Debian GNU Linux instalacija

Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Intel

x86 arhitekturu

Bruce Perens

Sven Rudolph

Igor Grobman

James Treacy

Adam Di Carlo

verzija 2.1.11, 28. 8. 1999.

2Saetak

Ovaj dokument sadri instalacijske upute Debian GNU/Linux 2.1 sustava za Intel x86 (i386)

arhitekturu. Takoer upuuje na daljnje informacije i informacije o maksimalnom iskoritava-

nju vaeg novog Debian sustava. Postupci iz ovog dokumenta nisu namijenjeni korisnicima koji

nadograju postojee sustave; ako nadograujete, pogledajte Napomene izdanja za Debian 2.1

(http://www.debian.org/releases/2.1/i386/release-notes/ ).

Obavijest o autorskim pravima

Ovaj dokument se moe distribuirati i izmijenjivati pod uvjetima GNU Ope javne licence.

(C) 1996. Bruce Perens

(C) 1996., 1997. Sven Rudolph

(C) 1998. Igor Grobman, James Treacy

(C) 1998., 1999. Adam Di Carlo

Ovaj prirunik je slobodan softver; moete ga redistribuirati i/ili izmjenjivati pod uvjetima GNU

Ope javne licence kako ju je objavio Free Software Foundation; ili verzije 2, ili (po vaem izboru)

bilo koje kasnije verzije.

Ovaj prirunik se distribuira u nadi da e biti koristan, no bez ikakva jamstva ; ak i bez podrazu-

mijevanog jamstva trgovinske prikladnosti ili odgovaranja odreenoj svrsi. Za detalje pogledajte

GNU Opu javnu licencu.

Primjerak GNU Ope javne licence je dostupan kao /usr/doc/copyright/GPL u Debian GNU/Linux

distribuciji ili WWW-om na GNUovim stranicama (http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html ).

Takoer ga moete dobiti pisanjem na adresu: Free Software Foundation, Inc., 59 Temple Place

Suite 330, Boston, MA 02111-1307, SAD.

Zahtijevamo da primjereno navedete Debian i autore ovog dokumenta u svim materijalima izvedenim

iz ovog dokumenta. Ako izmijenite i poboljate ovaj dokument, zahtijevamo da obavijestite autore

ovog dokumenta preko .

iSadraj

1 Dobrodoli u Debian 1

1.1 Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

1.2 Organizacija ovog dokumenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

1.3 O autorskim pravima i programskim licencama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2 Zahtjevi sustava 5

2.1 Podrani hardver . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2.1.1 Podrane arhitekture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2.1.2 Podrka za CPU, matine ploe i grake kartice . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2.1.3 Viestruki procesori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

2.2 Instalacijski mediji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

2.2.1 Podrani sustavi pohrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

2.3 Potrebna memorija i diskovni prostor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

2.4 Periferije i ostali hardver . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

2.5 Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2.5.1 Izbjegavajte vlasniki ili zatvoreni hardver . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2.5.2 Windows-specini hardver . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2.5.3 Lani ili virtualni paritetni RAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

3 Prije nego ponete 11

3.1 Backupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

3.2 Informacije koje e vam biti potrebne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

SADRAJ ii

3.3 Namjetanje hardvera i operativnih sustava pred instalaciju . . . . . . . . . . . . . . 12

3.3.1 Ulazak u BIOS Set-Up izbornik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

3.3.2 Odabir ureaja za dizanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3.3.3 Extended i expanded memorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3.3.4 Zatita od virusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

3.3.5 Shadow RAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

3.3.6 Advanced Power Management . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

3.3.7 Prekida Turbo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

3.3.8 Over-clocking CPU-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3.3.9 Neispravni memorijski moduli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3.3.10 Cyrix CPU-i i greke na disketama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3.3.11 Sporedne opcije BIOS-a kojih se treba paziti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3.3.12 Opcije perifernog hardvera kojih se treba paziti . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

4 Particioniranje tvrdog diska 17

4.1 Pozadina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

4.2 Planiranje koritenja sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

4.2.1 Ogranienja PC diska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

4.3 Imena ureaja u Linuxu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

4.4 Preporuena particijska shema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

4.5 Primjeri particioniranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

4.6 Particioniranje prije instalacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

4.6.1 Particioniranje iz DOS-a ili Windowsa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

4.7 Nedestruktivno reparticioniranje kada kreete iz DOS-a, Win-32 ili OS/2 . . . . . . . 22

4.8 Particioniranje iz DOS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

5 Metode instaliranja Debiana 24

5.1 Izabiranje instalacijskog medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

5.1.1 Izabiranje medija poetnog dizanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

SADRAJ iii

5.1.2 Izabiranje medija instalacije Osnove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

5.2 Opis datoteka instalacijskog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

5.3 Instaliranje s tvrdog diska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

5.3.1 Instaliranje s DOS particije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

5.3.2 Instaliranje s Linux particije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

5.4 Instaliranje s CD-ROM-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

5.5 Instaliranje NFS-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

5.6 Instaliranje s disketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

5.6.1 Dizanje s disketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

5.7 Instaliranje na sustave s malo memorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

5.7.1 Instaliranje Osnovnog sustava s disketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

5.8 Pripremanje disketa iz snimki disketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

5.8.1 Zapisivanje snimki s Linux ili Unix sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

5.8.2 Zapisivanje snimki iz DOS-a, Windowsa ili OS/2 . . . . . . . . . . . . . . . . 32

5.8.3 Pouzdanost disketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

6 Dizanje instalacijskog sustava 33

6.1 Parametri dizanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

6.2 Dizanje s Rescue diskete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

6.3 Dizanje sustava s malo memorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

6.4 Dizanje s CD-ROM-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

6.5 Tumaenje kernelovih poruka pri pokretanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

6.6 Problemi u postupku dizanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

7 Koritenje dbootstrapa za poetnu konguraciju sustava 38

7.1 Uvod u dbootstrap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

7.2 Odaberite crno/bijeli prikaz ili prikaz u boji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

7.3 Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

7.4 Konguracija tipkovnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

SADRAJ iv

7.5 Posljednja prilika! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

7.6 Particioniranje tvrdog diska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

7.7 Inicijaliziranje i ukljuivanje swap particije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

7.8 Inicijaliziranje Linux particije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

7.9 Montiranje ve inicijalizirane particije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

7.10 Instalacija kernela operativnog sustava i modula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

7.11 Konguracija PCMCIA podrke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

7.12 Konguracija modula podrke ureajima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

7.13 Konguracija mree . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

7.14 Instalacija osnovnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

7.15 Konguracija osnovnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

7.16 Omoguavanje izravnog dizanja Linuxa s tvrdog diska . . . . . . . . . . . . . . . . 45

7.17 Priprema boot diskete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

7.18 Trenutak istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

7.19 Postavite rootovu lozinku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

7.20 Stvorite obinog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

7.21 Podrka za shadow lozinke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

7.22 Uklanjanje PCMCIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

7.23 Izaberite i instalirajte prole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

7.24 Logirajte se . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

7.25 Namjetanje PPP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

7.26 Instaliranje ostatka sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

8 Daljni koraci i kamo nakon toga 50

8.1 Ako ste novi u Unixu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

8.2 Kako se orijentirati na Debian . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

8.3 Literatura i informacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

8.4 Kompajliranje novog kernela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

8.5 Koritenje Linux 2.2 kernela s Debianom 2.1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

SADRAJ v

9 Tehnike informacije o boot-oppies 54

9.1 Izvorni kod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

9.2 Izgraivanje lokalizirane instalacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

9.3 Rescue disketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

9.4 Zamjenjivanje kernela na Rescue disketi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

9.5 Diskete osnovnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

10 Administrativno 56

10.1 O ovom dokumentu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

10.2 Pridonoenje ovom dokumentu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

10.3 Vei prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

10.4 Priznanje zatitnih znakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

11 Pogovor prijevodu 58

1Poglavlje 1

Dobrodoli u Debian

Vrlo nam je drago to se odluili isprobati Debian. Uvjereni smo kako ete uvidjeti da je Debian

jedinstven meu distribucijama operativnih sustava. Debian spaja kvalitetan slobodni softver iz

cijelog svijeta, integrirajui ga u koherentnu cjelinu. Zbroj je doista vie od svojih dijelova.

Debian GNU/Linux distribuciju ini vie programskih paketa. Svaki paket se sastoji od izvrnih

datoteka, skripti, dokumentacije i konguracijskih informacija. Svaki paket ima odravatelja (engl.

maintainer) koji je odgovoran za njega. Na taj nain Debian raste skalabilno. Svatko tko pristane

potovati Debianov drutveni ugovor (http://www.debian.org/social_contract ) moe postati

novi odravatelj. Svaki odravatelj moe u Debian uvesti nove programe ako oni zadovoljavaju

nae kriterije slobode, a paket slijedi nae standarde kvalitete.

Debianove smjernice slobodnog softvera (http://www.debian.org/social_contract\#guidelines )

je jasno i saeto izraava Debianove kriterije slobodnog softvera. To je vrlo utjecajan doku-

ment u pokretu slobodnog softvera i ini osnovu za Open Source Free Software Guidelines ( http:

//opensource.org/osd.html ).

Samo Debian ima opirnu specikaciju svojih standarda kvalitete, Debian Policy ( http://www.

debian.org/doc/debian-policy/ ). Taj dokument odreuje kvalitete i standarde kojima potinja-

vamo Debian pakete.

Kako bi zatitio va sustav od trojanskih konja i drugih tetnih programa, Debian provjerava jesu

li paketi doli od svojih pravih Debian odravatelja. Odravatelji se takoer jako trude podesiti

pakete na siguran nain. Ako se sa isporuenim paketima ipak pojave sigurnosni problemi, ispravci

su openito brzo dostupni. Jednostavnim redovitim osvjeavanjem svojih sustava skidat ete i

instalirati sigurnosne ispravke.

Za openitije informacije o Debianu pogledajte Debian FAQ (http://www.debian.org/doc/FAQ/ ).

Poglavlje 1. Dobrodoli u Debian 2

1.1 Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta

Ovaj dokument se stalno mijenja. Svakako provjerite stranice Debiana 2.1 ( http://www.debian.

org/releases/2.1/ ) za najnovije informacije o verziji 2.1. Nove verzije ovog instalacijskog priru-

nika takoer su dostupne na njegovim slubenim stranicama (http://www.debian.org/releases/

2.1/i386/install ).

1.2 Organizacija ovog dokumenta

Namjena ovog dokumenta je sluiti kao prirunik novim korisnicima Debiana. Pokuava to manje

pretpostavljati o itateljevoj razini strunosti. Ipak, pretpostavlja se openito znanje o radu vaeg

hardvera.

Struni korisnici u ovom dokumentu takoer mogu nai zanimljive referentne informacije, ukljuujui

minimalne veliine instalacije, detalje o hardveru kojeg podrava Debianov instalacijski sustav, i tako

dalje. Ohrabrujem strune korisnike da dijelove dokumenta preskau.

Openito, dokument je sloen linearno, vodei korisnika kroz instalacijski postupak. Evo tih koraka

i poglavlja ovog dokumenta koji ih opisuju.

1. Saznajte odgovara li va hardver zahtjevima koritenja instalacijskog sustava, u `Zahtjevi

sustava' on page 5.

2. Napravite backup svog sustava i obavite svo planiranje i podeavanje hardvera prije instaliranja

Debiana, u `Prije nego ponete' on page 11.

3. Particionirajte svoj tvrdi disk prema opisu iz `Particioniranje tvrdog diska' on page 17. Par-

ticioniranje je vrlo vano jer ete s njime morati ivjeti neko vrijeme.

4. `Metode instaliranja Debiana' on page 24 predstavlja razne naine instaliranja Debiana. Oda-

berite i odgovarajue pripremite svoj instalacijski medij.

5. Zatim ete dignuti instalacijski sustav. Informacije o tom koraku pokriva `Dizanje instalacij-

skog sustava' on page 33; ta glava takoer sadri postupke za rjeavanje problema ako ih pri

dizanju budete imali.

6. Obavite poetnu konguracij sustava, o emu govori `Koritenje dbootstrapa za poetnu

konguraciju sustava' on page 38, poglavlja `Uvod u dbootstrap ' on page 38 do `Konguracija

mree ' on page 38.

7. Instalirajte osnovni sustav, prema `Instalacija osnovnog sustava ' on page 38.

8. Dignite novoinstalirani osnovni sustav i proite kroz neke poslove koji slijede instalaciju os-

nove, prema `Trenutak istine' on page 38.


9. Instalirajte ostatak sustava pomou dselecta, u `Instaliranje ostatka sustava' on page 38.

Kada jednom instalirate svoj sustav, moete proitati `Daljni koraci i kamo nakon toga' on page 50.

Ta glava objanjava gdje nai vie informacija o Unixu, Debianu, te kako zamijeniti svoj kernel. U

sluaju da elite izgraditi vlastiti instalacijski sustav iz izvornog koda, pogledajte `Tehnike infor-

macije o boot-oppies' on page 54.

Konano, informacije o ovom dokumentu, te kako mu pridonijeti, sadri `Administrativno' on

page 56.

1.3 O autorskim pravima i programskim licencama

Sigurno ste proitali licence koje dolaze s veinom komercijalnog softvera kau da moete koris-

titi samo jedan primjerak programa na jednom raunalu. Debian GNU/Linux sustav nije takav.

Ohrabrujemo vas da instalirate na svako raunalo u vaoj koli ili radnom mjestu. Posudite ga prija-

teljima i pomozite im u instalaciji na njihova raunala. ak moete nainiti tisue kopija i prodavati

ih uz nekoliko ogranienja. Razlog tomu je to je Debian zasnovan na slobodnom softveru.

Slobodni softver ne znai da nema autorskih prava i ne znai da se CD koji kupujete s takvim sof-

tverom distribuira besplatno. Slobodni softver, meu ostalim, znai da licence pojedinih programa

ne zahtijevaju od vas plaanje povlastice distribuiranja ili koritenja programa. Takoer znai da

bilo tko moe proirivati, prilagoavati i mijenjati softver, te takoer distribuirati rezultat svoga

rada.

1

Mnogi programi u sustavu su licencirani pod GNU Opom javnom licencom , odnosno GPL-om

(engl. General Public License). GPL zahtijeva da izvorni kod programa uinite dostupnim kad god

distribuirate primjerak programa; to osigurava pravo vas, korisnika, na mijenjanje softvera. Prema

tome, ukljuili smo izvorni kod za sve te programe u Debian sustavu.

2

Programi iz Debiana koriste

i nekoliko drugih oblika autorskih prava i programskih licenci. Moete pogledati autorska prava

i licence svakog programa gledanjem u datoteku /usr/doc/\textit{package--name}/copyright

nakon to instalirate sustav.

Za vie informacija o licencama te kako Debian odluuje to je dovoljno slobodno za ulazak u glavnu

distribuciju pogledajte Debianove smjernice slobodnog softvera ( http://www.debian.org/social_

contract\#guidelines ).

Najvanija zakonska obavijest je da ovaj softver dolazi bez jamstava. Programeri koji su napisali

ovaj softver uinili su to za dobrobit zajednice. Ne daje se nikakvo jamstvo o prikladnosti softvera za

1

Primjetite da distribuiramo i mnoge pakete koji ne zadovoljavaju nae kriterije slobode. Oni se distribuiraju

u contrib podruju i nonfree podruju; pogledajte Debian FAQ ( http://www.debian.org/doc/FAQ/), pod The

Debian FTP archives.

2

Za informacije o nalaenju i otpakiravanju Debian izvornih paketa pogledajte Debian FAQ ( http://www.debian.

org/doc/FAQ/).


bilo koju danu svrhu. Meutim, budui da je softver slobodan, ovlateni ste prema potrebi mijenjati

softver tako da pristaje vaim potrebama i uivati u prednostima drugih koji su proirili softver

na taj nain.

5Poglavlje 2

Zahtjevi sustava

Ovo poglavlje sadri informacije o hardveru koji vam je potreban da bi poeli koristiti Debian.

Takoer ete nai veze na daljnje informacije o hardveru podranom od GNU-a i Linuxa.

2.1 Podrani hardver

Debian ne namee nikakve hardverske zahtjeve iznad zahtjeva Linux kernela i GNU skupova alata.

Prema tome, bilo koja arhitektura ili platforma na koju su preneseni Linux kernel, libc, gcc, itd. i

za koju postoji Debian port, moe raditi pod Debianom.

Ovo poglavlje se ne trudi opisati sve raliite hardverske konguracije podrane za Intel x86, nego

sadri openite informacije i upuuje na mjesta s dodatnim informacijama.

2.1.1 Podrane arhitekture

Debian 2.1 podrava etiri arhitekture: Intel x86-bazirane arhitekture; Motorola 680x0 strojeve kao

to je Atari, Amiga i Macintosh; DEC Alpha strojeve; te Sun SPARC strojeve. Skraeno ih se

naziva i386, m68k, alpha odnosno sparc.

Ovaj dokument pokriva instalaciju za i386 arhitekturu. Za druge arhitekture postoje zasebne verzije

ovog dokumenta.

2.1.2 Podrka za CPU, matine ploe i grake kartice

Potpune informacije o podranim periferijama se mogu nai u Linux hardverska kompatibilnost

KAKO (http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Hardware-HOWTO.html ). Ovo poglavlje samo ocrtava

osnove.

Poglavlje 2. Zahtjevi sustava 6

Podrani su skoro svi x86-bazirani procesori; to ukljuuje i AMD i Cyrix procesore. Meutim, Linux

nee raditi na 286 i niim procesorima.

Sabirnica sustava je dio matine ploe koji CPU-u omoguava komuniciranje s periferijama kao to

su ureaji za pohranu. Vae raunalo mora koristiti ISA, EISA, PCI, Microchannel Architecture

(MCA, koritena u IBM-ovoj PS/2 seriji), ili VESA Local Bus (VLB, ponekad zvan kao VL bus).

Podrani su i laptopi. Laptopi su esto specijalizirani ili sadre vlasniki hardver. Radi li va laptop

dobro pod GNU/Linuxom moete saznati na Linux Laptop pages (http://www.cs.utexas.edu/

users/kharker/linux-laptop/ ).

Trebali biste koristiti VGA-kompatibilno grako suelje kao konzolni terminal. Skoro svaka suvre-

mena graka kartica je VGA kompatibilna. Drevni standardi, kao to je CGA, MDA ili HGA, bi

takoer trebali raditi, uz pretpostavku da vam X11 podrka nije potrebna. Primjetite da se X11 ne

koristi tokom instalacijskog postupka opisanog u ovom dokumentu.

Debianovu podrku grakim sueljima odreuje podrka u XFree86 X11 sustavu. Noviji AGP gra-

ki slotovi su zapravo izmjena PCI specikacije i veina AGP grakih kartica radi pod XFree86.

Detalje o podranim grakim sabirnicama, karticama, monitorima i pokazivakim ureajima mo-

ete nai na http://www.xfree86.org/ . Debian 2.1 se isporuuje s X11 revizijom 3.3.2.3a.

2.1.3 Viestruki procesori

Za ovu arhitekturu postoji podrka za viestruke procesore tzv. simetrino multi-procesiranje

ili SMP. Meutim, standardni kernel Debiana 2.1 ne podrava SMP. To ne bi trebalo sprijeiti insta-

laciju jer bi se standardni, ne-SMP kernel trebao dignuti na SMP sustavima; kernel e jednostavno

koristiti prvi CPU.

Kako biste iskoristili viestruke procesore, morat ete zamijeniti standardni Debian kernel. Raspravu

o tome moete nai u `Kompajliranje novog kernela' on page 50. Za sada (verzija kernela 2.0.36)

se SMP ukljuuje editiranjem vrhovnog Makelea kernela i otkomentiranjem reda koji kae SMP =

1. Ako kompajlirate softver na vieprocesorskom sustavu, pogledajte opciju j u dokumentaciji

make(1).

2.2 Instalacijski mediji

Debian se moe instalirati pomou etiri razliita medija: disketa, CD-ROM-ova, lokalnih particija

na disku ili mree. Razni dijelovi iste instalacije Debiana mogu mijeati i sparivati te mogunosti;

kroz to emo proi u `Metode instaliranja Debiana' on page 24.

Instalacija s disketa je est izbor, iako openito najnepoeljniji. U mnogim sluajevima, prvo dizanje

ete morati obaviti s disketa, koristei Rescue disketu. Openito, sve to vam treba je 3.5 inni

disketni pogon visoke gustoe (1440 kilobajta).


Postoje i 5.25 inne instalacijske diskete (1200 k).

Za neke arhitekture je takoer podrana instalacija s CD-ROM-a. Na strojevima koji podravaju

bootable CD-ROM-ove diskete vam uope nee biti potrebne. ak i ako va sustav ne podrava

dizanje s CD-ROM-a, moete ga koristiti zajedno s drugim tehnikama za instaliranje sustava, nakon

to se dignete drugim sredstvima; pogledajte `Instaliranje s CD-ROM-a' on page 24.

Podrani su i SCSI i IDE/ATAPI CD-ROM-ovi. Uz to, instalacijske diskete podravaju sva nes-

tandardna CD suelja koja podrava Linux (kao to su Mitsumi i Matsushita pogoni). Meutim,

ti modeli bi mogli zahtijevati posebne parametre dizanja ili drugo prilagoavanje kako bi proradili,

a dizanje s tih nestandardnih suelja nije vjerojatno. Linux CDROM HOWTO ( http://www.

linuxdoc.org/HOWTO/CDROM-HOWTO.html ) sadri podrobne informacije o koritenju CD-ROM-ova

s Linuxom.

Jo jedna mogunost je instalacija s lokalnog diska. Ako imate slobodnog prostora na particijama

osim onih na koje instalirate, to je svakako dobar izbor. Neke platforme ak imaju lokalne instalere,

primjerice za dizanje iz AmigaOS-a, TOS-a ili MacOS-a.

Posljednja mogunost je mrena instalacija. Svoj sustav moete instalirati NFS-om. Nakon to

se instalira osnovni sustav, ostatak svog sustava moete instalirati preko bilo kakve mrene veze

(ukljuujui PPP), FTP-om, HTTP-om ili NFS-om.

Potpuniji opisi tih metoda te korisni savjeti u izboru za vas najbolje metode se mogu nai u `Metode

instaliranja Debiana' on page 24. No nastavite itati kako biste provjerili je li ureaj s kojeg se

namjeravate dignuti podran od Debianovog instalacijskog sustava.

2.2.1 Podrani sustavi pohrane

Debianove instalacijske diskete sadre kernel izgraen da bi radio na to je vie mogue sustava.

Naalost, to ga ini veim, uz mnogo drivera koji nikad nee biti koriteni (proitajte `Kompajliranje

novog kernela' on page 50 kako bi nauili kako izgraditi vlastiti). Meutim, podrka za najiri

mogui raspon ureaja je poeljna kako bi osigurali mogunost instaliranja Debiana na najirem

skupu hardvera.

Openito, Debianov instalacijski sustav sadri podrku za diskete, IDE diskove, IDE disketne po-

gone, IDE ureaje na paralelnom portu, SCSI kontrolere i diskove. Meu podranim datotenim

sustavima su MINIX, FAT, Win-32 FAT proirenja (VFAT) (primijetite da instalacijski sustav ne

podrava NTFS; moete ga dodati kasnije, kako je opisano u `Kompajliranje novog kernela' on

page 50).

Mjesto da opisujemo hardver koji je podran, puno je lake opisati hardver kojeg podrava Linux,

a Debianov instalacijski sustav ne.

Diskovna suelja koja oponaaju AT suelje tvrdih diskova esto nazivana MFM, RLL, IDE ili

ATA su podrana. Vrlo stari 8-bitni kontroleri tvrdih diskova koriteni u IBM XT raunalu su

podrani samo kao modul. Podrani su SCSI diskovni kontroleri mnogih razliitih proizvoaa.


Za vie detalja pogledajte Linux hardverska kompatibilnost KAKO ( http://www.linuxdoc.org/

HOWTO/Hardware-HOWTO.html ).

Nisu podrani IDE SCSI diskovi i neki SCSI kontroleri, ukljuujui

SCSI host adapteri koji potuju EATA-DMA protokol, kao to je SmartCache III/IV, obiteljikontrolera SmartRAID te DPT PM2011B i PM2012B kontroleri.

Obitelj SCSI kontrolera 53c7 NCR (no 53c8 i 5380 kontroleri su podrani).

2.3 Potrebna memorija i diskovni prostor

Morate imati barem 4MB memorije i 35MB tvrdog diska. Ako elite instalirati razumnu koliinu

softvera, ukljuujui X Window System, te neke programe i librarye za razvoj, trebat e vam

barem 300 MB. Za vie-manje potpunu instalaciju trebat e vam oko 800 MB. Za instaliranje svega

dostupnog u Debianu vjerojatno e vam trebati oko 2 GB. Zapravo, instaliranje svega ak nema

smisla jer neki paketi ne mogu biti instalirani zajedno.

2.4 Periferije i ostali hardver

Linux podrava irok raspon hardverskih ureaja kao to su mievi, tiskai, skeneri, modemi, mrene

kartice, PCMCIA ureaji, itd. No nijedan od tih ureaja nije potreban za instaliranje sustava. Ovo

poglavlje sadri informacije o periferijama koje instalacijski sustav iznimno ne podrava, ak i ako

su moda podrane od Linuxa.

Opet, pogledajte Linux hardverska kompatibilnost KAKO (http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Hardware-HOWTO.

html) kako biste saznali je li va hardver podran u Linuxu.

Neke mrene kartice (NIC-ovi) nisu podrane od Debianovog instalacijskog sustava (iako ih pri-

lagoeni Linux kernel moe koristiti), primjerice AX.25 kartice i protokoli; 3Com EtherLink Plus

(3c505) i EtherLink16 (3c507); NI5210 kartice; generike NE2100 kartice; NI6510 i NI16510 Et-

herBlaster kartice; SEEQ 8005 kartice; Schneider & Koch G16 kartice; Ansel Communications

EISA 3200; te Zenith Z-Note ugraena mrena kartica. Microchannel (MCA) mrene kartice

nisu podrane u standardnom instalacijskom sustavu, ali pogledajte Linux on MCA disk images

(ftp://ns.gold-link.com/pub/LinuxMCA/ ) za neslubene snimke, te Linux MCA discusssion arc-

hives (http://www.dgmicro.com/linux_frm.htm ). FDDI mree takoer nisu podrane na instala-

cijskim disketama: ni kartice ni protokoli.

to se tie ISDN-a, D-kanal protokol za njemaki 1TR6 nije podran; instalacijske diskete takoer

ne podravaju Spellcaster BRI ISDN ploe.

Podrka za zvune ureaje takoer nije ukljuena.


2.5 Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux

Sada postoji nekoliko distributera koji isporuuju sustave s predinstaliranim Debianom ili drugim

distribucijama GNU/Linuxa. Moda ete za povlasticu morati platiti vie, ali to ipak prua osjeaj

sigurnosti, budui da moete biti uvjereni kako je hardver dobro podran od GNU/Linuxa. Ako ste

prisiljeni kupiti stroj s predinstaliranim Windowsima, paljivo proitajte programsku licencu koja

je dola s Windowsima; moda ete moi odbaciti licencu i dobiti povrat novca od svog distributera.

Za podrobnije detalje pogledajte http://www.linuxmall.com/refund/ .

Bez obzira kupujete li sustav s ugraenim Linuxom, ili ak rabljeni sustav, vano je da provjerite

podrava li Linux kernel va hardver. Provjerite je li hardver naveden u gornjim dokumentima.

Objasnite svom prodavau (ako ga imate) kako kupujete za Linux sustav. Podravajte Linuxu

naklonjene proizvoae hardvera.

2.5.1 Izbjegavajte vlasniki ili zatvoreni hardver

Neki nam proizvoai hardvera jednostavno ne ele rei kako pisati drivere za njihov hardver.

Drugi nam nee dopustiti pristup dokumentaciji bez ugovora o tajnosti koji bi nas sprijeio u

objavljivanju izvornog koda Linuxa. Jedan primjer je DSP zvuni sustav IBM laptopa koriten u

novijim ThinkPad sustavima neki od njih zvuni sustav spajaju s modemom. Drugi primjer je

vlasniki hardver u starijoj Macintosh seriji.

Poto nam nije pruen pristup dokumentaciji tih ureaja, oni pod Linuxom jednostavno nee raditi.

Moete pomoi moljenjem proizvoaa takvog hardvera da objave dokumentaciju. Ako dovoljno

ljudi pita, shvatit e kako je zajednica slobodnog softvera vano trite.

2.5.2 Windows-specini hardver

Zabrinjavajui trend je irenje Windows-specinih modema i tiskaa. U nekim sluajevima, oni su

posebno oblikovani za rad u Microsoft Windows operativnom sustau i nose oznaku WinModem ili

Made especially for Windows-based computers. To se obino radi uklanjanjem ugraenih procesora

iz hardvera i prebacivanjem njihovog posla na Windows driver koji radi na glavnom CPU-u vaeg

raunala. Ta strategija hardver ini jeftinijim, ali korisnik esto ne osjeti utede, a takav hardver

ak moe biti skuplji od odgovarajuih ureaja koji su zadrali svoju ugraenu inteligenciju.

Windows-specini hardver biste trebali izbjegavati iz dva razloga. Prvi je to proizvoai openito

ne otvaraju izvore potrebne za pisanje Linux drivera. Openito, hardversko i softversko suelje ure-

aju je vlasniko, a dokumentacija nije dostupna bez ugovora o tajnosti, ako je uope dostupna. To

onemoguava njeno koritenje u slobodnom softveru jer pisci slobodnog softvera objavljuju izvorni

kod svojih programa. Drugi razlog je to, nakon su takvim ureajima uklonjeni njihovi ugraeni

procesori, operativni sustav mora obavljati posao ugraenih procesora, esto u stvarnom vremenu,

pa CPU nije dostupan vaim programima dok pokree te ureaje. Poto tipini korisnik Windowsa


ne koristi viezadanost koliko korisnik Linuxa, proizvoai se nadaju da korisnik Windowsa jed-

nostavno nee primijetiti teret koji takav hardver predstavlja CPU-u. Meutim, svaki viezadani

operativni sustav, ak i Windows 95 ili NT, pati od degradiranih performansi kada proizvoai

periferija tede na ugraenoj procesorskoj moi svog hardvera.

Toj situaciji moete pomoi poticanjem tih proizvoaa na objavljivanje dokumentacije i drugih

resursa koji nam trebaju za programiranje njihovog hardvera, no najbolja strategija je jednostavno

izbjegavati takav hardver dok nije na popisu radeih u Linux hardverska kompatibilnost KAKO

(http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Hardware-HOWTO.html ).

2.5.3 Lani ili virtualni paritetni RAM

Ako u raunalnoj trgovini zatraite paritetni RAM, vjerojatno ete umjesto istinski paritetnih do-

biti virtualno paritetne memorijske module. Virtualno paritetni SIMM-ovi se esto (ali ne uvijek)

mogu uoiti po tome to imaju samo jedan ip vie od odgovarajueg neparitetnog SIMM-a, a taj

dodatni ip je manji od svih ostalih. Virtualno paritetni SIMM-ovi rade potpuno jednako nepa-

ritetnoj memoriji. Ne mogu vam rei kada imate jednobitnu RAM greku kao to mogu istinski

paritetni SIMM-ovi na matinoj ploi koja podrava paritet. Nikad nemojte platiti vie za virtu-

alno paritetni SIMM od neparitetnoga. Oekujte malo viu cijenu istinski paritetnih SIMM-ova jer

zapravo kupujete jedan dodatni bit memorije na svakih 8 bitova.

Ako elite potpune informacije o Intel x86 RAM pitanjima, te koji je RAM najbolje kupiti, pogle-

dajte PC Hardware FAQ (ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet-by-hierarchy/comp/sys/ibm/pc/

hardware/systems/ ).

11

Poglavlje 3

Prije nego ponete

3.1 Backupi

Prije nego ponete, svakako napravite backup svake datoteke na svom sustavu. Instalacijski postu-

pak moe izbrisati sve podatke na tvrdom disku! Programi koji se koriste u instalaciji su prilino

pouzdani, a veina se koristi godinama; bez obzira na to, krivi potez vas moe skupo stajati. ak i uz

backup, budite oprezni i razmiljajte o svojim odgovorima i postupcima. Dvije minute razmiljanja

moe utediti sate nepotrebnog posla.

Ako instalirate na sustav sa vie operativnih sustava, imajte pri ruci distribucijske medije svih

ostalih prisutnih operativnih sustava. Pogotovo ako reparticionirate svoj disk, moda ete morati

ponovo instalirati boot loader svog operativnog sustav, ili, u nekim sluajevima (tj. Macintosh),

cijeli operativni sustav.

3.2 Informacije koje e vam biti potrebne

Osim ovog dokumenta trebat e vam

the cfdisk (cfdisk.txt) man stranica,

the fdisk (fdisk.txt) man stranica,

the Uvod u dselect (dselect-beginner.hr.html ), te

Linux hardverska kompatibilnost KAKO (http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Hardware-HOWTO.html ).

Ako je vae raunalo stalno spojeno na mreu (npr. Ethernetom ili slinom vezom ne PPP-om),

pitajte svog mrenog administratora za ove informacije:

Ime vaeg raunala (ovo ete moda moi odrediti sami).

Poglavlje 3. Prije nego ponete 12

Ime vae domene. IP adresu vaeg raunala. IP adresu vae mree. Netmask koriten na vaoj mrei. Broadcast adresu koritenu na vaoj mrei. IP adresu podrazumijevanog gateway sustava prema kojem biste trebali usmjeravati pakete,ako vaa mrea ima gateway.

Sustav na vaoj mrei kojeg trebate koristiti kao DNS (Domain Name Service usluga imenadomena) posluitelj.

Jeste li spojeni na mreu pomou Etherneta. Je li vae Ethernet suelje PCMCIA kartica; ako je tako, vrstu PCMCIA kontrolera kojegimate.

Ako jedina mrena veza vaeg raunala ide serijskom vezom, preko PPP-a ili sline veze, osnovni

sustav vjerojatno neete instalirati preko mree. Ne morate se brinuti o namjetanju svoje mree dok

vam sustav ne bude ve instaliran. Pogledajte `Namjetanje PPP-a' on page 38 dolje za informacije

o postavljanju PPP-a na Debianu.

3.3 Namjetanje hardvera i operativnih sustava pred instalaciju

Ponekad je potrebno malo prilagoditi sustav prije instalacije. x86 platforma je najzamornija u tome;

predinstalacijsko namjetanje hardvera na drugim arhitekturama je znatno jednostavnije.

Ovo poglavlje e vas provesti kroz namjetanje hardvera pred instalaciju, koje ete moda morati

obaviti prije instaliranja Debiana. Openito, to ukljuuje provjeravanje i mogue mijenjanje postavki

rmwarea vaeg sustava. Firmware je kljuni softver kojeg koristi va hardver; njegovo izvravanje

tokom procesa dizanja (nakon paljenja raunala) je najkritinije.

3.3.1 Ulazak u BIOS Set-Up izbornik

BIOS daje osnovne funkcije potrebne za dizanje vaeg stroja i omoguavanje pristupa vaem har-

dveru iz operativnog sustava. Va sustav vjerojatno ima BIOS set-up izbornik koji se koristi za

podeavanje BIOS-a. Prije instaliranja morate osigurati tono namjeten BIOS; proputanje toga

moe voditi prekidanjima ruenjem ili nemogunou instaliranja Debiana.


Ostatak ovog poglavlja je preuzet iz odgovora na pitanje How do I enter the CMOS conguration

menu? u PC Hardware FAQ (ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet-by-hierarchy/comp/sys/ibm/

pc/hardware/systems/ ). Nain pristupanja BIOS (ili CMOS) konguracijskom izborniku ovisi o

tome tko je napisao va BIOS softver:

[Od: [email protected] (Shaun Burnet)]

AMI BIOS Tipka Del tokom POST-a (autotestiranja pri ukljuenju).

Award BIOS Ctrl-Alt-Esc ili tipka Del tokom POST-a.

DTK BIOS Tipka Esc tokom POST-a.

IBM PS/2 BIOS Ctrl-Alt-Ins nakon Ctrl-Alt-Del.

Phoenix BIOS Ctrl-Alt-Esc ili Ctrl-Alt-S.

[Od: [email protected] (Mike Heath)] Neki 286 strojevi u BIOS-u nemaju izbornik za konguraciju

CMOS-a. Treba im softverski CMOS setup program. Ako nemate instalacijsku i/ili dijagnostiku

disketu za svoj stroj, moete pokuati sa shareware/freeware programom. Probajte pogledati ftp:

//oak.oakland.edu/pub/simtelnet/msdos/ .

3.3.2 Odabir ureaja za dizanje

Mnogi BIOS set-up izbornici omoguavaju izbor ureaja koje e se koristiti za dizanje sustava.

Postavite to tako da se operativni sustav trai na A: (prvom disketnom pogonu), zatim, opcionalno,

na prvom CD-ROM ureaju (moda navedenom kao D: ili E:), a zatim na C: (prvom tvrdom disku).

Takav raspored vam omoguava dizanje s diskete ili CD-ROM-a, to su dva najee koritena

ureaja za instaliranje Debiana.

Ako se va sustav ne moe dignuti izravno s CD-ROM-a, ili ga jednostavno ne uspijevate na to

natjerati, ne oajavajte; moete jednostavno pokrenuti E:\(\backslash\)install\(\backslash\

)boot.bat pod DOS-om (zamijenite E: sa onim to DOS pridruuje vaem CD-ROM pogonu) kako

biste pokrenuli instalacijski postupak. Za detalje pogledajte `Instaliranje s CD-ROM-a' on page 24

dolje.

Takoer, ako ete instalirati s FAT (DOS) particije, diskete vam uope nee trebati. Za vie infor-

macija o instalaciji tom metodom pogledajte `Instaliranje s DOS particije' on page 24 dolje.

3.3.3 Extended i expanded memorija

Ako va sustav nudi i extended i expanded memoriju, namjestite ga tako da je to je mogue vie

extended i to je mogue manje expanded memorije. Linuxu treba extended memorija, a expanded

memoriju ne moe koristiti.


3.3.4 Zatita od virusa

Iskljuite sve opcije svog BIOS-a za upozoravanje na viruse. Ako imate karticu za zatitu od virusa ili

drugi poseban hardver, svakako ga iskljuite ili ziki odstranite dok radite u GNU/Linuxu. Takve

stvari nisu kompatibilne s GNU/Linuxom; tovie, zahvaljujui dozvolama datotenih sustava i

zatienoj memoriji Linux kernela, virusi su skoro nepoznati.

1

3.3.5 Shadow RAM

Vaa matina ploa moda nudi shadow RAM ili caching BIOS-a. Moda ete vidjeti opcije za

Video BIOS Shadow, C800-CBFF Shadow, itd. Iskljuite sav shadow RAM. Shadow RAM slui

za ubrzavanje pristupa ROM-ovima na vaoj matinoj ploi i nekim kontrolerskim karticama. Linux

izbjegava koritenje tih ROM-ova nakon dizanja jer ima vlastiti, bri 32-bitni softver umjesto 16-

bitnih programa iz ROM-ova. Iskljuivanje shadow RAM-a moe osloboditi neto memorije koju

programim mogu koristiti kao obinu. Ostavljanje shadow RAM-a ukljuenim moe ometati Linuxov

pristup hardverskim ureajima.

3.3.6 Advanced Power Management

Ako vaa matina ploa nudi APM (Advanced Power Management napredno upravljanje stru-

jom), podesite ju tako da upravljanje strujom kontrolira APM. Iskljuite doze, standby, suspend,

nap i sleep modove te mjerenje vremena za gaenje tvrdog diska. Linux moe preuzeti kontrolu

nad tim modovima i initi to bolje od BIOS-a. Meutim, verzija kernela operativnog sustava na

instalacijskim disketama ne koristi APM jer smo uli izvjetaje o jednom laptop sustavu koji se ruio

pri konguriranju Linux APM podrke. Jednom kada instalirate Linux, moete izgraditi podeenu

verziju Linux kernela; `Kompajliranje novog kernela' on page 50 objanjava kako.

3.3.7 Prekida Turbo

Mnogi sustavi imaju turbo prekida koji mijenja brzinu CPU-a. Odaberite bre stanje. Ako vam

BIOS omoguava gaenje softverske kontrole nad turbo prekidaem (ili softverske kontrole brzine

CPU-a), uinite to i ostavite sustav u brem stanju. uli smo izvjetaj kako je na stanovitom sustavu

Linux tijekom auto-probinga (traenja hardverskih ureaja) sluajno dirao softversku kontrolu turbo

prekidaa.

1

Nakon instalacije moete ukljuiti zatitu Boot sektora ako elite. Nakon to se boot manager namjesti, nema

potrebe za petljanjem s MBR-om (Master Boot Record glavni zapis dizanja). To ne prua nikakvu dodatnu sigurnost

u Linuxu, no ako radite i u Windowsima, moe sprijeiti katastrofu.


3.3.8 Over-clocking CPU-a

Mnogi ljudi su pokuali namjestiti svoj 90 MHz CPU na 100 MHz, itd. Ponekad radi, ali je osjet-

ljivo na temperaturu i druge imbenike, a ak moe otetiti va sustav. Jedan od autora ovog

dokumenta je godinu dana drao svoj sustav over-clockanim, a zatim je program gcc poeo podba-

civati uz neoekivani signal pri kompajliranju kernela operativnog sustava. Vraanje brzine CPU-a

na deklariranu vrijednost je rijeilo problem.

3.3.9 Neispravni memorijski moduli

Kompajler gcc je esto prva stvar koja umre od loih memorijskih modula (ili drugih hardverskih

problema koji nepredvidivo mijenjaju podatke) jer izgrauje goleme strukture podataka koje obra-

uje vie puta. Greka u tim strukturama podataka e uzrokovati izvravanje neispravne naredbe

ili pristup nepostojeoj adresu. Simptom toga e biti umiranje gcca od neoekivanog signala.

Najbolje od najboljih matinih ploa podravaju paritetni RAM i ak e vam rei ako va sustav ima

jednobitnu greku u RAM-u. Naalost, nemaju naina za ispravljanje greke, pa se openito rue

im vam kau kako imate neispravan RAM. Ipak, bolje je da vam se kae kako imate lou memoriju

nego da vam ona tiho uzrokuje greke u podacima. Dakle, najbolji sustavi imaju matine ploe koje

podravaju paritet i istinski paritetne memorijske module; pogledajte `Lani ili virtualni paritetni

RAM' on page 5.

Ako imate istinski paritetan RAM i vaa matina ploa ga raspoznaje, nemojte zaboraviti ukljuiti

sve BIOS opcije koje uzrokuju prekid matine ploe na greke u paritetu memorije.

3.3.10 Cyrix CPU-i i greke na disketama

Mnogi korisnici Cyrix CPU-a su morali iskljuiti cache na svojim sustavima tokom instalacije jer su

se inae na disketi pojavljivale greke. Ako to morate uiniti, nemojte zaboraviti ponovo ukljuiti

cache nakon to zavrite instalaciju jer sustav bez cachea radi puno sporije.

Ne mislimo da je to nuno krivica Cyrix CPU-a. Moda je to neto to Linux moe zaobii. Nastavit

emo raditi na problemu. Za tehniki radoznale, sumnjamo u problem neispravnosti cachea nakon

prebacivanja iz 16-bitnog u 32-bitni kod.

3.3.11 Sporedne opcije BIOS-a kojih se treba paziti

Ako va BIOS nudi neto poput 15-16 MB Memory Hole, iskljuite to. Linux tamo oekuje

memoriju ako imate toliko RAM-a.

uli smo izvjetaj o Intel Endeavor matinoj ploi na kojoj postoji opcija zvana LFB ili Linear

Frame Buer. Imala je dva stanja: Disabled i 1 Megabyte. Stavite ju na 1 Megabyte. Kada


je iskljuena, instalacijska disketa se ne bi tono proitala i sustav bi se kad-tad sruio. U vrijeme

pisanja jednostavno ne razumijemo to se dogaa s tim ureajem jednostavno je radilo s tom

opcijom, a bez nje ne.

3.3.12 Opcije perifernog hardvera kojih se treba paziti

Uz opcije vaeg BIOS-a, moda ete morati promijeniti neke opcije na samim karticama. Neke

kartice imaju setup izbornike, a druge se oslanjaju na jumpere. Ovaj dokument se ne moe nadati

pruanju potpunih informacija o svakom hardverskom ureaju; nada se da e dati korisne savjete.

Ako bilo koja kartica nudi mapiranu memoriju (mapped memory), memoriju bi trebala mapirati

negdje izmeu 0xA0000 i 0xFFFFF (od 640. kB do ispod 1 megabajta) ili na adresu barem 1

megabajt veu od ukupne koliine RAM-a na vaem sustavu.

17

Poglavlje 4

Particioniranje tvrdog diska

4.1 Pozadina

Particioniranje diska se jednostavno odnosi na in razbijanja diska na dijelove. Svaki dio postaje

neovisan o ostalima. Grubo reeno, to odgovara graenju zidova u kui; ako jednoj sobi dodate

namjetaj, to ne utjee na nijednu drugu sobu.

Ako na svom sustavu ve imate operacijski sustav (Windows 95, Windows NT, OS/2, MacOS,

Solaris, FreeBSD) i elite na isti disk staviti Linux, vjerojatno ete morati reparticionirati disk.

Openito, mijenjanje particije na kojoj ve postoji datoteni sustav e unititi sve tamo smjetene

informacije. Dakle, uvijek biste trebali nainiti backupe prije bilo kakvog reparticioniranja. Koristei

analogiju kue, vjerojatno biste eljeli maknuti sav namjetaj s puta prije premjetanja zida, ili

riskirate njegovo unitenje.

Na sreu, za neke korisnike postoji alternativa; pogledajte `Nedestruktivno reparticioniranje kada

kreete iz DOS-a, Win-32 ili OS/2' on the current page.

Na golom minimumu, GNU/Linux za sebe zahtijeva jednu particiju. Moete imati jednu particiju

sa cijelim operativnim sustavom, aplikacijama i svojim osobnim datotekama. Veina ljudi misli

da je swap particija takoer nuna, iako to strogo reeno nije istina. Swap je brisani prostor

za operativni sustav koji sustavu omoguava koritenje jeftinog diskovne pohrane kao virtualne

memorije. Ako se swap nalazi na zasebnoj particiji, Linux ga moe puno uinkovitije iskoristiti.

Mogue je prisiliti Linux na koritenje obine datoteke kao swapa, ali se ne preporua.

No veina ljudi izabire dati GNU/Linuxu vie od minimalnog broja particija. Dva su razloga zbog

kojih biste eljeli razbiti datoteni sustav na vie manjih particija. Prvi je sigurnost. Ako se

neto dogodi i oteti datoteni sustav, openito je zahvaena samo jedna particija. Dakle, morate

zamijeniti (backupom kojeg ste paljivo odravali) samo dio svog sustava. Na golom minimumu,

trebali biste razmotriti stvaranje onoga to se obino naziva root particija. Ona sadri najkljunije

dijelove sustava. Ako se bilo koja druga particija oteti, jo uvijek moete dignuti GNU/Linux kako

Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 18

biste sredili sustav. To vam moe utediti nevolje oko ponovne instalacije sustava ispoetka.

Drugi razlog je openito vaniji u poslovnom okruju, ali zapravo ovisi o vaem koritenju stroja.

Recimo da neto izmakne kontroli i pone derati diskovni prostor. Ako proces koji je uzrok tog

problema sluajno ima root povlastice (sustav postotak diska uva od korisnika), mogli biste se

iznenada nai bez diskovnog prostora. To nije dobro, poto OS za mnoge stvari treba stvarne

datoteke (osim swap prostora). To ak ne mora biti problem lokalnog porijekla. Na primjer, e-

mailom poslani spam moe lako popuniti particiju. Koritenjem vie particija titite sustav od

mnogih takvih problema. Ako opet kao primjer uzmemo e-mail, stavljanjem /var/spool/mail na

zasebnu particiju, temelj sustava e raditi unato spamu.

Za vas vrijedi jo jedan razlog ako imate velik IDE disk, a ne koristite ni LBA adresiranje ni pomone

drivere (ponekad isporuene od proizvoaa tvrdog diska). U tom sluaju, root particiju ete morati

staviti u prva 1024 cilindra tvrdog diska (obino oko 524 megabajta).

Jedini pravi nedostatak koritenja vie particija jest to je esto teko predvidjeti svoje potrebe.

Ako particiju uinite premalom, morat ete ili opet instalirati sustav ili ete stalno premjetati okolo

stvari kako biste oslobodili mjesta na podcijenjenoj particiji. S druge strane, ako particiju uinite

prevelikom, gubit ete prostor koji se mogao iskoristiti drugdje. Diskovni prostor je u dananje

vrijeme jeftin, ali zato bacati novac?

4.2 Planiranje koritenja sustava

Vano je odluiti kakvu vrstu stroja stvarate. To e odrediti potreban diskovni prostor i utjecati na

vau shemu particioniranja.

Debian radi vae udobnosti nudi vie prola (pogledajte `Izaberite i instalirajte prole' on page 38).

Proli su jednostavno skupovi izabranih paketa koji e vam pomoi automatskim oznaavanjem

paketa za instalaciju.

Svaki dani prol pokazuje veliinu sustava nakon to instalacija zavri. ak i ako ne koristite

prole, ova rasprava je vana za planiranje jer e vam pruiti pojam potrebne veliine vae particije

ili particija.

Evo nekih od dostupnih prola i njihovih veliina:

Server_std Ovo je malen prol posluitelja, koristan za ogoljen posluiteljski stroj koji nee imati

puno slatkia za korisnike ljuske. U osnovi ima FTP posluitelj, WWW posluitelj, DNS, NIS

i POP. Zauzet e oko 50 MB. Naravno, to se tie samo veliine programa; treba dodati sve

podatke koje ete posluivati.

Dialup Standardna desktop kutija, ukljuujui X Window System, grake aplikacije, zvuk, edi-

tore, itd. Veliina paketa e biti oko 500 MB.


Work_std Ogoljeniji korisniki stroj, bez X Window Systema ili X aplikacija. Moda pogodan

za laptop ili prijenosno raunalo. Veliina je oko 140 MB. (Primjetite da autor ima laptop s

prilino jednostavnim sustavom, ukljuujui X11, koji ak zauzima manje prostora, oko 100

MB.)

Devel_comp Desktop sa svim razvojnim paketima, kao to je Perl, C, C++, itd. Veliina je oko

475 MB. Uz pretpostavku da dodajete X11 i neke dodatne pakete za druge svrhe, predvidite

oko 800 MB za ovu vrstu stroja.

Nemojte zaboraviti da ove veliine ne ukljuuju ostale uobiajene materijale, kao to su korisnike

datoteke, pota i podaci. Uvijek je pri razmatranju prostora za vlastite datoteke i podatke najbolje

biti velikoduan. Primjetno, Debian /var particija sadri mnogo informacija o stanju. Datoteke

dpkga (s informacijama o svim instaliranim paketima) lako mogu zauzeti 20 MB; uz logove i ostalo,

obino biste trebali ostaviti barem 50 MB za /var.

4.2.1 Ogranienja PC diska

PC BIOS openito dodaje dodatne granice za particioniranje diska. Postoji granica koliko primar-

nih i logikih particija disk moe sadravati. Uz to, postoje ogranienja odakle se s diska BIOS

moe dignuti. Vie informacija sadri Linux Particije KAKO (http://dokumentacija.linux.hr/

Particije.html ), no ovo poglavlje e pruiti kratak pregled kako bi vam pomogao u planiranju

veine situacija.

Primarne particije su prvotni nain particioniranja PC diskova. Meutim, moe ih biti samo

etiri. Kako bi se ponitilo to ogranienje, izmiljene su proirene (extended) ili logike (logical)

particije. Oznaavanjem jedne od vaih primarnih particija proirenom moete podijeliti sav prostor

dodijeljen toj particiji na logike particije. Broj logikih particija nije ogranien; meutim, imate

samo jednu proirenu particiju po disku.

Linux ograniava particije po disku na 15 particija za SCSI diskove (3 iskoristive primarne particije,

12 logikih particija), te 63 particije na IDE disku (3 iskoristive primarne particije, 60 logikih

particija).

Posljednja stvar koju morate znati o PC BIOS-u jest da vaa boot particija, to jest, particija koja

sadri va kernel, mora biti meu prva 1024 cilindra diska. Poto je obino root particija ujedno i

boot particija, morate provjeriti stane li vaa root particija u prva 1024 cilindra.

Ako imate velik disk, moda ete morati koristiti tehnike prevoenja cilindara, koje moete namjes-

titi u svom BIOS-u, kao to je LBA mod prevoenja. Vie informacija o problemima s velikim di-

skovima sadri Large Disk HOWTO (http://www.linuxdoc.org/HOWTO/mini/Large-Disk.html ).

Ako koristite shemu prevoenja cilindara, onda vaa boot particija mora stati u prijevod 1024.

cilindra.


4.3 Imena ureaja u Linuxu

Imena diskova i particija pod Linuxom se mogu razlikovati od drugih operativnih sustava. Pozna-

vanje imena koja Linux koristi je potrebno kada stvarate i montirate particije. Evo osnovne sheme

imenovanja:

Prvi disketni pogon se zove /dev/fd0. Drugi disketni pogon se zove /dev/fd1. Prvi SCSI disk (prema SCSI ID adresi) se zove /dev/sda. Drugi SCSI disk (prema adresi) se zove /dev/sdb, i tako dalje. Prvi SCSI CD-ROM se zove /dev/scd0, takoer poznat kao /dev/sr0. Master disk na primarnom IDE kontroleru se zove /dev/hda. Slave disk na primarnom IDE kontroleru se zove /dev/hdb. Master i slave disk sekundarnog kontrolera se zovu /dev/hdc odnosno /dev/hdd. NovijiIDE kontroleri mogu imati zapravo dva kanala, ponaajui se kao dva kontrolera.

Prvi XT disk se zove /dev/xda. Drugi XT disk se zove /dev/xdb.

Particije na svakom disku se predstavljaju dodavanjem decimalnog broja imenu diska: sda1 i

sda2 predstavljaju prvu i drugu particiju prvog SCSI diska na sustavu.

Evo primjera iz stvarnog ivota. Pretpostavimo da imate sustav s 2 SCSI diska, jednim na SCSI

adresi 2, a drugim na SCSI adresi 4. Prvi disk (na adresi 2) se onda zove sda, a drugi sdb. Ako

disk sda sadri 3 particije, one e se zvati sda1, sda2 i sda3. Isto vrijedi za disk sdb i njegove

particije.

Primjetite da ako imate dva SCSI host bus adaptera (tj. kontrolera), poredak diskova moe postati

zbunjujui. Najbolje rjeenje u tom sluaju je pratiti poruke pri dizanju, uz pretpostavku da znate

modele diskova.

Linux primarne particije predstavlja imenom diska i brojem od 1 do 4. Na primjer, prva primarna

particija na prvom IDE disku je /dev/hda1 . Logike particije su oznaene poevi od 5, pa je prva

logika particija na tom istom disku /dev/hda5 . Nemojte zaboraviti da se proirena particija, to

jest primarna particija koja sadri logike particije, sama po sebi ne moe koristiti. To vrijedi i za

SCSI i za IDE diskove.


4.4 Preporuena particijska shema

Kao to je gore objanjeno, svakako biste trebali imati manju root particiju, te veu /usr particiju,

ako imate dovoljno mjesta. Primjere potraite dolje. Veini korisnika dvije na poetku spomenute

particije e biti dovoljne. To je osobito prikladno kada imate jedan mali disk jer razbijanje na puno

particija moe potratiti prostor.

U nekim sluajevima, moe vam trebati /usr/local particija ako namjeravate instalirati mnogo

programa koji nisu dio Debian distribucije. Ako e va stroj biti mail posluitelj, moda ete morati

uiniti /var/spool/mail zasebnom particijom. esto je /tmp na odvojenoj particiji, na primjer 20

do 32 MB, dobra ideja. Ako postavljate posluitelj s mnogo korisnikih rauna, openito je dobro

imati odvojenu, veliku /home particiju. Openito, particijska situacija se razlikuje od raunala do

raunala ovisno o njegovoj svrsi.

Za vrlo sloene sustave pogledajte Multi Disk HOWTO (http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Multi-Disk-HOWTO.

html). Sadri temeljite informacije koje e uglavnom zanimati ISP-ove i ljude koji postavljaju pos-

luitelje.

to se tie veliina swapa, postoje mnoga miljenja. Jedno pravilo od oka koje dobro radi je koristiti

swapa koliko imate memorije na sustavu, iako za veinu korisnika vjerojatno nema puno svrhe u

prelaenju 64 MB swapa. Takoer, u veini sluajeva ne bi smio biti manji od 16 MB. Dakako,

postaje iznimke tim pravilima. Ako pokuavate rijeiti 10000 simultanih jednadbi na stroju s 256

MB memorije, moe vam zatrebati gigabajt (ili vie) swapa.

Primjetite da Linux za vau arhitekturu nee koristiti vie od 128 megabajta swapa na jednoj

swap particiji. Meutim, moete runo napraviti vie swap particija i editirati /etc/fstab nakon

instalacije kako biste dobili vie od 128 megabajta swapa. Meutim, ako su vae potrebe za swapom

tako visoke, vjerojatno biste trebali pokuati razbacati swap po razliitim diskovima (koje se naziva

spindle). Ili moete probati novije Linux kernele (2.2 i kasniji) gdje je to ogranienje oputeno

(budite paljivi, to e moda zahtijevati druge promjene na vaem sustavu).

4.5 Primjeri particioniranja

Kao primjer, jedan od autorovih kunih strojeva ima 32 MB RAM-a i IDE disk od 1.7 GB kao

/dev/hda . /dev/hda1 je particija od 500 MB za drugi operativni sustav (trebao sam staviti 200

MB, ionako se nikad ne koristi). Swap particija od 32 MB se koristi na /dev/hda3 , a ostatak (oko

1.2 GB na /dev/hda2) je Linux particija.

4.6 Particioniranje prije instalacije

Imate dvije razliite prilike za particioniranje: prije instalacije Debiana, ili tokom nje. Ako e vae

raunalo biti posveen iskljuivo Debianu, trebali biste particionirati tokom instalacije ( `Particioni-


ranje tvrdog diska ' on page 38). Ako imate stroj s vie operativnih sustava, obino ete uroenem

operativnom sustavu prepustiti stvaranje njegovih particija.

Sljedea poglavlja sadre informacije o particioniranju pod vaim uroenim operativnim sustavom,

prije instalacije. Primjetite da ete imena particija pod tim operativnim sustavom morati pretvarati

u Linux imena particija; pogledajte `Imena ureaja u Linuxu' on page 17.

4.6.1 Particioniranje iz DOS-a ili Windowsa

Ako radite s postojeim FAT ili NTFS particijama, preporua se da ili koristite donju shemu ili stan-

dardne Windows ili DOS alate. Inae, zapravo nije potrebno particionirati iz DOS-a ili Windowsa;

Linux alati za particioniranje e openito obaviti bolji posao.

4.7 Nedestruktivno reparticioniranje kada kreete iz DOS-a, Win-

32 ili OS/2

Jedna od najeih instalacija je na sustav koji ve sadri DOS (ukljuujui Windows 3.1), Win32

(kao to je Windows 95, 98, NT) ili OS/2, a poeljno je staviti Debian na isti disk bez unitavanja

prethodnog sustava. Kako je objanjeno u `Pozadina' on page 17, smanjivanje veliine postojee

particije e skoro sigurno otetiti podatke na toj particiji, osim ako se preduzmu neke mjere opreza.

Ovdje opisana metoda, iako nee zajameno zatititi vae podatke, u praksi radi iznimno dobro.

Kao mjeru opreza, napravite backup.

Prije nego to nastavimo, morali biste odluiti kako elite podijeliti disk. Metoda iz ovog poglavlja

e samo razbiti particiju na dva dijela. Jedan e sadravati izvorni OS, a drugi e se koristiti za

Debian. Tokom instalacije Debiana imat ete priliku koristiti Debianov dio diska kako elite, tj. kao

swap ili kao datoteni sustav.

Zamisao jest: premjestiti sve podatke na poetak particije prije mijenjanja informacija particije,

tako da se nita ne izgubi. Vano je da izmeu micanja podataka i reparticioniranja radite to je

manje mogue kako biste smanjili rizik snimanja datoteke blizu kraja particije, poto e to smanjiti

koliinu prostora kojeg moete oduzeti od particije.

Najprije vam treba primjerak fipsa, koji je dostupan u direktoriju tools/ na oblinjem Debian

mirroru. Otpakirajte arhivu i kopirajte datoteke RESTORRB.EXE , FIPS.EXE i ERRORS.TXT na sis-

temsku disketu. Sistemska disketa se moe pripremiti naredbom sys a: u DOS-u. fips dolazi s

vrlo dobrom dokumentacijom koju ete moda eljeti proitati. Svakako ete eljeti proitati doku-

mentaciju ako koristite driver za saimanje diska ili disk manager. Napravite disketu i proitajte

dokumentaciju prije defragmentiranja diska.

Sljedea potrebna stvar je pomaknuti sve podatke na poetak particije. defrag, koji standardno

dolazi s DOS-om 6.0 i kasnijima, lako moe obaviti posao. Za popis drugih programa koji mogu


posluiti pogledajte dokumentaciju fipsa. Obratite panju na to da, ako imate Windows 95,

morate pokrenuti defrag iz njih, poto DOS ne razumije VFAT, podrku za duga imena koritenu

u Windowsima 95 i novijima.

Nakon to pokrenete defragmenter (to na veem disku moe potrajati), dignite sustav s priprem-

ljenom fips disketom u disketnom pogonu. Jednostavno napiite a:\fips i slijedite upute.Primjetite da postoje mnogi drugi manageri particija, u sluaju da fips podbaci.

4.8 Particioniranje iz DOS-a

Ako particionirate DOS diskove, ili mijenjate veliine DOS particija, pomou Linux alata, mnogi

ljudi imaju probleme u radu s dobivenim FAT particijama. Na primjer, neki govore o sporosti,

stalnim problemima sa scandiskom i drugim udnim grekama u DOS-u ili Windowsu.

ini se da, kad god stvorite ili promijenite veliinu particije za DOS, pametno je ispuniti prvih

nekoliko sektora nulama. Uinite to prije pokretanja DOS-ove naredbe format, iz Linuxa:

dd if=/dev/zero of=/dev/hdXX bs=512 count=4

24

Poglavlje 5

Metode instaliranja Debiana

U instaliranju Debiana proi ete nekoliko koraka, po redu:

1. dizanje instalacijskog sustava

2. poetno konguriranje sustava

3. instaliranje osnovnog sustava

4. dizanje novoinstaliranog osnovnog sustava

5. instaliranje ostatka sustava

Prvi korak, dizanje Debianovog instalacijskog sustava, se openito radi pomou Rescue diskete ili s

CD-ROM-a.

Prvo dizanje je ponekad najtee, ovisno o vaem hardveru. Zato je opisano u `Dizanje instalacijskog

sustava' on page 33.

Jednom kada se Linux digne, pokrenut e se program dbootstrap i voditi vas kroz drugi korak,

poetnu konguraciju sustava. Taj korak podrobno opisuje `Koritenje dbootstrapa za poetnu

konguraciju sustava' on page 38.

Debianov osnovni sustav je temeljni skup paketa nunih za Debianov rad na minimalan, samos-

talan nain. Jednom kada kongurirate i instalirate osnovni sustav, va stroj e stajati na svojim

nogama. Debianov osnovni sustav se moe instalirati sa sljedeih medija: disketa, tvrdog diska,

CD-ROM-a ili NFS posluitelja. Tu instalaciju e obaviti dbootstrap ; opisana je u `Instalacija

osnovnog sustava ' on page 38.

Zavrni korak je instaliranje ostatka Debian sustava. To e ukljuivati aplikacije i dokumente koje

koristite na svom raunalu, kao to su X Window System, editori, ljuske i razvojna okruja. Ostatak

Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 25

Debian sustava se moe instalirati s CD-ROM-a ili bilo kakvog mirrora Debian arhive (s ili bez

Interneta, HTTP-om, FTP-om ili NFS-om). U ovom trenutnku, koristit ete standardne Debianove

alate za rad s paketima, kao to je dselect ili aptget. Taj korak opisuje Ìnstaliranje ostatka

sustava' on page 38.

Primjetite da medij koriten za jedan korak i medij koriten za drugi korak ne moraju biti jednaki.

To jest, moete se dignuti s Rescue diskete, instalirati osnovni sustav NFS-om, a zatim instalirati

ostatak sustava sa CD-ROM-a. Ako sustav skidate s arhive, obino ete se dignuti i instalirati

osnovni sustav s disketa, instalirajui potpuni Debian sustav sa Interneta.

Instalacijski sustav, nuan za prva tri instalacijska koraka, se dijeli na tri dijela: Rescue disketa,

Drivers disketa i Osnovni sustav. Ispod ete nai opis raznih instalacijskih metoda, te opis datoteka

koje bi mogle biti potrebne za instalaciju. Datoteke koje ete koristiti i koraci kojima ete pripremiti

svoj instalacijski medij ovise o metodi koju izaberete za instaliranje Debiana.

5.1 Izabiranje instalacijskog medija

Najprije izaberite medij kojim ete dignuti instalacijski sustav. Zatim izaberite metodu kojom ete

instalirati osnovni sustav.

5.1.1 Izabiranje medija poetnog dizanja

Za dizanje instalacijskog sustava imate sljedee izbore: diskete, bootable CD-ROM, ili koritenje

ne-Linux boot loadera.

Dizanje s disketa je podrano na veini platforma. Ono je opisano u `Dizanje s disketa' on the

preceding page.

Dizanje s CD-ROM-a je jedan od najlakih naina instaliranja. Ako nemate sree i kernel na CD-

ROM-u ne radi, morat ete se vratiti na neku drugu tehniku. Instalaciju s CD-ROM-a opisuje

Ìnstaliranje s CD-ROM-a' on the page before.

Dizanje iz postojeeg operativnog sustava je esto zadovoljavajui izbor; za neke sustave to je jedina

podrana metoda instalacije. Ta metoda je opisana u Ìnstaliranje s tvrdog diska' on the preceding

page.

5.1.2 Izabiranje medija instalacije Osnove

Osnovni sustav se moe instalirati na sljedee naine: s disketa, (Ìnstaliranje Osnovnog sustava s

disketa' on the page before), s CD-ROM-a (Ìnstaliranje s CD-ROM-a' on the preceding page), s

NFS posluitelja (Ìnstaliranje NFS-om' on the page before) ili lokalnog tvrdog diska (Ìnstaliranje

s tvrdog diska' on the preceding page). Izaberite metodu koja odgovara mediju kojeg imate i koja

vam najvie odgovara.


5.2 Opis datoteka instalacijskog sustava

Ovo poglavlje sadri podroban popis datoteka koje ete nai u direktoriju disks--i386 . Moda

vam sve nee biti potrebne; sve ovisi o izabranom mediju dizanja i instalacije osnovnog sustava.

Veina datoteka su snimke disketa; to jest, jedna datoteka koja se moe zapisati na disk kako biste

dobili potrebnu disketu. Oito, te snimke zavise o veliini diskete, primjerice 1.4 MB, 1.2 MB ili

720 kB. Dostupne veliine ovise o vaoj platformi (na primjer, diskete od 720 kB su specine za

Atari). Snimke za 1.4 MB pogone u svojim imenima sadre `14', za 1.2 MB `12', a za 720 KB `72'.

Ako ovaj dokument itate WWW browserom na umreenom raunalu, datoteke vjerojatno moete

skinuti odabiranjem njihovih imena u svom WWW browseru. Ovisno o vaem browseru, moda

ete morati poduzeti posebne mjere kako bi skidali izravno u datoteku, u sirovom binarnom modu.

Na primjer, u Netscapeu pri klikanju na URL morate drati tipku Shift kako biste skinuli datoteku.

Datoteke se mogu skinuti preko URL-ova navedenih u ovom dokumentu, ili s ftp://ftp.debian.

org/debian/dists/slink/main/disks-i386/current/ , ili odgovarajueg direktorija na bilo kojem

Debian FTP mirroru (http://www.debian.org/distrib/ftplist ).

resc1440.bin , resc1440tecra.bin , resc1200.bin snimke Rescue disketa Ovo su snimke Res-

cue disketa. Rescue disketa se koristi za poetno namjetanje i u hitnim sluajevima, primjerice

kada se va sustav iz nekog razloga nee dignuti. Zato se preporua da snimku snimite na

disketu ak i ako diskete ne koristite za instalaciju.

Ako imate 5.25 inni disketni pogon, koristite snimku koja u imenu ima `1200'; inae koristite

snimku s `1440' u imenu. Takoer e vam trebati root.bin , opisan dolje.

`tecra' snimke su na razliitom kernelu za ljude koji imaju problema sa standardnim disketama.

drv1440.bin , drv1440tecra.bin , drv1200.bin snimke Driver diskete Ovo su snimke Driver

diskete. One sadre kernel module, odnosno drivere, za svakakve vrste hardvera koje nisu

potrebne pri poetnom diznaju. Tokom instalacijskog procesa moi ete izabrati drivere koji

su vam potrebni.

Ako ste koristili posebnu snimku Rescue diskete, morate koristiti odgovarajuu snimku Driver

diskete.

base2_1.tgz , ili base14-1.bin , base14-2.bin , base14-3.bin , base14-4.bin , base14-5.bin , base14-6.bin , base14-7.bin , ili base12-1.bin , base12-2.bin , base12-3.bin , base12-4.bin , base12-5.bin , base12-6.bin , base12-7.bin , base12-8.bin , base12-9.bin snimke osnovnog sustava

Ove datoteke sadre osnovni sustav koji e se instalirati na vau Linux particiju tokom ins-

talacijskog postupka. To je goli minimum potreban kako biste mogli instalirati ostale pakete.

Datoteka base2\_1.tgz slui za instalaciju sa medija koji nisu diskete, tj. CD-ROM-a, tvrdog

diska ili NFS-a.

root.bin Root snimka Ova datoteka sadri snimku privremenog datotenog sustava koji se

uitava u memoriju nakon dizanja. Koristi se za instalacije s tvrdog diska i CD-ROM-a.

Takoer se koristi u sluaju kada root datoteni sustav iz nekog razloga ne stane na Rescue

disketu.


Na primjer, ako se diete s 5.25 disketa, trebat e vam root.bin .

lowmem.bin Low Memory Boot snimka Alternativna disketa za instalaciju na strojevima s

manje od 5MB memorije. O instaliranju u takvim situacijama govori Ìnstaliranje na sustave

s malo memorije' on page 24.

lowmemrd.bin snimka Low Memory Root datotenog sustava Alternativna snimka root da-

totenog sustava za sustave s malo memorije. Konkretno, koriste ju ljudi s 5.25 innim pogo-

nima jer lowmem.bin ne stane na tu veliinu.

rawrite2.exe Ovo je DOS alat za pisanje snimke diskete na disketu. Nemojte kopirati snimke na

disketu, nego koristite ovaj alat kako biste ih sirovo zapisali.

loadlin.exe Linux boot loader Ovaj boot loader e vam biti potreban ako instalirate s DOS

particije ili CD-ROM-a. Pogledajte Ìnstaliranje s DOS particije' on page 24.

install.bat DOS batch datoteka za pokretanje instalacije Debiana iz DOS-a. Ova batch dato-

teka se koristi u instalacijama s tvrdog diska ili CD-ROM-a. Pogledajte Ìnstaliranje s DOS

particije' on page 24.

linux kernel image Ovo je snimka Linux kernela za koritenje u instalacijama s tvrdog diska

i CD-a. Nemojte zaboraviti da, ako ovu datoteku skidate, ovisno o browseru moda morate

poduzeti posebne mjere kako biste skidali izravno u datoteku, u sirovom binarnom modu.

Na primjer, u Netscapeu pri klikanju na URL morate drati tipku Shift kako biste skinuli

datoteku.

install.hr.txt , install.hr.html Instalacijski prirunik Datoteka koju sada itate, u obi-

nom ASCII i HTML formatu.

fdisk.txt cfdisk.txt Upute za koritenje vama dostupnih programa za particioniranje.

basecont.txt Popis sadraja osnovnog sustava.

md5sum.txt Popis MD5 checksumova za binarne datoteke. Ako imate program md5sum, moete

provjeriti tonost svojih datoteka pokretanjem md5sum v c md5sum.txt .

5.3 Instaliranje s tvrdog diska

U nekim sluajevima, moda ete se eljeti dignuti iz postojeeg operativnog sustava. Takoer

moete dignuti instalacijski sustav drugim sredstvima, a osnovni sustav instalirati s diska.


5.3.1 Instaliranje s DOS particije

Mogue je instalirati Debian s ve instalirane DOS particije na istom stroju. Imate dvije mogunosti:

ili pokuajte instalaciju bez disketa, ili dignite Rescue disketu, a osnovni sustav instalirajte s lokalnog

diska.

Za dizanje bez disketa slijedite ove upute:

1. Uzmite sljedee datoteke s obljinjeg Debian FTP mirrora i stavite ih u direktorij na svojoj

DOS particiji: resc1440.bin , drv1440.bin , base2_1.tgz , root.bin , linux, install.bat i

loadlin.exe .

2. Dignite DOS (ne Windowse) bez uitavanja bilo kakvih drivera. Za to je potrebno pritisnuti

F8 u pravom trenutku.

3. Pokrenite install.bat iz tog direktorija u DOS-u.

4. Preskoite sve do `Dizanje instalacijskog sustava' on page 33.

Ako se elite dignuti s disketa, ali osnovu instalirati s DOS particije, jednostavno skinite i pripremite

Rescue disketu i Driver disketu kako je opisano u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on page 24.

Skinite base2_1.tgz i smjestite tu datoteku negdje na DOS particiji.

5.3.2 Instaliranje s Linux particije

Debian moete instalirati sa ext2fs ili Minix particije. Na primjer, ta tehnika instalacije odgovara

sluaju kada potpuno uklanjate svoj sadanji Linux sustav s Debianom.

Primjetite da particija sa koje instalirate ne smije biti ona na koju instalirate Debian (dakle, /,

/usr, /lib, i sve to).

Za instalaciju s postojee Linux particije slijedite ove upute.

1. Uzmite sljedee datoteke i smjestite ih u direktorij na svojoj Linux particiji. Koristite najvee

dostupne datoteke za svoju arhitekturu:

snimka Rescue diskete snimka Driver diskete base2_1.tgz

2. Kada instalirate s particije, moete koristiti bilo koju radeu metodu dizanja. Nadalje se

pretpostavlja dizanje s disketa; no, moe se koristiti bilo koji nain dizanja.


3. Pripremite Rescue disketu kako je objanjeno u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on

page 24. Primjetite da vam Driver disketa nije potrebna.

4. Ubacite Rescue disketu u svoj disketni pogon i dignite raunalo.

5. Nastavite itati od `Dizanje instalacijskog sustava' on page 33.

5.4 Instaliranje s CD-ROM-a

Ako imate CD koji je bootable, a vaa arhitektura i sustav podravaju dizanje s CD-ROM-a, diskete

vam uope nisu potrebne.

Podesite svoj hardver kako je objanjeno u Òdabir ureaja za dizanje' on page 11.

Ubacite CD-ROM i dignite raunalo.

Ako imate sustav koji zahtijeva tecra snimke, umjesto prvog ubacite drugi CD-ROM i dignite

raunalo. Sada moete nastaviti itati od `Dizanje instalacijskog sustava' on page 33.

Ako va hardver ne podrava bootable CD-ROM-ove, dignite DOS i pokrenite datoteku boot.bat

koja se nalazi u direktoriju \(\backslash\)boot na vaem CD-u. Zatim preskoite do `Koritenje

dbootstrapa za poetnu konguraciju sustava' on page 38.

Osnovni Debian sustav moete instalirati s CD-ROM-a ak i ako se s njega ne moete dignuti.

Jednostavno se dignite nekom drugom instalacijskom tehnikom; kada doe vrijeme instalacije os-

novnog sustava i dodatnih paketa, samo instalacijskom sustavu pokaite svoj CD-ROM pogon, kako

je opisano u Ìnstalacija osnovnog sustava ' on page 38.

5.5 Instaliranje NFS-om

Zbog prirode ove metode instaliranja, NFS-om se moe instalirati samo osnovni sustav. Rescue

disketa i Driver disketa moraju biti dostupne lokalno jednom od navedenih metoda. Za instaliranje

osnovnog sustava NFS-om, morat ete proi kroz obinu instalaciju kako je objanjeno u `Koritenje

dbootstrapa za poetnu konguraciju sustava' on page 38. Nemojte zaboraviti ukljuiti modul

(driver) za svoju Ethernet karticu i modul NFS datotenog sustava.

Kada vas dbootstrap upita gdje se osnovni sustav nalazi ( Ìnstalacija osnovnog sustava ' on

page 38), odaberite NFS i slijedite upute.

5.6 Instaliranje s disketa

Instaliranje s disketa, ako je podrano na vaem sustavu, je lijepa rezervna mogunost, iako openito

nije najpovoljniji ni najbri nain instaliranja. S disketa moete instalirati u razliitim stupnjevima,


koji su opisani dolje.

5.6.1 Dizanje s disketa

Kako biste se digli s disketa, jednostavno skinite snimku Rescue diskete i Driver diskete. U nekim

sluajevima moda ete se morati odluiti za inaicu snimki, kako je objanjeno u `Opis datoteka

instalacijskog sustava' on page 24. Informacije u tom poglavlju trebale bi vam pomoi u izabiranju

snimki. Zapiite ih na diskete kako je opisano u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on page 24.

Ako je potrebno, takoer moete promijeniti Rescue disketu; pogledajte `Zamjenjivanje kernela na

Rescue disketi' on page 54.

5.7 Instaliranje na sustave s malo memorije

Ako va sustav ima manje od 5MB memorije, morat ete se dignuti sa posebne diskete, lowmem.bin .

Trebat e vam ukupno tri diskete:

Rescue disketa Driver disketa Low Memory Boot disketa

Snimite odgovarajue snimke na diskete kako je opisano u `Pripremanje disketa iz snimki disketa'

on page 24. Ako imate samo 5.25 inni disketni pogon, umjesto Boot diskete koristite Low Memory

Root disketu, lowmemrd.bin . Dignite se s Rescue diskete i ubacite Low Memory Root disketu kada

budete upitani za root disketu.

Inae ete se najprije dignuti s Low Memory Boot diskete, pa stavite tu disketu u svoj primarni

disketni pogon i dignite sustav. Ako bude potrebno, preskoite na `Dizanje instalacijskog sustava'

on page 33 za pomo u dizanju sustava. Jednom kada se kernel digne, trebali biste automatski biti

pitani za posebne predinstalacijske korake, kako je opisano u `Dizanje sustava s malo memorije' on

page 33.

5.7.1 Instaliranje Osnovnog sustava s disketa

NAPOMENA: Ovo nije preporueni nain instaliranja Debiana, jer su diskete openito najnepo-

uzdanija vrsta medija. Ovo se preporua jedino ako nemate dodatnih, ve postojeih datotenih

sustava na nijednom tvrdom disku na svom sustavu.

Zavrite ove korake:


1. Nabavite ove snimke disketa (te datoteke su podrobnije opisane u `Opis datoteka instalacijskog

sustava' on page 24):

snimka Rescue diskete snimka Driver diskete snimke disketa osnovnog sustava, dakle base14-1.bin , base14-2.bin , itd.

2. Uzmite dovoljno disketa za zapisivanje svih potrebnih snimki.

3. Pripremite diskete kako je objanjeno u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on page 24.

4. Ubacite Rescue disketu u disketni pogon i ponovo dignite raunalo.

5. Nastavite itati od `Dizanje instalacijskog sustava' on page 33.

5.8 Pripremanje disketa iz snimki disketa

Snimke disketa su datoteke sa cijelim sadrajem diskete u sirovom obliku. Snimke disketa, kao to je

resc1440.bin , se ne mogu jednostavno kopirati na diskete. Koristi se poseban program koji snimke

zapisuje na disketu u sirovom nainu. To je potrebno jer su te snimke sirovi podaci s diskete; nuno

je sektorski kopirati podatke iz datoteke na disketu.

Postoje razliiti naini pripremanja disketa iz snimki, ovisno o vaoj platformi. Ovo poglavlje opisuje

stvaranje pripremanje disketa iz snimki na raznim platformama.

Bez obzira kojom ste metodom stvorili svoje diskete, nemojte zaboraviti pomaknuti zatitu na

disketama nakon snimanja, kako biste ih zatitili od nenamjernog oteivanja.

5.8.1 Zapisivanje snimki s Linux ili Unix sustava

Za zapisivanje datoteka snimki disketa na diskete vjerojatno e vam trebati root pristup sustavu.

Stavite ispravnu, praznu disketu u disketni pogon. Zatim zadajte naredbu

dd if=datoteka of=/dev/fd0 bs=512 conv=sync ; sync

gdje je datoteka jedna od datoteka snimki. /dev/fd0 je uobiajeno ime za disketni ureaj, no moe

biti razliito na vaoj radnoj stanici (na Solarisu je /dev/fd/0). Naredba bi vas mogla vratiti u

ljusku prije nego Unix zavri sa snimanjem diskete, pa pogledajte na aruljicu na disketnom pogonu

i uvjerite se da se ugasila te da je ureaj prestao raditi prije nego izvadite disketu. Na nekim

sustavima ete morati pokrenuti naredbu koja disketu izbacuje iz pogona (na Solarisu koristite

eject pogledajte man stranicu).


Neki sustavi automatski pokuavaju montirati disketu kada ju se stavi u pogon. Moda ete morati

iskljuiti tu mogunost prije nego vam radna stanica dopusti pisanje u sirovom nainu. Naalost, to

ovisi o vaem operativnom sustavu. Na Solarisu provjerite je li vold ugaen. Na drugim sustavima

pitajte svog administratora.

5.8.2 Zapisivanje snimki iz DOS-a, Windowsa ili OS/2

U direktoriju u kojem se nalaze snimke disketa nai ete program rawrite2.exe . Takoer postoji

datoteka rawrite2.txt sa uputama koritenja rawrite2 .

Kako biste zapisali snimke na diskete, prvo provjerite jeste li digli DOS. Izvjeteni smo o mnogim

problemima pri pokuavanju koritenja rawrite2 iz DOS ljuske unutar Windowsa. uli smo kako

dvostruki klik na rawrite2 unutar Windows Explorera takoer ne radi. Ako ne znate kako dignuti

DOS, samo pritisnite F8 tokom dizanja.

Jednom kada uete u isti DOS, zadajte naredbu

rawrite2 -f datoteka -d pogon

gdje je datoteka jedna od disketnih snimki, a pogon ili `a:' ili `b:', ovisno o pogonu na koji snimate.

5.8.3 Pouzdanost disketa

ini se kako je najvei problem ljudima koji po prvi put instaliraju Debian pouzdanost disketa.

Rescue disketa ima najvie problema jer ju ita izravno hardver, prije dizanja Linuxa. Hardver esto

ne ita pouzdano kao Linuxov disketni driver, pa moe jednostavno stati bez ispisa poruke o greci

ako proita netone podatke. Takoer moe biti greaka na Driver disketi i disketama osnovnog

sustava; veina e ih se pokazati lavinom poruka o I/O grekama.

Ako instalacija uporno zaglavljuje na odreenoj disketi, prva stvar koju biste trebali uiniti je ponovo

skinuti snimku diskete i zapisati ju na drugu disketu. Obino reformatiranje stare diskete moda

nee biti dovoljno, ak i ako se ini da je disketa reformatirana i snimljena bez greaka. Ponekad je

korisno pokuati snimiti disketu na drugom sustavu.

Jedan korisnik kae kako je snimke morao tri puta zapisivati na diskete kako bi proradile, a onda

je sa treom disketom sve bilo u redu.

Drugi korisnici javljaju kako jednostavno ponovno dizanje nekoliko puta s istom disketom u disket-

nom pogonu moe dovesti do uspjenog dizanja. Sve je to zbog loe napravljenih hardverskih ili

rmware disketnih drivera.

33

Poglavlje 6

Dizanje instalacijskog sustava

U proloj glavi ste ve odabrali svoj sustav dizanja. To moe biti dizanje s Rescue diskete, dizanje

s CD-ROM-a, ili dizanje iz ve instaliranog operativnog sustava. Ova glava opisuje neke naine

kontroliranja dizanja, este probleme pri dizanju i neke naine kako ih zaobii, ili nam barem

pomoi u dijagnosticiranju problema.

Primjetite da na nekim strojevima ControlAltDelete ne resetira ispravno stroj, pa se preporua

hladni reset. Ako instalirate iz postojeeg operativnog sustava (primjerice, DOS-a), nemate izbora.

Inae, molimo vas, stroj pri dizanju hladno resetirajte.

6.1 Parametri dizanja

Parametri dizanja su parametri Linux kernela koji se obino koriste kako bi se osigurao pravilan

rad ureaja. Veim dijelom, kernel sam moe saznati informacije o vaim periferijama. Meutim,

u nekim ete mu sluajevima malo morati pomoi.

Ako se diete s Rescue diskete ili CD-ROM-a bit e vam ponuen boot prompt, boot:. Detalje

o koritenju boot parametara uz Rescue disketu sadri `Dizanje s Rescue diskete' on the current

page. Ako se diete iz postojeeg operativnog sustava, parametre dizanja ete morati postavljati

drugim sredstvima. Na primjer, moete editirati datoteku install.bat s bilo kojim tekst edito-

rom. Potpune informacije o parametrima dizanja se mogu nai u Linux BootPrompt HOWTO

(http://www.linuxdoc.org/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html ); ovo poglavlje navodi samo natuk-

nice o najkoritenijim parametrima.

Ako sustav diete prvi put, pokuajte s predodreenim parametrima (tj. nemojte postavljati ar-

gumente) i pogledajte radi li tono. Vjerojatno hoe. Ako nije, poslije se moete ponovo dignuti i

potraiti posebne parametre koji obavjetavaju sustav o vaem hardveru.

Kada se kernel digne, rano u postupku trebala bi se pokazati poruka Memory: slobodno k/ukupno k

available . ukupno bi trebalo odgovarati ukupnoj koliini dostupnog RAM-a, u kilobajtima. Ako ne

Poglavlje 6. Dizanje instalacijskog sustava 34

odgovara instaliranom RAM-u, morate koristiti parametar mem=ram , gdje je ram veliina memorije,

uz nastavak k za kilobajte, odnosno m za megabajte. Na primjer, i mem=8192k i mem=8m znae

jedno te isto.

Primjetite da je 2.0 serija Linux kernela ograniena na 960 MB memorije. Ako na svom stroju imate

vie od toga, morat ete dodati parametar mem=960m .

Neki sustavi imaju disketne pogone s obratnim DCL-ovima. Ako pri itanju diskete bude greaka,

iako znate da je disketa ispravna, probajte parametar floppy=thinkpad .

Na nekim sustavima, kao to je IBM PS/1 ili ValuePoint (koji imaju ST-506 diskove), IDE disk

moda nee biti pravilno prepoznat. Opet, najprije probajte bez parametara i pogledajte je li IDE

disk tono prepoznat. Ako nije, saznajte geometriju diska (broj cilindara, glava i sektora) i koristite

parametar hd=cilindara,glava,sektora .

Opet, podrobni detalji o parametrima dizanja se mogu nai u Linux BootPrompt HOWTO ( http:

//www.linuxdoc.org/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html ), uz savjete za opskuran hardver. Neki esti

problemi navedeni su dolje u `Problemi u postupku dizanja' on the preceding page.

6.2 Dizanje s Rescue diskete

Dizanje s Rescue diskete je lako: stavite ju u primarni disketni pogon i resetirajte sustav pritiskom

na reset, ili iskljuivanjem i ukljuivanjem sustava.

Kao to je gore spomenuto, preporua se hladni reset.

Disketi bi trebalo biti pristupljeno, a zatim biste trebali vidjeti zaslon koji predstavlja Rescue disketu

i zavrava boot: promptom.

Ako sustav diete na neki drugi nain, slijedite upute i ekajte da se pojavi boot: prompt. Ako imate

manje od 5MB memorije, morate se dignuti s Low-Memory Boot diskete (pogledajte `Instaliranje

na sustave s malo memorije' on page 24 dolje). Ako se diete s disketa manjih od 1.4 MB,

morate metodu dizanja ramdisk i trebat e vam Root disketa.

Na boot: promptu moete uiniti dvije stvari. Moete pritisnuti funkcijske tipke F1 do F10 za

nekoliko stranica korisnih informacija, ili moete dignuti sustav.

Informacije o parametrima koji bi se mogli pokazati korisnima mogu se dobiti pritiskom na F4 i

F5. Ako naredbenom redu dodajete parametre, nemojte zaboraviti napisati metodu dizanja (predo-

dreeno linux) i razmak prije prvog parametra (na primjer, linux floppy=thinkpad ). Ako samo

pritisnete Enter, to je isto kao da ste napisali linux bez posebnih parametara.

Disketa se naziva Rescue (engl. spasilaka) disketa jer ju moete koristiti za dizanje sustava i

obavljanje popravaka ako doe do problema koji onemoguava dizanje s diska. Prema tome, tu

disketu sauvajte nakon instalacije sustava. Pritisak na F3 prua daljne informacije o koritenju

Rescue diskete.

Poglavlje 6. Dizanje instalacijskog sustava 35

Kada pritisnete Enter, trebali biste vidjeti poruku Loading... , a zatim

Debian GNU Linux instalacija

Documents