-
95
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
Sanja Petkovska UDK: 321.01:342.34Beograd Pregledničlanak DOI:
10.2298/FID1103095P
DEMOKRATIJA I POLITIKA RAZLIKE – KROZ PRIZMU AKTUELNOG
STANJA1
Apstrakt: Problemi identiteta i razlike u okviru političke
teorije artikulisani su u vidu spora koji se od uspostavljanja
liberalnih demokratija intenzivira, spora o načinu na koji se
politička zajednica uspostavlja i opravdava, u relaciji sa pitanjem
odnosa pojedinca i kolektiva. Rad analizira najaktuelnije
refleksije evropske politike na problem razlike i verovatnost teze
o kraju multikulturalizma koja se čula na kon-ferenciji za
bezbednost održanoj u Minhenu 2011. godine, kroz objašnjenje geneze
problema i razmatranje ponuđenih rešenja. Pored toga, rad obrazlaže
pojam mo-derne države kroz principe građanstva i nacije u relaciji
sa pitanjem identiteta i razlike, sa posebnim akcentom na
konceptima neutralnosti i tolerancije kao ključ-nim tačkama u
sporu. Kao zaključak, iznose se razlozi zašto problem razlike ne
može tako lako da bude prevaziđen i na koji način diskurzivna
demokratija potencijalno može da bude buduća smernica za drugačiji
fokus spora.
Ključne reči: politike razlike, pluralizam, princip građanstva,
nacionali-zam, tolerancija, diskurzivna demokratija
Uvod
Odkadasenašlaucentrupolitičkihzbivanja,borbazapolitič-ki status
pluralističkih identiteta, označena različitim
terminima(multikulturalizam,politikarazlike,faktpluralizma,politikeidentite-ta,politikepriznanja,demokratijarazlike,itd.)otvorilajevelikude-batuuokvirimapolitičketeorijeipostalacentralniproblemkojisesajedne,uslovnorečeno,strane,proglašava„pobednikom“,asadrugestrane„okončanimpoglavljem“moderne
istorije.2Pojamoznačava
1 Radjenastaouokviruprojekta179049„Politikedruštvenogpamćenja
inacionalnog identiteta: regionalni
ievropskikontekst“kojifinansiraMinistarstvoprosvete i nauke u
okviru ciklusa 2011–2015.
2 Premda ovi pojmovi nisu identičnog značenja i mogla bi se
napravitipojmovnaikonceptualnarazlikameđunjima,oniseuglavnimcrtamaodnosena
-
96
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
sporizmeđuliberalnedržaveiborbizapromenunjenihdominantnihmehanizamareprezentacijeikomunikacijekojipotiskujuimargina-lizujuodređenegrupe.Porednormativnognivoa,ovajsporsvojais-poljavanja
ima
inadeskriptivnom,društvenomnivou.Različitoseartikulišeupolitikamarazličitihzemalja
iuokviru različitihškolapolitičke teorije i prakse te se, shodno
tome,na različit
načinvidikakavodnosdržavei„različitosti“trebadabudeinačemusebazira.Prisutnajetendencijadase„faktpluralizma“(terminologijomDžonaRolsa(Rawls,J.)rečeno)svodinamuslimanskopitanje,pasetakogubi
izvidaširinaproblematikekojaobuhvata
ipitanjakaoštosuodnosdržavepremastarima,pravnistatuszaposlenihženauperiodutrudnoće,načinnakojisedržavapostavljapremaosobamasaposeb-nimpotrebama,islično.
Najopštijeodređenjeovegrupezahtevakojiseupućujusa-vremenojliberalnojdržavibilobiprekopojmapluralizma
koji se
tičeraznovrsnostikaoidejnog,vrednosnogikulturnogobeležjasa-vremenogdruštva,aliiraznovrsnostipolitičkihkoncepcijaiopcija(Mijatovićidr.2008:125).Premdasepluralizamgeneralnosmatrapoželjnom
političkom vrednošću, budući da omogućava
raznovr-snostikonkurentnostargumenatakojajeinherentnademokratiji,onsadruge
straneproizvodi stanjenesigurnosti i neizvesnosti, čak
iosećanjaugroženostisavremenihdemokratijaizgrađenihnapretpo-stavkamauniverzalizmaiindividualizma.„Faktpluralizma“,kojisegeneralnopovezujesadijalogomiparticipacijom,izazvaojeostra-šćenu„ratobornuretoriku“ipodstakaosvedubljupolarizaciju.3
Oštradebataonormativnimimplikacijamazahtevarazličitihsociokulturnihskupinapočela
ješezdesetihgodinaprošlogveka ibila je najintenzivnija u
„kolevkama“ demokratije –
SjedinjenimDržavama,VelikojBritanijiiFrancuskoj.JedanodnajupečatljivijihdogađajauokvirutepolemikebilajesmenabritanskogpolitičaraizredovaKonzervativnestrankeDžonaPauela(Powell,E.J.),zbogra-sističkiiksenofobičnointoniranogpolitičkoggovoratokompolitič-
političkeborbepluralističkihidentitetaiuokviruovogradamićemoihtretiratikaosinonime.
3
ProfesoretničkihstudijanaBerkliuniverzitetuTakakisituacijujenadobarnačinopisaonazivomsvogčlanka„Multikulturalizam:bojnopoljeilimestosusre-ta?“(Takaki1993).Senzacionalističkoproglašavanjepobednikaigubitnikau„bor-birazlike“nije(bilo)svojstvenosamoakterimapolitičkeprakse,većsutopozicijekojeneretkozauzimajuiautorisavremenepolitičketeorije(Beljinac2009).
-
97
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
kekampanje.4UHolandijijeproblemeskalirao2004.godine,kadaje
ubijen režiserTeoVanGog (Theo,V.G.) koji je
snimiofilmozlostavljanjuženaumuslimanskimzajednicama,zakojijescenarionapisalakontroverznaHirsiAli(Ali,H.A.),ženasomalijskogpore-klainekadašnjačlanicaholandskogparlamenta.5Debatajekontinu-iranoobnavljanadodimenzija„društvenepanike“čakikadajede-lovalodajetemasasvimiscrpljenaidabibaremokotogamogladase
postigne saglasnost.6Nedavnosediskursokoovetemeponovozaoštrio i
vratio u prvi plan – na Međunarodnoj konferenciji
obezbednostiodržanojuMinhenupočetkom2011.godine,britanskipremijerDejvidKameron(Cameron,D.)najaviojezaokretupoliti-cikojućeV.Britanijaubudućevoditipremadoseljenicimaipripad-nicimadrugihkulturaireligijakojiživeiboraveutojzemlji.Bri-tanski
premijer je upečatljivimnastupomnajavioda je gotovo
satolerancijompripadnikadrugihkulturakojiživeizolovanim,nepri-lagođenim
životom i obračun sa politikom koju je označio
kao„državnimultikulturalizam“.„Iskrenorečeno,potrebnonamjema-njepasivnetolerancije,avišeaktivnog,mišićavog
liberalizma“,po-ručiojeKameron(Cameron,internet).
Premdajepostojaloubeđenjedajegradualnonapredovanjekonceptarazličitostinasuprotdominantnomprincipupolitičkeuni-verzalnosti
nezaustavljivo, Kameron je u svom govoru
proglasio„krajmultikulturalizma“kojise,premanjegovomsudu,pokazaone-uspešnimdasprečiraznevrsteekstremizamakojipredstavljajupret-njuZapadu.Onjenajavioborbuzaosnaženjenacionalnogidentitetanasuprotsvimpartikularizacijamaifragmentizacijamakojegaosla-bljuju.LiberalnilistObserveroceniojenastuppremijerakao„agre-sivno
sročenu intervenciju na osetljivu temu koja će
garantovanoizazvatikontroverze“(TheObserverEditorial,internet).Međutim,Kameronovu
izjavu podržalo je i nekoliko svetskih zvaničnika,poput nemačke
državne sekretarkeAngeleMerkel (Merkel,A.) i
4
Pauleljesmenjenzbogkontroverznoggovorapoznatogkao„Rekekrvi“iz1968.godineukomjeizneooptužbeinapadenaračunAfro-amerikanacaidoselje-nikauVelikojBritanji.Ksenofobijaoznačavairacionalanstrahodstranaca.
5 NakonkontroverzeokopravanadržavljanstvoHolandije i nakon što
jeotkrivenodajedalalažnoimeprilikompodnošenjadokumenatazavizu,HirsiAlisepreselilauSjedinjeneDržavegderadizakonzervativnuvladinuagenciju.
6
TerminologijomKenetaTompsona(Keneth,T.)rečeno:„moralnepanike“.
-
98
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
francuskogpredsednikaNikoleSarkozija(Sarkozy,N.),kojismatra-judajepromenapristupaadekvatnazarešavanjeproblemasakoji-masesuočavajuupogleduimigranata.Kameronjenapomenuokakojeprošlovremekadasetrebaloopterećivatitimedaćeonajkokriti-kujemultikulturalizambitiproglašenzarasistuinekogakonepo-štujeljudskaprava.Ohrabiojedrugezvaničnikedasuuborbiprotivmultikulturalizmazajedno,jerje„ugrožen“načinživotatipičanzademokratijeZapada,nesamobezbednost.„Moramo
izgraditi
sna-žnijadruštvaisnažnijeidentitetekodkuće“,podvukaojeKameron,uskladusakonceptom„Velikogdruštva“kojipromoviše(the
Big
society).UtomgovoruKameronnajedanneoprezannačindovodiuvezumultikulturalizamsaterorizmom,dokistovremenoindirektnopriznanjeda
semeđunjimanemožeuspostavitinikakvadirektnakauzalnaveza.Uzpreterivanjaipretnjekojeoživljavajunekadašnjuanksioznostuodnosuna„strance“,premijerjedaojošjedanprimerneuspešnogijednostranogpristupaproblemukojiuperspektivite-škomožepoboljšatiodnosekulturološkirazličitihgrupa.NatraguHantingtonove(Huntington,S.P.)tezeosudarucivilizacijairazlika-makaoizvorubeskrajnihsukobapluralističkihkoncepcijakojiza-jedničkiživotčinenemogućim,Kameronubeđuje
javnostdanudirešenjetenzijekojauvekiznovaokupirasavremenadruštva.
Premdaseodšezdesetihgodinaprošlogvekamožeprimetitijačanjeubeđenjaoneizmernojmoćimultikulturalizmakojejekodteoretičarakulminiralokrajemdrugogmilenijuma,detaljnijomana-lizomuviđamodajeborbazapravaipriznanjerazličitostiodsvogintenziviranjaimalasnažneoponente,tedajetaj„trijumf“dalekoambivalentinijiodjednostavnoglinearnog„napretka“ubilokojojpojedinačnojfazi.Od2000.godinenaovamoposebnojevidljivodapolitičariintenzivnonastojedaoslabeikompromitujudruštvenepo-kretekojisesmatrajuglavnimakterima„borbezarazlike“,čiji
jepolitičkiuticajčestopreuveličavan,koristećitutemuneretkodapo-nuderešenjenekihdrugihpolitičkihidruštvenihproblema(nezapo-slenost,teororizam,itd.).Tezao„pobedimultikulturalizma“jepo-jednostavljena,
budući da se radi o
skupunekoherentnihdoktrinakojenemajujedinstvenupolitičkuartikulacijuičijenormativneim-plikacijenisujednoznačne.Naprimer,2004.godineTrevorFilips(Phillips,
T.), predsednik britanske Komisije za rasnu
jednakost(TheCommissionforRacialEquality,CRE),izjaviojekakoželida
-
99
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
se pojam „multikulturalizam“ukine i da on neće više
odobravatiprojektemanjinakojinepromovišuintergacijuibritanskiidentitet(„Britishness“).Istotako,BikuParek(Parekh,B.),profesorpolitič-keteorijenaLondonskojškoliekonomijeipolitičkihnauka,autorizveštajaBudućnost
multietničke
Britanijeiz2000.godine,nedelimišljenjedajemultikulturalizamdominantankoncept.Aktuelnera-sprave,zaključioje,nemajuposebnihimplikacijanastvaranpoložajmanjinaubritanskomdruštvu.
Da bismo izneli jedno viđenje o tome da li promenu
stava„svetskihsila“smatramodefinitivnimzaokretomkaujedinjujućimpolitikamaliberalnedržave,ponudićemoobjašnjenjegenezeproble-mairazloganjegovevažnostiirelevantnostizasavremenodruštvoipolitičkuteorijuipraksu.Objasnićemokompleksnostpojmapolitikerazlikeinjegovodnossamodernomdržavomliberalnedemokratije,kakobismouzaključnimrazmatranjimaargumentovalizbogčegajegovorkojijeodržaoKameron,poputmnogihsličnih,ograničenogdometapopitanjustvarnogefektausporusavremenihdemokratijaizahteva
za priznanjem i uključivanjem različitosti.
Ponudićemoobjašnjenjezbogčegaprojekat„državnogmultikulturalizma“zapa-dauteškoće,aliizaštotajvišestrukoproklamovanineuspehnevodijednostavnomzaključivanjuovihpregovoraizmeđudržaveipred-stavnika
različitih (manjinskih) zajednica. Predložićemo
strategijudrugačijegpostavljanjaproblemarazlikekojaseoslanjanadiskur-zivnudemokratiju,zakojusmatramodamožeponuditinajpovoljni-jepozicijezasvestraneusporuikojasezasadaukazujekaojedinapolaznatačkaupronalaženjunadređenogciljazasveaktere.
Moderna demokratska država i geneza problema razlike
JošodAristotela(Αριστοτέλης),čoveksepoimakaopolitič-kobiće,bićekojeseudružujeuzajednicekakobinanajcelishodnijinačin
vodio i organizovao zajednički život. Kao
najdominantnijioblikpolitičkogorganizovanja,modernadržavaseformirauEvropiurazdobljunakonrenesanseireformacije(Miller2003:123).Mo-dernedržaverazlikujuseodprethodnihoblikapolitičkihorganiza-cijapotomeštozapretpostavkuimajudruštveniugovor,kojimserazjašnjavakakosevlastutemeljujeikakoselegitimizira(Poduna-vac
2001: 75). On se zasniva na konceptu (narodne) suverenosti
-
100
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
premakomjedržavasamoodređujućetelo,uspostavljenomborba-matokomFrancuskerevolucije
iameričkoggrađanskograta,gde„svavlastproizilaziiznarodaipripadanarodu“.
Političkotelokojeuspostavlja„samovladavinu“umodernojdržavijenarod,odnosnonacija:skupgrađanakojiživenaodređe-noj
teritoriji povezan zajedničkim karakteristikama.
Poredakmo-dernedržavebazirasenautvrđenomodnosuizmeđupolitičkeza-jedniceiteritorije,kojijeosnovanjeneintegracije.Dvanajvažnijaobeležjamodernihdržavauspostavljenavelikimrevolucijamajesureprezentativni
karakter državnih institucija i garantovanje pravagrađanima,
odnosno zaštita građanskih prava
konstitucionalnimokvirimaodneograničeneiarbitrarnevlasti.Kadakažemodasavre-menadržavagarantujepravagrađanima,ukazujemonanjenliberal-nikarakter,nanjenoproizilaženjeizdijalektičkeborbeizmeđumoćivladeiliberalnihvrednostislobodepojedinca,međusobnimuravno-težavanjemnarodnesuverenostiinačelaorganičenevlasti(up.Mi-jatovićidr.2008:85).
Porednačinanakojiseutemeljuje,važnajeipromenauna-činunakoji se
vlast umodernoj državi
legitimizuje.Legitimnostmodernedržavebazirasenapristanku i
saglasnosti
građana,njiho-vojpotvrdidaporedakzaslužujepodrškuilojalnost(Bohman1996:4).Zarazlikuoddespotskih,pretpolitičkihrežimagdejerazlogpri-hvatanjavlastibiostrahododmazdesuverenakojijeprisvajaoap-solutnuvlast,legitimnostumodernojdržavibazirasenaprihvatanjukoje
je zasnovano na uverenju u valjanost političkog poretka,
naracionalnomrazloguuskladusadominantnomtekovinomraciona-lizma.Post(Post,R.)smatradajeodnosizmeđupojedinačnihvoljapripadnikapolitičkezajedniceiopštevolje
izuzetnovažan–ukoli-ko
izmeđunjihnepostojisaglasnost,donošenjeodukaunutar
togdruštvajeopresivno(Post2006:27).Takvorazmišljanjeproističeizsvevećegpridavanjaznačajapojedincuuepohimodernizma,kadaprotivstavljenostdržaveidruštvadolazidoizražajazbogsveizraže-nijegindividualizma.Shemakonstitucijemodernenacionalnedrža-vesastojiseodtriparalelnaprocesa:racionalizacije,osvajanjapra-va,emancipovanjaikulturneintegracije(Podunavac2001:73).
Proces formiranja modernih država odvijao se putem
dvaključnamehanizmaintergacijekojinisu istoznačni,alikojiu
tomprocesudelujukomplementarno,uspostavljajućijedinstvo(admini-
-
101
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
strativno, jezičko, kulturno) svih stanovnika političke
zajednicekojasarazvojemmodernedržavepočinjedaseshvatateritorijalno:
građanstva i
nacionaliteta.Jačanjeicentralizacijadržavnihaparatanijesemoglasprovestiformalnimprocesima,većjebilopotrebno„neštovišeodtoga“,biojepotebanmehanizampolitičkeintegracijekojibisebaziraonaelementimakulturnoghomogeniteta(Poduna-vac2001:63).
Ulogu građanstva u formiranjumoderne države
objašnjavaMaršal(Marshall,T.H.)uraduKlasa, građanstvo i društveni
razvoj (Marshall 1994). Formiranje građanstva Maršal vidi kao
linearniprocesekspanzijegrađanskihpravaidužnosti,povezanihsaproce-somkapitalističkemodernizacije(industralizacija,urbanizacija,itd.)irazvoja.Štaviše,ongrađanstvovidikao„arhitektulegitimnedru-štvenenejednakosti“iinteresujegadalibazičnagrađanskajedna-kostmožedastojinaporedosanejednakošćudruštvenihklasa(Mar-shall1994:8).Građanskistatusjepodefinicijinacionalan,obezbeđenza
sve punopravne članove političke zajednice, i sastoji se iz
triosnovnaelementa:skupaprava,statusakojiimanormativneimpli-kacije(pravaiobaveze)iformezajedničkogidentiteta.Statusgrađa-napodrazumevaskuppravau„slojevima“kojisenadograđuju,odkojihsunaprvommestucivilnapravakojaseodnosenaminimumsloboda,jednakostisigurnost.Narednislojsupolitičkaprava,kojasunastalakaorezultatsocijalnihiustavnihborbiuXIXveku,apo-drazumevajuširenjepravaglasanasvevišedruštvenihslojevaipri-stupjavnimslužbama.Umestodasedirektnoizvodeizstatusagra-đanstva,
politička prava se izvode iz civilnih prava.Taj
postupak„osvajanja“pravazaMaršalaima„univerzalnikarakter“,jersevidikao
„opšte oslobođenje i emancipacija“ (Marshall 1994:
12).Tekpolitičkapravastvarajupretpostavkezademokratskiporedak.
Poslednjislojčinesocijalnapravakojaobezbeđujusocijalnusigurnostiživotuskladusaostvarenimstandardima.KrajemXVIIIvekadogodilase„finalnaborba“izmeđustaroginovog,planiranogdruštvaikompetitivneekonomije.Građanstvojepodeljenonovimdruštvenim
poretkom, gde su socijalna prava isključena iz
opšteskupineprava,doksucivilna„uhvatilakorak“sanovimporetkom(Marshall1994:14).Socijalnaprava,premaovojkoncepciji,nisupostalaintegralnideograđanskogstatusasvedoXXveka(kadado-lazi
do izražaja problem socio-kulturnih razlika). Ključna odlika
-
102
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
modernogugovorajestedajetodogovorizmeđuljudikojisuslo-bodniijednakiustatusu,alinenužnoiumoći(Marshall1994:20).Postojeograničenjateorijeegalitarizmakojaproizilazeizčinjenicedaonaparalelnodelujenapoljugrađanstvainapoljuekonomskogsistema,sarazličitimkonsekvencama(Marshall1994:39).
Premda jeMaršalova tipologija bila višestruko
kritikovana,omogućilajeslojevitijeinterpretiranjedruštvene(ne)jednakostiisa-gledavanje
međusobne nekonzistentnosti države i društva: dok
sugrađanipolitičkijednaki,onimogubitinejednakisocijalno,ekonom-skiipopitanjumoći.Maršalovaanalizajepružilauvidupostojanjedvekoncepcijemodernedržavekojepočivajunarazličitomshvatanjuporetka.Socijalnapravanisusamo„narednistupanj“građanstvavećotvarajupitanjesocijalnejednakostikaonormativnuobavezuliberal-no-demokratske
države i uslov njene legitimnosti. Centralna
idejademokratijejepotragazaboljom,potpunijomdemokratijom(Dryzek2000:80),aciljprosvetiteljskogprojektajeemancipacija,oslobađa-nječovekaod„nepunoletnostinjegovograzuma“uKantovom(Kant,I.)određenju.Ukolikoemancipacijapodrazumevada„ljudikaopo-sledicutogabirajuikontrolišudruštveneuslovesopstvenihživotadomogućegmaksimuma“,demokratizacijasetičeuklanjanjasvihfakto-ra
koji ograničavaju ljudsku emancipaciju (Bohman 1996:
11).Taargumentacijajenalinijidržaveblagostanja,gdesuisocijalnapravauslovlegitimnostiporetka,nesamocivilnaipolitička,štoimavažneimplikacijezapreraspodelumaterijalnihinematerijalnihdobara.Sadrugestranejekapitalističkadržavakompetivnosti.
Drugiintegrativniprincipmodernihdržavajenacija.Načinnakojinacijafiguriraukonstelacijiformiranjamodernedržaveodznačaja
je za razumevanjemnogih savremenih procesa. Kada susrušene
društvene hijerarhije bazirane na tradiciji i nasledstvu
uzojačavanjeindividualizma,procesmodernizacijejezahtevaointen-zivnijiiafektivnijioblikintegracijeodsamoggrađanstva.Menjaseuloganacijekaopretpolitičkogentitetaionazadobija„konstitutiv-nuuloguuodređivanjupolitičkog
identitetagrađanaudemokrat-skojzajednici“
(Habermas2002:36).Formiranjemodernih,naci-onalnihdržavapredvodiojejedanvećinskinarodkojijepreuzimaouloguustavotvorca.Onikojinisučiniliustavotvornuvećinumoglisudasepotčinevećiniibuduasimilovani,ilidapružajuotporkojiu
krajnjoj liniji vodi separaciji manjinske zajdnice ili borbi za
-
103
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
sopstvenudržavu(Podunavac2001:140).Kakobirazdvojilanacio-nalitetodgrađanstva,HanaArent(Arendth,H.)sezalagalazauspo-stavljanje
političkog poretka na republikanskim osnovama,
naprincipimalegalnostiijavnimgrađanskimvrlinama.Nacijagrađananeizvodisvojidentitetizzajedničkihetničkihikulturnihsvojstava,nego
iz prakse građana koji aktivno vrše svoja građanska
prava,takodagrađanskirepublikanizampretendujedaraskinesaidejompripadanjapretpolitičkojzajednicikojase
integrišenaosnovuza-jedničkogporekla,tradicijeijezika(citirajućiRenana(Renan,E.),Habermas2002:37).Međutim,odnosdržaveigrađanaostajetakavdatražidodatnuposredujućustrukturukojaćeobezbediti(kulturnu)homogenostidruštvenukoheziju.
Obziromdajevećinamodernihdržavaobuhvatalateritorijesaheterogenimstanovništvom,bilojepotrebnocentralizovatiista-bilizovativlastrastućihdržavnihaparata.Pomenutuulogumoglajedaodigrasamocentralizovanadržavaoblikovanapoprincipujednedominantnenacijeikulture,štojepodrazumevalohegemonijune-kihnacionalnihgrupanasuprotdrugimslojevimastanovništva.Sazapadanjemmodernedržaveukrizupostajeočiglednodanijeupot-punostimogućerazdvojitinjenoopravdanjeodmitaozajedničkomporeklu.Stimuvezijavljasenacionalizamsavremenihdržavakojenemogudaobezbedekohezijunatemeljuopštihgrađanskihvrlina.Egalitarnistatusgrađanautomkontekstunijemogaodabudedoslo-vanisveobuhvatan,jernisusviljudinaodređenojteritorijidobijalistatusgrađana.Sadrugestrane,tajprocesjerezultiraoproblematič-nimodnosimapremadrugimnacijamaigrupama,kakounutartakoiizvanvlastitihgranica,sakojimajeuspostavljenodnoskonkuren-cijeilisukoba.
Modernadržava je
homogenizovananaprincipimamodelazajedništvapoosnovuporekla,kojiuokvirujeuniverzalnistatuspoosnovugrađanstva.KakonaglašavajuJ.KišiI.Hont(Hont,I.),pri-rodanacionalizmajeantinomična:onjeegalitaranuokivirimanaci-je,alineiprema„spolja“;onje„strategijauslužbiidentitetadrža-vljana,
ali je istovremeno neodvojivo i strategija
ograničavanjaučešća“(cit.premaPodunavac2001:73).Modernaliberalnademo-kratija
izgrađenajenatemeljimanacionalnedržavesasvojstvimademokratičnosti –
obezbeđenje pravaglasa i političke jednakosti,kao i liberalnosti –
čuvanje sloboda i prava građana (Podunavac
-
104
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
2001:86).Međutim,stanovništvoodređeneteritorijenakojojseus-postavljasuverenavlastputemkonstitucionalnihokviravišestrukoje,krozistoriju,podeljenopomnoštvuosnova,štobivapotiskivanonacionalnimkulturamaiideologijama.Doksenapočetku„borbazarazlike“
prevashodno odnosila na osećanje uskraćenosti
političkeravnopravnosti ielementranihpolitičkihpravamanjinskihgrupa
ižena,danasseterminpretežnoupotrebljavadaoznačijedanpriličnodrugačijifenomen:grupnapravakojasezahtevajupoosnovukul-turne
ili nacionalne različitosti, kao i pokrete nacionalnog
samo-opredeljenja.
Pretpostavke politike razlika i tolerancija
IzperspektiveMaršaloveteorijegrađanstva,zahtevizapri-znanjem i
uključivanjem pluralističkih identiteta i
garantovanjemnjhovihcivilnih,političkihisocijalnihpravamoguseshvatitikaoočekivani
razvoj
situacijepremašemiproširivanjaegalitarističkihtežnji.Promenamastrukturamoći
samodernizacijomdošle
sudoizražajanepravilnostiuširenjuidistribucijisocijalnihpravauodno-sunacivilnaipolitička,takodaskupineoštećenetakvimrazvojemdogađaja,poputžena,manjinaidrugih,nastojedaseizborezasta-tus„doslednijejednakosti“.Problemnastajeuodnosunaliberalnuparadigmukojaprepoznajesamo
individualna,univerzalnaprava,takodazahtevikojidolazesapozicijepolitikerazlikedelujunaru-šavajuće.
Postavlja se pitanje univerzalnosti socijalnih prava,
presvegaekonomskih,kojapostepenobivajuisključenaizuniverzalnihkoncepataslobodeijednakosti.7Dabismorazumelizahtevepolitikerazlikeuodnosunaliberalnedemokratije,najprećemoodereditipo-jampolitikerazlikeitolerancijeiobjasnitinekolikokoncepcijapri-znanjakojenuderazličiteinterpretacijespora.
7 Ženevska konvencija iz1864.godineiUniverzalna deklaracija o
ljudskim
pravima,sastavljenapouzorunadokumentizFrancuskegrađanskerevolucije,usvo-jenanaGeneralnojsedniciUN-a1948.,predstavljajupravneosnovekonceptaljudskihprava.Upočetkuseinsistiralonatomedasuljudskapravanedeljivaidaobuhvatajugrađanska,politička,ekonomska,društvenaikulturnaprava.Ipak,kasnijejedošlodopodele
na Sporazum o građanskim i političkim pravima i Sporazum o
ekonomskim, društvenim i kulturnim
pravima.Zapadna,liberalno-demokratskadruštvasusezala-galadapolitičkaiekonomskapravabuduodvojenaudvarazličitasporazuma,jersuekonomskapravadostignućailiaspiracijepotomtumačenju,neprava.
-
105
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
Politika razlika obuhvata sistemske zahteve
pluralističkihidentitetakojideleiskustvopolitičkenepriznatostiiteškoćeidenti-fikovanjasavladajućimporetkomikulturom,aliinjihovmeđusob-nidijalog
i sukob.MekBrajd (McBride,C.)
razlikujedvaoblikapriznanja:onokojejeokrenutosebi,okupiranorazlikamaiautentič-nošću,sajednestrane;sadrugestrane,egalitarnopriznanjekojesepozivanaunivrzalnevrednostijednakostiiravnopravnosti(McBri-de2005:514).Zahtevidarazličitostibudunormativnoprepoznateipriznate
ispostavljaju se u cilju obezbeđivanja prava na
slobodu,jednakost,samoopredeljenjeiparticipacijuuodlučivanju.Savreme-nedemokratijezahtevajuopštujednakostpredzakonom,alipotreb-nojedasebemožemodadoživimokaoautorezakonakojinasoba-vezujunaposlušnost(Taylor1992:ix);tojeosnovasaglasnostikojaje,kaoštojevećpojašnjeno,suštinalegitimnostisavremenihdrža-va.Postavljasepitanjekojavrstazajednicemožedaseizgradinatemeljupluralizmanjenihpripadnikaikakodržavatrebadasepo-stavipremazahtevimadaobuhvatisvupolitičkusloženostpolitič-kihsubjekatakojejepotrebnoobjedinitinekimokviromkojipočivanabaremminimalnomzajedništvu.
Odgovormodernedržavedošaojeizpretpostavkeouniver-zalnosti(pravnog)okvirakojimseregulišumeđusobniodnosidrža-veigrađana:„Poštoseobičajnosnazajednica,kaoštojevećnazna-čeno,integrišenaosnovuzajedničkogporekla,tradicijeijezika,toondaznačidapolitičkazajednicanemožesvojidentitetizvoditiizzajedničkih
etničkih i kulturnih obeležja svojih članova, tj. da
senjenikonstitutivniprincipinemogudovoditiuvezusakulturno-et-ničkimterminima(Divjak2007).Iztakvepretpostavkenužnoslediminimalni,formalniokvirfunkcionisanjasavremenedržaveipret-postavkaonjenojnužnojneutralnostiuodnosunarazlikekojedola-zepoosnovuetničkepripadnosti,religijskog,etičkogopredeljenja,ilinekogdrugogkriterijuma,jeruniverzalninormativniokvirpred-stavljaimperativ.Individualističkalogikaliberalnedržavedržidasekulturno-etničkegrupenemoguposmatratikaointeresnejediniceidabisvakadrugainterpretacijaznačilanarušavanjepretpostavkinakojimaporedak
liberalnedržavepočiva.U
liberalnojdemokratiji,građanisvojapravastičuneposredno,stoganikakvavrstakulturneilietničkepripadnostinemožebitiposrednikusticanjuiobezbeđi-vanju
individualne autonomije.Liberalni odgovor na pitanje koja
-
106
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
vrstazajednicemožedaseformirautimuslovima,adaipakodržisvoju
legitimnost, dat je konceptom tolerancije koja se
osiguravazajedničkimkonstitucionalnimporetkomiosobitomvrstomgrađan-skekulturekojaproizilaziizprincipaneutralnosti.Boumanrazliku-je„negativnu“,odnosno„slabu“tolernacijuod„pozitivne“ili„jake“tolerancije,
karakteristične za deliberativne demokratije (Bohman2003:758).
NultikoncepttolerancijezastupaČandranKuktas(Kukathas,C.),kojismatradabilokakvopriznanjeposebnosti,poredzagaran-tovanihindividualnihprava,narušavastabilnostdržaveiobezbeđi-vanjeosnovnihprava.Kuktaszapravoodustajeod
tolerancije,
jerdržavanebitrebalodasledi„kulturneintegracije“niti„kulturniin-ženjering“,već„politikuravnodušnosti“premamanjinskimgrupa-ma(Kukathas2003:15).Tostanovištejesvojstvenolibertarijanskojškoliliberalneteorije,akonceptignorisanjazapravoinijenekinovodgovornazahteve„demokratijerazlike“(Dryzek2000).Podseti-mosebritanskogpremijera,kojismatradajeaktuelnostanjeuVeli-kojBritanijirezultat„pasivnetolerancije“razlikakojesuzatim„re-zultirale“izolacijomiseparacijomgrupa,čakiterorizmom.Odgovorliberalnedržavenazahtevemanjinačestosesvodioupravonajed-nostranouspostavljanjezahtevailiindiferentnost.Ukolikodetaljni-jepogledamosamgovor,možemodaprimetimosličnonapuštanjeprincipa
tolerancije.Bilokakvouzimanjeuobzir druge strane
ilidijalogajeizostalo,ajedinopreostalojestenužnostdobrovoljneasi-milacije.Uokvirimajavnesferevećinapitanjakojasetičupolitikerazlikenisudobrodošla,jerpoliberalnojdefinicjitonijeprostorgdeonatrebadabudurazmatrana.Saliberalnestrane,polaziseodsta-novištvadajejavnasferaneutralna,aliisamanjenaformaprethod-nojekonceptualizovanapopretpostavkamaliberalizma.
Princip tolerancije jenužnozavisanodnekognormativnogokvira
iodređenogshvatanjadobrogporetka,kojimuobezbeđujesadržajigranice.Moguseizdvojitičetirioblikatolerancijekojasuorganizovanapremastepenuiuodnosunakoncepcijedobrakojasezastupaju(Forst,2008).Najprimarnijistupanjtolerancijejedozvola
(permission), koja se bazira na postojanju autoritarne većine
kojadajedozvoluzastupnicimadrugačijihkoncepcijaili,rolsovskireče-no,drugačijihobuhvatnihdoktrina(comprehensive
doctrine)daživeu skladu sa svojim ubeđenjima u okviru iste
političke zajednice.
-
107
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
Naredni stupanj je koegzistencija (coexistence)
dve„strane“,odno-sno vrednosne ili kultrune orijentacije. Ovaj
stepen tolerancije je
takođeminimalan:postojisaglasnostolegitimnomzalaganjusvakegrupezasvojeciljeve,alizarazlikuoddozvole,nijednagrupanijemanjinaikarakterišeihpribližnireciprocitetmoći.Treće,dodatnoproširenoiojačanoshvatanjetolerancijezasnivasenauvažavanju
(respect),gdestranerecipročnopoštujujednadrugu,bezfavorizo-vanja
(Wheale 1985; Forst 2002). Poslednji, najpotpuniji
stupanjtolerancije jeste uzajamno poštovanje
(esteem),kojepodrazumevazahtevnijinivouzajamnogpriznanjanegouvažavanje,uključujućiiodređenistepenpriznavanjavrednostisuprotnihnašim.KaojedanodzastupnikaoveteorijenavodiseDžozefRac(Raz,J.),kojijeusvompriloguzaknjiguOpravdavanje
tolerancije. Konceptualna i istorijska perspektiva
obrazložioprinciptolerancijekojisezasnivanaprigovoruMilovom(Mill,J.S.)„principupovrede“(harm
princi-ple).Poredliberalnogshvatanjatolerancijekojaseoslanjanafilozo-fijuDžonaLoka(Locke,John)mogućejedefinisatiidrugoshvata-nje
tolerancije koja se zasniva na shvatanjima prosvetitelja
PjeraBejla(PierreBayle)kojućemoobrazložitineštokasnije.Onanudidrugačijipoglednaneutralnost.
Modernaliberalnadržavakojapočivanaprincipugrađanstvaisuverenostisvojprojekat,kaoštosmonapomenuli,realizujepodpretpostavkama
univerzalnosti i neutralnosti. Sa stanovišta
kritič-kogpristupa,tojenajproblematičnijepolazišteliberalnekoncepci-je.Naime,
kritika liberalne države se odnosi na unutrašnju proti-vrečnost
liberalizma koji se sastoji od dva diskurzivna nivoa,
odkojihjejednodoktrina,učenjekojepotičeizXVIIveka,adrugojepolitičkateorija,shvatanjepolitičkogporetkakojesenemožejed-nostavnoizvestiizdoktrinekojajezastupljenaudruštvukaodomi-nantnapolitičkakultura.8Iztedvostrukostiliberalizamobezbeđujesvojuprevlast,pretpostavljajućineupitnoprvenstvoindividueineprepoznajućigrupeunormativnomdiskursu.
Problemodnosapojedincaidruštvaprevazilazipolitičkute-orijuitičeseširegobjašnjenjarazvojaljudskogdruštvaipitanjada
8
„Ipak,dugotrajnojavnoprisustvoiukorenjenostupolitičkojkulturinisudovoljni.Principipostajunormativnoopravdanepolitičkevrednostiukoliko
suustanjudauspostaveokvirunutarkogaseodvijapolitičkora-suđivanjeipostavepragzavršenjeprinude“(Pavićević,Đ.2007).
-
108
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
liutomprocesuprimatimapojedinacilidruštvo.Debatanatutemunijeokončanajednostavnimzaključkom,aupolitičkojteorijijear-tikulisanakaoliberalno-komunitarnispor.Utomkontekstu,zahtevizapriznanjemrazlikakaoosnovompravashvatajusenadvanačina:jedanjeproširivanjeilinadogradnjaužeg,minimalnogkonceptali-beralnedržavekojisefokusiranazaštituuniverzalnihpravapojedi-naca,adrugijeradikalnijaverzijapolitikapriznanjakojapredlažealternativnemodeleidopuštastavljanjegrupnihpravanavrhlisteprioriteta.Pretpostavkaodkojekrećuobarešenjajestezaključakdapitanjezajedniceuokviruliberalnogpolitičkoguređenjanijerešenonaadekvatannačin,daliberalizamnemožedapretendujenaneupit-nouniverzalnovaženjeidaprinciptolerancijenijedovoljan.
AjrisJang(Young,M.I.)uraduPravednost i politika razlike
iznosijednoodnajizraženijihstanovištarazlike.Onakritikujepozi-tivizamiredukcionizamupolitičkojteoriji,jerseinstitucijekojebitrebalokritičkipreispitivati,uzimaju„zdravozagotovo“.Političkisubjektiseunifikujuipažnjaseusmeravanaopštostiistovetnost,arazlikeseignorišu.Participativnademokratija,smatraJangova,saliberalnomteorijomdelineštozajedničko–„sklonostpotiskivanjurazlikeshvatanjemdržavnogporetkakaouniverzalnogijedinstve-nog“(Jang2005:18).Onasmatradajepravednostglavnatemapo-litičkefilozofije,alidasepažnjapritomneopravdanousmeravanaraspodelu,doksepitanjadominacijeiugnjetavanjastavljajuudrugiplan.Stoga,smatradabipažnjunormativneteorijetrebalodaprivu-kuiproblemidonošenjaodluka,podeleradaikulture,odnosnopi-tanjamoći.Ona
ne razvija još jednu teoriju pravednosti, koje
seuglavnomformulišunezavisnoodkonkretnihokolnosti društvenog
života,većnameravadarazvijedijaloški,racionalnidiskurspraved-nosti(Jang2005:11).
PolazištekoncepcijeAjrisJangjekritičkateorija,kojapred-stavlja„oblikdiskursakojiprojiciranormativnemogućnostiuodre-đenojdatojdruštvenoj
stvarnosti“
(Jang2005:12).Onaosporavapojmovenepristrasnosti,opštegdobraizajednice,ograđujućiseodHabermasovog„prećutnogprihvatanjahomogenejavnosti“,prem-dasledi
idejupravednostikojaproizilazi
izHabermasovogpojma(Habermas)„komunikativneetike“(Jang2005:46).AjrisJanguka-zujenapojamzajednice(skupina)kojiseretkorazmatra,jerpostojifokusnasistemilinapojedinca,alikojiimakonkretneposledicepo
-
109
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
identitetpojedinaca
ipozicioniranjeupolitičkompolju.Pojedinciautomatskipripadajubrojnimgrupamaimnogeodnjihnitibiraju,nitimogudanapuste,takodaiapriorna„dodeljenost“nekojgrupimože
da se shvati kao izvor ugnjetavanja. Prepoznaje pet
oblikaugnjetavanja:izrabljivanje,marginalizaciju,nemoć,kulturniimpe-rijalizaminasilje.Pluralizaminteresnihgrupamožedadepolitizirajavniživot,takoštogačinifragmentarnim,štoneideuprilogdemo-kratizaciji(Jang2005:92–93).
AjrisJangiznosikoncepcijupolitičkogkojapolaziodpret-postavkedaporicanjerazlikadoprinosipotlačenompoložajumanji-na.Njenoshvatanjepolitičkogjeproširenoiporedformalnog,obu-hvata
i neformalni nivo, nivo političke kulture. Prema stavu kojiiznosi,
ona značajno istupa iz dominantne liberalne
paradigme:„Skupinenepostojeodvojenoodpojedinaca,oneprethodepojedin-cimaudruštvujerseidentitetipojedinacadelimičnorazvijajupre-maobeležjimagrupakojimapripadaju“(Jang2005:16).Zaključu-jemo
da Jangova stoji na prilično definisanom
komunitarnomstanovištu.Kaoalternativuliberalnomindividualizmuonapredlažeideal„gradskogživota“,primerdruštvenihodnosauokvirukojihsepremarazlikamamožeodnositibezisključivanja(Jang2005:276).Alternativasulokalnezajednice,kojemogubitiboljiizvorinterga-cije.Paradoksalno,iakonadrugačijimideološkimpretpostavkama,tojeupravoonoštopredlažeibritanskipremijerkonceptom„veli-kogdruštva“.
KaodrugostanovišteizložićemouticajnukoncepcijuČarlsaTejlora.Identitetjezanjegadelimičnooblikovanpriznanjemilinje-govim
odsustvom, kojemože da predstavlja vid opresije
(Taylor1994:25).Modernojpreokupacijiidentitetimaipriznanjemdopri-neojekolapsdruštvenihhijerarhija,kojesubileosnovastatusaza-snovanognačasti(honour).Umestočastiuvodisekriterijumdosto-janstva(dignity),kompatibilnijisademokratijom.Dolazidonovogshvatanjaidentitetakojesebaziranaautentičnosti,doindividuali-zovanog
shvatanja sebe (Taylor 1994: 28). Promenjeno
shvatanjeindividueumodernojsvestibilojepovezanosapokretomromanti-zma,sakojimjeiRuso(Rousseau,J.J.)delionekeodpretpostavki.Noviindividualizamjebiovažan,jerjepredstavljaotransformacijudruštvenihstrukturauokvirukojihjeidentitetbiofiksirandruštve-nimpoložajem.Počinjedasenaglašavadijaloškikarakterljudske
-
110
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
prirodekojaserazvijauodnosupremaokruženju,gdesepojedinacuvekoblikujekrozdijalog(Taylor1994:32).Tajdijaloškikarakteridentitetadajepriznanjuposebanznačaj,jerotkrivadapriznanjenedolazisamoposebi,negojerezultatmeđusobnerazmene(Taylor1994:34).Priznanjezavisiod„značajnihdrugih“(Mead,J.H.),štouovomkontekstumožedaoznačavaisampolitičkisistem.Neod-nosisesamonadoslovnoprepoznavanjedrugačijegkulturnogiden-titeta,
nego i na prepoznavanje njegovog značaja i
ravnopravnevrednosti(Wolf1994).Promenaosnovestatusadošlajezajednosauniverzalizmomishvatanjemgrađanstva,kojejenaglašavalojedna-kodostojanstvosvihgrađanaiizjednačavanjeprava(Taylor1994:37).TejlorreferiranaMaršalovkonceptrazvojagrađanstvaipravakakobinaglasiodanijeizvesnodalisetoizjednačavanjeodnosilosamonacivilnaipolitičkaprava,ilijeobuhvataloisocijalna.
Istovremenosauniverzalizacijompravaodvijaseidiferenci-jacija,jersvakotrebadabudepriznatposvojojjedinstvenosti.Tadva
stanovišta su zapravo komplementarna: „Univerzalni
zahtevosnažujespoznavanjespecifičnosti“(Taylor1994:39).Prosvetitelj-stvo
je uprvi plan stavilo idejuda je svaka individuavredna,
daljudideleuniverzalanljudskipotencijaldabuduonoštojesuidazaslužujupoštovanje(Taylor1994:41).Tadvamodela,obarazvije-na
izpojma jednakogpoštovanja,došlasuukonflikt:dok
jeprvizahtvaodaljudetretiramoignorišućirazlikeizastupajućihomoge-nostkojajezapravoodrazjednehegemonijskekulture,drugiseza-lagaozaprepoznavanjeičakojačanjeposebnosti(Taylor1994:43).TejlorobrazlažesvojeshvatanjepolitikerazlikanaprimeruKvebe-ka,frankofonezajedniceuKanadikojajezahtevalazakonskareše-njakojabipodržalaposebnosttezajednice,štojeotvorilopitanjekakoseliberalizamodnosipremakulturnimrazlikama.
Tejlor se slažeda
jemeđunajvažnijimnasleđimamodernedržavestatusgrađanakojikarakterišeskupindividualnihpravakojasusličnaugotovosvimzemljamaZapada(Taylor1994:54).Kolek-tivnizahtevimogudadođuu
sukobsa individualnimpravima
ilimogubitidiskriminišućipremapojedincu.TejlorsmatradasituacijauKvebekutransformišelibaralnimodel.Onnovimodelidaljevidikaomodelliberalnogdruštva,smatrajućiidasuobapopriličnoza-snovananaodređenimkoncepcijamao
tome šta činidobar
život.Rigidnostproceduralnogliberalizmamožedapostanenepraktičnai
-
111
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
onnemožedasepozivanakulturnuneutralnost,budućidajeisam„ratobornavera“(Taylor1994:61–62).
UsvomkomentarunaTejlorov
tekst,Habermasprocenjujedaliseborbezaartikulaciju„kolektivnihiskustvanarušenoginte-griteta“
mogu pomiriti sa individualistički osmišljenom
teorijomprava,dajućiafirmativanodgovor.Kolektivnizahtevisemoguin-terpretiratikao„individualnizahtevizadobit“,kakobibiliuskladivisateorijomprava.Podsetimo,zaAjrisJangjeupravopoistovećiva-njeproblemarazlikesaraspodelommaterijalnihdobaraproblema-tično.Ključnojerazgraničenjeizmeđu„dva“liberalizmakojeobra-zlaže
Volcer (Waltzer, M.): liberalizma 1 i liberalizma 2.
„Prvi“liberalizamsedržiprincipaneutralnostiiindividualnihprava,dok„drugi“
„aktivno podržava specifične koncepcije dobra“
(Taylor1994:96),čimepotencijlnougrožavaprincipeslobode.Ključnopi-tanjekojesepostavljajestedalizahteviprvogidrugogtipaproizi-lazejedanizdrugog,ilisumeđusobnonespojivi,ukonfliktu.Tejlordopuštaograničavanjeindividualnihpravasaciljemdaseobezbediopstanakkuture,aliponačinuobrazloženja,njegovostanovištesemožesmestitiuokvireprošireneliberalneparadgme.
Habermassmatradadoslovnoprimenjivanateorijapravanijeslepazakulturnerazlike,testoga„sveštojepotrebnojestekonzi-stentnoostvarenjesistemaprava“(Taylor1994:97).Ispravnoshva-tanjeteorijepravajeonokojekorigujegreškeliberalaikomunitari-sta,
na čijim kritikama Habermas gradi svoju koncepciju.
Odliberalnepozicijegarazlikujeshvatanjeindividuekaosocijalizova-nogpojedinca,odnosnotoštosmatranjenoblagoproširenjeneop-hodnim(Habermas1995:850).Kombinovanjemliberalneikomu-nitarne
teorijedobija sezajedničkacivilnakulturakojapriznaje iprihvata
različitosti, istovremeno obezbeđujući „neutralnu“
javnusferu(Habermas1995:849).Habermassmatradasepostojećiplu-ralizammožeučinitiodrživimputem–ustavnog
patriotizma,oblikazajedničkepolitičkekulturekojimsegrađanimeđusobnoprepozna-ju
i priznaju kao pripadnici političke zajednice.Navodeći
primerfeminističkogpokreta,Habermasobjašnjavakakoseuniverzalizaci-jaljudskihpravapogrešnoshvatakaoapstraktnonivelisanjerazlika.Ukolikoseispravno,demokratski,shvateosnovnaprava,nemapo-trebedaseuvodikorekcijakojaimjestrana.Međutim,Habermasneobjašnjavakakoserazlikaizmeđuidealnogipostojećegstanja
-
112
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
moženadomestiti,odnosnokakosedogađadasepravoneshvatainesprovodiispravnoupolitičkojzajednicikojafunkcionišepoprin-cipimaslobodeijednakostiupravnimokvirima,tedolazidougnje-tavanjaimarginalizacije.
PolazimoodpretpostavkedajestanovišteAjrisJangdobropolazištezaizgradnjukontekstualnoutemeljenepolitičkekultureidaproceduralniliberalnimodeldemokratijenijedovoljanzajednič-kiokvirzapluralističkekoncepcije.DobrovoljnaasimilacijakojuHabermasvidikaorešenje,poredtogaštonijeprihvatljivazadosle-dan
demokratski poredak, ne nudi rešenje problema saglasnosti
imeđusobnog priznanja članova različitih zajednica
umultikultur-nimdruštvima,jerneobjašnjavakakodonjegamožedoćiudatimokolnostima.Rešenjesenemožepostićidaljimignorisanjemrazli-ka,nitinjihovimstavljanjemuprviplan.
Diskurzivna demokratija i (zajednička) politička kultura
Usamomcentruprojektaformiranjamodernedržaveleživećpomenutaprotivrečnost,protivrečnostizmeđuprincipauniverzalnihljudskihpravaiprincipanarodnogsuvereniteta(Podunavac2001:140).
Kasnije,taprotivrečnostilidihotomijadobijavišestrukeinter-pretacijeimanifestacijekojesetičuodnosaliberalnogkonstitucio-nalizma
ikomunitarnogrepublikanizma.Šapironavodidapostojisukobdvaosnovnapristupa:agregativnekoncepcijeopštegdobraideliberativnekoncepcijeopštegdobra,alidaobeverujuukapacitetdeliberacijedavodikaopštemdobru(Shapiro2003:10).UosnovidemokratskogprocesavidimotežnjuzaonimštoRolsnaziva„jav-nomupotrebomuma“istanovištekojezastupamonaginjepristupudiskurzivne
demokratije, oblikom deliberativne demokratije
kojiimaposebnaobeležja.Dokdeliberativnademokratijaostajeudatiminstitucionalnim
okvirima preispitivanja, diskurzivna
demokratijaproblematizujedemokratskiosnove institucija,
saciljemnjihovogunapređenja.Osnovnopolazištejedaljudimorajudausvojepose-bannačinmišljenjadabimoglidaseudruže
idonosezajedničkeodlukeuuslovimarazličitosti.Habermassmatradasepozicijadeli-berativnedemokratijerazlikujeiodliberalneiodrepublikanskepa-radigme(Habermas1994:1),aliidarepublikanskimodelimapred-nostupoređenjusaliberalnim,budućidaseunjemučuvaizvorno
-
113
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
značenjedemokratijekao„institucionalizacijejavneupotrebeumakojuzajedničkipraktikujuautonomnisugrađani“(Habermas1994:3).Deliberativnademokratijanužnonastajeizdijalektikeovadvanormativnamodelademokratijeirezultattedijalektikekojinaginjekarepublikanskomkonceptudeliberativnedemokratije,formulisankao
diskurzivna demokratija, nudi prostor pregovaranja
pozicijasvihpripadnikapolitičkezajednice.
Danasuglavnompostojisaglasnostotomedajedemokratijapoželjan,iuzkonstitucionalnukorekciju,najlegitimnijioblikvlada-vine,jerjetovladavinaukojojnarod„vladasamsobom“,oblikko-lektivnogsamoupravljanjaodkognemalegitimnijevlasti.Ukolikopolitike
razlika „imaju problem“ u relaciji sa liberalizmomkoji
jeobjašnjennaprethodnimstranicama,kakvproblemrazlikepredsta-vljajuzademokratiju?Demokratija
je
zamišljenazadrugačijidru-štvenikontekstnegoštosusavremenasloženadruštvaineposrednademokratijaširokeparticipacijeteškodajemoguća.„GrađaniustarojAtinimoždasumoglidaseokupljajuidavoderasprave,alisvepo-slove
suumestonjihobavljale žene i robovi, takoda suoni
imalislobodnogvremenanapretek,apitanjaokojimasuodlučivalibilasumnogojednostavnijaimanjestručnaodonihsakojimasesuočavajusavremenezajednice“(Svift2008:211).Nijenikakavproblemzami-slitiidealneuslove,moždačaknizamislitiihidealno,alikakoištamogubitistvarniishoditakvogprojektaukontekstuvišestrukouslo-vljenestrukturnenejednakostiokojojsvedočeonikojeonaugnjeta-va?Sviftsmatradajepotrebnodanaumuimamodemokratskevred-nostiisituacijuusvetukadapokušavamodazamislimodruštvokojeobezbeđujesaglasnost
i
lojalnostsvojihgrađanauprkospluralizmukoncepcija,jertakomožemodadođemodozaključkakojavrstade-mokratijeimanajvišeizgledadasepribližiidealnomobliku,pričemutrebavoditiračunapodjednakooaspektuprocedureipostupka,aliiosadržaju.Kadasmogovoriliotoleranciji,napomenulismodaćemosekasnijevratitinajednodrugačijetumačenjeneutralnosti.
HabermasuTri normativna modela demokratije tvrdi da sa-vremeni
republikanci težeda tumače
javnukomunikacijuna„ko-munitarannačin“.„Tojeupravoonajkorakkaetičkojkonstrukcijipolitičkogdiskursakojijaosporavam“(Habermas1944:3).Među-tim,istuetičnostmožemopripisatiiliberalizmu,pogotovoobziromnanačinnakoji
seu timokvirimaopravdava tolerancija.Naime,
-
114
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
premaneolokovskomopravdanjutolerancije,poštovanjeseukazujeindividuamakojesuetičkiipersonalnoautonomnabića,kojaimajusposobnostdabirajuirealizujuodređenukoncepcijudobrogživota.Onoštojetuvažnoištopodvlačimojestedaliberalnakoncepcijanijeetičkineutralna,budućidatakokoncipiranaisamajesteodre-đenaetičkakoncepcija,tenjojpretpostavljamokoncepcijutoleran-cije
Pjera Bejla.
Bejlovakoncepcija tolerancije
izbegavaopravdanjekojesebaziranaodređenojkoncepcijidobrogživotaiumestotogaseosla-njana„diskurzivniprincipopravdanja“(thediscoursiveprincipleofjustification).Prematomprincipu,svakanormakojajeobavezujućanauniverzalnomnivou,naročitonormekojesuosnovapravnepri-nude,morajubitiopravdanerazlozimakojisurecipročnoprihvatlji-vizasveonenakojeseodnose,kaozaslodobneijednakegrađane.Ukoliko
je norma praćena jednostranim etičkim ili
religioznimopravdanjem,legitimnojujeodbaciti.Kompletanargumenttoleran-cije
podrazumeva normativni aspekt koji je praćen
„epistemolo-škomkomponentom“,gdeetičkiilireligioznirazlozinemogubitidovoljnidaopravdajuupotrebusile.Racionalizacijaargumentacijepomažedaseraščistedilemeokotakozvaneneutralnostiiuniver-zalnostiliberalnekoncepcije,kaoidaseuvidiuslovpotrebandasenađebazičnorešenje.
Kaddemokratijuodredimokaopostupakdonošenjapolitič-kihodlukaikadzauzmemostanovištedajediskurzivnademokratijanajbolje
rešenje pluralizma koncepcija koji otežavaju
postizanjekonsenzusaiobezbeđenjelegitimnostivladavineusavremenihdrža-va,
i dalje smo daleko odmodela koji bi nam obezbedio
rešenjemnoštvaproblemakojiseuveziprimenetogrešenjapojavljuju.De-mokratijasamaposebineobavezujenapoštovanjeilivežbanjemi-šljenjairazuma,budućidaseshvataisamokaoprocedura,činjenicadasamiljudidonosesopstveneodluke(Svift2008:213).Doslednopoštovanjepravilamišljenjaobezbedilobi,akone
jednakost
svih,ondaizvesnobaremneutralnostjavnesfere.Međutim,nemanikakvegarancijedabiproširenjeparticipacijedovelodotakonečega.Svifttvrdidaje„neposrednademokratijasasvimizvodljiva“,alidatoneznačidabibilaparticipativna(Svift2008:215).Predstavničkade-mokratija,kaooprimalnorešenje,petpostavljadanarodvladaputempredstavnika
izabranih na legitimno organizovanim izborima, ali
-
115
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
stojiprigovordabiračinadizabranimpredstavnicimainjihovimod-lukamakasnijenemajugotovonikakvukontrolu.Ostajepitanjedalisedemokratijaodnosinaprocedureilinaodređenevrednostikojebisvakarazumnaosobapodržala?Kaometododlučivanja/procedura,demokratijaobezbeđujepravoglasaisamimtim,udeouvlasti.Me-đutim,netrebazaboraviti,posebnousvetlugovorabritanskogpre-mijera,dajenasvetuvelikibrojimigranata,izbeglicaidoseljenika,aliidrugihkategorijastanovništvapoputsiromašnihilimarginalizo-vanih,
kojima je uskraćeno to „pravo svih prava“ koje se i danasisključivo
dodeljuje po osnovu nacionalne pripadnosti:
državljan-stvo.9Usvetlusvegatoga,nijepotpunoneproblematičnorećidajepravoglasauniverzalnoljudskopravoidasviimajujednakumoguć-nostdaparticipirajuudonošenjupolitičkihodluka.
Postojemnoge prednosti i nedostaci
diskurzivnogmodela.Poredtogaštopostojepreprekedasedeliberacijadiskurzivnoim-plementiraidaobičnovodiodlučivanjuputempravilavećineume-sto
idealnimkonsenzusom,postojeneprikosnoveneprednostidis-kurzivnedemokratijekojećeječinitimodelomkojijeneophodankakobisenezadovoljavajućestanje,kojeseispoljavavelikomdis-krepancijomizmeđučinjenicainormi,ispoljilouviduinicijativezareformom
ili nekomdrugomvrstompromenekoja bi proizišla
izvoljenaroda,zanekimsveobuhvatnijimbalansom.Štaviše,bezdi-jaloškekomponentenijemogućeniimatiopštuvolju,jertekkrozdijalogstraneukomunikacijiuviđajumišljenjedrugihitakoseza-pravoopštavoljakonstituiše(Shapiro2003:22).Diskurzivnadeli-beracjamoždanećeupotpunostizadovoljitipotreberazličitihgrupadanjihovidentitetbudepriznatujavnojsferi,alićeproblemekarak-terističnezasavremenadruštvakoji
se tiču
razlika,učinitiprepo-znatljivijim,obezbeđujućiuslovezaadekvatanmodeltolerancije.
Zaključak: kraj politike razlike?
DalisenakonkonferencijeuMinhenupribližavamo„krajudemokratije
razlika“? Odgovor je definitivno: ne. Jedini
mogućikrajpolitikerazlikebiobipostizanjesaglasnostidajedošlodopo-ništavanjarazlogazaosećajisključenosti,nepriznatostiinepoštova-
9
Nasvetuima,ponekimprocenama,12milionaljudikojinemajudržavljan-stvo,odnosnomatičnudržavu(Blitz,Lynch2009).
-
116
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
nja,nesamoidentitetanegoiosnovnihpravaislobodamanjinskihidrugihdruštvenihgrupauokvirimaaktuelnogpolitičkogporetka.Izakonceptatolerancijenajčešćesekrijedominacijaiisključivanje,anaprimerugovoraDejvidaKameronamitojasnovidimoučinje-nicidaonopripadnicimadrugihkulturanegovorikaoograđanimaBritanije,premdamnogiodnjihjesugrađaniVelikeBritanijeiima-junjenodržavljanstvo.Takvozaoštravanjeliberalnogstanovištaza-pravopredstavlja„objavljivanjerata“svimakojiserazlikuju,ionosenemožeopravdatipretnjomterorizmasakojimnemanužneveze.„Novapolitika“kojujeKameronpredstaviomožedaprekinedisku-siju
samanjinama idaprogresivnobrani svojekonstitucionalne
ikulturneokvire,alitimesigurnonećeukinutinitirešitiproblemra-zlike
i potrebe za priznanjem. Isključivanje sopstvenih građana
uvidu„eksternogfaktora“udržavisigurnonećedoprinetinjihovojsaglasnosti
i identifikaciji sa dominantnom kulturom, makar
onobilodatouovakvojformipretnjebezikakvihkonstruktivnihpredlo-gakakoćedrugačijapolitikapremamanjinamabitizamišljenainakojinačinćeseodnosiidijalogprihvatljivzaobestraneuzajedniciuspostaviti,uzevšiuobzirnoveokolnosti:dadijaloganećebiti.
Primljeno:4.avgust2011.Prihvaćeno:8.septembar2011.
Literatura
Bayle,P.(1987),Philosophical
Commentary,NewYork:Lang.Beljinac,Nikola(2009),„Politikapriznanjapartikularnihidentiteta“,Sin-
tesis I/I: 31–47.BBC News
(2004),„Racebodysnubs‘un-British’work“,(internet)dostu-
pno na: http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/3615379.stm
(pristu-pljeno11.jula2011).
Blitz,K.B.;Lynch,M.(2009),Statelessness and the Benefits of
Citizenship: A Comparative
Study,(internet)dostupnona:http://www.udhr60.ch/report/statelessness_paper0609.pdf(pristupljeno:1.avgust2011).
Bohman,J.(1996),Public Deliberation: Pluralism, Complexity, and
De-mocracy,London:MITPress.
Bohman, J. (2003), „Deliberative Toleration“, Political Theory
31 (6): 757–779.
-
117
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
Cameron,David
(2011),„PM’sspeechatMunichSecurityConference“,(internet) dostupno
na:
http://www.number10.gov.uk/news/pms-speech-at-munich-security-conference/(pristupljeno11.jul2011).
Divjak, S. (2007), „Savremeni multikulturalizam i liberalizam
kao spor izme đu dve koncepcije prava i nacije“, (internet)
dostupno
na:http://www.kczr.org/download/okrugli_stolovi/01_divjak.pdf
(pri-stupljeno:1.avgust2011).
Dryzek, J. (2000), „Discursive Democracy vs. Liberal Democracy“,
u:SawardM.(prir.),Democratic
Innovation,London:Routledge,str.78–93.
Forst,R.(2002),Contexts of
Justice,BerkeleyandLosAngeles:UniversityofCaliforniaPress.
Forst,R.(2008),„Toleration“,The Stanford Encyclopedia of
Philosophy, (internet) dostupno na:
http://plato.stanford.edu/entries/toleration/ (pristupljeno: 31.
jul 2011).
Habermas,J.(2002),„Građanstvoinacionalniidentitet:nekarazmišljanjaobudućnostiEvrope“,u:Divjak,S.
(prir.),Nacija, kultura i
gra-đanstvo,Beograd:SlužbenilistSRJ,str.35–47.
Habermas, J. (1995), „Multiculturalism and the Liberal
State“,Stanford Law Review47(5):849–853.
Habermas,J.(1994),„ThreeNormativeModelsofDemocracy“,Constela-tions1(1):1–10.
Habermas, Jirgen (2003), „Borbe za priznanje u demokratskoj
pravnojdržavi“,uGatman,E.(prir.),Multikulturalizam – ispitivanje
politi-ka
priznanja,NoviSad:Centarzamultikulturalnost,str.93–123.
Jang,M.Ajris(2005),Pravednost i politika
razlike,Zagreb:NakladaJa-senski i Turk.
Kukathas, C. (2003), The Liberal Archipelago: A Theory of
Diversity and Freedom,Oxford:OxfordUniversityPress.
Larmore, C. (1996), The Morals of Modernity, Cambridge:
CambridgeUniversityPress.
Marshall,T.,H.(1994),„Class,CitizenshipandSocialDevelopment“,u:Turner,S.B.
idr.(prir.),Citizenship: Critical Concepts. London:
Routledge,str.5–44
McBride,Cillian(2005),„DeliberativeDemocracyandthePoliticsofRe-cognition“,Political
Studies53(3):497–515.
Mijatović,B.idr.(2008),Pojmovnik liberalne
demokratije,Beograd:Slu-žbeniglasnikiCentarzaliberalno–demokratskestudije.
Miller,D.(2003),Blackwellova enciklopedija političke misli
A–LJ,Zagreb:Demetra–FilozofskabibliotekaDimitrijaSavića.
-
118
SA
nJA
Pe
TkO
VS
kA
ParekhB.(2000),The Future of Multi-Ethnic Britain: Report of the
Commi-ssion on the Future of Multi-Ethnic
Britain,London:ProfileBooks.
Pavićević,Đ.(2007),„Problemdoktrinarnepolitičkerepresijeuliberalnojteoriji“,Godišnjak
fakulteta političkih
nauka,Beograd:Fakultetpo-litičkihnauka,str.29–44
Podunavac, M. (2000), „Liberalizam i multikulturalizam“,
Filozofija i društvo,XVII:77–91.
Podunavac,Milan(2010),„Politikepriznanjaipolitičkograđanstvo“,Po-litička
misao47(2):37–54.
Podunavac,M.(2001),Princip građanstva i poredak
politike,Beograd:Či-gojaštampaiFakultetpolitičkihnauka.
Post,R.(2006),„DemocracyandEquality“,Annals of the American
Aca-demy of Political and Social Science603(1):24–36.
Raz,J.(1987),„Autonomy,Toleration,andtheHarmPrinciple“,u:Gavi-son,R.(prir.),Issues
in Contemporary Legal
Philosophy,Oxford:ClarendonPress,str.155–175.
Shapiro,I.(2003),The State of Democratic
Theory,PrincetonandOxford:PrincetonUniversityPress.
Svift,A.(2008),Politička filozofija,Beograd:CLIO
.Takaki,R.(1993),„Multiculturalism:BattlegroundorMeetingGround?“,
Annals of the American Academy of Political and Social Science
530(1):109–121.
Taylor,C.(1994),
Multiculturalismand„ThePoliticsofRecognition“,u:Gutman,Amy;Taylor,C.(prir.),Multiculturalism:
Examining the Politics of
Recognition,PrincetonNewJersey:PrincetonUniversi-tyPress,str.25–75.
TheObserverEditorial(2011),„Multiculturalism:MrCameron’scrudeca-ricature
solvesnoproblems“,
(internet)dostupnona:http://www.guardian.co.uk/commentisfr(pristupljeno:1.avgust2011).
Weale,A.(1985),„Toleration,IndividualDifferences,andRespectforPer-sons“,uJ.HortonandS.Mendus(prir.),Aspects
of Toleration,Lon-donandNewYork:Methuen,str.16–35.
Wolf,S.(1994),„CommenttoCharlesTaylor’s‘Thepoliticsofrecogniti-on“,u:A.Gutmann(prir.),Multiculturalism,NewJersey:PrincetonUniversityPress,str.75–85.
-
119
FILO
ZOFI
JA I
DR
UŠ
TVO
3/2
011
Sanja Petkovska
DEMOCRACYANDPOLITICSOFDIFFERENCE–THROUGHTHEPRISMOFCURRENTSITUATION
Summary
The problems of difference and identity are articulated in the
form of
adisputestartingwiththeestablishmentofliberaldemocraciesandbecomingmoreandmoreintense:adisputeaboutthewaythepoliticalcommunityisestablishedanddefendedinconnectiontotheissueofrelationbetweentheindividualbeingandthecollective.ThepaperanalyzesthelatestreflectionsofEuropeanpolicytotheprob-lemofdifferences
and the likelihoodof thesis about the
endofmulticulturalismheardafterthesecurityconferenceinMunichtoberelevant,bytheexplanationofthegenesisof
theproblemanda reviewofofferedsolutions.Additionally,paperexplains
thenotionofmodernstatebytheprinciplesofcitizenshipandnationinrelationtothequestionsofidentityanddifference,withspecialaccentonconceptsofneutralityandtoleranceasakeyspotsisthisdebate.Inconclusion,papersumsupthereasonswhythegapproblemcannoteasilybeovercomeandhowdiscursivedemocracycanpotentiallybeadifferentfuturefocusofthedispute.
Key
words:Politicsofdifference,pluralism,thecitizenshipprinciple,na-tionalism,toleranceanddiscursivedemocracy.