-
SVEUILITE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST
Njemaka Demokratska Republika: Filmska politika od Drugog
svjetskog rata do sredine ezdesetih
Seminarski rad
Student: Marin Jurievi, 1. godina diplomskog studija
Mentor: Mag. Franko Dota
Rijeka, oujak 2013.
-
Sadraj
1. Uvod
................................................................................................................................................
1
2. Poeci razvoja filmske industrije
.....................................................................................................
3
2.1. Kinematografiju u SOZ-u
.........................................................................................................
3
2.2. DEFA
........................................................................................................................................
3
3. Situacija ezdesetih
.........................................................................................................................
5
3.1. Berlinski zid
..............................................................................................................................
5
3.2. Pad interesa za DEFA-ine filmove
............................................................................................
6
3.3. Otvaranje Novog prozora
.....................................................................................................
6
4. 11. Plenum i cenzura filmova
..........................................................................................................
7
5. Zakljuak
..........................................................................................................................................
9
Literatura
...............................................................................................................................................
10
-
1
1. Uvod
Vrlo brzo nakon zavretka Drugog svjetskog rata dolazi do
izbijanja Hladnog rata. U kratkom
razdoblju od 1945. do 1948. svijet se podijelio na dva bloka,
uvjetno reeno na komunistiki i
kapitalistiki.1 Ta dva ideoloki suprotstavljena bloka izravno su
se sudarala na prostoru
podijeljene Njemake. Berlinski zrani most 1948. bio je simbolina
najava njemake
podijele.2. Njemaka je 1945. podijeljena u 4 okupacijske zone, a
s izbijanjem Hladnog rata
postalo je jasno da e se te okupacijske zone podijeliti u dvije
drave. Pod patronatom
zapadnih sila osnovana je Savezna Republika Njemaka (SRNj) ili
kolokvijalno Zapadna
Njemaka, dok je Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR)
1949. u svojoj
okupacijskoj zoni stvorio satelitsku tvorevinu, Njemaku
Demokratsku Republiku (NjDR),
poznatu kao Istona Njemaka.
Uslijed takvog razvoja dogaaja dolo je do velikih drutvenih i
politikih promjena u oba
bloka. U zapadnoj Europi dolazi do razvoja zapadne demokracije i
kapitalizma po modelu
Drave socijalnog blagostanja3, a u dravama Istonog bloka
uspostavljeni su komunistiki
reimi podloni SSSR-u. U takvim reimima vlast je strogo
kontrolirala gotovo sve sfere
ivota, pogotovo kulturu koja je trebala biti u slubi izgradnje
socijalistike drave.4 U tom
podruju osobitu je ulogu imala filmska politika budui da je film
bio vaan propagandni
instrument 20. stoljea. Komunistiki reimi koristili su film za
propagiranje vrijednosti
vlastite ideologije da bi na taj nain svojoj politici osigurali
legitimitet. Jedan takav reim bio
je prisutan i u NjDR.
1 Postoji teorija prema kojoj je poetak Hladnog rata Oktobarska
revolucija iz 1917. koja je bila preduvjet za
stvaranje Istonog bloka. Meutim poto su nostelji dviju
ideologija, SAD i SSSR u Njemakoj imali
zajednikog neprijatelja, njihovo konfrontacija morala je biti
ostavljena po strani dok se ne rijei sukob sa
Njemakom. Kada je Njemaka napokon poraena razlike meu njima,
koje su se godinama stvarale, s Hladnim
ratom su izbile na povrinu.
2 U njemakoj historiografiji postoji izraz Das geteilte
Deutschland (Podijeljena Njemaka) kojim se oznaava
razdoblje njemake povijesti od 1945. do 1989.
3 Poznatiji je engleski naziv Walfare State.
4 Usp. Dagmar SCHITTLY, Zwischen Regie und Regime: Die
Filmpolitik der SED im Spiegel der DEFA-
Produktionen. Berlin, 2002., str. 12.
-
2
U ovom radu bit e prikazan razvoj filmske politike u NjDR od
kraja Drugog svjetskog rata
do sredine ezdesetih godina 20. stoljea, dakle Ulbrichtovoj5
eri. U tom je razdoblju
kinematografija imala puno vei utjecaj nego u 70-im i 80-im
godinama kada posjeenost
kino-dvorana i u Istonoj i u Zapadnoj Njemakoj znatno opada s
obzirom da televizija
postaje vodei medij.6 Poseban naglasak bit e stavljen na to kako
su unutarpolitiki i
vanjskopolitiki imbenici uzrokovani hladnoratovskim okolnostima
utjecali na razvoj
istononjemake filmske politike.
Ova je tema naila na znaajan interes znanstvenika jo u vrijeme
trajanja Hladnog rata jer je
bila seizmograf politike klime na Istoku.7 Uglavnom je rije o
njemakim povjesniarima
iz ijih se radova moe iitati nekoliko faza razvoja istononjemake
filmske industrije u
hladnoratovskom razdoblju. Faze obraene u ovom radu odnose se na
dva najznaajnija
razdoblja u filmske politike u NjDR, a to su sami poeci njenog
razvoja, neposredno nakon
Drugog svjetskog rata i velike promjene koje su uslijedile nakon
izgradnje Berlinskog zida
1961. koje su rezultirale cenzuriranjem odreenih filmova.
5 Walter Ulbricht bio je istonjonjemaki komunistiki voa i
predsjednik Stranke Socijalnog Jedinstva od 1945.
do 1971. 6 Klaus FINKE: Utopie und Heimat Von Abschieden und
Neuanfngen in DEFA-Film. Deutschland und die
Wende in Literatur, Sprache und Medien. Gttingen. 2008. str.
118. 7 Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 9.
-
3
2. Poeci razvoja filmske industrije
2.1. Kinematografija u SOZ-u
Otprilike mjesec dana nakon njemake kapitulacije, tonije
9.VII.1945., osnovana je u
Berlinu Sovjetska Vojna administracija u Njemakoj (SVNj) koja je
uskoro dozvolila
osnivanje politikih stranaka u Sovjetskoj Okupacijskoj Zoni
(SOZ), a 4.VII. skupina
intelektualaca osnovala je Kulturni Savez za demokratsku obnovu
Njemake.8 Bili su to
koraci iz kojih se moglo zakljuiti da e doi do razvoja politikog
pluralizma. Meutim,
takva se pretpostavka pokazala netonom. Uskoro je uveden
jednostranaki sustav. Pod
pritiskom slubene Moskve dolo je do stapanja Komunistike Partije
Njemake (KPNj) i
Socijaldemokratske Partije Njemake (SPNj), ijim je ujedinjenjem
u svibnju 1946 nastala
SED (Sozialistische Eincheitspartei Deutschlands Socijalistika
Partija Jedinstva
Njemake.9 Od osnivanja NjDR u listopadu 1949. pa do njenog sloma
ta je stranka bila na
vlasti i odravala jednostranaki komunistiki sustav. U odravanju
takvog sustava uvelike se
sluila filmom.
Ve se za vrijeme sovjetske okupacije pokazalo da je unutar
kulturne politike razvoj filmske
industrije bio prioritetan. U SOZ-u se kinematografija razvijala
puno bre nego u ostalim
okupacijskim zonama. Ve u ljeto 1945. samo u Berlinu postojalo
je 110 kinodvorana. Jasno
je da u kinima nisu projicirani filmovi iz razdoblja nacistike
Njemake, tako da se
istononjemaka kino-publika neko vrijeme morala zadovoljiti
produkcijama starijeg datuma,
odnosno onima iz vremena Weimarske Republike, dok su noviji
filmovi bili iskljuivo
sovjetske produkcije.10
2.2. DEFA
Kako bi odgovorio na potrebe publike sovjetski okupator najprije
je osnovao jedan filmski
aktiv sastavljen iskljuivo od osoba s komunistikom prolou, a ve
u svibnju 1946., po
Staljinovom nalogu, osnovana je DEFA (Deutsche
Filmaktiengesellschaft), monopolistika
8 Usp. Hermann WEBER: Die DDR 1945-1990. Mnchen, 2006., str.
5.-8.
9 Ibid. str. 16.
10 Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 24.
-
4
televizijska kua kojoj je produkcijsku licencu dodijelila
SVNj.11 U rujnu 1949. DEFA je, kao
dio stranakog holdinga Zentrag i formalno postala vlasnitvo
SED-a, koja je u dogovoru sa
SVNj-om osnovala filmske komisije sastavljene od vlastitih
politikih funkcionera koji su
nadizrali rad DEFA-e.12
Zadaa DEFA-e bila je preodgojiti drutvo, odnosno kroz svoju
produkciju provoditi denacifikaciju i istovremeno podravati
izgradnju socijalistike drave,
to je podrazumijevalo proizvodnju zahtjevnih, politikih
umjetnikih djela i iskljuivalo
povrnu zabavu.13 Sama je DEFA, kao i cijela drava, funkcionirala
po principima planske
privrede, to znai da su za svaku godinu postojali takozvani
produkcijski planovi koji su se
odnosili na pojedina tematska podruja, primjerice industriju,
socijalistiki nain ivota,
nacionalu narodna armija, progresivno nasljee njemake povijesti,
povijest radnikog
pokreta itd.14
Gotovo svi filmovi bili su snimani u stilu socrealizma.
Reprezentativan primjer je film Kurta
Maetziga u dva nastavka, Ernst Thlmann sin svoje klase
(1953./54.) i Ernst Thlmann
voa svoje klase (1955.). Film govori o mladom komunistu koji se
nakon povratka iz Prvog
svjetskog rata bori za prava radnike klase.
DEFA se tijekom 1950-ih razvila u respektabilnu televizijsku
kuu. Sa 4000 zaposlenih i
produkcijskim kapacitetom od 25 do 30 filmova godinje, bila je
jedna od najveih
televizijskih kua u Europi.15 No u tom su se razdoblju gotovo
svi filmovi ablonizirano i bez
imalo kritike bavili temama iz socijalistike svakodnevice. Do
kraja desetljea publika se
zasitila takvih filmova te je posjeenost kino dvorana znaajno
opadala. To je jedna od
kljunih injenica zbog koje e poetkom 1960-ih doi do promjene
filmske politike u NjDR-
u.
11
Klaus FINKE: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in
DEFA-Film. Deutschland und die Wende in Literatur, Sprache und
Medien. Gttingen. 2008. str. 118. 12
Ibid. 13
Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 24. 14
Usp. loc. cit. FINKE, str. 119. 15
Usp. ibid.
-
5
3. Situacija ezdesetih
3.1. Berlinski zid
Izgradnja Berlinskog zida 13.VIII.1961. bila je presudna za
daljnji razvoj istononjemakog
filma. Do izgradnje zida dolo je zbog krize koja se krajem 50-ih
javila u NjDR-u.
Gospodarski rast 1959. iznosio je 7,2 milijardi maraka, 1960.
pao je na 5,4 milijarde, a 1961.
iznosio je samo 4,4 milijarde. U isto vrijeme, broj izbjeglica
se konstantno poveavao (1959:
143.000, 1960: 199.000). Vrhunac je dosegnut u travnju 1961.
Samo u tom mjesecu iz NjDR
izbjeglo je 30.000 ljudi. Odlazak velikog broja
visokoobrazovanih dodatno je oteavao ve
ionako teku ekonomsku situaciju. Ulbricht je stoga ve u proljee
traio izgradnju zida, no
komunistiki vlastodrci istone Europe odobrili su mu to tek na
ljeto 1961. I dok je politika
elita u NjDR-izgradnju zida slavila kao pobjedu reima, Zapad je
na to gledao kao na veliku
sramotu za NjDR i komunizam openito.16
S izgradnjom zida problemi NjDR-a nisu bili gotovi. Da bi se
stanje u dravi popravilo
moralo se ii u gospodarske reforme. Ulbricht je u sijenju 1963.
predstavio Novi ekonomski
sistem planiranja i voenja narodnog gospodarstva koji je trebao
potaknuti gospodarstvo.
Reforme su urodile plodom. Ve 1964. radna produktivnost porasla
je za 7 posto, a nacionalni
dohodak za 5 posto. Dobri rezultati nastavili su se i 1965. Iako
su radnici novim reformama
postali jo optereeniji, ivotni standard se ipak poveao. Kada je
rije o ivotnom standardu,
bitno je istaknuti da je 1966. 54 posto kuanastava u NjDR imalo
televizore. Dakle, ve je
tada postalo jasno da e kinematografija gubiti na vanosti.17
Do promjena dolazi i u filmskoj politici. Filmski producenti su
izgradnju Berlinskog zida
doivjeli kao neto pozitivno. Dapae, smatrali su da e dobiti vie
kreativne slobode i da e
se moi kritiki baviti istononjemakim drutvom zato jer vlast vie
nije imala opravdanje
da e Zapad njihove filmove moi koristiti protiv samog reima jer
je Berlinski zid oznaio
konani razlaz sa zapadom. Ova, iz dananje perspektive
paradoksalna pretpostavka, pokazala
se djelomino tonom, ne toliko zbog percepcije filmskih
producenata i reisera, nego vie
zbog svijesti SED-a da su i u filmskoj politici potrebne
promjene.
16
Usp. Hermann WEBER: Die DDR 1945-1990. Mnchen, 2006., str. 5.-8.
17
Ibid., str. 64.
-
6
3.2. Pad interesa za DEFA-ine filmove
Naime, DEFA-ini filmovi nisu nikada bili omiljeni meu
istononjemakom publikom.
Postojala je ak poalica koja glasi otprilike ovako: ovjek trai
pomo od psihijatra jer mu se
privia da ga netko prati; kada ga psihijatar zamoli da mu
detaljnije opie svoj problem,
ovjek kae da osjea da netko sjedi iz njega kada gleda DEFA-in
film.18 S gospodarskom
krizom posjeenost je jo vie opala. Osim krize, moemo
pretpostaviti i da je bitan imbenik
za smanjeni interes publike bila i zasienost socrealistikim
filmom. Socrealistike teme bile
su iscrpljene. O tome je pisao i tisak. U novinama Das Morgen
nalazimo sljedeu kritiku:
Povrna zabava, puna aka iste bezdunosti, ali i prozirna
agitacija, trebaju nestati iz kino
dovrana. Tada e se pubika vratiti sama od sebe.19 Toga su valjda
bili svjesni i u SED-u kada
su liberalizirali filmsku industriju.
Karen Ruoff Kramer smatra da su filmski umjetnici poetom
ezdesetih, metaforiki reeno,
otvorili prozor, ali ne prozor prema Zapadu, nego prozor u
unutranjost istononjemakog
drutva.
3.3. Otvaranje Novog prozora
To je prozor izmeu izmeu soba domaeg prostora NjDR-a, slubenih
prostora i onih
stvarnih umjetniki atrij [] Kada su bili intervjuirani povodom
objavljivanja svojih
filmova 1989. i 1990. mnogi autori zabranjenih filmova iz
sredine ezdesetih istaknuli su da je
izgradnja Berlinskog zida za njih bila znak da e sada napokon
moi uivati u zatienom
prostornom diskursu u kojem kritika u njihovim umjetnikim
djelima nee vie moi biti
suzbijana kao igra u korist Zapada.20Meutim, SED e uskoro
shvatiti da je stvar sa
umjetnikim slobodama otila predaleko. Sredinom ezdesetih izvrit
e nevjerojatan kulturni
udar. Bit e zabranjivano sve to SED ocjeni imalo kritinim ili
prijeteim za dravni
poredak. Centralni dogaaj tog kulturnog udara bio je 11. Plenum
Centralnog komiteta SED-
a.
18
Usp. Karmen RUOFF KRAMER: Representations of Work in the
Forbidden DEFA Films., DDR: East German Cinema 1946-1992. New York.
1999. 19
Uta A. BALBIER/ Christiane ROESCH: Umbeworbener Klassenfeind:
Das Verhltniss der DDR zu den
USA. Berlin. 2006. str. 161.
20 Loc. cit. RUOFF KRAMER, str. 132.-133.
-
7
4. 11. Plenum i cenzura filmova
Na 11. Plenumu Centralnog komiteta SED-a, koji se odrao od 16.
do 18. prosinca, trebalo se
raspravljati o ekonomskim pitanjima s naglaskom na mogunost
povratka na centraliziranu
plansku privredu nasuprot tada aktualnom Novom ekonomskom
sistemu planiranja i voenja
narodnog gospodarstva. No uskoro se ispostavilo da e znaajan dio
Plenuma otpasti na
raspravu o kulturnoj politici.
tovie, na Plenumu je dogovorena zabrana odreenih filmova. Najvie
kritika komunistke
elite pretrpjeli su filmovi Ja sam zec od Kurta Maetziga i Nemoj
misliti da vritim od
Franka Vogela. Zanimljivo, Maetzig je jedan od najznaajnijih
reisera DEFA-e i jedan od
njenih osnivaa. Od autora jednog od najreprezentativnijih
DEFA-inih socrealistikih filmova
(vidi str. Xx), u manje od 10 godina prometnuo se u
najomraenijeg redatelja meu
politikom elitom. Njegov film Zec sam ja govori o jednoj
devetnaestogodinjakinji koja je
ostala bez prava na studiranje jer joj je brat iz njoj
nepoznatih razloga uhien. U
meuvremenu se zaljubljuje u oenjenog suca koji joj moe spasiti
brata. Unato njenoj
molbi, sudac joj ne spaava brata, nego ga odlui osloboditi tek
kad se pokae da e mu taj
potez pomoi u karijeri. Shvativi da se radi o karijeristu koji
nikada nije namjeravao napustiti
svoju enu radi nje, odlui ga napustiti. U ovom filmu navodno je
sporan jedan dijalog o
pravu, pravdi i istini. Prema rijeima Waltera Ulbrichta zabrana
ovog filma trebala je vie
posluiti kao upozorenje i primjer drugima:
Ali bilo nam je jasno da se ne radi samo o tom filmu, o tom
zecu, nego i o hrpi drugih
zeeva. Stoga smo odluili sav materijal izloiti CK-u. Neka CK
odlui Kako to ide, tko
e koga ucjenjivati i tko e kome odreivati u Njemakoj
Demokratskoj Republici, to emo
jo vidjeti21
to se tie Vogelovog filma Nemoj misliti da vritim, Ulbricht je
smatrao da se radi o
sustavnom propagiranju zloina. Film govori o adolescentu koji
prekida kolovanje i troi
novac koji je naslijedio od oca. Oba su filma povuena iz kino
dvorana, a protiv redatelja
Maetziga i Vogela pokrenuti su disciplinski postpuci. Filmovi se
u njemake kino dvorane
vraaju tek 1990.
21
Jrgen HASSE Ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall.
4/2: str. 13.
-
8
Jo jedan film zabranjen uslijed Plenuma bio je Proljee treba
vremena od Guentera
Stahnkea. Glavni lik je inenjer Hans Sloter koji zbog prijestupa
biva izbaen iz svoje tvrtke.
No zbog svoje kompetencije i strunosti on je bio jedini koji je
znao popraviti pokvareni
plinovog. Stoga je pozvan natrag. Film je zabranjen je se bavi
problemima planske privrede.
Film Karla zabranjen je jer kritizira obrazovni sustav NjDR-a.
Karla je mlada nastavnica
koja je upravo zavrila fakultet. Svoje uenike eli pouiti
kritikom razmiljanju no ne
uspijeva u tome jer su uenici ve shvatili to sustav od njih
oekuje i to smiju a to ne smiju
rei.
Film Godite 45. snimljen 1966. u na otvorenom, u Istonom Berlinu
i upravo je zbog toga
problematian. Naime, film j zabranjen zbog dvije scene u kojima
je dokumentiran stvarni
ivot. U jednoj sceni prikazani su turisti sa Zapada, a u drugoj
problematinoj sceni prikazan
je socijalni milje u deprimirajuoj atmosferi.22 Poznati
zabranjeni filmovi su i Berlin iza
ugla koji prati ivot dvojice mladia koji rade u pogonu za
preradu metala. Film izmeu
ostaloga problematizira generacijski jaz izmeu mladia i njihovih
kolega. Film Trag
kamenja prikazivan je u kinima samo tri dana. Cenzuriran je zbog
antisocijalistikih
tendencija. SED je smatrala da je uloga partije u filmu krivo
prikazana. Film je dobio
odobrenje tek 1989.23
Filmovi koji su cenzurirani nakon 11. Plenuma CK-a SED-a:24
1965/ 1987/ 199O Berlin um die Ecke (Berlin iza ugla) zabranjen
u rujnu 1966.
1965/66; 2OO5 Frulein Schmetterling (Gospoica Leptir)
1965/ 199O Der Frhling braucht Zeit (Proljee treba vremena)
premijer 25.11.1965.
1965/ 199O Das Kaninchen bin ich (Ja sam zec)
1964/65; 199O Denk blo nicht, ich heule (Nemoj misliti da
vritim)
1965/66; 199O Karla
1966/ 199O Jahrgang 45 (Godite 45.)
1966/ 1989 Spur der Steine (Trag kamenja) premijera
15.06.1966
1966/ 1971 Der verlorene Engel (Izgubljeni aneo)
1965/ 199O Wenn du gro bist, lieber Adam (Kada bude velik, dragi
Adame)
1989 Die Beteiligten (Sudionici)
22 Hartmann, Astrid: Filmzensur und politik in der DDR
Untersuchung an ausgewhlten Filmen von Jrgen
Bttcher in den sechziger Jahren. GRIN. Nordenstedt. 2002. str.
112.
23 Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 150.
24 Jrgen HASSE ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist
berall. 4/2: str. 13.
-
9
5. Zakljuak
U Njemakoj Demokratskoj Republici film je koriten kao politiki
instrument, prije svega od
strane SED-a, a za legitimaciju vlastite politike. U filmovima
se iskljuivo idealiziralo
socijalistiko drutvo. Ta injenica osigurala je relativno dugo
razdoblje mira u
istononjemakoj filmskoj industriji pokazuje da je SED imala
potpunu kontrolu na DEFA-
om. No do promjene dolazi na samom na poetku ezdesetih.
S jedne strane publika se zasitila socrealistikog filma, s druge
strane umjetnici su osjetili da
im izgradnja Berlinskog zida usmjerava da se okrenu vlastitom
drutvu, odnosno njegovim
problemima. SED je to na poetku odobravala, ali kada se
ispostavilo da filmovi kritiziraju
ideologiju. Dogodilo se da su se produkcije i premijere
najkontroverznijih filmova preklopile
sa odravanjem 11. Plenuma CK-a SED-a to je rezultiralo
nezapamenom cenzurom i
pritiskom na reisere.
SED je oito shvatio da je i ono malo slobode koju je dala
reiserima prijetnja za njen reim.
Instrument za popravljanje te pogreke bila je cenzura. Ti
filmovi simbolino e, neki i po
prvi put, biti prikazani tek 30-ak godina kasnije, u ujedinjenoj
Njemakoj.
-
10
Literatura
Balbier, Uta A.; Rsch, Christiane: Umbeworbener Klassenfeind:
Das Verhltniss der DDR
zu den USA. Christoph Links Verlag. Berlin. 2006.
Finke, Klaus: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in
DEFA-Film. Iz:
Casper Hehne, Hiltraud; Irmy, Schweiger: Deutschland und die
Wende in Literatur,
Sprache und Medien. Universittsverlag Gttingen. Gttingen.
2008.
Hartmann, Astrid: Filmzensur und politik in der DDR Untersuchung
an ausgewhlten
Filmen von Jrgen Bttcher in den sechziger Jahren. GRIN.
Nordenstedt. 2002.
Hasse, Jrgen Ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall.
U: PROGRESS 4/2:
13. 2006.
Ruoff Kramer, Karen: Representations of Work in the forbidden
DEFA Films of 1965. In:
Allan, Sean; Sanford, John: DEFA: East German Cinema, 1946 1992.
Berghahn Books.
New York. 1999.
Schittly, Dagmar: Zwischen Regie und Regim: Die Filmpolitik der
SED im Spiegel der DEFA-
Produktionen. Links. Berlin. 2002.
Weber, Hermann: Die DDR 1945-1990. Oldenburg Wissenschaftlicher
Verlag. Mnchen.
2006.