan je na konfiguraciju terena i raspoloživi pojas kojim se trasa proteže radi uklapanja prometnica u ukupno rješenje prometa. Preglednost na trasi je osigurana prema važećoj norma za projektiranje i grañenje čvorova u istoj razini – Projektiranje i grañenje puteva / površinski čvorovi / tehnički uvjeti. Odvodnja oborinskih voda predviñena je betonskim rigolima koji dovode vodu do sabirnih rešetki. Zastor kolnika je asfaltni.

Točka 3.1.5. Normalni presjek cesta utvrñuje se temeljem odredaba Pravilnika i raspoloživim širinama, i iznosi Primarne prometnice (tip A i B): - širina kolovoznih traka 2 x 2,75 = 5,50 m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1


61

- nagib pokosa na nasipu 1:1,5 Sekundarne stambene prometnice (tip K i L): - širina kolovoznih traka 2 x 2,50 = 5,00 m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5 Ostale stambene prometnice (tip C, D, E, F, G, H, I, J): - širina kolovoznih traka 2 x 1,50 (2,20) = 3,00 (4,40) m - širina trotoara 1,20 m - širina bankina 0,50 m - nagib pokosa u usjeku 1:1 - nagib pokosa na nasipu 1:1,5

Točka 3.1.6.

Potreban broj parkirališnih mjesta se mora osigurati na grañevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (grañevna) dozvola. Prilikom gradnje grañevine stambene namjene (osim višestambenih grañevina) parkirališna mjesta na vlastitoj grañevnoj čestici moraju se smjestiti u pojasu izmedu grañevnog i regulacijskog pravca. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m. Najveći dozvoljeni uzdužni i poprečni nagib parkirališta je 5,0%. Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreñenim djelatnostima se načelno utvrñuje prema tablici iz PPUG -a Umaga:

DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTO

slobodnostojeće stambene grañevine (jednoobiteljske i višeobiteljske, te obiteljske kuće)

0,8 funkcionalne jedinice

višestambene grañevine 0,8 stana

uredi, zdravstvo, trgovina i sl. 30 m2 brutto površine grañevine

veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl 100 m2 brutto površine grañevine

ugostiteljsko turističke smještajne grañevine, osim motela 1 smještajna jedinica

restoran, zdravljak, slastičarnica i sl. 4 sjedećih mjesta (1 stol)

ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka, slastičarnice i sl. 10 m2 brutto površine grañevine

moteli 1 soba

Za potrebe naselja planirana su parkirališta koja u potpunosti pokrivaju potrebe naselja za smještaj vozila u mirovanju van voznih površina. U naselju je predviñeno ukupno 98 parkirnih mjesta. Od ukupnog broja parkirnih mjesta 5% istih mora biti izvedeno i rezervirano za invalide, a ista trebaju biti ravnomjerno rasporeñena i na pogodnim mjestima. Dimenzije parkirnog mjesta: - standarna parkirna mjesta 5,00 x 2,50 m - parkirna mjesta za invalide 5,00 x 3,50 m


62

3.2 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže

Točka 3.2.1.

Mjesto i način priključenja na javni TT promet prikazan je u grafičkom prikazu broj 2b.

Točka 3.2.2. U skladu sa planovima HT-a te Zakona o telekomunikacijama grañevine u zoni će se spojiti na telefonsku mrežu NF priključcima preko telefonskog kabela TK 59 GM i TK 33 AP koji će se položiti u kabelsku kanalizaciju.

Točka 3.2.3.

TK kanalizacija će se sastojati od odgovarajućih plastičnih cijevi i betonskih šahtova koji omogućavaju uvlačenje i spajanje telefonskih kabela.

Točka 3.2.4.

Trasa kanalizacije je najvećim dijelom po pločniku. Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za buduće potrebe kabelske televizije. Od razvodne TK kanalizacije u pločniku se do čestica (objekata ) predviñaju cijevi za uvod priključnog kabela.

Točka 3.2.5.

U sklopu objekata predviña se ormarić koncentracije iz kojeg će do svake grañevine podzemno ili u zidu povući instalacioni pretplatnički kabeli.

Točka 3.2.6.

Za izvedbu pojedinih odcjepa od glavne kabelske kanalizacije na trupu postojeće kanalizacije izvest će se novi priključni šahtovi te položiti sekundarnu kabelsku kanalizaciju do grañevina u skladu sa uvjetima propisanim od strane distributera.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe

Točka 3.3.1.1.

Mjesto i način priključenja na elektroopskrbu prikazan je u grafičkom prikazu broj 2b.

Točka 3.3.1.2. U skladu sa planovima HEP-a te stvarnim potrebama u zoni grañevine će se spojiti na NN- mrežu preko tipskih kabela PPOO koji će se položiti u kabelsku kanalizaciju.

Točka 3.3.1.3.

NN kanalizacija će se sastojati od odgovarajućih plastičnih cijevi i betonskih šahtova koji omogućavaju uvlačenje i spajanje kabela. Kanalizacija mora biti dimenzionirana i za buduće potrebe . Trasa kabelske kanalizacije je najvećim dijelom u budućem pločniku.

Točka 3.3.1.4. U sklopu objekata predviña se priključni ormarić na ogradnom zidu grañevne čestice iz kojeg će do svake grañevine podzemno povući priključni kabeli do mjernih ormarića na fasadi grañevine ili u grañevinama( hotel i sl. ) kako će to biti definirano uvjetima HEP-a.

Točka 3.3.1.5. Procjena vršne snage je izvršena na temelju veličine i namjene grañevina te iskustvenih podataka i iznosi ukupno 1.160 kW. Uz faktor istovremenosti 0.6-0.7 potrebna vršna snaga će biti cca. 700kW. Potrebno je predvidjeti TS 2 x 630 kVA tako da uz zadovoljenje planiranih potreba ostaje i rezerva za eventualne dodatne zahtjeve naselja u budućnosti.


63

3.3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne rasvjete

Točka 3.3.2.1. Mjesto i način priključenja na javnu rasvjetu prikazan je u grafičkom prikazu broj 2b.

Točka 3.3.2.2.

Glavna pristupna prometnica do naselja te prometnice koje vode do lučice te prema vojarni i izmeñu postojećeg i novog dijela naselja se svrstavaju u gradske ceste. Ista će se osvijetliti svjetiljkama na stupovima visine 6-8m sa svjetiljkama sa visokotlačnim natrijevim žaruljama 150 ili 250 W . Ostale prometnice se svrstavaju u sporedne gradske ulice i ceste. Ista će se osvijetliti svjetiljkama na stupovima visine 4-5 m sa svjetiljkama sa visokotlačnim natrijevim žaruljama 70 ili 100 W. Unutar obuhvata ovog Plana uvjetuje se postava “ekoloških” rasvjetnih tijela prema Katalogu urbane opreme Grada Umaga.

Točka 3.3.2.3. Kabeli će se polagati manjim dijelom zračno te podzemno u sklopu NN kabelske kanalizacije te podzemno u postojećem dijelu ureñenja parkinga i rive. Napajanje, upravljanje i mjerenje utroška el.energije će se izvesti iz posebnog slobodnostojećeg ormara koji će biti smješten na javnoj površini u blizini nove TS iz koje će se napajati. Rasvjetne stupove i svjetiljke tipizirati radi lakšeg kasnijeg održavanja.

Točka 3.3.2.4. Prema preporukama meñunarodne komisije za osvjetljenje ( CIE ) publikacija br. 115/1995 karakteristike osvjetljenja su sljedeće : A/ Klasa rasvjete P2 – klasa rasvjete cesta i prostora za pješake Ceste i prostori s velikom količinom i gustoćom pješaka i biciklista noću - minimalna srednja osvjetljenost površine kolnika Em (lx) = 15 - jednolikost rasvjetljenosti površine kolnika jr (%) = 40 B/ Klasa rasvjete P4 – Ceste i prostori s malom količinom i gustoćom pješaka i biciklista noću - minimalna srednja osvjetljenost površine kolnika Em (lx) = 7,5 - jednolikost rasvjetljenosti površine kolnika jr (%) = 25

3.3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opskrbe pitkom vodom

Točka 3.3.3.1. Mjesto i način priključenja grañevnih čestica na javnu vodovodnu mrežu prikazan je u grafičkom prikazu broj 2 c.

Točka 3.3.3.2. Za buduće planirane stambene i turističke zone u naselju potrebno je na postojeće cjevovode AC Φ150 i TRM Φ 100 spojiti, odnosno predvidjeti novu vodovodnu mrežu koja će formirati prstenastu vodoopskrbu područja i budućih grañevina i sadržaja.

Točka 3.3.3.3. Prilikom detaljnije razrade ovog područja utvrdit će se elementi za projektiranje i izvoñenje vodoopskrbne mreže kao i internog razvoda. Mjesto i načine priključivanja grañevina na vodovodnu mrežu odredit će se uz primjenu odgovarajućih važećih propisa kao i uobičajenih pravila graditeljske struke.

Točka 3.3.3.4. Za protupožarnu zaštitu predviñaju se podzemni hidranti u oknima u trasi prometnice i nadzemni u zelenim površinama u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93).


64


Točka 3.3.4.1. Mjesto i način priključenja grañevinih čestica na mrežu javne odvodnje i ureñaje za pročišćavanje otpadnih voda, prikazan je u grafičkom prikazu broj 2c.

Točka 3.3.4.2. Odvodnja otpadnih voda Za odvodnju otpadnih voda odabran je razdjelni sustav, odnosno posebni sustav za sanitarnopotrošne otpadne vode, te posebni sustav za oborinske otpadne vode.

Točka 3.3.4.3. Voda uporabom mijenja svoju kvalitetu zbog promjena sustava koji je u većini slučajeva štetan za ljudsko zdravlje i okoliš. Jednom upotrebljene vode više nisu pogodne za daljnju uporabu, već ih je potrebno sakupiti, transportirati i ispustiti u prirodne resurse ili ponovno upotrijebiti.

Točka 3.3.4.4. Postojeću kanalizacijsku mrežu putem koje se fekalne vode ispuštaju direktno u more, potrebno je potpuno rekonstruirati, odnosno sve otpadne preusmjeriti na postojeći kanalizacijski sustav Savudrija. U cijelom naselju Savudrija je potrebno izgraditi novu kanalizacijsku mrežu – gravitacijske kolektore, uzimajući u obzir povećanje kapaciteta po zonama predloženih ovim Planom.

Točka 3.3.4.5. Gravitacijskim kolektorima sanitarno-potrošne otpadne vode se dovode do crpne postaje, preko koje se putem tlačnog cjevovoda distribuiraju do postojećeg sjevernog kanalizacijskog sustava Savudrija.

Točka 3.3.4.6. Oborinske vode Za unapreñenje ureñenja oborinske kanalizacije, odnosno zaštite urbanih područja potrebno je postaviti koncepcijsko rješenje odvodnje oborinskih otpadnih voda. Za utvrñivanje koncepcije odvodnje potrebno je izraditi hidrološku podlogu kao osnovu izrade i proračuna količina oborinskih voda: • godišnje i mjesečne oborine, • dnevni podaci o oborinama, • pluviografski podaci. Nakon izrade hidrološke podloge odrediti metodologiju proračuna oborinskih otpadnih voda u skladu s analiziranim područjem odvodnje, izvršiti analizu postojećeg stanja oborinskih voda pripadnih slivova s analizom namjena površina i izgrañenosti naselja. Zatim slijedi izrada koncepcijskog rješenja odvodnje na području obuhvaćenom ovim Planom u kojem će se dati smjernice za projektiranje.

Točka 3.3.4.7. Oborinska odvodnja se klasificira na dva načina: • odvodnja oborinskih voda iz urbanih sredina, • odvodnja oborinskih voda s neurbanih tj. prirodnih površina.

Točka 3.3.4.8. Odvodnja oborinskih voda može se rješavati na nekoliko načina: Izgradnjom sustava potpune oborinske kanalizacije, tj. sve vode cijelog naselja (krovne, okućnice, prometnice i sve ostale učvršćene površine) se prihvaćaju kolektorima i vode najbližim putem do mora. Izgradnjom sustava nepotpune oborinske kanalizacije, tj. upuštanjem krovnih voda, voda s okućnica i sličnih površina u tlo – raspršena odvodnja, a vode s prometnica i sličnih učvršćenih površina (npr. parkirališta) se prihvaćaju kolektorima i vode najbližim putem do mora. Sve oborinske vode s cestovnih i parkirnih površina, tzv. zagañene oborinske vode, prije ispuštanja u more potrebno je prethodno odgovarajuće obraditi putem separatora.

Točka 3.3.4.9. Grañevna dozvola se izdaje isključivo za grañevine koje se priključuju na sustav fekalne odvodnje. Zabranjuje se izdavanje grañevnih dozvola za grañevine sa septičkim jamama ili dr. privremenim rješenjima na području cijelog Plana.


65

4. UVJETI UREðENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Točka 4.1. Mjesni park To je zelena površina koja povezuje staru jezgru naselja s crkvenim kompleksom i proširenim stambenim dijelom naselja. Uvjetuje se ureñenje parka sa sadržajem kulturnog karaktera u kompleksu crkve, ispred nje i u vrtu, stvarajući tako reprezentativni prostor naselja Savudrije. Namjena preostalog dijela parka je odmor i rekreacija, što će se definirati projektom krajobraznog ureñenja. Park na rivi. Treba stvoriti uvjete za odmor, mjesto pučkih fešta, promenade i rekreaciju, što će zadovoljiti funkcije javne površine, te podići kulturni uzorak i reprezentativnost Savudrijske luke. Definirat će se detaljno projektom krajobraznog ureñenja. Park na ulazu u naselje. Stvoriti ureñen i prepoznatljiv ulazak u naselje. Urediti park s motivacijom vode oko povijesne špine naselja te dodatnim krajobraznim intervencijama urediti kanal/potok u funkciji reguliranja taloženja mulja u zaljevu. Kanal treba držati u ureñenom stanju i integrirati ga u krajobrazno ureñenje okoliša na ulazu u naselje. Definirat će se detaljno projektom krajobraznog ureñenja. Drvoredi. Mrežnim sustavom drvoreda u naselju stvoriti ureñenost i čitljivost prostora te meñusobno povezati prirodnu osnovu naselja, poboljšavajući pritom kakvoću ambijenta. Slobodne zelene površine, vrtovi. Slobodne zelene površine organski povezati sa slobodnim krajolikom van grañevinske zone, a vrtove čuvati kao tradicijsku aktivnost u okućnici naselja.

Točka 4.2. Morska obala i dno zaljeva Morsku obalu očistiti od nanosa mulja te produbiti plitke dijelove zaljeva na nivo mogućeg korištenja. Rubove obale pored stare jezgre urediti s većim kamenim blokovima u obliku ureñenog nasipa. Cjelovitu sanaciju dna mora i obale te ureñenje i oblikovanje sa širinom i visinom pojasa, rasporedom i veličinom kamenih blokova, mogućnošću integracije u krajobraz ureñene obale, treba utvrditi posebnom studijom i projektom, u dogovoru i suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine.

Točka 4.3. Groblje Nedavno proširenje groblja je stvorilo predpostavke osiguranja prostora za duži period. Predviñeno novo proširenje polja je vid rezervacije za dalje proširenje.

5. UVJETI UREðENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAðEVINA

Točka 5.1. Planom se uspostavlja zaštita posredstvom posebnih uvjeta svih vrijednih i osjetljivih grañevina visokogradnje i niskogradnje izgrañenih u pravilu do 1940. godine. Uvjeti oblikovanja su obrazloženi u čl. 13 i prema kartografskom prilogu br 3.: Za zahvate u ovom prostoru ne može se izdati grañevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. 1. Povijesno jezgro, priobalni ulični niz (XIX/XX. stoljeće), je ujedno i upečatljiva ambijentalna vrijednost. 2. Grañevina, zgr. k.č. 71/1, je zgrada grañena u više vremenskih razdoblja i stambenog je karaktera, na samom obalnom rubu. 3. Grañevina na k.č. 97/1 je zgrada odmarališta «Vila Anna» sa vrtom 4. Zgrada na k.č. 85/3, pripada gradnji malih vila – smještajnih turističkih objekata iz vremena početka prošlog stoljeća. Bio je to

hotel «Al Piave» 5. Monumentalna javna gradska špina izgrañena tridesetih godina prošlog stoljeća u kontekstu ulaza u naselje i zelene površine

koja opasuje prostor je i potencijalna ambijentalna vrijednost.

Točka 5.2. Kao posebno vrijedan i osjetljiv pokazuje se prostor luke u cjelosti, kako njen morski dio tako i kopneni (arheološko nalazište Stare Savudrije u Listi zaštićenih kulturnih dobara), svi zahvati u ovom prostoru podliježu posebnim uvjetima i suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. Poseban projekt izraditi za izgradnju izvlakališta, rekonstrukciju mola i sniženje rampe gdje se iskrcavao boksit te za organizaciju pontonskog pristana (grafički prilog 3. )


66

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Točka 6.1. Postojeće i nove grañevine planirane ovim planom, treba graditi temeljem grañevinske dozvole sa tehničkom dokumentacijom usklañenom s odredbama ovog plana, te posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. Sve grañevine treba projektirati i graditi u skladu sa važećim propisima iz područja izgradnje grañevina odreñene namjene, zaštite od požara, zaštite na radu,vodoprivrede,zdravstva, sanitarne zaštite i zaštite okoliša. Zapaljive tekućine i plinovi moraju se držati u spremnicima koji odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima i standardima. a njihov smještaj odobrava nadležno tijelo. Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru provode u skladu s odredbama koje propisuju: Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) Zakon o zapaljivim tekućinama i plinova (NN 108/95) Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94) Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN 55/96) Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 55/96) Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) Pravilnik o grañevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete grañenja glede zaštite od požara (NN 35/94) Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisane su Pravilnikom o mjerama zažtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureñenju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Uvjeti za nesmetano kretanje invalida Za omogućavanje nesmetanog kretanja invalida neophodno je pješačke komunikacije izvesti u skladu s odredbama ovoga plana i važećim pravilnikom o sprečavanju arhitektonskih barijera (NN br. 47/82), a navedenog se pravilnika treba držati i pri detaljnoj razradi glavnih projekata. Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara predviña se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Umaga, koje su odreñene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za odreñivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAðEVINA I AMBIENTALNIH VRIJEDNOSTI

Točka 7.1.

Za zahvate u prostoru koji se odnose na kulturno povijesne cjeline, kulturna dobra unesena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te nepokretna kulturna dobra i nosioce tih kvaliteta, a koja se nalaze u obuhvatu ovog Plana, ne može se izdati grañevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara. Pribavljanje suglasnosti se odnosi na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru, za kulturna dobra iz točaka 6.3., 6.4., 6.5. i 6.7. odredbi za provoñenje PPUG-a Umag: A. Zaštićena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu PPUG-a Umag): 2. Hidroarheološka zona od granice Slovenije do Umaga - broj upisa u registar kulturnih dobara 107, br. rješenja 313/1 od 22. 12. 1966. Hidroarheološka zona od Umaga do Novigrada - broj upisa u registar kulturnih dobara 108, br. rješ. 314/1 od 22. 12. 1966. 30. Arheološko nalazište u uvali Stara Savudrija – broj registra u Listi zaštićenih kulturnih dobara (NN 151/02, 18/03 i 63/03) Z-70 B. Evidentirana nepokretna kulturna dobra, prema provedbenim odredbama PPUG-a Umag - cjeline i grañevine (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu PPUG-a Umag): 30.Ruralna cjelina Savudrija (Salvore). Ambijentalna vrijednost i važan činitelj ambijentalne vrijednosti naselja. 35. Crkva Sv. Ivan apostol, župna crkva u naselju Savudrija. Čitav kompleks je i ambijentalna vrijednost, položajem i značajem u slici naselja. C. Zelene površine i uvjeti za ureñenje i opremanje mjesnog parka, parka na rivi, parka na ulazu u naselje, drvoreda, groblja ,morske obale i zaljeva su dati u tč. 4.1., 4.2. i 4.3. ovih Odredbi.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Točka 8.1. Izgradnja i rekonstrukcija grañevina te ureñenje prostora na području obuhvata Plana vršit će se u skladu s Planom predviñenom namjenom površina, te na osnovi vazečih zakonskih propisa izdavat grañevinske dozvole za svaki pojedini zahvat.


67

Točka 8.2.

Etapnost izgradnje Posljednja se faza izgradnje naselja Savudrija planira za kompleks stambene izgradnje (S1) oznake (S1/12, S1/13, S1/14,) Uvjet za ishoñenje grañevinske dozvole tih grañevinskih objekata, kao posljednje faze izgradnje, je prethodna cjelovito izvedena komunalna opremljenost i ureñenost s izgradnjom prometnica, rasvjete, elektroenergetike, telefonske instalacije, vodoopskrbe, fekalne i oborinske odvodnje, ureñenja zelenih površina. Ti radovi komunalnog opremanja i ureñenja će se izvesti nakon cjelovitog komunalnog ureñenja i opremanja ostalih, većim dijelom izgrañenih, dijelova naselja Savudrija, prema ovom Planu i drugim općim i posebnim aktima o kojima odlučuje Gradsko Vijeće Grada Umaga. Ostvarenje Planom predviñene etapne izgradnje u zadanom prostoru ovog Plana provodit će se u skladu s Programom izgradnje komunalne infrastrukture Grada Umaga.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Točka 9.0.1. Kod svih faza izrade projekata za grañenje kao i kod samog grañenja predmetnih grañevina treba primijeniti načela zaštite okoliša u svemu sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. 82/94). Neophodno je i preporučljiva upotreba energenata kao struja, plin i sunčana energija.

Točka 9.0.2. Odlaganje smeća i ostalog otpada vršit će se prema odgovarajućem općem propisu o uvjetima za izgradnju prostora i ureñaja za prikupljanje i evakuaciju otpadnih materija iz grañevina, kao i prema važećim propisima na području Grada Umaga. Na svakoj grañevinskoj čestici osigurati adekvatan prostor za odlaganje i prikupljanje otpada.

Točka 9.0.3. Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih i oborinskih voda sa grañevina i čestica obavljati na način da se ispuštaju u sustav kanalizacije samo sanitarno komunalne vode odnosno samo vode pročiščene do nivoa sanitarnih voda.

Točka 9.0.4. Na području obuhvata Plana propisuje se najviša dopuštena razina vanjske buke, 55 dBa danju i 45 dBA noću, s tim da ukoliko novi propisi budu odredili stroža ograničenja tada će se primjeniti limiti iz tih propisa.

Točka 9.0.5. Bespravno izgrañene ili postavljene, pretežito montažne grañevine posijane po čitavom prostoru obuhvata Plana, a naročito u parku u povijesnoj jezgri treba ukloniti.

9.1. Rekonstrukcija grañevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Točka 9.1.1. Rušenje i odstranjivanje objekata napuštene pumpne stanice označena u kartografskom prilog br. 3, te rekonstrukcija bivšeg pristana za odvoz boksita u molo za pristajanje plovila s visinama i dimenzijama, utvrdit će se posebnim projektom i prethodno pribavljenom suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara.”

Članak 5.

Izvornik Plana izrañen je u šest (6) primjeraka od kojih se po jedan primjerak čuva u pismohrani Grada Umaga i Upravnom odjelu za prostorno ureñenje i komunalne djelatnosti Grada Umaga.

Članak 6.

Elaborat Plana ovjerava potpisom i pečatom Predsjednik Vijeća Grada Umaga.

Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Grada Umaga”. KLASA: 350-02/03-01/02 UR.BROJ: 2105/05-03/01-07-63 Umag, 12. travnja 2007.


68

GRADSKO VIJEĆE GRADA UMAGA

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA

Marijan Učkar

DETALJNI PLAN UREðENJA “SAVUDRIJA - SALVORE”

Documents