NEKE PREDPOSTAVKE ZA PODSTICANJE DAROVITIH STUDENATA
Identifikacja, praenje razvoja i rad sa darovitim studentima je
u nas veoma zanemareno podruje pedagokog rada.Za uspean rad sa
darovitim studentima na naim univerzitetima ini nam se da bi bilo
nuno obezbediti sledee uslove:*visokokolska nastava mora pretrpeti
radikalne reforme.Studenti u njoj moraju postati aktivni subjekti,
a sve manje pasivni sluaoci monologa svojih nastavnika. Temeljnom
pripremom studenata a svaku temu, u kojoj e biti rasprava na
nastavnim asovima, aktivno uee studenata u tim raspravama i
sopstveni doprinos u rasvetljavanju odreene naune oblasti, studenti
e se diferencirati prema svojim mogunostima i sposobnostima, to e
omoguiti nastavnicima da lake uoavaju obdarene.*bilo bi od koristi
ostvariti tenju saradnju fakulteta sa srednjim kolama. U ovim
kolama trebalo bi raditi temeljnije na identifikaciji obdarenim
uenika, na njihovom ukljuivanju u dodatnu nastavu i stvaranju
drugih povljnih uslova za njihov ubrzanjiji i temeljniji
razvoj.*fakulteti bi mogli ustanoviti pedagoko psiholoku slubu koja
bi se pored ostalog, bavila i pitanjima identifikacije i rada sa
obdarenim studentima. Zajedno sa fakultetskim nastavnicima i
obdarenim studentima mogla bi kreirati raznovrsne oblike, sadraje i
metode rada,prilagoene obdarenim studentima.*sa obdarenim
studentima treba raditi tako da oni budu dominantni u procesu
uenja. Predavaka nastava nije primerena studentima uopte, a posebno
nije primerena obdarenim studentima. Mnogo toga oni mogu i sami.
Treba im ponuditi individulaizovane programe, izvore, dati im
odreena uputstva i stvoriti povoljne uslove za njihov rad na
realizaciji odabranih programa.*ispiti na fakultetim bi morali
pretrpeti radikalne promene, posebno za obdarene. Tradicionalno
proveravanje znanja studenata na fakultetskim ispitima, u kojima
dominira reprodukcija saznatih gotovih znanja, treba da bude
prevazieno.*nastavnici na fakultetima treba da budu osposobljeni za
rad sa talentovanim studentima. Za dobrog nastavnika na
univerzitetu, pored naunih znanja iz odreene ue oblasti, potrebna
su i iroka pedagoka i psiholoka znanja iz oblasti univerzitetske
pedagogije, psihologije i didaktike.*treba razvijati centre za rad
sa obdarenim uenicima osnovnih i srednjih kola.*obdarene i uspene
studente bi trebalo posebno motivisati i stimulisati za upis
poslediplomskih studija i pomoi im da ih usepno okonaju.
SA OBDARENIM UENICIMA TREBA DA RADE NAJBOLJI NASTAVNICI
Odavno se govori i pie o obdarenim uenicima, nude se postupci i
instrumenti za identifikaciju takvih uenika, istie se potreba da im
se pomogne da u koli napreduju bre od svoih vrnjaka, govori se o
potrebi izrade posebnih programa, nude se programi za dodatnu
nastavu, predlau se neke mere individualizacije nastavnog rada.ta
nam je poznato?Poznato je da obdareni uenici postoje u svakoj
generaciji i u skoro svakoj koli. U velikoj meri postoji saglasnost
oko toga kog uenika treba smatrati obdarenim. Dosta su razvijene
tehnike i instrumenti za identifikaciju obdarenih uenika na
razliitim uzrastima.Identifikacija obdaraenih studenataU osnovnim i
srednjim kolama imamo razvijenu pedagoko-psiholoku slubu. U znatnom
broju kola imamo pedagoga ili psihologa, a u veim kolama i jednog i
drugog. Oni se bave identifikacijom obdarenih uenika, planiraju
odreene aktivnosti sa njima i slino. Meutim, na fakultetima te
slube nema. Niko se ne bavi identifikacijom takvih studenata.Prvo
bi trebalo izvriti radikalne promene u osposobljavanju
univerzitetskih nastavnika za ovu nastavu, uvesti
pedagoko-psiholoku slubu na univerzitete, a onda raditi na
radikalnim promenama nastave i poloaja studenata u njoj.Na
nastavnike fakultete vratiti pedagogiju, didaktiku, a metodikama
dati zapaeno mesto i tako temeljnije prpremati studente za njihov
budui poziv.Metodika rada sa obdarenimaOna danas ne postoji. U ovom
podruju trebalo bi razvijati dve metodike rada sa obdarenima. Jedna
bi se odnosila na rad sa obdarenim uenicima osnovne i srednjih
kola, a druga bi se odnosila na rad sa obdarenim
studentima.Obdarene studente treba ukljuivati u projekte
istraivanja i tako ih pripremati i osposobljavati za istraivaki
rad. Sa ovim studentima treba raditi individualno ili u sasvim
malim grupama.
PITANJA I ZADACI ODREUJU KVALITET NASTAVENema nastave u kojoj se
ne vodi neki dijalog. A svaki dijalog pretpostavlja pitanja zadatke
i odgovore, bez obzira ko ta pitanja a zadatke postavlja, nastavnik
ili uenici, i bez obzira ko na njih daje odgovore nastavnik ili
uenici.Razlika izmeu pitanja, zadataka i problema nastavi je u
njihovom sadraju, formi zadavanja i u meusobnim odnosima nastavnika
u uenika. Svi se oni svode na jedno: na pitanje, bez obzira da li
ga postavlja nastavnik ili uenik. Na pitanje treba dati odgovor.
Zadatke i probleme treba reavati, tragati za adekvatnim reenjima i
na njih opet adekvatno odgovoriti. Zadaci reproduktivnog karaktera
su i oni na kojim se uvebava odreena radnja. Evo primera- nastavnik
je uenicima izveo obrazac Pitagorine teoreme i na nekim primerima
pokazao kako se taj obrazac primenjuje. Uenici reavaju sline
zadatke po datom ablonu. Meutim produktivna pitanja, produktivni
zadaci i problemi su oni koji od uenika trae da za odgovorima
tragaju u odreenim izvorima znanja, da posmtraju, analiziraju,
uoptavaju, zakljuuju i slino. Oni na njih ne mogu odgovoriti samo
na osnovu ve steenog znanja. Pri traganju za odgovorima na ovakva
pitanja i na ovakve zadatke i probleme, uenici moraju biti misaono
aktivni, jer ih bez takve angaovanosti ne mogu uspeno reiti, niti
dati pozitivan odgovor. Imajui u vidu da je misaono aktiviranje
uenika u nastavnom procesu osnovna predpostavka za uspeno
osposobljavanje uenika za samostalni intelektualni rad, opredelili
smo se da sva pitanja i zadatke grupiemo u dve osnovne
skupine:1.Pitanja i zadaci kojim se razvija pamenje
(reproduktivni)2.Pitanja i zadaci kojima se razvijaju percepcije,
predstave i miljenje i mata (produktivni)U prvu grupu ubrajamo sva
pitanja i sve zadatke usmerene ka negovanju pamenja uenika. Oni su
neophodni u nastavi. Uenici neke injenice i generalizacije treba i
da pamte, istina, uvek sa razumevanjem.U ovu grupu ubrajamo sledea
pitanja i zadatke:-pitanja i zadaci kojima se trai reprodukcija
gradiva-pitanja i zadaci kojim se trai doslovno reprodukovanje
injenica saznatih od nastavnika ili iz udbenika-pitanja i zadaci
kojima se trai primena ve usvojenih znanja pri vebanju
Druga grupa pitanja i zadataka se odnose preteno na samostalni
intelektualni napor uenika, ne samo da pamte nova znanja nego i da
do novih injenica ili generalizacije dolaze vlastitom
intelektualnom aktivnou. U ovu grupu ubrajamo sledea pitanja ili
zadatke:-pitanja ili zadaci kojima se uenici podstiu da samostalno,
bez uzora, opisuju predmete, pojave, iva bia, prirodu.-pitanja i
zadaci koji stimuliu uenike na pronalaenje novih ideja.-pitanja i
zadaci kojima se od uenika trai da uoi meusobnu vezu izmeu uzroka i
posledice.-pitanja i zadaci u kojima se od uenika trai komparacija.
To je mogue u svim nastavnim predmetima. Komparacijom se misaono
utvruju slinosti i razlike meu predmetima, pojavama, ivim
biima.-pitanja i zadaci kojima se uenici usmeravaju ka samostalnom
zakljuivanju.-pitanja i zadaci kojim se uenici podstiu da ostvare
korelaciju sa drugim nastavnim premetima.-pitanja i zadaci kojima
se postavlja problem i trai od uenika da ga ree. To znai da se
uenici dovode u problemsku situaciju i trai se od njih da problem
ree.-pitanja i zadaci u kojima se od uenika trai opredeljenje za
ili protiv. Ovakvim zadacima uenici se navikavaju da uestvuju u
raspravama, da argumentovano brane svoje stavove i opredeljenja to
je veoma znaajno.
KVALITET NASTAVE ZABRINJAVANaa polazna osnova da kvalitet
nastave zabrinjava potvrena je rezultatima emirijskog istraivanja u
oblasti negovanja misaonih aktivnosti uenika u nastavnom procesu
osnovne i srednjih kola. Neosporno je da intelektualni razvoj
uenika treba da bude jedan od osnovnih zadataka svake kole, ali bez
lanskog negovanja misaonih aktivnosti uenika u nastavi to nije
mogue realizovati.
O misaonoj aktivnosti uenikaI pored toga to se ponekad ini da je
zahtev za misaonim angaovanjem uenika u nastavnom procesu novijeg
datuma, treba rei da je ovaj zahtev veoma rano zapaen. Jo je
Kvintilijan traio da se o uenom mnogo razmilja i da se znanja stiu
putem sopstvenog miljenja. Komenski trai podsticanje uenika na
postavljanje pitanja i na njihovo osposobljavanje za samostalnim
traganjem i odgovorima na njih. Djuj istie da je polazni izvor
znanja rad u kome uenici aktivno uestvuju, jer se na taj nain stiu
najefikasnija i najsigurnija znanja, vetine i navike. Od uenika
trai samostalno posmatranje i samostalno zakljuivanje. Skinger
insistira na stvaranju uslova u kojima e svaki uenik napredovati
prema sopstvenim mogunostima i ostvariti maksimalni razvoj njihovih
sposobnosti.Rezultati istraivanjaIstraivanjem smo nastojali
utvrditi u kojoj se meri u naoj nastavi osnovne i srednjih kola
vodi rauna o misaonom angaovanju uenka. Rezltati su zabrinjavajui.
Evo samo nekih.Receptivnost u nastavi- sticanje gotovih, od strane
nastavnika formulisanih i saoptnih znanja, pri emu se potencira
pamenje, a zanemaruje miljenje uenika- je veoma prisutna u naoj
nastavi.Potencira se pamenje- na brojnim analiziranim nastavnim
asovima nastavnici su insistirali na bukvalnom ponavljanju izloenog
gradiva, na reprodukciji obraenog, na odgovorima prema zamisli
nastavnika.Pseudoaktivnost uenika- u nastavi se esto dozvoljava
nagaanje odgovora od strane uenika, mehaniko dopunjavanje,
sugerisanje odgovora od strane nastavnika i aktivnost radi
aktivnosti, koja nije u funkciji intlektualnog razvoja
uenika.Osposobljavanje uenika za samostalni rad- u nastavi su ovi
procesi onemogueni nizom pogrenih postupaka nastavnika: nastavnik
esto prevremeno saoptava zakljuke; nastavnik, umesto uenika,
odgovara na sopstvena pitanja: nastavnik sam ponavlja izloeno
gradivo; nastavnik otima rei i odgovore od uenika...Domai zadaci u
funkciji miljenja- rezultati istraivanja pokazuju da je veina
domaih zadataka u funkciji razvoja pamenja, a manji broj u funkciji
razvoja miljenja.Pitanja uenika- u modernoj nastavi podrazumeva se
esta komunikacija izmeu nastavnika, uenika i meu uenicima. Zato su
od posebnog znaaja pitanja uenika. Prirodno je da onaj ko ui, onaj
ko ne zna ima potrebe da pita one koji znaju. Meutim, u nastavi
uenici veoma retko pitaju.
ZakljuciMalo je asova na kojima se pravilno koristi indukcija
ili dedukcija u kojima su uenici misaono aktivni. Znaajan broj
domaih zadataka je u funkciji negovanja pamenja, ali ne i miljenja
uenika. Individualizacija nastavnog rada je potpuno zanemarena.
Uenici se ne podstiu na pitanja u nastavi. Nastava nije tako
organizovana da uenici imaju potrebu da pitaju, da razmenjuju
miljenje sa nastavnikom ili ostalim uenicima. Sve je to dovelo do
toga da je pitanje uenika u naoj nastavi prava retkost.U poreenju
rezultata poslednjeg istraivanja, sa rezultatima prethodna dva, moe
se videti da je naa nastava u brojnim elementima na nivou od pre
preko 35 godina, da je u nekim elementima dolo do blagog
poboljanja, a u nekim elementima da je slabija nego to je bila
ranije.
OBRAZOVANJE NASTAVNIKA PREMA ZAHTEVIMA MODERNE OBRAZOVNE
TEHNOLOGIJE-ZNAAJNA PREDPOSTAVKA ZA NJENU AFIRMACIJU U KOLI
Duboko smo zakoraili u radikalne promene vaspitno-obrazovnog
sistema sa namerom da on postane savremeniji i da ga prilagodimo
sadanjim i buduim drutvenim potrebama.Dugo ve s pravom kritikujemo
dominaciju frontalnog i zapstavljanje grupnog individualnog oblika
nastavnog rada, nedovljnu idinvidualizaciju zaheva, sporst u
primeni savremenijih nastavnih medija, preovlaujue
verbalno-tekstalne nastavne metode, slabu intelektualnu angaovanost
uenika u nastavnom procesu.Uzroci sporosti u afirmaciji savremene
nastavne tehnologije*nizak nivo tehnike kulture nastavnika- U
kolama i fakltetima u kojima su se pripremali za nastavniki poziv,
veina nastavnika nije imala prilike da se osposobi u rukovanju i
didaktiko-metodikom oblikovanju i primeni savremenih nastavnih
medija.*nedovoljna pedagoko-psiholoka i didaktiko-metodika
pripremljenost nastavnika za primenu savremene nastavne
tehnologije.*u naoj zemlji ne postoji izgraen sistem pripremanja
metodiara za pojedine nastavne predmete, posebno za ona podruja
koja se nalaze u planovima prva etiri razreda osnovne
kole.*nedovoljna opremljenost kola i fakulteta savremenom nastavnom
opremom- opremanje se obavlja bez jasno utvrenog sistema. esto se u
kole unosi veoma skupa nastavna oprema, a malo se ini da se za nju
pripremaju i materijali, programi za potrebe konkretne
nastave.*nastavnike kole i fakulteti nemaju svoje vebaonice u
osnovnim i srednjim kolama kao svojevrsne kabinete u kojima bi se
studenti praktino osposobljavali za savremeni nastavni i ukupni
vasptitno-obrazovni rad u koli.*nedovoljno shvatanje da su
savremenoj koli,pored nastavnika, potrebni i drugi profili kadrova
koji bi, pre svega, radili u fazi pripremanja nastavnog
rada.*pedagoko-psiholoka sluba u koli nije u dovoljnoj meri
afirmisana kao znaajan subjekt i nosilac afirmacije savremene
nastavne tehnologije u koli. Preterano su opteraeni drugim
poslovima.*za savremeniju organizaciju nastavnog rada nastavnici
nisu dovoljno motivisani. Za savremeniji nain organizacije nastave
u naim uslovima nastavnik mora troiti mnogo vie vremena i truda za
pripremu takve nastave.Ako se paljivo analiziraju uzroci sporosti u
primeni moderne nastavne tehnologije, onda se moe zakljuiti da oni
u osnovi, izuzimajui materijalne uslove i stimulaciju nastavnika za
uspeniji i savremeniji vaspitno-obrazovni rad, najee lee u
problemima kvaliteta osposobljenosti nastavnika za moderniji rad.Za
bre prevazilaenje slabosti u primeni savremene nastavne
tehnologijeUvereni smo da je krajnje vreme da se shvati da nema
dobrog nastavnika ukoliko tokom obrazovanja nije stekao solidno
pedagoko,psiholoko, didaktiko i metodiko obrazovanje. Iz ovih
oblasti oni moraju stei ne samo teorijska nego i praktina znanja.
Povezivanje teorije i prakse je mogue ostvarivati samo u kolama,
kroz raznovrsne vidove pedagoke prakse studenata u tim
kolama.Nastavnike treba obrazovati tako da se kod njih razvija
stalna tenja za permanentnim usavravanjem u cilju osavremenjivanja
postojee nastavne tehnologije.Tokom kolovanja budui nastavnici se
moraju osposobiti za rukovanje savremenim nastavnim medijima i za
njihovo didaktiko-metodiko oblikovanje. Oni moraju saznati njihove
prednosti, kao i mogunosti primene u nastavi.
MENTORE PRAKTINE NASTAVE NA NASTAVNIKE FAKULTETE
Metodika je sloena interdisciplinarna, pedagoka i autonomna
nauna disciplina. U njenoj osnovi je uvek nastava konkretnog
nastavnog predmeta ili neko drugo vaspitno-obrazovno podruje
(slobodne aktivnosti, dopunska ili dodatna nastava..). Poto su
nastava, vaspitanje i obrazovanje pedagoka podruja, onda je
metodika prvenstveno pedagoka nauna disciplina.Metodika je
teorijska, ali i praktina nauna disciplina. Ovom prilikom posebno
nas zanima realizacija onih zadataka metodike koji pripadaju
praktinoj sferi. U ovoj oblasti ona prouava praktino pripremanje,
izvoenje i verifikaciju nastavnih procesa i drugih podruja
vaspitno-obrazovnog rada. Tokom studija na nastavnikim fakultetima
studenti treba da budu osposobljeni i teorijski i praktino za
izvoenje nastavnih procesa i drugih oblika vaspitno-obrazovnog
rada.Osnovne karakteristike veine ovih nastavnih asova su preterana
aktivnost nastavnika i pasivnost uenika; uenicima se najee daju
gotova znanja injenice, pojmovi, odredbe, definicije, obrazci,
umesto da do njih intelektualnom aktivnou i samostalno ee dolaze
uenici; nastavnik ee sam zakljuuje umesto unenika; vie se neguje
pamenje nego miljenje uenika; nedostaju grupni, individualni i
tandem oblik nastavnog rada; potpuno je zapostavljena
individuaizacija nastavnog rada; pitanja i zadaci su preteno
reproduktivnog a ne produktivnog karktera.Metodika nastave je
struktuirana u dva podruja- teorijsko i praktino podruje. U tim
okvirima su odreeni i njeni zadaci. Za uspeno pripremanje buduih
nastavnika vano je i jedno i drugo podruje. Ukoliko je zaostavljeno
jedno od tih podruja, metodika ne moe ostvariti svoju pravu
funkciju.
Oblici metodike prakse studenataBrojni su oblici metodike prakse
kojima bi svi studenti nastavnikih fakulteta morali biti
obuhvaeni.1. Posmatranje i analiza uzornih nastavnih asova tokom
kolske godine. Po pravilu posle obrade teorijsko dela nekog
metodikog problema, u osnovnoj ili srednjoj koli, trebalo bi videti
kako se to realizuje u nastavnoj praksi.2. Studenti prvo u grupama
, tandemu, a potom i indiviulano, treba da rade pismene pripreme
(elaborate). Elaborati se rade u funkciji vebanja za pripremanje
nastavnih asova.3. Grupno pripremanje elaborata ili pripremanje u
tandemu s ciljem da se takav elaborat realizuje u nastavi. Elaborat
treba temeljno pregledati i dati sugestije za njegovu doradu.4.
Individualna priprema studenata i iszvoenje nastavnog asa. Elaborat
mora biti pregledan i odobren od adekvatnog i za to strunog lica.5.
Kontinuirana metodika praksa u trajanju od nekoliko nedelja
ostvaruje se u osnovnim i srednjim kolama iz neposredne okoline. Za
takvu praksu neophodna je temeljna priprema svakog studenta.
Mentori praktine nastaveImajui u vidu potrebe nastave metodike,
njene zadatke u sferi, pre svega nastavne prakse i u situaciji
sadanje nemogunosti da se oni uspeno ostvare, uvereni smo da je
neophodno zpoljavanje mentora praktne nastave na nastvnikim
fakultetima. Sa njim bi bili mogue retiti brojna pitanja praktinog
osposobljavanja studenata tokom studija.Mentori praktine nastave
mogli bi biti podloni reizboru, na primer svakih osam do deset
godina. Poslove mentora bi mogli obavljati ne samo oni koji su
afirmisani postignutim rezultatima u vaspitno-obrazovnom radu nego
i pored toga oni koji ele i koji imaju smisla za rad sa
studentima.
Sadraji rada mentora praktine nastave1. Za odabrane mentore
praktine nastave trebalo bi organizovati kurs na kome bi se
osposobljavali za praktian rad sa studentima i za realizaciju
praktinih zadataka konkretne metodike. Oraganizaciju, utvrivanje
sadraja kursa i njegovu realizaciju trebalo bi poveriti Odseku pa
pedagogiju na Filozofskom fakultetu i adekvatnom odeljenju
nastavnikog fakulteta.2. Mentori praktine nastave bi pratili
teorijsku nastavu metodike na fakultetu, prouavali neophodnu
literaturu i bogatiti sopstvena metodika znanja.3. zajedno sa
mentorima u vebaonicama sa kojim fakultet sarauje i ostvaruje
praktian rad, pripremali bi, organizovali, ponekad i izvodili
ugledne nastavne asove za demonstraciju pred studentima.4. Na
asovima vebi mentor praktine nastave zajedno sa asistentom veba sa
studentima formulaciju pojedninih delova elaborata za pripremu
konkretnih nastavnih jedinica.5. Posle obrade nekog metodikog
problema i posmatranih uglednih nastavnih asova, mentor praktine
nastave treba da organizuje vebanje studenata u izradi elaborata
pojedinih nastavnih jedinica.6. Mentor praktine nastave radi sa
svakim studentom pojedinano u pripremi nastavnih asova.7. Poto
metodika obuhvata i pripremu studenata za izvoenje dopunske nastave
i dodatne nastave, i za odreenje vrste slobodnih aktivnosti uenika
u osnovnoj ili srednjoj koli, to bi se mentor praktine nastave
morao angaovati i na praktinom osposobljavanju studenata za rad.8.
Posebna uloga mentora praktine nastave treba da bude u pripremanju
studenata za kontinuiranu metodiku praksu. Studenti se sa njim
konsultuju pri izradi elaborata. Mentor pregleda sve elaborate,
kritiki ih analizira i daje sugestiju za njihovu doradu.9. Mentor
praktine nastave planira i realizuje saradnju fakulteta sa osnovnim
i srednjim kolama. On treba da bude posrednik izmeu fakulteta,
vebaonica idrugih kola u kojima rade studenti.10. Kao lan aktiva
metodike prakse kojim treba da rukovodi metodiar zajedno sa ostalim
lanovima uestvuje u planiranju, realizaciji, vrednovanju i
unapreivanju metodike prakse studenata.ta bi se ovakvim radom
postiglo?*studenti bi se temeljnije osposobljavali i u metodikoj
teoriji i njenoj praksi*kvalifikovani mentori praktine nastave
prenosili bi sopstvena bogata iskustva iz nastavne
prakse.*uspostavila bi se neophodna saradnja izmeu fakulteta,
vebaonica i drugih osnovnih i srednjih kola i ona bi mogla dobro
funkcionisati*studenti bi bili uspenije osposobljavani za
pripremanje, izvoenje i verifikaciju nastavnog procesa iz brojnih
podruja konkretnog nastavnog predmeta
PEDAGOKA PRAKSA STUDENATA U FUNKCIJI OSPOSOBLJAVANJA BUDUIH
UITELJASmatramo da ukupnu pedagoku praksu treba grupisati u tri
osnovna vida i to: 1.Ovladavanje rukovanjem i didaktiko-metodikim
oblikovanjem rada savremenim sredstvima; 2.Neposredno uee studenata
u vaspitno-obrazovnom radu osnovne kole-vebaonice tokom kolske
godine; 3. Kontinuirana pedagoka praksa studenata u osnovnim kolama
blie i ire okoline.1. Ovladavanje rukovanjem i dadaktiko-metodikim
oblikovanjem rada savremenim nastavnim sredstvima. Ukoliko pedagoka
akademija ima dobro opremljen didaktiko-metodiki kabinet-praktikum,
ukoliko se u njemu dobro organizuje, onda se u velikoj meri ovaj
vid pedagoke prakse moi u njemu ostvariti.
2. Neposredno uee studenata u vaspitno-obrazovnom radu osnovne
kole-vebaoniceOvaj vid pedagoke prakse sadrao bi sledee elemente:a)
posmatranje i analiza uglednih predavanja preko sistema interne
televizije ili neposredno u vebaonici u celini ili samo njihovih
pojedinih delova. U toku teorijske obrade pojedinih sadraja iz
didaktike, pedagogije ili pojedinih metodika potrebno je ponekad
studentima demonstrirati kompletne nastavne asove a ponekad samo
njihove detalje.b) vebe u pripremanju za neposredno izvoenje
nastavnih asova. Posle niza posmatranih asaova ili nastavnih
detalja potrebno je studentima dati konkretne zadatke koje treba
samostalno da reavaju. Cilj je da ovadaju neposrednom primenom za
svaki nastavni as i da se osposobe za izradu nastavnih skica. To u
poetku treba raditi grupno jer je grupa kao celina jaa, bie daleko
vie razliitih ideja, javie se borba miljenja to je veoma znaajno za
proces uenja.c) svakodnevna hospitovanja studenata u vebaonici s
ciljem praenja vaspitno-obrazovnog rada i uea u njemu kao saradnika
uetelja-mentora. Od samog poetka druge godine, kada studenti poinju
izuavati pedagogiju i psihologiju, potrebno je da iz svake grupe i
svake godine studija po jedan student svakodnevno hopituje u
vebaonici.d) praktina predavanja studenata, njihovo praenje putem
interne televizije i kritika analiza. Prethodna praksa studenata i
njen nastavnik u okviru pojedinih metoda u IV godini sve vie
osamostaljuje studente za uspeno ukljuivanje u nastavni proces.
Neophodno je da svaki student iz svake metodike odri vie praktinih
predavanja pod kontrolom nastavnika metodike, a znatno vie pod
kontrolom uitelja-mentora.e) ukljuivanje studenata u nastavni rad
koji organizuju sa uenicima osnovne kole uz prisustvo samo
nastavnika-uitelja. Tokom svakodnevnih hospitovanja studenata IV
godine potrebno ih je postepeno ukljuivati vie u nastavni proces. U
poetku da dre samo po jedan as, a potom da se te obaveze poveaju.
Svi ovi asovi moraju biti dobro pripremljeni i pod kontrolom
metodiara. Ovu nastavu prati uitelj-mentor i ocenjuje predavanja
svakog studenta.f) pedagoka praksa studenata u drugim vidovima
vaspitno-obrazovnog rada. Ve smo ukazali na to da studenti tokom
hospitovanja imaju zadatak da ovog dana kada hospituju uestvuju u
svim akcijama kole.
3. Kontinuirana pedagoka praksa studenata u osnovnim kolamaOvo
je jedan od specifinih vidova pedagoke prakse.
U Nastavnom planu i programu za pedagoke akademije za
obrazovanje nastavnika razredne nastave u SAP Vojvodini navode se
tri oblika ove prakse:-jednonedeljna praksa u drugom semestru pete
godine-jednonedeljna praksa na poetku prvog semestra este
godine-dvonedeljna praksa u drugom semesrtru este godine.
PREPOSTAVKE ZA USPENU REALIZACIJU PEDAGOKE PRAKSE U PEDAGOKIM
AKADEMIJAMA
1. Nastava u brojnim njenim organizacionim formama. Znaajno je
da studenti aktivno posmataju nastavne asove u svim etapama
nastavnog procesa i to je mogue vie raznovrsne mogunosti primene
savremene nastavne tehnologije. Pri tome je znaajno da se na poetku
kolske godine obezbedi posmatranje i analiza poetne nastave itanja
pisanja kao poetne nastave matematike.2. Organizacija dopunske
nastave,zbog svoje specifinosti treba da bude predmet aktivnog
opaanja i stvarlake analize studenata.3. Slobodne aktivnosti
uenika. Razliitim organizacionim formama u slobodnim aktivnostima
njihovog posmatranja i analize, studenti treba da upoznaju cilj,
zadatke, sadrine i raznovrsne modele organizovanja tog vida
vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj koli.4. Rad odeljenskog
stareine. Budui uitelji se moraju osposobljavati i za obavljanje
funkcije odeljenskog stareine. To nije mogue uspeno ostvariti
ukoliko u toku studija nisu u poziciji da posmatraju kako se to
radi. Zato im je potrebno omoguiti da posmatraju i analiziraju sve
pojedinane funkcije odeljenskog streine u prva etiri razreda
osnovne kole.5. Rad saveza pionira. Budui nastavnici tokom studija
moraju biti aktivno ukljueni u posmatranje i analizu rada
pionirskog odreda u koli, pionirske odeljenske zajednice..6.
Saradnja sa roditeljima. Studenti treba da uestvuju u neposrednom
posmatranju raznovrsnih oblika saradnje porodice i kole
(roditeljski sastanci, individualni kontakti sa roditeljima,
izlobe..)7. Rad strunih organa u koli. Predmet neposrednog
posmatranja i stvaralake analize studenata treba da budu i razliite
forme rada nastavnikog vea i strunih aktiva u koli.8. Rad
samoupravnih organa kole. Svi mogui oblici samoupravljanja radnih
ljudi i uenika u koli treba da budu predmet posmatranja i analize
svih studenata pedagoke akademije. 9. Pedagoka dokumetntacija kole.
Celokupna pedagoka dokumentacija osnovne kole (planovi
nastavnika,odeljenskog stareine, dnevnici rada..) treba da budu
predmet analize studenata.10. Ispitivanje uenika i formiranje
odeljenja u prvom razredu. Bez obzira to je ovo posao kolskog
pedagoga ili psihologa, budui uitelji bi trebalo neposednim
posmatranjem da upoznaju i ovu vrstu delatnosti u koli.11.
Sveanosti i druge manifestacije kole(proslave pojedinih praznika i
znaajnih datuma, drutveno korisni rad kole..) treba da budu predmet
posmatranja i analize buduih uitelja.Prema tome, plansko i
organizovano posmatranje u poetku bez aktivog uestvovanja, a
postepeno sa uestvovanjem studenata kao saradnika, mora biti u svim
vidovima vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj koli.
INTERNA TELEVIZIJA I NJENA ULOGA U PEDAGOKOM I
DIDAKTIKO-METODIKOM PRIPREMANJU BUDUIH NASTAVNIKA U PEDAGOKIM
AKADEMIJAMA
Imajui u vidu sve mogunosti i prednosti televizije uopte a
posebno interne televizije za presnimavanje postojeih emisija sa
redovnog programa i njihovo korienje prema potrebama, za
zaustavljanje i ponovno vraanje na neke detalje, za snimanje
internih emisija, za montae detalja iz vie izvora, za korienje kako
u nastavi tako isto i u slobodnim aktivnostima, dopunskoj i
dodatnoj nastavi... Sasvim je jasno da je te prednosti mogue
ostvariti u koli jedino pod uslovom solidne pripreme buduih
nastavnika u pedagokim akademijama. Interna televizija u pedagokim
akademijama moe znatno pomoi u tome da se budui nastavnici razredne
nastave temeljnijje i svestranije pripreme za nastavniki poziv.
Zadatak pedagoke akademije na ovom planu treba da bude: da
osposobi studente u rukovanju internom TV da putem TV emisija iz
razliitih oblasti naorua budue nastavnike naunim znanjima da putem
interne TV radi na pedagoko-psiholokom i didaktiko-metodikom
osposobljavanju buduih nastavnika da osposobi studente u korienju
TV-emisija u redovnoj, dodatnoj i dopunskoj nastavi, u slobodnim
aktivnostima u radu sa roditeljima kao i na asovima razrednog
stareine.Uz pomo interne TV mogue je ostvariti i dvosmernu
komunikaciju. Ukoliko bi kola bila opremljena tako da svaki uenik
ima telefonsku vezu sa nastavnikom koji demonstrira- emituje
emisiju i moe direktno da mu se obraa, ukoliko nastavnik moe da
komunicira sa pojedincima utoliko je lake ostvariti dvosmernu
komunikaciju.
Interna televizijaSistemom interne TV daje se mogunost da
nastavnik pedagogije sastavi niz internih emisija putem kojih bi
ilustrovao grau pedagogije.Putem interne TV mogue je studentima
pokazati i objasniti orgnizaciju produenog boravka uenika,
celodnevnog boravka u koli, rad odeljenjskih stareina, sadraje i
oblike rada .Slina je situacija i u nastavi didaktike. Za studente
bi bilo znaajno da ovladaju materijom, ne samo verbalno, koja se
odnosi na osamostaljivanje uenika u nastavnom procesu u cilju
pripremanja za proces permanentnog samoobrazovanja, kako se
formiraju pojmovi, predstave, sudovi i zakljuci u nastavnom
procesu, sta sve spada u pripremu nastavnika i uenika za obradu
nastavnih sadraja, koji su to sve modeli obrade nastavnih sadraja,
koji su to sve modeli obrade nastavnih sadraja, kako organizovati
ponavljanje...Dobrim TV-ilustracijama mogue je studente upoznati
kako pripremati uenike osnovne kole za primenu teoriju u praksi,
kako ih voditi u reavanju problema, kao im zadavati domae
zadatke... Putem interne TV mogue je detaljno analizirati i
pojedine oblike nastavnog rada i tako se obuavati u njihovoj
primeni
Interna TV i nastava metodikeDo sada, dakle bez interne
televizije, uenici uiteljske kole osposobljavani su za praktian rad
u procesu nastave pojedinih metodika na sledei nain: posle
teorijskog upoznavanja sadraja na asovima pojedinih metodika uenici
su se ukljuivali u razliite oblike osposobljavanja za praktian rad.
Navodimo iskustva uiteljske kole u Somboru:1. Posmatrali su asove u
vebaonici koje su organizovali metodiari i razredni nastavnici.
Posle svakog asa organizovao bi se razgovor sa predavaem o odranom
asu.2. Svakog dana iz svakog odeljenja po jedan uenik bi hospitovao
u vebaonici ceo dan. On bi posmatrao rad razrednog nastavnika i
vodio potrebne beleke o tom radu.3. Svi bi uenici dobijali nastavne
jedinice za pisanje probnih pismenih priprema. O rezultatima
njihovog rada organizovao bi se razgovor sa metodiarem.4. Kad se
shvatilio da uenici mogu i sami da dre nastavu, dobijali su
nastavne jedinice koje su pripremali, sastavljali pismene pripreme.
Ako je priprema bila dobra, uenik je mogao drati as pred svojim
drugovima i nastavnikom metodike.5. Uenici bi dobijali predavanje
koje bi u okviru redovnog hospitovanja drali samo pred razrednim
nastavnikom. Posle izvesnog vremena uenici bi dobiljali sve
nastavne jedinice u toku jednog dana u odreenom razredu i za tu
nastavu se temeljno pripremali.6. Pri kraju kolske godine uenici bi
ili na jednonedeljnu praksu osnovne kole. Posle temeljne pripreme
drali bi celokupnu nastavu tokom jedne radne nedelje.Ovakav nain
organizovanja praktinog pripremanja buduih nastavnika ima niz
pozitivnih strana te ga treba i dalje zadrati pod uslovom da se uz
pomo interne TV otklone svi nedostaci koji ga prate.
PROGRAMIRANA NASTAVA U PEDAGOKOM OBRAZOVANJU BUDUIH
NASTAVNIKA
Pojam i vrednost programirane nastaveSavremene koncepcije
nastave izuzetan znaaj pridaju programiranoj nastavi, imajui u vidu
da je uz pomo ove nastave mogue, u velikoj meri, odstraniti
negativne strane frontalne i individualne nastave, se odreuje kao
poseban vid struktuiranja nastavnih sadraja koji u sebe ukljuuje:
informisanje uenika o sadrajima koje treba savladati, upuivanje u
naine reavanja pojedinih problema, stvaranje situacija u kojima e
uenici vriti analizu pojava i procesa, uoavanje njihove logike
strukture kako bi razotkrili sutinu svakog pitanja.
U savremenoj nastavi posebno mesto pripada teoriji
potkrepljenja. Prema ovoj teoriji, postoje tri osnovne etape u
procesu uenja ui to: kontakt uenika-studenta sa novim
informacijama, injenicama koje treba usvojiti vlastita aktivnost
uenika u odnosu na gradivo koje treba usvojti potkrepljenje
novosteenih znanja koje se sastoji iz obavetenja studenata o
uspenosti njihovog uenjaNastavnik postaje sve vie organizator
procesa uenja koji uenika i studente upuuje na razne izvore znanja.
Zbog toga bi savremena kola, posebno ona koja priprema budue
nastavnike, morala imati bogatu zbirku razliitih izvora
znanja.Teorija potkrpljenja isnsistira na dvosmernoj komunikaciji
izmeu nastavnika i uenika. U predavakoj nastavi gubi se dvosmerna
komunikacija. Tako je proces uenja u nastavi osiromaen te ga u
pravom smislu i nema, jer je izostavljena aktivnost subjekta a onda
i potkrepljenje.Programirana nastava moe da se ostvari putem
programiranih udbenika, elekronske uionice, programiranih maina za
uenje i kompjutera. Za nae uslove u nastavi pedagokih nauka mogu se
koristiti programirani udbenici i elektronska uionica.Ovakva
nastava sve se vie afirmie kao jedan od dobrih naina upravljanja
procesom uenja. U njoj se sve unapred programira- programiraju se
informacije, aktivnosti uenika, a onda i povratna informacija. Ona
je istovremeno i individualna (svaki uenik napreduje prema svojim
mogunostima, samo to je dvosmerna komunikacija pismena a ne usmena)
i kolektivna, gde jedan nastavnik moe istovremeno da radi sa veinom
uenika. U mnogim razvijenim zemljama programirana nastava je
postala sastavni deo masovne kolske prakse. U naoj zemlji je ona jo
uvek nedovoljno afirmisana mada su poznata njene pozitivne
strane.
Dvojaka funkcija programirane nastave u nastavnikim kolama
1. Usvajanje znanja uz pomo programirane nastave. Uvoenje
programirane nastave u nastavnike kole ima izuzetan znaaj iz vie
razloga, a osnvni su to se na taj nain sadraj lake savlauje i to se
budui studenti tako pripremaju za masovnije korienje programirane
nastave u osnovnoj koli. To je jenini i pravi put za afirmaciju
programirane nastave u naim kolama.Bilo bi dobro u nastavi
pedagokih nauka kombinovati programiranu nastavu sa nekim drugim
oblicima nastavnog rada, ak i na istom nastavnom asu. Tako bi bilo
sasvim mogue da u okviru dva nastavna asa nastavnik iskoristi
razliite mogunosti rada sa studentima. Kada je re o obradi
programirane nastave u prvom delu, nastvnik moe dati i objasniti
teorijske osnove programirane nastave putem progrmiranog
materijala.I pored vidnih prednosti programirane nastave, ipak
treba naglasiti da ne bilo dobro kada bi sve sadraje programirali i
tako ih ostvarili u vidu programirane nastave. Programirana nastava
zanemaruje kolektivni rad, to bi bilo veoma negativno u pripremanju
buduih nastavnika. Polazei od stava da u nastavnom radu moramo
kombinovati sve oblike nastavnog rada, nuno je odbaciti stavove da
sva nastava treba da bude programirana. Nastava pedagokih nauka moe
biti vredna jedino pod uslovom ako su njoj zastupljeni i
kolektivni, grupni i individualni rad. Mnogi su programiranoj
nastavi pripisivali negativnu stranu zbog toga to se ona ograniava
samo na intelektualni rad- samo na materijalnu sranu obrazovanja, a
da je njome zanemareno vaspitanje. Danas se temeljnim prouavnjem
nastave sve vie dolazi do zakljuka da se programirana nastava moe
afirmisati i u moralnom i u estetskom vaspitanju.
2. Osposobljavanje studenata u izradi programskih sekvenci i
njihovom korienju u nastavnom radu. Osim toga to je zadatak da u
nastavu pedgokih nauka uvedemo i programiranu nastavu, da neke
delove gradiva obraujemo i na ovaj nain, na osnovni zadatak je da
studente osposobimo za sastavljanje programiranih sekvenci,
poluprogramiranih materijla i za struno i uspeno korienje u
osnovnoj koli.U celini gledano, studenti bi se putem televizijske
emisije upoznali sa svim navedenim etapama pri programiranju
gradiva. Na nekim etapama bi se due zadrali. Interna televizija
daje mogunost da se program zaustavi da bi se neki problemi moda
detaljnije objasnili, da bi se prodiskutovali. Meutim ovim
pripremama studenata i njihovo ospsobljavanje nije gotovo, ono je
jo uvek na samom poetku.
POVOLJNA POZICIJA STUDENATA U NASTAVNOM PROCESU-JEDAN OD
ZNAAJNIJIH USLOVA ZA PREVAZILAENJE KALSINE NASTAVE
esto, s pravom, kritikujemo naine praenja, ispitivanja i
ocenjivanja kao i celokupnu organizaciju nastave u osnovnoj koli i
srednjem usmerenom obrazovanju i vaspitanju, dok smo gotovo
zanemarili kritike stavove prema radu sa studentima, kao da je
nastava sa studentima u celini i praenje, ispitivanje i
vrednovanje, u njenim pojedinostima u najboljem redu i da u toj
sferi ne treba radiklano nita menjati.iroj pedagokoj javnosti je
poznato, jer se o tome pie i govori, da u osnovnim i srednjim
kolama dominira frontalni obllik nastavnog rada, da je najee
zanemaren grupni i individualni, da je nastavnik preovladajui izvor
znanja , da se nedovoljno koriste savremenija nastavna sredstva i
pored toga to neke kole njima raspolau, da preovladaju verbalne i
tekstualne nastavne metode, da se ne vodi dovoljno rauna o
individulanim razlikama meu uenicima, da se uenici u nastavnom
procesu slabo angauju, da se retko obavetavaju o rezultatima svoga
rada, da se jednostrano prilazi raznovrsnim nainima proveravanja i
vrednovanja uenikih znanja i slino..
Pedagoke akademije su specifine nastavnike kole ija organizacija
nastave mora biti u velikoj meri savremenija nego to je danas.
Grupni i individualni rad sa studentima u pedagokim akademijama moe
se uspenije organizovati nego sa uenicima srednje kole. Samostalno
prouavanje problema, samostalan rad kod kue, puno angaovanje
studenata na nastavnim asovima, ee obavetavanje studenata o
rezultantima rada, to znai i ee proveravanje znanja u toku
godine.
Slabosti klasinih ispita Klasina nastava pasivizira studente u
nastavnom procesu, navikava ih na kampanjski rad. Pripremanje
ispita se svodi na memorisanje velike koliine injenica u relativno
kratkom vremenu pred sam ispit, jer je sposobnost pamenja i
reprodukovanja grae jedini uslov za dalje napredovanje. Na ispitima
se obino trai od studenata da na tri pitanja, izvuena na ceduljici
metodom sluajnog izbora, reprodukuje memorisanu grau na osnovu ega
se se donosi sud o ovladanosti sadrajima i osposobljenosti iz
konkretne naune oblasti.
Osnovne slabosti ovakvih ispita u viim kolama i fakultetima su
sledee: vei broj studenata ne priprema ispite redovno, tokom
godine, ve u kratkom vremenskom roku, pred ispit, pokuava da
memorie odreenu koliinu gradiva. takav nain pripremanja ispita ne
garantuje istinsko ovladavanje naunom graom, jer ono pretpostavlja
razumevanja sadraja, njihovo memorisanje, sposobnost interpretacije
i praktine primene. psiholoska atmosfera pred sam ispit i u vreme
ispita moe destimulativno delovati na neke studente, te na ispitima
postiu znatno slabije rezultate od njihovih sposobnosti
subjektivizam nastavnika na ovim ispitima dolazi do punog izraaja,
jer je u kratkom vremenu samo na osnovu razgovora o tri pitranja,
teko ocenom izraziti stvarne rezultate rada studenata. izvlaenje
pitanja metodom sluanjog izbora dovodi do toga na na izvuena
pitanja sudent moe odogovoriti uspenije nego na bilo koje drugo
pitanje, ili da na ta pitanja da znatno slabiji odgovor nego to bi
dao na bilo koje drugo pitanje.
ta bi trebalo uiniti na prevazilaenju postojeih slabosti?Novi
pristup proveravanja i vrednovanja studentskih znanja namee potrebu
bitnih promena u celokupnoj organizaciji nastavnog proces. Nastava
u pedagokim akademijama, morala bi imati sledee karakteristike.1.
Svestrano pripremanje studenta za svaki nastavni as, kako za one na
kojim se obrauju novi nastavni sadraj i tako isto i za one na kojim
se organizuju vebe.2. Treba postii visok nivo aktivnosti studenata
na svim asovima. Ukolko nastavnik sam izlae grau neprimpreljenim
studentima, a tako se najee radi, onda je pasivnost studenata na
nastavi neminovna. Aktivnost se moe postii samo ukoliko se obave
prethodne pripreme. Tek tada je mogue postavljati probleme, voditi
raspravu o njima i reavati ih.3. Potrebno je ee vrednovati
rezultate rada studenata, kao i ee obavetenje studenata o
postignutim rezultatima tokom cele kolske godine. Rasprave na
vebama ili na bilio kom drugom nastavnom asu, radovi po grupama ili
individualni rad daju mogunost za kontinuirano vrednovanje rada
pojedinca naravno ne uvek u isto vreme.4. Rezultati postignuti
tokom kolske godine, registrovani u vidu ocena numerikih ili
opisnih, moraju imati presudan uticaj o konanoj oceni.5. Nuno je
obezbediti uslove za mnogo eu upotrebu savremenih nastavnih medija
i njihovo kombinovanje sa raznovrsnim metodama i oblicima nastavnog
rada, kako bi moderna obrazovna tehnologija imala dominatno mesto u
osposbljavanju buduih nastavnika u pedagokim akademijama.
UNIVERZITETSKA NASTAVA NA PREKRETNICI
U Strunoj i naunoj javnosti dobro je poznato da se u nas nastava
u osnovnim i srednjim kolama relativno dosta nauno istauje i da se
o toj nastavi dosta pie. Meutim, univerzitetska nastava je dosta
zapostavljena, to je jedan od razloga da je ona tradicionalno
najtvrdokornija na promene. U svojoj sutini ona se najmanje menjala
i prilagoavala novim i modernim zahtevima savremene nauke.
Ravoj ideje o samostalnom i stvaralakom radu uenika i studenataU
kojoj meri je univerzitetska nastava tradicionalna? Na to pitanje
nuan je odgovor, posebno ako se ima u vidu da su brojni filozofi,
pedagozi i drugi naunici i mislioci koji su se bavili pitanjima
nastave...M.Montenj- on pored ostalog, pie Mi samo punimo nae
pamenje, a razum i i savest ostavljamo praznim..Veoma su pouna i
Distervergova shvatanja o potrebi misaonog aktiviranja uenika u
nastavnom procesu. Njegovo osnovno stanovite je da uenika treba to
manje pouavati. Prema ovom znaajnom misliocu uenika treba stavljati
u pokret pitanjima koja se nadovezuju na snagu njegove spoznaje i
time izaziva njegovu samostalnost i usmjerava ga neprestanim
poticajem da shvati i sam formira nove spoznaje i misli.D. Djuj,
predstavnik pragmatizma u pedagogiji, protivnik je knjikog
verbalnog znanja i uenja. Zalae se da u novim uslovima dete postane
sunce oko kojega se okru sve vaspitne mere . Ovo treba shvatiti da
sve to se u nastavi radi mora biti u funkciji razvoja
uenika-studenata. Zato uenik i treba da bude centar kome se
prilagoavaju zadaci, sadraji, metode, oblici i sredstva...Brojni
pokreti poetko XX veka insistiraju na samostalnom radu uenika.
H.Parhust u Dalton-planu podrazumeva maksimalni individualni rad
uenika na sadrajima prilagoenim prema mogunostima i sposobnostima
uenika.P.Petersen u Jena planu podrazumeva specifinu organizaciju
nastavnog rada ali se potencira samostalni rad uenika i razvoj
njihovih stvaralakih spsobnosti.O.Dekroli ustanovio je Metod centra
interesovanja. To je aktivni metod nastave u kojoj uenici
samostalno posmatraju, analiziraju i apstrakno izraavaju. Primenom
ove metode uenik je u situaciji da sam rad prouava, istrauje u
laboratoriji, da prouava potrebnu literaturu i da se po potrebi
konsultuje sa nastavnikom.
Karakteristikke tradicionalne univerzitetske nastve i mogunosti
njene modernizacije
Bitno se razlikuju tradicionalna i moderna-aktivna
univerzitetska nastava.U tradicionalnoj univerzitetskoj nastavi se
preteno daju gotova, od nastavnika formulisana i saoptena znanja,
pri emu se potencira pamenje studenata, a zanemaruju njihova
misaona aktivost i samostalan rad. Zadatak studenata je da sluaju
nastavnika i kod kue da naue saoptene sadaje do stepena
reprodukcije. to je reprodukcija vernija nastavnikovom izlaganju,
time se pri proveri znanja na ispitima nagrauje boljom ocenom.Od
studenata se trai da grau, izloenu na predavanju, pamti i sve na
ispitu reprodukuje. Meutim za doslovno pamenje, esto i onog to se
ne razume potreban je izuzetan trud i napor. Zato su nam studenti
esto, preoptereeni, a rezultati koje esto postiu nisu adekvatni
uloenom trudu.U tradicionalnoj univerzitetskoj nastavi dominira
frontalni oblik nastavnog rada, a to znai da nastavnik najvei deo
vremena na asu kontinuirano izlae novo gradivo, bez obzira da li on
samo usmeno izlae ili pri tome koristi i neka druga nastavna
sredstva-demonstrira, ilustruje... a stduenti sluaju izlaganje
nastavnika i trude se da to vie zapiu.Dobra su predavanja na kojim
nastavnik prezentuje tok i rezultate sopstvenih istraivanja. Takva
predavanja su nezamenljiva. Studenti ih emotivno doivljavaju. Na
svakom predavanju nastavnik mora imati komunikaciju sa studentima
na razliete naine. Ponekad samo pogledom uoava reakcije studentata
na pojedinne probleme, a najee postavljanjem pitanja i problemskih
zadataka za samostalni rad studenata i dijalog sa njima. Pri tome,
treba negovati kritinost studenata, pa makar to bili suprostavljeni
stavovi miljenju nastavnika ili nekog drugog autora o nekom
problemu.
Nastavnici na univerzitetu
Jedan od osnovnih razloga to je nastava na univerzitetu tako
tradicionalna je i nedovoljna pedagoka-psiholoka i
didaktiko-metodika ospsobljenost nastavnika. Na naim fakultetima
mogu da rade svi oni koji su iz bilo koje oblasti stekli doktorat
nauka. Univerzitetski natavnik mora biti dobar naunik, mora
posedovati teorijska nauna znanja, ali i osposobljen da ta znanja
stvaralaki primenjuje u praksi. On mora biti naunik-stvaralac, ali
i pedagoki stvaralac, jer je njegova funkcija da u nauci obrazuje
mlade.
Samostalni istraivaki rad sudenataOsnovna karakteristika
tradicionalne univerzitetske nastave je ta to je slaba samostalna
aktivnost studenata. Ako je organizovana ona je vie pseudoaktivnost
a manje aktivnost u funkciji samostalnog istraivakog rada, reavanja
problema i intelektualnog razvoja.Potrebno je prevazilaziti stanje
pasivne pozicije studenata u nastavi. U tradicionalnom nainu
studiranja studenti ne rade permanentno cele kolske godine. To on
njih uglavnom niko i ne trai. Oni su najaktivniji u kratkom
vremenskom periodu- pred ispit. Tokom studija sve bi studente
trebalo ukljuivati u pojedine oblasti istraivanja. Sposobnije treba
ukljuivati u projekte fakulteta, univerziteta i ire, a sve druge
kroz praktine istraivake zadatke osposobljavati za istraivaki rad.
Tako e se studenti osposobljavati u izradi istaivakih
projekata.Prema tome poloaj studenata u savremenoj nastavi se u
biti menja. On je takvoj nastavi permanetno aktivan. Priprema za
ispit tee tokom cele godine. Daleko je samostalniji u radu. Neguju
se misaone aktivnosti studenata, posebno kritiko i stvaralako
miljenje. Osposobljava se u traganju- otkrivanju novog znanja putem
korienja raznovrsnih izvora znanja.Aktivnst studenata i njihov
samostalni rad posebno treba da dou do izraaja na seminarima i
praktinim vebama. Osnovni uslov da se za njih temeljno pripremaju.
To je prilika da se studenti svestranije upoznaju, da se uoe
njihove skolonosti i sposobnosti.
Beleke studenataU tradicionalnoj nastavi studenti, bar oni koji
dolaze na predavanja, nastoje da sve zabelee to nastavnik saopti.
Takav stil rada su poneli iz osnovne i srednje kole. Niko ih nije
nauio o tome kako da vode beleke. To je laki nain rada studenata na
asu jer ne iziskuje nikakav intelektualni napor. Prema nekim
istraiavanjima veine prosenih i ispodprosenih studenata koriste
samo beleke za pripremanje ispita. Posle beleaka su skripte. Veoma
je mali broj onih studenata koji koriste i neke druge izvore. To
nam pokazuje da se studenti oslanjaju na pamenje grae sa namerom da
se ispit poloi, a ne da se nauenom graom trajno ovlada.
IndividualizacijaU tradicionalnoj nastavi skoro se zanemaruje
individualizacija nastavnog rada. Sa svim studentima se radi na
isti nain, postavljaju se isti zahtevi, vrednuju na isti nain.
Meutim, razlike meu studentima su ogromne. Jo u osnovnoj i srednjoj
koli uenici se meusobno razlikuju deset i vie godina mentalnog
uzrasta, a zna se da se te razlike sa uzrastom poveavaju.Prema
tome, meu studentima razlike su jo vee. Zato u modernoj
univerzitetskoj nastavi treba posebno voditi rauna o tome da se
studenti to pre upoznaju, da se sagledaju njihove mogunosti i
sposobnosti i da se zahtevi individualizuju prema tim mogunostima.
Za realizaciju individualizacije rada na fakultetu poseban znaaj
imaju individulane ili grupne konsultacije sa nastavnikom. Njihov
uspeh zavisi od stepena prethodne pripreme studenata. Studenti sa
profesorom reavaju one probleme koje sami nisu mogli reiti i
dobijaju smernice za novi rad.
Ispiti Neka itraivanja su pokazala da u tradicionalnoj nastavi i
na tradicionalnim ispitima ne postoji korelacije izmeu postignutog
uspeha na ispitima i uspenosti u odreenom zvanju pri zaposlenju.
Tradicionalni ispiti se organizujupo zavretku predavanja i drugih
oblika univerzitetske nastave. Zato su studenti kampanjci. Ispit
pripremanju intenzivno u vremenu pred sam ispit a ne kontinuirano
tokom cele godine. Zato se oni trude da mnogo grae, intelektualno
nedovoljno preraene i shvaene zapamte i da je reprodukuju na
ispitu. Posle poloenog ispita dolazi do zaboravljanja onog to se
pamtilo i reprodukovalo za ispit. U modernoj univerzitetskoj
nastavi treba traicinonalne ispite ukinuti, ustanoviti kontunuirano
praenje razvoja studenata, orgnaizovati brojne kolokvijume,
proveravari znanja i sposobnosti primene teorije u praksi,
vrednovati istaivke sposobnosti i rezultate do kojih je student
doao tokom realizacije odreenih istaivaih projekata druge mogue
aktivnosti studenata tokom cele godine. Ako se ispit i organizuje,
na njemu ne treba insistirati samo na reprodukciji sadraja. Treba
proveravati sposobnost miljenja studenata, praktine primene
usvojene teorije. Na ispitima studenti mogu jedno od pitanja i sami
predloiti, a odnosi se na problematiku koja njega potpuno zanima i
u kojoj je tokom studija najvie postigao.
Pohaanje nastaveJedan od osnovnih problema tradicionalne nastave
je u tome to student sa nje moe izostati kada god to eli. Ne zna se
sluaj da neki student nije gobio potpis i da je zbog toga gubio
godinu. Oni ne dolaze, opravdanja od lekara donose. Neki studenti
prvi put u ivotu vide nastavnika na ispitu a potpis mu je neko
drugi pribavio. Poseban je problem prisustva nastavi u kojoj
nastavnik eli da radi savremenije, zahteva da se studenti
permanentno pripremaju za nastavu. Oni na te asove ne dolaze, bar
njih veina.Poznato je da znatan broj studenata ne ispunjava svoju
osnovnu obavezu da poseuje nastavu i da permanentno tokom godine
ui. To je jedan od razloga to su esto rezultati slabi, to je veliki
broj studenata koji naputaju studije i to studije na nekim
fakultetima u proseku traju i po sedam godina.