SADRAJ
Aplikativni softver
Aplikativni softver
BAPLIKATIVNI SOFTVER
Cilj: Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama i vrstama
aplikativnog softvera. Opisane su razliite vrste programskih paketa
i aplikacija, detaljno su objanjena dva programa iz programskog
paketa Microsoft Office i to: Microsoft Word (program za obradu
teksta) i Microsoft Excel (program za tabelarna izraunavanja).
2.1. Aplikativni softver
Aplikativni softver, ili aplikacija, predstavlja raunarski
softver (program) projektovan za izvravanje specifiinih zadataka za
potrebe korisnika. Aplikacije mogu biti deo samog raunara i
njegovog sistemskog softvera, a mogu se i samostalno
objavljivati.
Aplikativni softver, za razliku od sistemskog softvera (koji
upravlja delovima raunara i integrie ih u celinu), neposredno ne
utie na funkcionisanje raunara i njegovih modula. Aplikativni
softver koristi mogunosti odreene raunarske platforme ili
sistemskog softvera za posebne namene. Odreene aplikacije, kao to
su aplikacije u Microsoft Office paketu, postoje u razliitim
verzijama za razliite platforme, dok druge mogu da imaju
specifinije zahteve.
2.1.1. Vrste aplikacija
U informacionoj tehnologiji, aplikacija je raunarski program
koji je projektovan u cilju pomaganja ljudima prilikom izvravanja
odreene aktivnosti, odnosno zadatka. Aplikacija se razlikuje od
operativnog sistema (koji se izvrava na raunaru), pomonih
(korisnih) alata (koji se koriste prilikom odravanja sistema ili za
potrebe opte namene), odnosno programskih jezika (pomou kojih se
razvijaju raunarski programi). Zavisno od aktivnosti za koju je
dizajnirana, aplikacija se moe koristiti za rad sa tekstualnim
podacima, brojevima, grafikom ili kombinacijom podataka razliitog
tipa.
Odreene samostalne aplikacije su usmerene na jedan zadatak, kao
to je obrada teksta. Programski paketi sadre vei broj aplikacija,
koje su namenjene razliitim zadacima. Korisniki kreirani softver
implementira funkcije koje ispunjavaju specifine zahteve korisnika.
Sami korisnici obino kreiraju softver u obliku korisnikih ablona
(eng. template) u radnim tabelama, makroa (eng. macros) u
programima za obradu teksta, zatim naune simulacije, grafike i
animacione skriptove (eng. scripts). ak i filtriranje poruka
elektronske pote predstavlja neku vrstu korisniki kreiranog
softvera.
Razlika izmeu sistemskog softvera, kao to je operativni sistem,
i aplikativnog sotvera nije egzaktna, to esto dovodi do
kontroverzi. Na primer, kompanija Microsoft je smatrala da je
Internet Explorer web ita (eng. web browser) integralni deo Windows
operativnog sistema, dok je Vlada SAD smatrala da je to poseban
aplikativni softver. Takoe, postoji nedoumica prilikom korienja
GNU/Linux naziva, jer ne postoji konsenzus kada se radi o vezi
izmeu Linux jezgra i ostatka operativnog sistema izgraenog iznad
tog jezgra. U nekim sistemima sa ugraenim softverom, aplikativni
softver i operativni sistem su neprimetni za krajnje korisnike, kao
to je softver koji se koristi za upravljanje video rekorderima, DVD
plejerima ili nekim drugim kunim aparatima, kao to je mikrotalasna
penica.
2.1.2. Klasifikacija aplikativnog softvera
Postoji veliki broj tipova aplikativnog softvera, i to:
Aplikativni paketi (eng. application suite) koji se sastoje od
vie aplikacija koje su meusobno povezane. One obino imaju povezane
funkcije, funkcionalnost i korisnike interfejse, tako da mogu
interagovati (npr. otvarati datoteke drugih aplikacija). Poslovne
aplikacije su deo paketa, kao to su Microsoft Office,
OpenOffice.org ili iWork. Ovi paketi sadre editor teksta, program
za rad sa radnim tabelama i sline programe. Meutim, softverski
paketi postoje i za grafiku (Corel Graphics Suite), prelom teksta
(Adobe Master Collection ) ili muziku (Sound Forge Suite).
Poslovni softver (eng. Enterprise software) koristi se prilikom
identifikovanja potreba organizacije, organizacionih procesa ili
tokova podataka, u esto velikom i distribuiranom okruenju. Primer
su finansijski sistemi, upravljanje odnosima sa kupcima (eng.
customer relationship management, CRM) i softver za realizovanje
lanaca nabavke. Takoe, softver specijalne namene za posebna
odeljenja kompanije pripada ovoj grupi, jer se fokusira na manje
organizacije ili grupe u okviru vee organizacije (upravljanje
putnim trokovima ili IT Helpdesk). Sloenije varijante ovog softvera
zahtevaju baze podataka, email servere i sisteme za upravljanje
mreama i zatitu.
Softver za pojedinane korisnike (eng. Information worker
software) omoguava pojedincima da kreiraju i upravljaju
informacijama, esto za potrebe pojedinanih projekata u samim
odeljenjima, za razliku od kompanije kao celine. To su alati za
upravljanje vremenskim planovima, upravljanje resursima,
dokumentacioni alati, analtiki alati i alati za interaktivan timski
(kolaborativan) rad. Programi za obradu teksta, radnih tabela,
email i blog klijenti, lini informacioni sistemi i editori
pojedinanih multimedijalnih datoteka su neki od alata.
Softver za pristupanje sadraju (eng. Content access software)
prevashodno se koristi za pristupanje podacima bez mogunosti
njihovog menjanja, ali moe da ukljui i softver koji omoguava
elementarno editovanje sadraja. Takav softver kreiran je za potrebe
pojedinaca ili grupa za korienje digitalnog zabavnog sadraja ili
objavljivanje digitalnog sadraja (npr. Media plejeri, Web itai,
programi za pregledanje Help datoteka i zabavni softver)
Obrazovni softver (eng. Educational software) povezan je sa
softverom za pristupanje sadraju, ali su sadraj i funkcije
prilagoene osobama koje realizuju obuku ili uestvuju u njoj. Na
primer, mogu biti realizovani testovi, moe se pratiti napredovanje
u procesu obuavanja ili ukljuiti kolaborativne (interaktivne
timske) funkcije. Simulacioni softver (eng. Simulation software)
koristi se za simulacije fizikih ili apstraktnih sistema za potrebe
istraivanja, obuke ili zabave.
Softver za razvoj multimedijalnog sadraja (eng. Media
development software) koriste pojedinci za kreiranje tampanih i
elektronskih medija, u komercijalne ili obrazovne svrhe). To je
grafiki softver, softver za pripremu za tampu, za razvoj
multimedijalnih sadraja, HTML editori, editori digitalnih
animacija, digitalnu audio i video obradu i slini programi.
Mobilne aplikacije se izvravaju na prenosnim ureajima, kao to su
inteligentni telefoni (eng. smart phones), tablet raunari, prenosni
medijalni plejeri (eng. portable media players), lini digitalni
asistenti (eng. personal digital assistants) i poslovni digitalni
asistenti (eng. enterprise digital assistants).
Softver za proizvodno inenjerstvo (eng. Product engineering
software) koristi se prilikom razvoja hardverskih i softverskih
proizvoda. To podrazumeva projektovanje upravljano raunarima (eng.
computer-aided design, CAD), inenjering upravljan raunarima (eng.
computer-aided engineering, CAE), alate za editovanje i prevoenje
raunarskih jezika (eng. computer language editing and compiling
tools), integrisana razvojna okruenja (eng. integrated development
environments), i aplikacione programske interfejse (eng.
application programmer interfaces).
Grafiki korisniki interfejs (eng. graphical user interface, GUI)
omoguava da se komande selektuju iz razliitih dostupnih menija ili
pomou ikona korienjem mia. Microsoft Windows, Mac OS i Ubuntu su
primeri operativnih sistema koji sadre jedan ili vie grafikih
korisnikih interfejsa.
Pored toga, postoje i aplikacije koje se izvravaju na udaljenim
serverima, kojima korisnik pristupa pomou naloga, a aplikacije se
realizuju pomou Web 2.0 web stranica. Primer su Facebook
aplikacije, Office 365, Google Docs i Zoho aplikacije. 2.2.
APLIKATIVNI PAKETI (OFFICE PAKETI)Office paketi predstavljaju
kolekcije programa, ije se komponente najee zajedno distribuiraju,
a imaju identian korisniki interfejs i mogu da interaguju jedne sa
drugima, na nain koji obino nije specifian za komunikaciju izmeu
aplikacija u odgovarajuem operativnom sistemu.
Najei delovi ovih paketa su programi za: obradu teksta, rad sa
radnim tabelama, pravljenje prezentacija, beleenje napomena, obradu
grafikih podataka, editovanje formula, baze podataka, komunikaciju,
upravljanje projektima, izdavatvo, eksportovanje datoteka (Portable
Document Format, PDF format), elektronske poruke, upravljanje linim
informacijama, obradu HTML dokumenata, grupni (kolaborativni,
interaktivni timski) rad, analizu Web logova.
Microsoft Office se sastoji od sledeih aplikacija: Word (program
za obradu teksta),
Excel (program za rad sa radnim tabelama), Outlook (upravljanje
informacijama i elektronska pota), PowerPoint (pravljanje
prezentacija), Access (rad sa bazama podataka), InfoPath (za razvoj
sloenih XML formi), OneNote (program za pravljenje zabeleki),
Publisher (priprema za tampu- broure, nalepnice, razglednice),
SharePoint Workspace (interaktivni timski rad).
OpenOffice.org je besplatni paket, koji sadri sledee komponente:
Writer (program za obradu teksta), Calc (radne tabele), Impress
(pravljenje prezentacija), Base (upravljanje bazama podataka), Draw
(kreiranje vektorske grafike, kao CorelDraw), Math (kreiranje
matematikih formula).
2.3. PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTAProgram za obradu teksta, odnosno
procesor rei (tekst procesor ili formalnije nazvan sistem za
pripremu dokumenata) je aplikacija koja se koristi za kreiranje
(generisanje, auriranje, formatiranje i pripremu tampanja) bilo kog
pisanog materijala.
Programi za obradu teksta su jedne od prvih aplikacija koje su
kreirane za raunare. Njihova osnovna funkcija bila je samo
formatiranje teksta, a izvravani su u tekstualnom reimu rada.
Savremeni programi za obradu teksta sadre grafiki korisniki
interfejs. Sloeniji programi ovog tipa sadre i dodatne mogunosti
vezane za kombinovanje slika, grafike i teksta.
Danas je Microsoft Word je najee korieni program za obradu
raunara; kompanija Microsoft procenjuje da preko 5oo miliona ljudi
koristi Office radno okruenje, koje sadri Word. Pored ove
aplikacije, postoji i niz drugih komercijalno dostupnih aplikacija,
kao to je WordPerfect, koji je dominirao tritem krajem osamdesetih
i poetkom devedesetih godina, posebno kada je re o mainama na
kojima se izvravao operativni sistem MS-DOS kompanije
Microsoft.
Pored komercijalnih aplikacija, postoje i besplatne, javno
dostupne aplikacije, kao to je OpenOffice.org Writer i Kword, koje
zbog zvojih funkcionalnosti rapidno dobijaju na popularnosti.
U novije vreme poinju da se razvijaju i programi za obradu
teksta dostupni na mrei. Prvi od programa ovog tipa je Google Docs.
Razvoj aplikacija ovog tipa je tek u povoju.
Pored standardnih funkcionalnosti vezanih za formatiranje
teksta, programi za obradu teksta obino imaju mogunost provere
ispravnosti napisanog teksta (eng. "spell checking"), koja se obino
zasniva na proveri da li je neto napisano onako kako je definisano
odgovarajuom listom rei, mogunost gramatike provere (eng. "grammar
checking"), gde se proveravaju osnovna gramatika pravila, kao i
funkcija tezaurusa (eng. "thesaurus" leksikon sinonima), gde se
pronalaze rei sa istim ili suprotnim znaenjem.
Savremeni programi za obradu teksta su u velikoj meri prevazili
svoje prethodnike, editore teksta. Editori teksta (savremeni
primeri su Notepad, Emacs i vi editor) pruaju mogunost keriranja i
auriranja teksta, ali ne i odgovarajueg formatiranja tako kreiranog
teksta. Editore teksta danas koriste uglavnom programeri,
projektanti web stranica i administratori sistema. Primena ovih
programa oglada se pre svega u mogunosti brzog kreiranja dokumenata
koji sadre tekst, u kreiranju datoteka male veliine i u mogunosti
prenoenja sa jednog na drugi raunarski sistem bez potrebe za
posebnim formatiranjem.
Najsavremeniji programi za obradu teksta podrazumevaju
kolaborativnu obradu teksta (istovremeni rad veeg broja osoba na
jednom istom dokumentu), posebnu podrku za obradu slika i
dijagrama, odnosno interno komuniciranje.
Skoro svi programi za obradu teksta omoguavaju korisnicima da
primenjuju stilove, na osnovu kojih se automatski definiu
formatiranja koja se primenjuju na tekst, naslove, podnaslove,
posebno oznaeni deo teksta i ostale karakteristine delove
dokumenta.
Stilovi predstavljaju glavno pomono sredstvo koje omoguava
pojednostavljeno formatiranje velikih dokumenata, poto se nakon
promene stila sve izvrene provere automatski primenjuju na tekst u
celini. ak i kada se primenjuju na krae dokumente, stilovi mogu
dovesti do velike utede u vremenu koje je neophodno za formatiranje
dokumenta. Meutim, najvei broj korisnika stilove smatraju naprednim
funkcionalnostima programa za obradu teksta, to najee potpuno
neopravdano odvraa veliki broj korisnika da stilove primenjuju u
svakodnevnom radu.
Formule, slike i tabele mogu biti sastavni deo teksta, i
prikazuju se u toku samog generisanja i auriranja dokumenta, onako
kako e se prikazivati na papiru nakon tampanja. To je princip
poznat pod nazivom WYSIWYG (eng. What You See Is What You Get ono
to vidite, to i dobijate).
2.4. PROGRAM ZA OBRADU TEKSTA MICROSOFT WORD Microsoft Word je
program za obradu teksta. Programi za obradu teksta jesu programi
za pisanje, modifikovanje, definisanje oblika, uvanje i tampanje
dokumenata. Dokumenti pored teksta mogu da sadre i tabele, crtee,
fotografije i druge elemente. Tokom zadnje decenije ovaj program je
imao niz verzija koje su sve imale slino korisniko okruenje, a
funkcionalnost svake naredne verzije je pomalo poboljavana. Ovde e
biti prikazana osnovne upustva za rad sa verzijom Microsoft Word
2003 (MS Word 2003).Osnovni ekran programa MS Word 2003 prikazan je
na sledeoj slici.
Aktivan prozor Word 2003 programa sastoji se od sledeih
elemenata:
naslovna linija (Title Bar) definie ime aktivnog dokumenta i ime
programa koji se koristi,
linija menija (Menu Bar) definie listu menija koji se sastoje od
komandi koje se mogu zadavati pri radu sa dokumentom,
paleta sa alatkama (Toolbar) prikazuje u obliku ikona komande
koje se najee koriste,
lenjiri (Ruler) prikazuju margine dokumenta i paragrafa, veinu
tabulatora, kao i dimenzije stranice,
prozor dokumenata (Document Window) prikazuje sadraj dokumenta u
obliku koji je definisan nainom prikaza dokumenta,
klizai za pomeranje (Scroll bars) omoguavaju kretanje unutar
dokumenata, i to ulevo/udesno pomou horizontalnog, a gore/dole
pomou vertikalnog klizaa,
izbor naina prikaza dokumenta (View Buttons) definie izgled
dokumenta unutar prozora dokumenta,
statusna linija (Status Bar) definie osnovne informacije o
dokumentu i trenutnu poziciju na kojoj se obavlja unos.
Statusna linija u dnu prozora je prepuna aktivnih podataka. Na
levoj strani se nalaze broj aktivne stranice, redni broj sekcije
dokumenta i podatak o relativnom rednom broju strane naspram
ukupnog broja stranica u dokumentu. Slede podaci o poloaju pointera
za unos na stranici: udaljenost od vrha stranice, broj linije i
broj znaka u redu. etiri indikatora operacija (REC, TRK, EXT, OVR)
su u sive (trenutno nisu aktivne), a oznake e se pojaati ako je u
toku snimanje makroa, praenje promena, specijalno oznaavanje ili
prepisivanje teksta (umesto unoenja sa pomeranjem Insert-Overwrite
mode); slede oznaka aktivnog jezika i indikator provere ispravnosti
kucanja U poslednjem polju, ponekad e se naas pojaviti jedna ili
dve sliice diskete, to oznaava snimanje dokumenta. Takode, ovde se
pojavljuje indikator slanja na tampu.
Najvei deo ekrana zauzima sam dokument. Unos teksta se vri iz
dva moda moda: umetanja teksta Insert mode gde se tekst pritiskom
tastera bilo kojeg slova na mestu gde se nalazi kursor pomerajui
postojei tekst, i Prebrisavanje teksta Overwrite mode gde se
pritiskom bilo kog tastera slova od mesta kursora vri zamena
prebrisavanje postojeeg znaka koji se tu nalazio. Prelazak iz
jednog udrugi mod se vri pritiskom tastera Insert, to se prikazuje
na indikatoru u statusnoj liniji INS/OVR. Sa gornje i leve strane
od dokumenta nalaze se lenjiri koji omoguavaju brzu promenu margina
i pozicioniranje teksta.Jo jedan znaajan faktor efikasnog rada jesu
palete sa alatkama. Na ekranu odjednom moe biti do osam paleta,
mada se obino koriste samo dve, i to standardna paleta i paleta sa
alatkama za formatiranje teksta. Ostale palete se po potrebi
prikazuju na ekranu i uklanjaju kada se obavi specifini deo posla.
ukljiivanje ovih paleta ide iz menija View(Toolbar. Toolbar-ovi
mogu biti u plivajuem" obliku na radnoj povrini ili smeteni uz bilo
koju ivicu prozora. Njihovo pozicioniranje se vri tako to se
pointerom mia izabere poetak menija i prevue na eljeno mesto.
Vertikalni kliza slui za brzo kretanje unutar dokumenta koji
imaju vie strana, pri emu ako se vri prevlaenje vertikalnog klizaa
na desnoj strani, pored pointera e se pojaviti naslov teksta i broj
strane. U dnu vertikalnog klizaa, ispod donje strelice, nalaze se
jo tri tastera za dodatnu navigaciju kroz dokument.Iznad prostora
dokumenta nalazi se horizontalni lenjir, na kome se osim mere
nalaze oznake margina, markeri granica pasusa (Indentation Left i
Right) i na koji se mogu postavljati tabulatori (markeri
uravnanja), koji se biraju pomou malog tastera na levoj strani.
Horizontalni lenjir, kao i vertikalni, mogue je ukljuiti ili
ukloniti komandom menija View ( Ruler.
Upadljivi element je Panel zadataka - Task Pane (okno poslova)
koji se pojavljuje uglavnom na desnoj strani kada je aktiviran
pritiskom tastera F1, a namena mu je da povea udobnost i efikasnost
interakcije u toku rada.
Konteksni meni je kratki meni kojim program nudi najee operacije
za datu aktivnost koja je u toku. Aktivira se desnim tasterom
mia.
Smart Tags (pametne oznake") su ikone koje se povremeno
pojavljuju na mestu unosa, a slue kao preice raznih dodatnih
opcija.
Komande (naredbe) ovog programa su grupisane u grupe menije.
Postoje sledei meniji:
MeniTaster (preica)Naredbe
FileAlt+FNaredbe za rad sa datotekama
EditAlt+ENaredbe za brisanje, pretraivanje i oznaavanje
teksta
ViewAlt+VRazliiti naini za prikazivanje dokumenta
InsertAlt+INaredbe za umetanje polja, simbola, slika, okvira sa
tekstom
FormatAlt+ONaredbe za oblikocanje slova, odlomaka i
nabrajanja
ToolsAlt+TPosebne naredbe za pravopis, podeavanja,...
TableAlt+ANaredbe za rad sa tabelama
HelpAlt+HNaredbe za pristupanje sistemu pomoi
2.4.1. Komande za rad sa dokumentima
Osnovne komande vezane za rad sa dokumentima nalaze se u grupi
komandi File iz menija:
otvaranje novih dokumenata (FileNew),
otvaranje postojeih, prethodno formiranih dokumenata snimljenih
na disketi, USB memoriji ili disku (FileOpen),
zatvaranje dokumenta (FileClose),
snimanje dokumenta na disk ili disketu (FileSave, FileSave As) u
razliitim formatima,
traenje dokumenta (FileFind File),
postavljanje parametara strane, kao to su margine, orijentacija
papira i slino (FilePage Setup),
tampanje dokumenta (FilePrint) i podeavanje parametara tampaa
(FilePrinter Setup).
2.4.2. Izbor naredbe
Veina komandi u Word-u moe se zadati iz: menija, toolbara,
preicom na tastaturi ili iz kontekstnog menija. Na primer, dokument
ete snimiti komandom File (Save, klikom na sliicu diskete u
toolbar-u ili pritiskom na Ctrl+S. Sasvim je svejedno kako korisnik
aktivira neku komandu, treba isprobati vie naina, a na kraju se
odluite za onaj koji najvie odgovara vaim navikama Vaan element
interakcije sa programom ini i sistem pomoi - pritisak na Fl daje
vrlo kvalitetni Help u okviru panela zadataka.
Naredbe su u padajuim menijima prikazane su prema uestanosti
korienja. Pregled svih naredbi dobije se pomou strelice na dnu
menija . elimo li da se uvek vide sve opcije u meniju, moemo
selektovati odgovarajuu opciju u meniju Tools (Customize (kartica
Options, Always show full menus). 2.4.3. Prikazi dokumenta Da bi
rad na dokumentu bio olakan, pogled na zonu dokumenta se moe
prilagoditi trenutnom poslu, tako da se vizuelnom kontrolom u toku
rada proveravaju svi elementi. Na levoj strani horizontalnog klizaa
nalaze se etiri mala tastera, ija namena je da promene pogled na
dokument. Pogled se moe promeniti i komandama menija View.
Postoje sledee opcije komande View: Normal View XE "Normal View"
, Print Layout View, Outline View, Reading layout, Web layout
View.Normal View se uobiajeno koristi kada se koncentriete na
kucanje teksta a u vide se formatiranja kao to su rastojanje izmeu
linija, font, veliina karaktera i stilovi. Tekst u vie kolona
prikazuje se u jednoj kontinualnoj koloni. Cela pozadina radne
povrine je bela, a u toku rada margine se uoavaju na lenjiru.
Normal View je dobro koristiti jer se pri optimalnom zumiranju
dobija najvea korisna povrina na ekranu, to je najudobnije za rad.
Ovaj prikaz (pogled) nije prikladan za rad na dokumentu sa puno
ubaenih objekata jer ne daje pravi poloaj insertovanih dokumenata.
Print Layout View prikaz dokumenta je slian opciji Normal View stim
to se vidi realan poloaj ubaenih objekata (npr slika) na strani i
mnogi korisnici ga koriste kao prikaz u kome unose tekst u redovnom
radu. Najvanija osobina ovog pogleda je da se u svakom trenutku
vidi verna slika papira, tako da je mogue uoiti relativni odnos
svakog elementa u odnosu na ivice stranice; zato se ovaj pogled
ukljuuje kada se rade poslovi preloma gotovog dokumenta tj. finalne
pripreme za tampu.Web Layout omoguava pregledanje dokumenta kao da
se prikazuje u web pregledau (brovser kao na primer Internet
Explorer, Mozilla). Print Layout prikazuje dokument onako kako e
izgledati nakon tampanja.
Reading Layout omoguava prikazivanje dokumenta tako da je
omogueno lake itanje. Outline view omoguava prikazivanje dokumenta
u pojednostavljenom obliku, (eng. outline skica, obris).
Selektovani nain prikazivanja dokumenta u statusnoj liniji je
oznaen narandastim kvadratom. Na sledeim slikama ilustrovani su ovi
prikazi.
Normal View
Print Layout
Web layout
Outline View
Reading layout
U toku rada se najee koriste Normal View XE "Normal View" i
Print Layout.
Zumiranje je operacija poveavanja ili smanjivanja veliine
prikazanog sadraja u radnoj povrini u odnosu na prozor programa Ovu
operaciju ete izvesti komandom View (Zoom ili u toolbaru Standard,
upisom eljene vrednosti ili izborom u padajuoj listi. Mogui
vrednosti u ovoj listi za opseg zumiranja su od 10% do 500%; a
korisne su dodatne opcije Page Width, kada se stranica proiri na
irinu prozora, i Text Width, koja e u reimu Print Layout View
izbaciti margine van prozora, da bi se bolje video samo tekst.
2.4.4. Kreiranje novog dokumenta
Kreiranje novog dokumenta obavlja se pritiskom na stavku
File(New ili na ikonu u obliku praznog lista iz palete sa alatki.
Mogue je kreiranje novog dokumenta bez unapred definisanih
podeavanja, koristei postojei ablon dokumenta, XML dokumenta, Web
stranice, e-mail poruke ili sa unapred definisanim podeavanjima
definisanim u prethodno snimljenom dokumentu. ablone (eng.
Templates) mogue je pretraivati i na mrei (deo panela
Templates).
Konaan izgled dokumenta zavisi od karakteristika dokumenta koje
definie korisnik, a to su izbor veliine papira i orijentacije,
postavljanje margina, izbor fonta, stila fonta i veliina slova
kojim e tekst biti napisan.
2.4.5. Podeavanje stranice
Ovi parametri se podeavaju u okviru dijaloga File(Page Setup.
Dijalog sadri tri kartice: Margins, Paper i Layout. Margine
predstavljaju prazan prostor izmeu ivice stranice i teksta ili
slike (belina koja okviruje tekst). Razlikujemo: Top gornju margin,
Bottom donju margin, Left levu margin, Right - desnu margin. Format
papira predstavlja standardizovane dimenzije papira. Recimo A4
format predstavlja papir visine 29,7 cm i irine 21 cm. Ukoliko se
predvia tampanje teskta obostrano onda treba izabrati na kartici
Margins, Multiple Pages ( Mirror margins to e promeniti margine u
Top, Bottom, Inside unutranja i Outside spoljna margina.U Word-u
razlikujemo dve orijentacije papira: Portrait (papir je postavljen
vertikalno), Landscape (papir je postavljen horizontalno).
Header i Footer predstavljaju zaglavlje i podnoje strane koje se
obino ponavlja na svakoj strani jednog poglavlja. Na primer na ovoj
strani u zaglavlju strane stoji Aplikativni softver, a podnoju
strane numeracija strane. Omogueno je i definisanje poloaja
zaglavlja (eng. Header) i podnoja (eng. Footer) stranice u odnosu
na vrh papira. Gutter opcijom se omoguava odreivanje naina na koji
se vri povezivanje (korienje) odtampanog dokumenta (postoje
varijante Left i Top, odnosno povezivanje sa leve strane ili sa
gornje strane lista).
Header i Footer opcije omoguavaju definisanje zaglavlja i
podnoja svake strane dokumenta. Ovaj tekst moe biti na svakoj
strani isti, moe se razlikovati na prvoj strani u odnosu na ostale
strane, odnosno moe biti razliit na neparnim i na parnim strama
dokumenta. Ovo podeavanje se moe izvriti na kartici Layout u Page
Setup dijalogu.
2.4.6. Otvaranje dokumenta
Dokument u Wordu je tekstualna datoteka koja ima ekstenziju
.doc. U novijim verzijama (Word 2007 i Word 2010) tekstualna
datoteka ima ekstenziju .docx. Prilikom otvaranja dokumenta
potrebno je razlikovati otvaranje novog dokumenta (kreiranje
dokumenta) i otvaranje postojeeg dokumenta.
Novi se dokument automatski otvara prilikom pokretanja Worda, a
ako se ve nalazimo u Wordu, nekoliko je mogunosti za otvaranje
novog dokumenta:
naredbom New iz menija File otvara se prozor New, a iz
kontekstnog menija New Document izaberemo Blank Document.
tasterom New Blank Document , na Standard paleti sa
alatkama.
preicom Ctrl + N.
Otvaramo li postojei dokument, moemo ga otvoriti na vie
naina:
naredbom Open iz menija File ili Ctrl + O kombinacijom
tastera
tasterom Open na Standard paleti sa alatkama
u kontekstnom panelu GettingStarted izaberemo More...,a zatim
Open. Bez obzira nain otvaranja, pojavi se dijalog Open u kojem
biramo dokument. Prvo u polju Look in odabiremo lokaciju na kojoj
se dokument nalazi. Prvo biramo logiku oznaku hard diska (C:, D:)
gde se eljeni fajl nalazi, zatim pronalazimo folder a iz popisa
dokumenata otvaramo eljeni dokument dvostrukim klikom ili
selektovanjem dokumenta i onda pritisnemo dugme Open. Dokument
moemo otvoriti upisom njegovog imena u polje File Name. Polje Files
of Type omoguava biranje vrste datoteke koju elimo otvoriti.
Prozor ovog dijaloga podeljen je na etiri dela. U prvom delu
(pod nazivom File name), upisuje se naziv datoteke. U polju Files
of type bira se format u kome je prethodno snimljena datoteka, a
direktorijum u kome se nalazi datoteka se bira u polju Look In,
koji se nalazi na vrhu ekrana. Postoji i paleta sa alatkama za
kretanje po strukturi direktorijuma i za kreiranje novog
direktorijuma.
U paleti sa alatkama u ovom dijalogu nalazi se nekoliko tastera,
a njihovo znaenje je sledee: prelazak na prethodni direktorijum,
prelazak na direktorijum vieg nivoa, pretraivanje Weba, brisanje
foldera ili datoteke, kreiranje novog foldera ili datoteke,
razliito pregledanje sadraja direktorijuma i podataka o datotekama
u njemu.
Za otvaranje ve postojeeg dokumenta i na istoj lokaciji
koristimo: naredbu Open iz menija File; taster Open na Standard
paleti sa alatkama ili preicu Ctrl + O.
Mali toolbar u ovom prozoru pomae pri pronalaenju fajlova, a sam
komunikacioni prozor moe posluiti i kao explorer za ureivanje
foldera, kreiranje novog foldera, razliiti prikaz liste dokumenata
ili pretraivanje dokumenta. 2.4.7. Unos i brisanje teksta
Tekst unosimo u dokument pomou tastature od take unosa (koju
odreuje kursor ili pokaziva) u insert ili overwrite modu. U insert
modu sa svakim upisanim znakom ili napravljenim razmakom, kursor se
pomera za jedno mesto udesno. Dodajemo li novi tekst u postojei,
postavimo taku unosa na ono mesto u dokumentu gde ga elimo dodati i
upiemo novi tekst. U Wordu nije potrebno voditi brigu o prelasku u
novi red niti o novoj stranici. O tome se program brine sam.
TasterFunkcija
EnterKreiranje novog pasusa (paragrafa)
Shift+EnterKreiranje novog reda, ali ne i novog pasusa
Ctrl+EnterKreiranje nove stranice
U toku rada s dokumentom uvek postoji potreba za ispravljanjem
greaka u radu. U tu svrhu koristimo naredbe Undo (Poniti) i Redo
(Uradi ponovo) koje se nalaze na Standard paleti sa alatkama i u
meniju Edit. Undo naredbom se ponitava poslednja radnja, dok se
Redo naredbom ponavlja poslednja radnja, odnosno ponitava efekat
poslednje Undo naredbe.
Za brisanje teksta koristimo tastere Backspace i Delete.
Backspace brie jedan znak levo od pokazivaa, a Delete znak desno od
pokazivaa. Briemo li oznaeni tekst, tada je svejedno koristimo li
taster Backspace ili Delete, jer oba briu oznaeni tekst.
Palete sa alatkama
Za radno okruenje Word-a su karakteristine palete (toolbars).
Kada u meniju View odaberemo Toolbars pojavi se padajui meni na
kojem moemo da ukljuimo ili iskljuimo odreenu paletu. Neke od nama
najvanijih paleta su:
Standard paleta sa najvanijim alatima za upravljanje
dokumentom
Formatting paleta sa alatima za formatiranje teksta
Drawing paleta sa alatima za crtanje
Picture - paleta sa alatima za rad sa slikama
Uloge pojedinih tastera na tastaturi
Prilikom editovanja dokumenta koriste se odgovarajui
tasteri:
Enter prelazak u novi pasus
Shift ispisivanje velikih slova i gornjih znakova na tipkama
Backspace brisanje otkucanih znakova unazad
Caps Lock ukljuivanje velikih slova (upali se lampica na
tastaturi)
Ctrl koristi se u kombinaciji sa drugim tasterima i tada ima
dejstvo komande
Delete brisanje znaka ispred koga (ili na kome) se nalazi
kursor
Home vraanje kursora na poetak reda
End postavljanje kursora na kraj teksta u redu
Num Lock ukljuivanje i iskljuivanje numerikog dela tastature
Insert prelazak iz Insert moda u mod prebrisavanja teksta
(Overwrite mod)
Kretanje po dokumentu
Dokument u Wordu izgleda kao neprekidni tok teksta, a elementi
koji ga ine su slovo, re, reenica, pasus, poglavlje, stranica,
sekcija, itd. U radu ete esto imati potrebe da menjate poziciju u
dokumentu i od vetine u kretanju zavisie i vaa produktivnost. Za
navigaciju po dokumentu moete koristiti mia i tastaturu. Poto u
Word-u prirodno dominira rad sa tastature, uenje tasterskih preica
komandi je korisno i poeljno. Osnovni vid takvog kretanja je
upotreba kursorskih strelica, tastera PageUp, PageDown, Home i End;
kombinujui ove tastere sa pomonim tasterima Ctrl i Ctrl+Alt,
kretanje se proiruje na vee korake". Isprobajte razne kombinacije
na nekom veem dokumentu: videete da je takvo kretanje logino i da
se lako pamti.
Kretanje po dokumentu pomou tastature obavlja se na sledei nain:
Strelice (,,,)Pomera se pokaziva za jedan znak levo, gore, desno,
dole
Ctrl+ ili Ctrl+Pomera se pokaziva za jednu re levo ili desno
Ctrl+ ili Ctrl+Pomera se pokaziva za jedan pasus iznad ili
ispod
Home ili EndPomera se pokaziva na poetak ili kraj reda
PageUp ili PageDownPomera se pokaziva za jedan ekran gore ili
dole
Ctrl+Home ili Ctrl+EndPomera se pokaziva na poetak ili kraj
dokumenta
Kretanje po dokumentu upotrebom mia obavlja se pomou klizaa
(eng. slider) i tastera za pomeranje. Horizontalni kliza omoguava
pomeranje sadraja dokumenta po horizontali, dok vertikalni kliza
omoguava pomeranje sadraja dokumenta po vertikali.
Klasina tehnika za pomeranje pointera za unos do specifinog
mesta u dokumentu je dijalog Go To koji se poziva preicama,
tasterom F5 ili Ctrl+G ili komandom menija Edit ( Go To. U dijalogu
na levoj strani nalazi se popis objekata koji se mogu locirati:
stranica, sekcija, linija, slika, tabela. Shodno izboru, polje na
desnoj strani e primiti odgovarajui kontekst (polje za unos broja
ili lista raspoloivih objekata). Izaberete li, recimo, opciju Page
(stranica), u polje na desnoj strani unesite ili apsolutni broj
strane ili broj sa prefiksom plus ili minus, koji oznaava relativnu
poziciju u odnosu na trenutno mesto pointera za unos (npr. -2 za
pomeranje dve stranice unazad). Nakon unosa eljene pozicije,
kliknite na Go To i ta lokacija e se odmah pojaviti. Dijalog e
ostati otvoren, za sluaj da elite da nastavite sa premetanjem.
Drugi nain kretanja je opcija Select Browse Object, koja se
aktivira pritiskom na Alt+Ctrl+Home ili klikom na taster sa
kuglicom ispod vertikalnog klizaa Otvorie se grupa sliica koje
oznaavaju odreene elemente dokumenta Klikom mia na neku od njih,
pointer e se locirati na sledei element u dokumentu. Sliica sa
strelicom udesno otvara dijalog Go To, dvogled otvara dijalog Find,
a tu su pretrage po poslednjim mestima unosa, po tabelama, slikama,
komentarima itd. Kada se jednom de-finie kriterijum nalaenja
sledeeg elementa, strelice ispod i iznad kuglice" e se obojiti u
plavo: to znai da program pamti kriterijum i strelicama ete nai
mesto prethodnog, odnosno sledeeg elementa Ako jo niste odabrali
kriterijum nalaenja, strelice su jo uvek crne, a njima ete se
postaviti na vrh prethodne, odnosno sledee stranice dokumenta
Oznaavanje (selektovanje) teksta u dokumentu
Promene u karakteristikama teksta (font ili rastojanja) se vre
na bloku teksta. Blok teksta je deo teksta koji je oznaen
(selektovan). Ukoliko elimo izvriti odreenu promenu u dokumentu,
npr. promeniti vrstu slova, smanjiti crte, srediti tabelu, potrebno
je prvo taj deo dokumenta oznaiti. Promene u tekstu se vre na bloku
teksta. Selektovanje bloka teksta moemo obaviti pomou tastature i
mia. Pomou mia oznaavanje dela teksta obavlja se na sledei
nain:
Deo tekstaSelektovanje
Bez ogranienja (ceo tekst)Pokaziva mia postavimo na poetak
teksta i pomeramo mia preko teksta koji elimo da selektujemo
Jedna reDva puta kliknemo na odabranu re
Vie rei u tekstuSelektuje se jedna re, pritisne Ctrl i klikom
odaberu druge rei
Jedna reenicaPritisne se Ctrl i klikne bilo gde u reenici
Jedan redKlikne se poetak reda (pokaziva mia ima oblik
strelice)
Vie redovaKlikne se miem i dri se taster mia dok se pokaziva
pomera ispred redova
Jedan pasusDva puta se klikne ispred pasusa
Celi dokument Pritisne se Ctrl i klikne leva margina
Ukoliko je neophodno ponititi prethodno selektovanje teksta,
pritisne se taster mia.
Pomou tastature postupak selektovanja delova dokumenta izvrava
se na sledei nain:
Deo tekstaSelektovanje
Bez ogranienja (ceo tekst)Pokaziva mia postavimo na poetak
teksta, pritisne se i dri taster Shift kako bi pomerali pokaziva
mia preko teksta koji elimo da selektujemo
Jedna reDva puta se pritisne taster F8
Jedna reenicaTri puta se pritisne taster F8
Jedan pasusetiri puta se pritisne taster F8
Celi dokumentPritisne se Ctrl+A (ili izabere Select All opcija u
Edit meniju)
Oznaavanje dela dokumenta pomou F8 tastera prekida se pomou ESC
tastera ili tasterom pokazivaa.
Editovanje dokumenta (Edit meni)
U meniju Edit se nalaze sledee vane naredbe:
Undo ponitavanje poslednje izvrene akcije
Redo ponavljanje poslednje izvrene akcije
Copy/ Paste kopiranje selektovanog dela teksta
Cut/Paste premetanje selektovanog dela teksta
Select All selektovanje itavog dokumenta
Find pronalaenje odreenih rei u dokumentu
Replace zamena pronaenih rei u dokumentu nekim drugim reima
Kopiranje i premetanje teksta u dokumentu
Kopiranje teksta moe da se obavlja pomou mia ili korienjem
naredbe Copy i Paste.
Pomou mia kopiranje se obavlja na sledei nain: oznaimo tekst
koji emo kopirati; drimo pritisnut taster Ctrl i miem odvuemo
oznaeni tekst tamo gde ga elimo kopirati; otpustimo taster mia, a
zatim taster Ctrl jer e se u protivnom tekst premestiti, a ne
kopirati. U svim verzijama programa Microsoft Word, mogue je
kopiranje teksta korienjem Ctrl+V kombinacije testera ili Edit (
Paste stavke menija. Dodatna kontrola prilikom kopiranja mogua je
izborom Edit ( Paste Special komade.Pomou naredbi kopiranje se
obavlja na sledei nain: oznaimo tekst koji elimo kopirati;
odaberemo dugme Copy na paleti sa alatkama ili u meniju Edit
naredbu Copy; premestimo pokaziva na mesto gde elimo tekst
kopirati; odaberemo naredbu Paste na paleti sa alatkama ili u
meniju Edit.
U Tools ( Options ( Edit dijalogu mogue je izabrati Show Paste
Options opcije koje pruaju mogunost dodatnog upravlja prilikom
kopiranja sadraja.
Nakon selektovanja ove opcije, prilikom kopiranja sadraja
(korienjem Ctrl+V ili Edit ( Paste), prikazuje se u padajuem meniju
lista sa opcijama.
Padajui meni se otvara tako to se klikne strelica koja se nalazi
na desnoj strani slike clipboard-a. Opcije koje stoje na
raspolaganju zavise od materijala koji se kopira. Ukoliko se kopira
obian tekst, prikazuju se opcije sa prethodne slike: Keep Source
Formatting (zadravanje prethodnog formatiranja teksta), Use
Destination Styles (zadravanje stilova), Match Destination
Formatting (kopiranje uz potpuno ignorisanje stilova), Keep Text
Only (kopiranje samo teksta, uz potpuno ignorisanje stilova i
ostalih podeavanja, bez grafika i tabela)
Premetanje tekstaPremetanje teksta moe se obaviti pomou mia ili
korienjem naredbi Cut i Paste. Pomou mia se premetanje teksta
obavlja na sledei nain: 1. Oznaimo tekst koji elimo premestiti.
Kliknemo na oznaeni deo teksta levim tasterom mia i drimo ga
pritisnut.
2. Kada se na kraju strelice pojavi kvadrati, povuemo strelicu
(mi) na mesto gde elimo tekst premestiti.
3. Otpustimo taster mia.
4. Pomou naredbi Cut i Paste obavlja se na sledei nain: 5.
Oznaimo tekst koji elimo premestiti.
6. Odaberemo dugme Cut na paleti sa alatkama ili u meniju Edit
naredbu Cut.
7. Postavimo pokaziva na mesto gde elimo premestiti tekst.
8. Odaberemo dugme Paste na paleti sa alatkama ili naredbu Paste
iz Edit menija.2.4.8. FORMATIRANJE TEKSTAPod formatiranjem teksta
podrazumevamo izbor vrste slova (fonta), veliine slova, stila
slova, poravnavanje teksta, izbor boje slova itd. Ovi alati se
nalaze na paleti Formatting.
Prilikom formatiranja dokumenta moemo definisati tri nivoa
formatiranja, i to:
formatiranje teksta
formatiranje pasusa
formatiranje stranice.
Prilikom izrade dokumenta uvek se primenjuje odgovarajua vrsta i
veliina slova definisana ablonom (eng. template). ablon je predloak
celog dokumenta, sa svim elementima koji ga ine. Datoteka sa
ablonom ima ekstenziju .dot. Uglavnom je to ablon Normal. elimo li
tekst oblikovati drugaije od unapred definisanog ablona, moemo to
uraditi na sledei nain:
pomou dijaloga Font iz menija Format,
tasterima na Formatting paleti sa alatkama ili
korienjem kombinacije preica na tastaturi.
Pre samog formatiranja treba oznaiti tekst koji elimo
formatirati.
Izbor fonta
Font je skup znakova koji imaju iste vizuelne karakteristike.
Iako za pisanje mogu da se koriste razliiti fontovi i njihovi
stilovi, obino se najvei deo teksta pie istom vrstom slova, a samo
se karakteristini delovi teksta, kao to su npr. naslovi ili delovi
koji se ele posebno istai, piu na drugi nain (podebljano, podvueno,
iskoeno, sa veom veliinom slova). Izbor slova obavlja se pomou Font
Picker komunikacionog prozora (Format( Font).
Dijalog Font ima 3 kartice: Font, Character Spacing i Text
Effects. Kartica Font omoguava izbor vrste, stila, boje i veliine
pisma, nain i boju prikazivanja i razliite efekte. U Word-u
razlikujemo tri razliita prikazivanja slova: Bold podebljana slova,
Italic ukoena slova, Underline podvuena slova. Moe se podesiti boja
slova, nain podvlaenja slova (samo rei ili ceo red) i kojom vrstom
linije, kao i kojom bojom linije. Slova mogu biti precrtana jednom
ili sa dve linije, zatim mogu biti podignuta ili sputena u odnosu
na liniju teksta (Superscript indeks stepena, Subscript indeks),
osenena slova, uokvirena slova, udubljena i uklesana (Engrave i
Emboss), oblik velikih slova ili sva velika slova i skriveni
tekst.
Kartica Character Spacing omoguava proporcionalno poveanje ili
smanjenja slova priemu se njihova visina ne poveava (Scale),
odreivanje razmaka izmeu znakova (Spacing: Condensing ili
Expanding) dok se veliina slova ne menja i pozicija slova u odnosu
na zamiljenu liniju po kojoj se nalaze slova (Raised i Lowered).
Ova zadnja opcija je identina opciji Superscript /Subscript s tim
da se njom moe finije definisati veliina za koliko je pointa slovo
podignuto ili sputeno.
Kartica Text Effects omoguava prikazivanje vizuelnih efekata
koji se primenjuju na tekst kako bismo ga dodatno istakli.
Animacije su vidljive samo na ekranu, ali ne i na papiru.
Polje Preview pokazuje trenutno formatiranje teksta koje e biti
izvreno ako se potvrdi eljena funkcija pritiskom na komandu OK.
Podeavanje pasusaOsnovni alati programa Word za formatiranje pasusa
se odnose na promenu proreda, uvlaenje i poravnanje teksta (Format(
Paragraph). Dodatne mogunosti su pravljenje okvira, numerisanje
pasusa, senenje i sortiranje. Pasus nastaje svakim pritiskom na
taster Enter.
Pasus (paragraf) je deo teksta u dokumentu koji je napisan izmeu
2 pritiska na taster Enter. Formatiramo ga naredbom Paragraph u
meniju Format ili koristei alate na standardnoj paleti sa
alaktama.
Da bismo istakli pasus, primenjujemo: poravnanja (Aligment),
uvlaenja (Identation: Left, Right, Special) i razmake (Spacing:
Before, After, Line Sapcing), Uokviravanja ivica (Border, Page
Border) , Osenavanje teksta (Fill, Patern) Razlikujemo etiri naina
poravnanja (eng. Alignment) teksta u odnosu na margine, odnosno
centralnu liniju teksta:
Levo - poravnanje uz levu marginu Desno poravnanje uz desnu
marginu
Centrirano - poravnanje u sredini izmeu dve margine Obostrano
ravnomerno poravnanje uz levu i desnu marginu
Prored (eng. line spacing) predstavlja rastojanje izmeu pasusa
po vertikalnoj osi. Word po pravilu koristi jednostruki prored,
koji se moe po potrebi modifikovati. Jednostruki razmak se
automatski formira prema najveem slovu u redu, uz dodavanje
rezervnog prostora. U polju Line spacing moemo odabrati razmak meu
redovima u pasusu.Veliina razmaka pre i posle pasusa se definie
pomou opcije Spacing. Razmak meu pasusima odreujemo tako da u polja
Before i After upiemo potrebne vrednosti ili ih postignemo pomou
strelica uz desni rub polja. Jedna od prednosti ovakvog naina
upravljanja je ta to se ovako definisana vrednost ne menja prilikom
promene veliine fonta u tekstu.
Postoje tri tipa uvlaenja teksta u pasusima (Indents). Prvi je
uvlaenje prvog reda pasusa (First Line). Uvlaenje se definie u
odnosu na marginu. Vrednost koju Word nudi je 1,27cm, ali ju je
mogue menjati kao i ostale vrednosti vezane za paragrafe u Paragraf
dijalogu. Drugi tip uvlaenja teksta u levu ili desnu marginu se
postie unoenjem negativne vrednosti u polje za definisanje
uvlaenja. Postoji i takozvano visee uvlaenje (Hanging).Pasus je
mogue uvui (Indentation) na vie naina:
9. pomou naredbe Paragraph iz menija Format
10. pomou tastera Increase Indent (pasus se pomakne za jedan
pomak tabulatora udesno) i Decrease Indent (pomak ulevo) na paleti
sa alatkama 11. pomou lenjira i mia
12. pomou tastera tabulatora (Tab)
Uokviravanje i senenje pasusa obavlja se pomou Format ( Borders
and Shading. Selektuje se blok teksta. Komunkacioni prozor kartice
Borders se sastoji od tri dela: Settings, Style, Preview. U delu
Settings se biraju neki unapred definisani oblici okvira. Style
definie oblik linije (puna, isprekidana, takasta,..), boju linije i
debljinu linije. U Preview se mogu odrediti sa koje strane
selektovanog bloka teksta se eli nacrtati linija.
Komunkacioni prozor kartice Page Borders je gotovo isti kao i
kartice Borders, stim to se definisane aktivnosti odnose na stranu
odnosno uokviravanje dela strane u kome se smeta tekst.Komunkacioni
prozor kartice Shading je se sastoji iz dva dela Fill i Preview. U
prvom se odreuje vrsta i boja senenja, nain rafure i njena boja, a
u drugom se prikazuje kako izgleda oseneni deo teksta. 2.4.9.
Snimanje dokumenata
Za vreme rada na dokumentu, dokument se nalazi u memoriji
raunara. Ako bi se raunar iskljuio ili nestala struja, tekst bi bio
nepovratno izgubljen. Zato po prestanku rada na njemu, ili u toku
dueg rada, potrebno je snimiti dokument.
Ako je dokument koji treba snimiti upravo kreiran, on nema ime.
Pritiskom na FileSave As dobija se dijalog sa sledee slike.
Prozor za snimanje podeljen je na etiri dela, i sline je
strukture kao prozor za otvaranje novog dokumenta. U prvom delu
(pod nazivom File name), upisuje se ime pod kojim e nova datoteka
biti snimljena. Ispod nje u polju Save as type format bira se
format u kome e biti snimljena, a direktorijum snimanja bira u
polju Save In na vrhu ekrana. Tu je paleta sa alatkama za kretanje
po strukturi direktorijuma i za kreiranje novog
direktorijuma.Ponueni naziv datoteke obino ne odgovara, i u tom
sluaju se moe izabrati neki naziv iz liste pritiskom na njega ili
ukucati novo ime koje ne postoji u raspoloivoj listi datoteka.
Paleta sa u ovom dijalogu sadri identine tastere onima koji se
nalaze u dijalogu Open: prelazak na prethodni direktorijum,
prelazak na direktorijum vieg nivoa, pretraivanje Weba, brisanje
mape ili datoteke, kreiranje nove mape ili datoteke, razliito
pregledanje sadraja direktorijuma i podataka o datotekama u
njemu.
Iako Word sam obavlja snimanje u fiksnim vremenskim trenicima,
ipak se preporuuje da korisnik sam povremeno zada komandu za
snimanje dokumenta, pogotovo posle bilo koje znaajnije akcije nad
tekstom. Podeavanje automatskog snimanja obavlja se u Tools (
Options Save dijalogu, izborom opcija Auto Save i Auto Backup.
Za snimanje ve postojeeg dokumenta i na istoj lokaciji
koristimo: naredbu iz menija File ( Save, ikonicu Save na Standard
paleti sa alatkama ili preicu Ctrl + S.
U dijalogu File (Save As Tools Save Options (takode: Tools (
Options Save) nalaze se mnoge posebne opcije za snimanje datoteke.
Prve dve opcije dijaloga odnose se na nain snimanja promena kada se
zada komanda Save, i meusobno su iskljuive. Prva od njih, Always
create backup copy, nalae programu da pri snimanju sauva kopiju
prethodno snimljenog stanja u datoteci sa ekstenzijom WBK;
preporuujemo ovu opciju, jer se WBK datoteka moe uredno uitati u
Word, pa se prethodno stanje moe rekonstruisati.
Opcija Allow fast saves radi tako to se pri snimanju samo
zabelee promene napravljene nakon poslednjeg snimanja dokumenta.
Iako ova opcija omoguuje bitno bre snimanje, ima nekoliko mana.
Najpre, datoteka vremenom raste i mogue je da posle mnogo promena
postane i viestruko vea Druga mana je da postoji velika verovatnoa
da e pri nestanku struje ili pada sistema doi do naruavanja
integriteta datoteke i da nee biti mogue da se dokument ispravno
oporavi. Ovaj rizik se smanjuje ukljuenjem opcije Save AutoRecover
info every x minutes, gde vrednost treba staviti na to krai
interval (na primer 2 minuta). U tom sluaju, program e beleiti
podatke o strukturi dokumenta, pa e nakon neregularnog prekida
Microsoft Word odmah uitati oporavljenu verziju dokumenta.2.4.10.
Stilovi
Stil je skup karakteristika (atributa) oblikovanja koje moete da
primenite na tekst, tabele i liste u dokumentu kako biste brzo
promenili njihov izgled. Kada primenite stil, moete da primenite
celu grupu oblika u jednom jednostavnom koraku.
Da se ne bi morali pojedinano, u vie koraka, postavljali
atribute izgleda teksta, u Word-u postoje stilovi. Stil se uglavnom
dodeljuje celom pasusu, a njemu se dodeljuju svi karakteristini
atributi: oblik fonta, prored, definisanje margina, jezik teksta,
itd. Na primer, umesto da u tri koraka oblikujete naslov tako da na
primer bude veliine 16 pt, u fontu Arial i centriran, moete da
dobijete isti rezultat u jednom koraku kada primenite stil Heading
1.U Wordu postoje vie desetina unapred definisanih stilova koji
mogu posluiti u radu (Heading 1 do Heading 10, Normal, Header, Body
Text, itd.), a korisnik moe definisati i svoje sopstvene
stilove.
Stilovi se mogu primeniti na pasuse, znakova-rei, tabele i liste
nabrajanja pa prema tome i postoje tipovi:
Stil pasusa kontrolie sve atribute izgleda pasusa kao to je
poravnavanje teksta, tabulatorski razmaci, prored i ivice, a moe da
sadri i font teksta unutar pasusa.
Stil znakova utie na izabrani tekst u pasusu na primer na font i
veliinu teksta, i tekst koji je podebljan i u kurzivu.
Stil tabele obezbeuje konzistentan izgled ivica, senenja,
poravnavanja i fontova u tabelama.
Stil liste primenjuje slino poravnavanje, numerisanje ili
znakove za nabrajanje i fontove na liste.
Rad sa stilovima Kreiranje, pregledanje i primena stilova moe se
obaviti iz prozora zadataka (task pane) Styles and Formating.
Formatiranje koje je mogue direktno primeniti takoe se nalazi u
ovom prozoru.Sa tastature, prva tri stila naslova mogu se
definisati preicama Ctrl+Alt+1, Ctrl+Alt+2 i Ctrl+Alt+3; na stil
Normal se vraa pritiskanjem Ctrl+Shift+N kombinacije tastera.
Vano je da svaki naslov obavezno definiete u jednom od ovih
stilova, a nikako runim formatiranjem. Ako su pasusu primenjivane
opcije runog formatiranja (na primer italic ili drugaija veliina
slova), sve se mogu ukloniti selektovanjem pasusa, a zatim
pritiskanjem Ctrl+Space kombinacije tastera. Time e pasus biti
formatiran na osnovu podrazumevanih podeavanja. Svi stilovi koji
dolaze uz Word nalaze se u padajuoj listi u paleti sa alaktama ili
u Styles and Formatting u panelu zadataka. Pored imena svakog stila
u panelu zadataka nalazi se padajua lista sa nekoliko operacija
(Select all instances, Clear formating, New Style, Modify Style).
Mogue je formiranje i novog stila, tako to se u panelu zadataka
pomou New Style otvori novi dijalog (komunikacioni prozor).
Prilikom formiranja novog stila u komunikacionom prozoru New style
je potrebno definisati naziv novog stila, tip stila, na kome stilu
se zasniva novi stil, i koji je stil sledei (po prelasku na novi
pasus). Postoje dva znaajna check boxa a to su: (Add to template i
(Automaticaly update. Aktiviranjem prvog ((Add to template ) stil
se pamti u okviru postojeeg templejta (ablona), a drugi
((Automaticaly update) aurira promene u stilu na sve pasuse koji su
sa tim stilom. U okviru komande Format u ovom prozoru mogu se
definisati sve karakteristike teksta u okviru pasusa (Font,
Paragraph, TAbs, Borders, Language, Frame, Numbering i Shortcut
key).
Komanda Modify otvara dijalog za globalnu promenu parametra
stila. Komunikacioni prozor je istovetan kao kod otvaranja novog
stila s tim da se promene pamte u ve postojeem stilu.2.4.11.
Kreiranje zaglavlja i podnoja (header / footer)
Zaglavlje/podnoje kreiramo naredbom iz menija View (Header and
Footer. Na vrhu dokumenta pojavi se okvir za zaglavlje, a u prozoru
programa paleta sa alatkama Header and Footer. Kada radimo sa
zaglavljem i podnojem, tada je ostali deo dokumenta nedostupan
(sive je boje).
Paleta sa alatkama Header and footer sadri tastere koje
koristimo za umetanje automatskog teksta, broja stranice, datuma i
vremena, preicu do Page Setup dijaloga gde odreujemo elimo li
razliita zaglavlja na parnim i neparnim stranicama ili zaglavlje
samo na prvoj stranici itd. elimo li bilo ta promeniti u zaglavlju
/podnoju, kliknemo miem dva puta na zaglavlje/podnoje, a zatim
izvrimo promenu. Promena se primenjuje na svim stranicama. U
dokumentu sadraj zaglavlja/podnoja moe biti isti na svakoj
stranici, a moe biti razliit za parne i neparne stranice. Ukoliko
se menja sadraj zaglavlja/podnoja za takve stranice, tada se pomou
tastera Show Previous i Show Next pristupa parnim i neparnim
stranicama zaglavlja/podnoja.
2.4.12. Numerisanje stranica
U sluaju kada imamo vie stranica, stranice treba numerisati. To
nam omoguava naredba Insert Page(Numbers. Izborom ove naredbe
otvara se dijalog u kojem odreujemo gde e se ispisati broj
stranice, na dnu ili vrhu kao i poravnanje (levo, desno, sredina).
Poljem Show number on first page odreujemo hoe li se na prvoj
stranici prikazati broj ili ne.
Taster Format daje neke dodatne opcije: oblik brojeva (1, 2 ,3
ili I, II, III... i sl.), ili se brojevi stranica nastavljaju iz
prethodne sekcije ili broj odreujemo sami (Page Numbering).
2.4.13. Kreiranje numerisane liste prilikom unosa teksta
Na poetku odaberemo oznaku numeracije, Format(Bullets and
Numbering i nakon toga upiemo tekst. Nakon upisa prve stavke iz
popisa, tasterom Enter skreemo u novi red i Word automatski dodaje
sledeu oznaku numeracije. elimo li prekinuti automatsko
numeriranje, dva puta pritisnemo taster Enter.
Dijalog Bullets and numbering sadri 4 kartice: Bulleted (biramo
i prilagoavamo grafike oznake za numerisane liste), Numbered
(biramo numerisanje brojevima i slovima), Outline Numbered (oblike
za strukturno numerisanje), i List Styles (odreujemo razne oblike
listi i prilagoavamo ih potrebama sopstvenih dokumenta). 2.4.14.
Pretraivanje i zamena teksta
Pretraivanje i zamena teksta u dokumentu omoguena je korienjem
naredbe u meniju Edit. To su naredbe Find (Trai), Replace (Zameni)
i GoTo (Idi na). Selektovanjem bilo koje od tih naredbi otvara se
isti dijalog, ali s drugom karticom zavisno od toga da li elimo da
traimo neki tekst, menjamo tekst ili elimo pristupipti odreenom
delu teksta.
Kartica Find koristi se za traenje rei u dokumentu. U polje Find
what upisuje se re koju traimo i klikom na Find Next trai se
oznaena re. Svakim sledeim klikom pronalazi se sledea lokacija na
kojoj se nalazi re u tekstu.
Kartica Replace omoguava zamenu jedne rei koja se vie puta
pojavljuje u dokumentu nekom drugom reju. U polje Find what (Trai
ovo) upiemo re koju elimo zameniti, a u polje Replace with (Zameni
ovim) upisujemo re koja e zameniti traenu re.
Zamena poinje klikom na dugme Replace (pri emu Word zameni prvu
pronaenu re) ili dugme Replace All (Zameni sve) pri emu Word izvri
sve izmene u dokumentu.
Kartica GoTo (Idi na) omoguava brzo pretraivanje u velikim
dokumentima tako to se oznai deo dokumenta koji traimo npr.
tablica, objekt, grafikon i slino, a sa desne strane upie broj tog
istog objekta.
2.4.15. Prikazivanje teksta u vie kolona
Uobiajno je u Wordu tekst pisati u jednoj koloni, ali postoji i
mogunost oblikovanja teksta u vie kolona. To nam omoguava naredba
Format (Columns ili dugme Columns koje se nalazi na standardnoj
paleti sa alatkama. Tekst moemo u kolone formatirati tako da prvo
napiemo tekst, a zatim odaberemo naredbu, ili odmah na poetku
pisanja odredimo broj kolona i nakon toga unosimo tekst.
Ukoliko ve napisan tekst elimo preurediti u kolone, neophodno je
da ga selektujemo i odaberemo u dijalogu Columns broj kolona
korienjem polja Presets ili upiemo broj u polje Numbers of Columns.
Polje Width and Spacing omoguava odreivanje irine za svaku kolonu
psoebno, kao i razmak meu kolonama. Izmeu kolona moe postojati
crta, to se postie selektovanjem opcije Line between.
2.4.16. Rad sa tabelama Tabele moemo kreirati na 3 naina:
13. pomou tastera Insert Table na standardnoj paleti sa alatkama
14. pomou naredbe Insert Table iz menija Table
15. crtanjem pomou mia i Tables and Borders palete sa
alatkama
Kreiranje pomou tastera "Intsert Table" Pokazivaem se postavimo
na mesto gde elite postaviti tabelu i kliknemo taster Insert Table.
Povlaenjem mia odreuje se broj redova i kolona, a kada pustite
taster mia, tabela se pojavi u dokumentu.
Kreiranje pomou naredbe "Insert Table"
Iz menija Table odabere se naredba Insert, a unutar nje naredba
Table. Otvori se dijalog u kojem odreujemo broj kolona i redova
Tabele. Dugme AutoFormat unutar tog dijaloga omoguava izbor jednog
od gotovih formata za prikazivanje Tabele.
Proizvoljno pravljenje tabele obavlja se korienjem sledee palete
sa alatkama (Tables and Borders).
Osim za crtanje, Tables and Borders paleta sa alatkama slui za
ureivanje i oblikovanje Tabele tako da pomou nje moemo odrediti
vrstu, debljinu i boju crte oboda Tabele, spojiti nekoliko elija u
jednu ili podeliti elije, poravnati sadraj elije, promeniti smer
prikazivanja teksta i slino.
Poravnanje teksta u samim elijama obavlja se identino kao i
poravnanje teksta koji se nalazi van tabela.
Mogue je primenjivanje automatskog podeavanja izgleda tabele
pomou Table AutoFormat opcije. Bira se jedan od raspoloivih stilova
(Table styles), pri emu je mogua primena podeavanja na zaglavlja
vrsta, prvu kolonu, poslednju koonu ili poslednju vrstu pomou polja
za potvrdu koja se nalaze u donjem delu dijaloga.
Umetanje i brisanje redova i kolona
Za dodavanje redova/kolona koristimo se naredbom Insert iz
menija Table. Ovom naredbom moemo umetnuti red ispod/iznad oznaenog
reda odnosno kolonu levo/desno od oznaene kolone. U istom meniju je
i naredba Clear za brisanje oznaenih redova/kolona. Ove naredbe
moemo uvek odabirati i iz kontekstnog menija.
Nove elije stavljamo u tabelu pomou dugmeta Insert Table na
standardnoj paleti sa alatkama ili naredbe Insert Cells iz menija
Table. Kada oznaimo eliju/elije do koje elimo umetnuti novu, dugme
Insert Table promijeni se u dugme Insert Cell. elije briemo pomou
naredbe Delete Cells iz menija Table ili tu istu naredbu odaberemo
iz kontekstnog menija (pritiskanjem desnog tastera mia nakon
selektovanja eljene elije).
Spajanje i deljenje elija u tabeli
U Wordu esto postoji potreba za spajanjem vie elija u jednu ili
deljenjem jedne elije na vie njih. elimo li vie elija spojiti u
jednu, prvo ih oznaimo, a to moemo uiniti na vie naina:
naredbom Merge Cells iz menija Table
istom naredbom iz kontekstnog menija tasterom Merge Cells na
paleti sa alatkama Tables and Borders.
Da bismo jednu eliju podelili u vie njih, oznaimo je na isti
nain kao kod spajanja i odaberemo naredbu Split Cells.
Selektovanjem ove naredbe otvara se dijalog Split Cells u kome
odreujemo na koliko delova elimo podeliti eliju.
2.4.17. Unos objekata Pod pojmom objekat obino se podrazumeva
skup informacija koje se razmenjuju izmeu aplikacija. Objekti mogu
da sadre tekst, dokumente, slike, grafikone, tabele, govorne
napomene, pa ak i video zapise. Objekti mogu da se povezuju sa Word
dokumentom ili da se ugrauju u Word dokument. Ugraivanje i
povezivanje objekata izmeu Windows aplikacija obezbeuje se pomou
OLE (Object Linking and Embedding) mehanizma, koji obezbeuje
jednostavan nain za razmenu razliitih tipova informacija izmeu
razliitih programa.
Osnovna razlika izmeu povezivanja i ugraivanja objekata ogleda
se u nainu skladitenja i auriranja podataka nakon postavljanja u
dokument. Povezani objekat podrazumeva da se informacije kreirane u
izvornoj datoteci postavljaju u drugu datoteku (odredinu datoteku),
uz odravanje veze izmeu ove dve datoteke; povezani objekat u
odredinoj datoteci se automatski aurira nakon auriranja izvorne
datoteke. Ugraeni objekat podrazumeva da se informacije postavljaju
u datoteku, ali tako da ne postoji veza sa originalnim objektom, pa
promena izvrena u izvornoj datoteci nema efekta na objekat u
odredinoj datoteci. U Word dokument je mogue ugraditi ili povezati
vie vrsta razliitih objekata: slike, grafikone, matematike formule,
multimedijalne datoteke i slino. Unos slika
Postoji nekoliko naina da kreirate ili unosite slike ili
postojeu grafiku u Word dokumente. Crtanje grafika direktno u
Word-u se ne preporuuje, ali se moe realizovati pomou osnovnih
grafikih primitiva Drawings palete (linija, krivih, elipsi,
kvadrata).
Moete unositi u svoj dokument bitmape, skenirane slike i
fotografije ili klipart slike. Po definiciji, Word ugrauje slike u
va dokument. Vi moete da smanjite veliinu slika korienjem Picture
palete sa alatkama, ili nekog spoljanjeg (zasebnog) programa, kao
to je Adobe Photoshop ili neki drugi program.
Veliinu svoje datoteke moete da smanjite tako to ete linkovati
sliku. U Insert Picture dijalogu (Insert meni, From File podmeni),
oznaite sliku, pritisnite strelicu sa desne strane Insert tastera,
a zatim pritisnite Link to File. U ovom sluaju ne moete editovati
sliku, ali je moete pregledati, kao i tampati prilikom tampanja
dokumenta. Da biste uneli sliku u dokument treba da:
16. Oznaite mesto gde elite da unesete sliku.
17. U okviru Insert menija, oznaite sliku, a zatim pritisniete
From File.
18. Locirate sliku koju elite da unesete, a zatim dva puta
pritisnete sliku, kako bi je uneli u svoj dokument.
U sluaju clipart slika, otvorite Clip Art, izaberite sliku i
pritisnite je miem.
Insert Picture i Drawing palete
Ubacivanje slike u dokument se vri u okviru menija Insert,
odabirom naredbe Picture/From File ili odabirom alata Insert
Picture sa palete Drawing koja se nalazi na dnu ekrana ispod
horizontalnog lenjira, a iznad statusne linije. Alati za rad sa
slikom se nalaze na paleti Picture. Neki od tih alata su:
More Contrast / Less Contrast pojaavanje i smanjivanje kontrasta
na slici
More Brightness / Less Brightness posvetljavanje i potamnjivanje
slike
Crop seenje delova slike
Rotate Left 90 - rotiranje slike u levo za 90 stepeni
Line Style dodavanje okvira odreene debljine
Tekst Wrapping biramo kako e tekst opkoljavati sliku. Poto
izaberemo jednu od opcija sliku moemo slobodno pomerati po
dokumentu
Neki od alata koji se nalaze na paleti Drawing su:
Line crtanje linije
Arrow crtanje strelice
Rectangle crtanje pravougaonika i kvadrata
Oval crtanje elipse i kruga
Text Box ispisivanje teksta na crteu
Insert Word Art slui za umetanje ukrasnih slova
Fill Color bojenje neke povrine
Line Color bojenje linije
Line Style za izbor debljine linije
Shadow Style za senenje
Unos formula
Formule u okviru teksta unose se pomou editora formula. U sluaju
programa Microsoft Word, editor formula se poziva na sledei nain:
izaberite stavku menija Insert ->Object, a zatim stavku
Microsoft Equation 3.0, i pritisnite OK .
Nakon toga otvorie se editor. U okviru njega unosite
formulu.
Da biste uneli jednainu, neophodno je da ukucate odgovarajue
simbole. Svi znaci koji se nalaze na tastaturi mogu se neposredno
unositi. Zagrade (male, velike i srednje) mogu se unositi direktno
sa tastature, ali e u tom sluaju biti fiksne veliine. Ukoliko se
izaberu iz odgovarajueg ablona one e biti manje ili vee, zavisno od
toga kako izgleda izraz koji se nalazi unutar zagrada).
Ukoliko elite da unutar formule unesete grka slova, izabraete
jedan od sledea dva ablona
ukoliko koristite mala slova, odnosno, ukoliko koristite velika
slova.
eljeno slovo samo treba izabrati iz palete.
Ukoliko elite da unesete formulu koja u sebi sadri odgovarajue
integrale, izabraete paletu , a ukoliko elite da koristite razlomke
ili formule upotrebiete paletu . Nakon to izaberete odgovarajui
ablon palete, unosite eljene vrednosti (npr. u sluaju razlomka
unosite sadraj imenioca i brojioca).
Primer 1. Da biste u tekst uneli sledeu jednainu
koja predstavlja opte reenje kvadratne jednaine, treba da
uradite sledee:
1. Unosite "x=" sa tastature
2. Birate iz palete ablon za unos razlomaka.
3. Izaberite zagrade iz palete i postavite ih u brojilac.
4. Unosite "-b" sa tastature u okviru brojioca.
5. Birate "plus - minus" znak iz palete.
6. Birate znak za koren iz palete.
7. Unosite unutar korena znak "b" sa tastature.
8. Birate unos stepena iz palete .
9. Unosite "2" pomou tastature.
10. Spustite pokaziva na nivo znaka "plus - minus" i unosete
"-4ac".
11. Tasterom mia izaberite imenilac razlomka, i unesite
"2a".
Na ovaj nain ste uneli u tekst eljenu formulu. Ukoliko elite da
promenite neto unutar formule, neophodno je samo dva puta
pritisnuti formulu u tekstu, nakon ega e se ponovo otvoriti editor
formula, ime ete ponovo biti u mogunosti da unosite odgovarajue
neophodne delove formule.
2.4.18. tampanje dokumenata
Prilikom tampanja dokumenta u prozoru Print u delu Page range
razlikujemo sledee opcije:
All tampanje svih stranica dokumenta
Current page tampanje one stranice na kojoj se nalazi kursor
Pages tampanje odreenih stranica (koje mi odredimo)
Mogue je prikazivanje izgleda dokumenata koji se tampaju, pomou
Print Preview opcije.
2.4.19. Zatvaranje dokumenta
Po zavretku rada na dokumentu treba ga zatvoriti naredbom
FileClose. Ako dokument prethodno nije snimljen na disk ili
disketu, dobija se prozor sa upozorenjem da je u dokumentu bilo
promena i pitanjem da li se ele snimiti te promene.
Zatvaranjem dokumenta ne zavrava se i rad sa programom. Rad sa
programom moe se nastaviti kreiranjem novog ili uitavanjem
postojeeg dokumenta. Rad sa programom moe se zavriti na sledei
nain:
pomou naredbe Close u meniju File
pomou dugmeta Close Window X koji se nalazi na desnom kraju
prozora
Zatvaranjem prozora dokumenta automatski zatvaramo i sam
dokument.
pomou dugmeta Zatvori (Close) u naslovnoj liniji .
Ukoliko neki dokument nije snimljen, a elimo ga zatvoriti,
otvara se dijalog sa pitanjem: "Do you want to save Document1?".
Biramo jednu od raspoloivih opcija: Yes, No ili Cancel. Sa Yes se
snima dokument otvaranjem Save As dijaloga, sa No se naputa program
bez zatvaranja prozora, dok se sa Cancel odustaje od naputanja
programa i nastavlja rad.
2.4.20. Zatita dokumenta
Word nudi nekoliko nivoa zatite dokumenta lozinkom: u pomonom
meniju Tools dijaloga Save As otvorite dijalog Security Options
(takoe:Tools ( Options kartica Security). U polju Password to open
postavljate lozinku koja e se traiti pri svakom otvaranju
dokumenta; niko ko ne zna lozinku nee moi da pristupi dokumentu.
Password to modify omoguuje postavljanje lozinke za pravo izmene
sadraja; ako ne znate ovu lozinku, moi ete da otvorite dokument
samo za itanje; bie omogueno da napravite izmene, ali ih moete
snimiti jedino u datoteci pod drugim imenom. Read-only recommended
je samo preporuka zatite: ako je opcija ukljuena, pri otvaranju
dokumenta pojavljuje se dijalog u kome se predlae otvaranje u reimu
read-only, ali je mogue odluiti se i za puni reim izmena i snimanja
razlika; ova opcija je prikladna da spreite nehotine izmene u vanom
dokumentu.
Lozinka se moe sastaviti od velikih i malih slova, cifara i
nekih specijalnih znakova; maksimalna duina osnovne lozinke je 15
znakova Ako postavljate obe lozinke, neka one budu razliite. Da
biste uklonili neku lozinku, morate je prethodno poznavati da biste
uopte mogli da uete u dokument sa pravom pisanja: tada u dijalogu
Save uklonite postojee lozinke postavljanjem nove, prazne"
lozinke.
Mogue je izvriti zatitu dokumenta enkripcijom pasworda dokumenta
jaim od osnovnog. Ako u dijalogu kliknete na taster Advanced,
primetiete listu u kojoj se nalazi sedam jaih metoda, gde moete
birati duinu kljua (do 56 ili 128 znakova). Meutim, korisnici
prethodnih verzija Word-a ne mogu da otvore dokumente kodirane
novim metodama enkripcije. Oni koji se plae za svoju privatnost pri
razmeni dokumenata mogu ukloniti sve podatke o svom sistemu iz
dokumenta izborom opcije Remove personal information from this file
on save.2.5. EXCEL
EXCEL je program za unakrsna tabelarna izraunavanja, i prerastao
je uporebom velikog broja kreiranih specijalnih funkcija u jedan
vid savremenog programskog jezika. 2.5.1. Osnovna terminologija
Radni list (eng. Worksheet) je jedna stranica Excel radnog
dokumenta. Jedan dokument moe da ima vei broj radnih tabela.
Tabulatori u donjem delu ekrana pokazuje koja je radna tabela
trenutno aktivna.
elija (eng. Cell) je jedan blok unutar radne tabele. Unutar
jedne elije mogue je pisati formule, unositi podatke i prikazivati
informacije kao to su zaglavlja tabela ili odreene napomene. Mogue
je menjati boju i i oblik ivica za svaku pojedinanu eliju.
Svaka elija definisana je jedinstvenim zaglavljem za vrste i
kolone (eng. Column and Row Headings). Svakoj koloni (eng. Column)
dodeljeno je odgovarajue slovo (od A do IV, za ukupno 256 kolona),
a svakoj vrsti (eng. Row) odgovarajui broj (od 1 do 65536).
Svaka elija se moe referencirati pomou slova koje definie kolonu
i broja koji definie vrstu za datu eliju (zaokruena je elija A2).
Ovakvo oznaavanje prdstavlja adresiranje elije pa definiemo dve
vrste
adresa elije: apsolutnu adresu i relativnu adresu elije.
Prethodna adresa je relativna adresa elije.2.5.2. Osnovni elementi
programa Excel
Pokretanje programa Excel iz Windows-a se vri tako to se dva
puta klikne na ikonicu EXCEL.
Poetni ekran prikazan je na sledeoj slici. U odnosu na neku
standardnu Windows aplikaciju razlikuje se po tome to je radna
povrina tabela i to ima liniju formule (Formula bar) sa prikazom
aktivne elije (Active-cell designator) i njenog sadraja, koja se
nalazi neposredno ispod menija za osnovne operacije miem.
Excel omoguava kreiranje radnih tabela i izvravanje automatskih
izraunavanja. Svaka Excel datoteka (Excel book) predstavlja radnu
knjigu koja se sastoji od veeg broja radnih listova (Excel sheet) .
Radni list je tablica koja se sastoji od kolona (Columns) oznaenih
slovima i vrsta (Rows) oznaenih brojevima. Slova i brojevi koji
oznaavaju vrste i kolone se nazivaju obelejima (Labels) i nalaze se
u sivim elijama sa leve i gornje strane radnog lista. U preseku
kolone i vrste nalazi se elija (Cell). Svaka elija tabele ima svoju
adresu koja je odreena slovom kolone i brojem vrste. elije mogu da
sadre tekst, brojeve ili matematike formule.
2.5.3. Delovi Excelovog prozora
Indikator aktivne elijeOvaj taman okvir oko elije oznaava da je
ona aktivna (jedna od 16 777 216 elija, koliko ih ima na svakom
radnom listu).
Dugme za zatvaranje
Pritisak na ovo dugme zatvara Excel ili radnu svesku (zavisno od
toga koje dugme za zatvaranje pritisnete). Ukoliko niste sauvali
datoteku, Excel e vam predloiti da je snimite.
Zaglavlja kolonaNiz slova od A do IV - po jedno ili dva za svaku
od 256 kolona na radnom listu. Posle kolone Z sledi kolona AA,
zatim AB, AC itd Posle AZ dolazi kolona BA, BB... sve do poslednje
oznaene sa IV. Pritiskom na zaglavlje kolone izabrali ste celu
kolonu.
Polje za formuleKada unesete podatke ili formule u Excel, oni se
pojavljuju u ovom polju.
Horizontalna traka za pomeranje Omoguava horizontalno pomeranje
sadraja lista.
Dugme za maksimiranje/ vrae veliineKada pritisnete ovo dugme,
prozor radne sveske e se poveati tako da ispuni ceo Excelov radni
prostor. Ako je prozor ve povean, pritiskom na ovo dugme Excelov
prozor e se vratiti na prvobitnu veliinu tako da ne ispunjava
ekran.
Linija menija
Ovo je Excelov glavni meni. Kada pritisnete neku re na njemu,
pojavie se padajua lista komandi koje moete da zadate Excelu.
Liniju menija moete da prevuete na bilo koju stranu prozora ili da
je ak ostavite da slobodno pluta.
Dugme za minimiziranjePritiskom na ovo dugme smanjiete Excelov
prozor (ili radnu svesku, zavisno od toga koje dugme za
minimiziranje pritisnete), ali e on i dalje biti prikazan na
Windowsovoj paleti poslova.
Zaglavlja redova
Niz brojeva od 1 do 65536, po jedan za svaki red na radnom
listu. Pritiskom na zaglavlje reda, izabrali ste ceo red.
Kartice radnih listova
Svaki od ovih kartica, poput onih u adresaru, predstavlja jedan
radni list u radnoj svesci. Broj listova u radnoj svesci nije
odreen, a svaki list ima karticu sa svojim imenom. Svaka nova radna
sveska podrazumevano ima tri radna lista.
Statusna trakaNa ovoj traci se pojavljuju razne poruke, kao i
stanje tastera Num Lock, Caps Lock i Scroll Lock.
Dugme za izbor kartice listovaPomou ovog dugmeta pomerate karice
listova da biste doli do onih radnih listova ije kartice se ne
vide.
Okno za posloveOvaj okvir omoguava brz odabir povezanih opcija,
kao Sto su otvaranje postojee ili otvaranje nove radne sveske.
Bira okna za poslovePomou njega birate razliita okna za poslove
tako da moete da otvarate ili pretraujete radne sveske, ili
koristite Officeov Clipboard.
Naslovna trakaSvi Windowsovi programi imaju naslovnu traku, na
kojoj su prikazani ime programa i neka kontrolna dugmad koju
koristite za podeavanje prozora.
Palete alatkiPomou dugmadi na paletama alatki zadajete komande
Excelu. Neka dugmad prikazuju dodatnu dugmad kada ih
pritisnete.
Vertikalna traka za pomeranje Omoguava vertikalno pomeranje
sadraja radnog lista.
2.5.4. Meni za osnovne operacije sa miem
Na sledeim slikama je dat izgled ikonica na ovom meniju (Tool
bar)
Otvaranje nove radne tabele
Otvaranje novog dokumenta
Memorisanje dokumenta na disku
Dodeljivanje dozvole za rad sa dokumentom prilikom kopiranja i
preuzimanja
Slanje dokumenta e-mailom
tampanje dokumenta na tampau
Pregled dokumenta pre tampe
Provera pravopisa (Spelling)
Pretraivanje u okviru pomoi na servisima (renik, enciklopedija,
web search)
Seenje dela teksta i prebacivanje u clipboard - (CUT) Kopiranje
dela teksta i prebacivanje u clipboard - (COPY)
Kopiranje dela teksta iz clipboarda u eliju - (Paste)
Kopiranje formata Korak unazad otkazivanje zadnje operacije
(UNDO)
Ponavljanje zadnje operacije (REDO) Umetanje hipelinka
Pokretanje ugraene funkcije automatskog zbira (Autosum)
Sortiranje po rastuem redosledu od najmanjeg do najvieg tj. od A
do Z Sortiranje po opadajuem redosledu od najvieg do najmanjeg tj.
od Z do A Kreiranje grafikona - dijagrama Kreiranje grafikog
objekta skice, slike i sl.
Prikaz veliine dokumenta u procentima
Pomo2.5.5. Linija alata za formatiranje sadraja elije
ili
Postavljanje Fonta i njegove veliine (Font menu i font size)
Podebljana slova (Bold)
Zakoena slova, kurziv (Italic)
Podvuena fonta (Underline) Poravnanje teksta (Left, Centred,
Right) u odnosu na eliju Automatsko ujedinjavanje vie elija u jednu
i centriranje sadraja novodobijene elije (Merge and Centar) Stil
valute odnosno postavljanje eljene valute (Currency style, dolari,
evri, dinari, itd.) Izraavanje numerike vrednosti u procentima (%)
Definisanje broja kao broja za decimalnom takom (realni broj)
Automatsko formatiranje elije i uokviravanje opsega elija
Umanjenje i uveavanje rastojanja od elije do poetka sadraja
elije (ispisa) Uokviravanje ivice elije (borders) Bojenje prostora
elije Bojenje fonta alfanumerikih znakova unutar elijeZa svaku
eliju mogue je definisati tip podaka elije i u kom obliku se
predstavljaju unutar elije. Na raspolaganju su osnovni tipovi
podataka (celobrojni i realni brojevi), i tekstualni tip. Unutar
elije se mogu uvati i podaci o vremenu i datumu. Tip General
omoguava predstavljanje bilo kog od prethodno navedenih
podataka.
Pored tipa podatka, mogue je definisati poravnanje teksta unutar
svake pojedinane elije. Tekst moe biti poravnat u odnosu na levu
ili desnu ivicu elije, odnosno podeen po sredini. Oblik i dimenzije
slova, ivice elije i mogunost promene podataka se takoe mogu
definisati
2.5.6. Radna tabela
Prazna radna tabela je sastavni deo poetnog ekrana programa
Excel. Ona se sastoji od naziva, kontrolnog menija, dugmeta za
maksimiziranje, dugmeta za minimiziranje, trake za skrolovanje,
oznaka kolona (slovima A, B, C, ...), i numerikih oznaka vrsta sa
leve strane tabele. Svaki radni list se sastoji od mree elija u
obliku tabele. Ima ukupno 65536 reda numerisanih elija i 256 kolona
oznaenih po abecednom redu od A do IV, najpre sa jednim slovom a
zatim sa dva slova, to sve ukupno ini 16 777 216 elija. elije
tabele se nalaze u preseku vrste i kolone i oznaavaju se slovom
koje oznaava kolonu i brojem koji predstavlja vrstu (npr. C6 znai
da se elija nalazi u preseku 6 vrste i kolone koja je obeleena
slovom C.)
2.5.7. Excelove ugraene palete alatki
PaletaUpotreba
StandardZadavanje komandi koje se esto koriste
FormattingPromena izgleda radnih listova ili dijagrama
BordersDodavanje okvira oko izabranih podruja
ChartRad sa dijagramima
DrawingUmetanje ili izmena crtea na radnom listu
FormsDodavanje kontrola (dugmadi, brojaa itd.) radnom listu
Formula AuditingPronalaenje greaka na radnim listovima
PictureUmetanje ili obrada slika
PrvotTableRad sa izvedenim tabelama
ProtectionKontrolisanje vrsta promena koje se mogu izvesti na
radnom listu
ReviewingAlatke za korienje radnih sveski u grupama
Text to SpeechAlatke za itanje sadraja elija
WebAlatke za pristup Internetu iz Excela
WordArtUmetanje ili izmena slike sastavljene od rei
Skrivanje i otkrivanje paleta alatki
Excel podrazumevano prikazuje dve palete alatki (Standard i
Formatting). Korisnik kontroliete koje e palete alatki biti
prikazane i gde e biti smetene, a postoji mogunost da napravi i
sopstvene palete alatki, sainjene od dugmadi koja su vama
najkorisnija.
Da bi sakrili ili prikazali odreenu paletu, izaberite komandu
View(Toolbars ili pritisnite desnim tasterom mia bilo koju paletu
alatki. Obe akcije prikazae spisak samo uobiajenih paleta alatki
(ne svih). Palete pored kojih stoji znak za potvrdu trenutno su
prikazane na ekranu. Ako hoete da sakrijete paletu, uklonite znak
za potvrdu pored nje. Paletu ete prikazati ako unesete znak potvrde
u odgovarajue polje.
Tasteri za kretanje po Excelovom radnom listu
Strelica nagorePomera aktivnu eliju za jedan red navie
Strelica nadolePomera aktivnu eliju za jedan red nie
Strelica nalevoPomera aktivnu eliju za jednu kolonu levo
Strelica nadesnoPomera aktivnu eliju za jednu kolonu desno
PgUpPomera aktivnu eliju za jedan ekran vie
PgDnPomera aktivnu eliju za jedan ekran nie
AK+PgDnPomera aktivnu eliju za jedan ekran desno
Alt+PgUpPomera aktivnu eliju za jedan ekran levo
Ctrl+BackspacePomera sadraj tako da se vidi aktivna elija
Strelica nagore*Pomera ekran za jedan red vie (aktivna elija se
ne menja)
Strelica nadole*Pomera ekran za jedan red nie (aktivna elija se
ne menja)
Strelica nalevo*Pomera ekran za jednu kolonu levo (aktivna elija
se ne menja)
Strelica nadesno*Pomera ekran za jednu kolonu desno (aktivna
elija se ne menja)
* Sa ukljuenim tasterom Scroll LockAko znate adresu ili ime
elije koju hoete da aktivirate, brzo ete stii do nje kada
pritisnete taster F5 (preicu za komandu Edit ( Go To). Pojavie se
okvir za dijalog Go To. Upiite adresu elije u polje Reference (ili
izaberite njeno ime iz liste), pritisnite Enter i nai ete se tamo
gde ste eleli.
2.5.8. UNOS PODATAKA
Vrste podataka
Program omoguava dva osnovna tipa podataka koji se unose u radne
tabele:
konstantne vrednosti i
formule i funkcije
Konstantne vrednosti mogu biti tipa:
natpisa,
numerikih vrednosti,
datumi i vreme.
Program pravi razliku izmeu numerikih vrednosti i natpisa. Sve
podatke koji poinju slovom razvrstava u natpise, a oni koji poinju
sa +,-,(,), program tretira kao brojeve tj numerike vrednosti.
Podaci koji poinju = (znak jednakosti) tretiraju se kao formule ili
funkcije.
U radnom listu se mogu nalaziti i digrami, mape, crtei i bilo
koji drugi objekat insertovan metodom OLE (Object Linking
Embeding), ali ustvari to se postie pomou sloja koji se smeta iznad
Excel datasheet i memorie se kao poseban entitet u okviru
fajla.
Unos numerikih podataka
Unos numerikih podataka u radnu tabelu vri se jednostavnim
izborom aktivne elije unosom brojnog podataka i pritiskom tastera
ENTER. im se ukuca prvi karakter na tastaturi, dve nove ikone se
javljaju na liniji formule (Formula bar): kvadrat za ponitavanje
sadraja elije (Cancel box), i kvadrat za potvrivanje sadraja elije
(Enter box) koji sadri znak za ekiranje.( Formula bar
Po pritisku na taster ENTER potvruje se smetanje sadraja u
aktivnu eliju. Ako se pritisne taster TAB, SHIFT + TAB, ili jedan
od tastera sa strelicama, po zavretku unosa sadraja elije, program
prihvata sadraj i aktivira susednu eliju. Ako se napravi greka
prilikom unosa moe se kliknuti miem na taster za ponitavanje ime se
uklanja pogreno uneti podatak. Korienjem tastature isti efekat se
dobija pritiskom na taster ESC.
Unoenje numerikih podataka omogueno je u sledeim formatima:
celi brojevi, npr. 150; -23;
decimalni brojevi npr. 150.34; -34.09;
Nauni format, npr. 25E-5; 2.3E+4;
Osim brojeva od 0 do 9, numerike vrednosti ukljuuju i sledee
karaktere: +, -, E, e, $, . , %, ( ). Decimalna taka se koristi za
odvajanje decimala tj. celobrojnog dela od razlomljenog, a zarez za
odvajanje hiljaditih delova. Ukoliko se eli suprotno moe se
podesiti u meniju Tools(Options. Program broj u zagradi
interpretira kao negativnu vrednost npr. (155) je -155. U sluaju
velikih brojeva koji ne mogu da stanu u eliju program daje
obavetenje u vidu znakova (#####), to ukazuje na prekoraenje broja
raspoloivih mesta u eliji. Svi prikazani brojevi zaokruuju se na 15
decimala tanosti. Mogue je i unoenje razlomaka pri emu ih treba
prvo predstaviti u obliku decimalnog broja a onda iz Format menija
izabrati komandu Numbers a potom opciju #?/? ili #??/??. Unoenje
razlomaka na uobiajeni nain nije mogue jer program tako uneti
razlomak tretira kao datum.
Excelovi brojevi imaju tanost do 15 cifara. Na primer, ako
unesete veliku vrednost, recimo 123.123.123.123.123.123 (18
cifara), Excel e prihvatiti 15: 123.123.123.123.123.000. Moda se
ini da je to veliko ogranienje, ali u praksi retko stvara
nevolje.
Evo nekoliko Excelovih numerikih ogranienja:
Najvei pozitivan broj: 9.9E+307
Najmanji negativan broj: -9,9E+307
Najmanji pozitivan broj: 1E-307
Najvei negativan broj: -1 E-307
Unos natpisa (teksta)Unos natpisa vri se identino kao i unos
numerikih vrednosti. Ako je bilo koji deo numerikog niza znakova
nenumeriki, program e podrazumevati niz znakova kao natpis. Mogu je
unos natpisa u formule ako se prethodno zatvore znacima navoda. Za
duge natpise poeljno je ukljuiti prenos rei (word-wrap) to se vri
opcijom Aligment iz menija Format, a potom opcijom Wrap Text u
prozoru za dijalog. Na ovaj nain automatski e se poveati visina
elije (i cele vrste) da bi se omoguio prenos rei kod dugih natpisa.
Ako se prilikom unosa napravi greka klikom mia na kvadrat za
ponitavanje (Cancel box) na liniji formule, ponitava se pogreno
uneti natpis. Isti efekat se postie pritiskom na taster ESC.
U eliju moe da stane navie 32 000 znakova to je otprilike broj
znakova jedne knjige od oko 150 strana. Iako u eliju moe da stane
veliki broj znakova, ne mogu svi da se prikau. Ako u eliju upiete
neuobiajeno dugaak tekst, znaci e se prelomiti kad dou do desne
ivice prozora, a polje za formule e se proiriti tako da se i u
njemu tekst prelomi.
Ako u eliju upiete tekst koji ne moe da stane u kolonu, a
susedne elije sa desne strane su prazne, Excel prikazuje ceo tekst
koji izgleda kao da se preliva u njih. U suprotnom, vidi se onoliko
teksta koliko je to mogue (ceo tekst postoji u eliji, ali se ne
prikazuje). Ukoliko treba da se prikae dugaak tekst u eliji ije
susedne elije nisu prazne, primenjuje se jedan od sledeih
postupaka:
skraivanje teksta
proirivanje kolone
upotreba manjeg fonta
prelamanje tekst unutar elije tako da zauzme vie od jednog
reda
upotreba Excelove opcije Shrink to fit.Umetanje i brisanje vrsta
/ kolona
Prilikom kreiranja radne tabele javlja se potreba za umetanjem
vrste / kolone, pri emu se nova vrsta umee ispred prethodno oznaene
vrste. Ovo se vri komandom Insert (Row/Column.
Za brisanje unapred oznaene vrste koristiti komandu Delete.
Podeavanje irine kolone
Standardna vrednost za irinu kolone kod Excel je 8.43 karaktera
po inu. Ako ovo nije dovoljno da bi se smestio neki natpis irina
kolone se moe promeniti izborom komande Format (Column Width, pri
emu se u dijalog prozoru dobija mogunost da se unese broj karaktera
koliko elimo da sada bude irina kolone. Mogue je izabrati i opciju
Auto fit selection pri emu program automatski podeava oznaenu
kolonu na odgovarajuu irinu kako bi stao najvei upisan broj u toj
koloni. Isti efekat se postie postavljanjem mia na vertikalnu
liniju koja deli dve kolone u liniji naziva kolona, a zatim
pritiskom i na taster mia povlaenjem mia ime se podeava irina
kolone. Ukoliko kolona nije dovoljno iroka za predstavljanje
podataka, prikazuje se ####.
Podeavanje visine vrste
Isti postupak se primenjuje i kod podeavajne visine vrste samo
to se izabere opcija Row Height iz menija Format. Isti je postupak
i za korienje mia prevlaenjem horizontalne razdvojne
linije.Formatiranje podataka u eliji
Ukoliko se eli izmeniti tip podataka u eliji ili unapred
definisati tip podataka u eliji koristi se komanda Format(Format
Cell. Kartica Number (Number tab) - Vrsta podataka (data type) moe
da se odabere iz opcija ove kartice. Odaberite General ako elija
sadri tekst i broj, ili drugu numeriku kategoriju ako je u eliji
broj koji e biti ukljuen u funkcije ili formule.
Kartica Alignment (Alignment tab) - Ove opcije omoguavaju da
menjate poloaj i poravnanje (Alignment) podataka sa elijom. Kartica
Font (Font tab) - Sve od svojstava - atributa fonta (font
attributes) je prikazano u ovoj kartici, ukljuujui ime fonta (font
name), veliinu (size), stil (style), i efekte (effects).
Kartice Border i Pattern (Border and Pattern tabs) Ove kartice
omoguavaju da eliji dodate okvire (borders), rafure (shading), i
boje pozadine (background colors).
Unos datuma i vremena
Za unos datuma treba koristiti format mm/dd/yy ili mm-dd-yy.
Alternativno je mogue koristiti i formate dd/mm/yy (23/April/53),
dd/mm (23/April) ili mm/yy (April /78).
Excelov sistem za tu vrstu podataka koristi sistem rednih
brojeva. Najraniji datum koji Excel evidetira je 1. januar 1900. i
on ima redni broj jedan; 2. januar 1900. ima redni broj 2 itd. Ovaj
sistem olakava rad s datumima u formulama. Na primer, moete da
unesete formulu koja izraunava broj dana izmeu dva datuma.
Excelov sistem rednih brojeva za predstavljanje datuma prevodi
podatak i uva vrednost koju dobija operacijom 37408 - redni broj
tog datuma. Za unos vremena mogue je koristiti dva formata hh:mm:ss
u vidu npr. 15:45:15, ili 3:45:15.
Za upis vremena se koristi Excelov korinjem realnog broja
(decimalna vrednost). Drugim reima, Excel radi s vremenom koristei
razlomke datuma. Na primer, datum 1. jun 2002. ima svoj redni broj
- 37408. Podne (polovina dana) u Excelu je predstavljeno kao
37408,5.
Formatiranje datuma i vremena
Za formatiranje datuma i vremana koristi se kartica Format Cells
(Date / Time koja je prikazana na slici.
Unos logikih izraza
Unos logikih izraz je tipa istinit (True) ili neistinit (False).
Unose se velikim ili malim slovima a program ih prikazuje uvek
velikim slovima.
2.5.10. MENJANJE I UREIVANJE INFORMACIJA
Poto u eliju upiete vrednost ili tekst, moete ih promeniti na
nekoliko naina:
brisanjem sadraja elije
zamenom sadraja elije nekim drugim podacima
izmenom sadraja elije.Brisanje sadraja elije
Da bi iz elije izbrisali vrednost, tekst ili formulu,
selektujete miem eliju ime je obeleite, a zatim pritisnite taster
Delete. Da bi izbrisali vie od jedne elije, najpre se izaberu sve
elije kojeje potrebno obrisati (dri se taster CRTL i selektuju se
elije) i pritisne se Delete. Taster Delete brie sadraj elije, ali
ne i format (na primer boju slova, stil fonta ili drugaiji format
broja) koji ste primenili.
Za bolju kontrolu ta se brie, se koristi komanda Edit (Clear.
Ona ima podmeni s etiri opcije:
All - Brie sve, sadraj, format i komentare.
Formats - Brie samo format, a ostavlja vrednost, tekst ili
formulu.
Contents - Brie samo sadraj elije a ostavlja format.
Comments - Brie eventualni komentar povezan s elijom.Zamena
sadraja elije
Da bi se zamenio sadraj elije drugim, potrebno je selektovati
eliju i otkucajte nov podatak. Format koji ste primenili na eliju
ostaje nepromenjen.
Sadraj elije se moe zameniti i prevlaenjem novog sadraja ili
kopiranjem sadraja sa Clipboarda. U oba sluaja, format elije e biti
zamenjen formatom novih podataka (ako se eli kopiranje podatke ne
menjajui format elije, upotreblava se komanda Edit (Paste Special
ili dugme Paste Options).
Promena sadraja elije
Ako elija sadri tek nekoliko znakova, najjednostavnije je izvrti
promenu ukucavanjem novih podataka. Meutim, ukoliko je u eliju
upisan dugaak tekst ili sloena formula, a eli se manja izmena, lake
je prepraviti sadraj nego ponovo unositi sve podatke.
Sadraj elije se moe izmeniti na ssledee naine:
Postaviti pokaziva na eliju i dvaput se pritisnite taster mia.
Ovim se direktno pristupa sadraju i menja direktno u eliji
Selektovati eliju pa pritisniti F2 . Na taj nain sadraj se menja
direktno u eliji.
Sektovanjem elije i onda se selektovanjem linije za for