ERICH AUERBACH: DANTE ALIGHIERI BoŽanstvena komedija (Pakao, X. pjevanje) Mimeza (Farinata i Cavalcante) Kolegij: Svjetska književnost 1 Mentor: dr.sc.Adriana Car-Mihec Studenti:Monika Brekalo,Josipa Obradović,Maja Pavičić
ERICH AUERBACH:
DANTE ALIGHIERI BoŽanstvena komedija(Pakao, X. pjevanje)
Mimeza (Farinata i Cavalcante)
Kolegij: Svjetska književnost 1Mentor: dr.sc.Adriana Car-MihecStudenti:Monika Brekalo,Josipa Obradović,Maja Pavičić
DANTE ALIGHIERI (1265.-1321.)
1. na latinskom: Gozba (nedovršena knjiga filozofskih rasprava) O narodnom jeziku (spis važan za razumijevanje
Danteove politike i poetike) 2. na talijanskom: Novi život (zbirka pjesama posvećena Beatrice)
Božanstvena komedija (srednjovjekovna vizija zagrobnog života)
Djela:
Najveći talijanski nacionalni pjesnik, rodom
iz Firence
Zbog političke opredjeljenosti od 1302.
živio u progonstvu
Pjesnik, političar, filozof, tvorac književnog talijanskog jezika
Pokušava formirati talijanski jezik, odnosno jezik običnog puka koji ne zna latinski, koji će
biti ravnopravan s latinskim (O narodnom jeziku)
U srednjem vijeku, kanon se sastoji od latinskih i grčkih djela, a Dante pokušava
kanonizirati talijanski tako da ga pretvara u jezik književnosti
U djelu Gozba Dante iznosi teoriju o pravilima interpretacije književnih djela pomoću 4 razine smisla
1. doslovni
2. alegorijski
3. moralni
4. anagogijski
„Najljepši su cvjetovi oni koji su niknuli na korijenu boli.”
„Najmračniji krugovi pakla su rezervirani za one koji u
vremenima moralne krize ostanu neutralni i suzdržani.”
BoŽanstvena komedija (1307.-1321.)
Nastala u želji da uzvisi Beatrice i
nakon njezine smrti
Najveće dostignuće srednjovjekovne
literature i jedno od najvećih književnih
ostvarenja čovječanstva
Enciklopedijski poučni spjev u
kojem se nalaze fizikalno-
kozmološki, etički, povijesni i politički
elementi
Umjetničko djelo, oponaša stvarnost,
u kojemu se nalaze i prošlost i
sadašnjost, i uzvišena veličina i
podlost, podsvijest i legenda, ti čovjek i
krajolik
Izvorni rukopis Božanstvene komedije nije sačuvan
Božanstvena komedija je religiozno - didaktičko dijelo
Prisutan je višestruki smisao u navedenom djelu
Višestrukim ga čine alegorijski, doslovni i moralni smisao
Hijerarhija grešnosti određena je prema Aristotelu i sv. Tomi, a muke prema osveti
Za Dantea je karakteristično viđenje svijeta koje je opisano kao stalno , utvrđeno mjesto i mogućnost da se utvrdi rajsko ili pakleno porijeklo u emocionalnom smislu.
BoŽanstvena komedijA
Junak spjeva Božanstvena komedija
je čovjek koji uči. A njegovi učitelji su
Vergilije i Beatrice: Razbor i Milost, Znanje i Ljubav, carski i kršćanski
Rim
Dante se često u svojoj
Komediji obraća
čitatelju, i to uvijek
pojedinačnom čitatelju
kojeg poziva na osobno
sudjelovanje u misli
Dante je pri pisanju svog djela računao na
uočeno obrazovanje svojih čitatelja, iz toga
se razloga navode brojna poznata imena,
pa je stoga i teže razumljiv
Sam Dante kaže kako se tragedija i komedija
razlikuju tijekom radnje, koja u tragediji vodi od
mirnog početka do užasnog kraja, dok je u komediji obrnuto, od
gorkog početka do sretnog završetka.
Zašto je Dante spjev nazvao ,, Božanstvenom komedijom'' ?
Komedijom se označavalo pripovjedno dijelo u stihu , tužno na početku a sretno na kraju, dok je atribut božanstvena označavalo
uzvišenost , nedostižnost ali i osebujnost cjelokupne građe.
Versifikacijske osobitosti
Božanstvena komedija se sastoji od tročlane strukture , pri kojoj je
ujedno tri na simboličan način opisan kao simbol Sv.Trojstva i savršeni broj
Navedenu trodjelnu strukturu čini Pakao (Inferno) , Čistilište
(Purgatorio) i Raj (Paradiso)
Sva tri dijela sastoje se od 33 pjevanja , a Pakao sadrži i uvodno
pjevanje. Sveukupno ih je sto
Strofa kojom je djelo pisano jest tercina
Prisutna je strogo provedena rima
Značajke Božanstvene komedija
Srednjovjekovno u djelu: forma alegorijske vizije- razvrstavanje grešnika prema
veličini grijeha simbolika brojeva (uloga mističnog broja 3)Za okosnicu djela Božanstvena komedija služila je
kompozicija brojeva, svaka cantica bijaše predviđena kao jednaka po opsegu i po količini materije koju treba opisati.
Odstupanja od srednjovjekovnog svjetonazora:kritiziranje Crkve i njezinih dostojanstvenika,
prikazivanje veličine ljudske prirodeuzvisivanje težnji ljudskog duha
X. Pjevanje: Farinata i Cavalcante (Pakao)
Nakon što Farinata kaže Danteu tko sve leži u tim grobovima, nestaje. Vergilije zove Dantea nazat te kreću
dalje po šestom krugu Pakla. Dante razmišlja o budućnosti koja mu je proreknuta te ga ovaj tješi kako će
saznati više o svom životu kada dođu na bolje mjesto: Kad budeš na meti,Gdje će te o n e blagi sjaj da prati,Što lijepim okom vidi svud i pazi Od nje ćeš puta svoj života
znati!
Vergilije mu objašnjava da tu leže heretici i bezbožnici, opisuje Epikurejce koji su vjerovali da duša umire zajedno s
tijelom te govori Danteu da će imati priliku razgovarati s nekim od njih. Tada se začuje glas Farinatina (gibelinski
vojskovođa iz Firence, politički vođa Danteova doba) koji se obraća Danteu i ispituje ga o njegovom podrijetlu: Toskanče,
koji tim gradom što gori Živ ideš, tako uljudan u zboru, Na ovom mjestu korak svoj uspori!
Još uvijek u šestom krugu pakla, Vergilije i Dante prolaze između otvorenih grobova. Dante izriče želju da razgovara s
nekom od sjena iz grobova: Svijet što tu leži bi l’ se vidjet mogo? Na rakama je pokrov dignut svima, A nema straže
koja pazi strogo.
Zatim se iz groba javlja Cavalcante, otac Danteova prijatelja, pjesnika Guida. On ga upita za svog sina, odnosno zašto se nije pridružio Danteu u njegovom putovanju. On mu odgovara da možda Guido prezire Vergilija.
Cavalcante zaključuje da mu je sin mrtav te u očaju liježe natrag u grob.Farinata i Dante raspravljaju o politici te iako zastupaju različita
stajalište, odnose se ljubazno jedan prema drugome. Iz Farinatinih riječi Dante zaključuje da sjene u grobovima mogu vidjeti budućnost ali ne i
sadašnjost.Farinata je već dvaput prognao Danteove pretke iz grada, ali su se oni oba puta vratili. Tada proriče Danteu da će i on biti prognan:Prije no
mlađ pedeset put isteče,Doznat ćeš i ti od sila protivnih Kako se teško ta vještina stječe.
Mjesto i vrijeme radnje
Radnja se odvija u zagrobnom svijetu, točnije u šestom krugu pakla u koji ulaze u devetom pjevanju te se nastavlja sve do desetog i jedanaestog pjevanja
Šesti krug pakla: krivovjerci, heretici, bezbožnici, oni koji su su izgubili vjeru u Božju milost i besmrtnost duše
Kazna za šesti krug pakla: gorući grobovi u kojima se grešnici prže na vatri bezvjerstva
Opis: uski prolaz između gorućih lijesova
Danteovo putovanje započinje na Veliki petak 8. travnja 1300. i traje sedam dana
LikoviDante
glavni lik radnje, simbol čovječanstva koje je živjelo u grijehu te je prikazan na svome putu prema spasenju
Zaljubljen u Beatrice, djevojku koja je umrla mlada, a on ju je smatrao idealnom, savršenom ženom te ga ona vodi kroz Raj.
U njegovom liku očituje se napetost, strah zbog jezovitih prizora koje susreće na svom putovanju kroz Pakao te ga oni potiču na pokajanje nakon kojega završava u Raju s Beatrice
Susreće Vergilija koji poprima ulogu vodiča kroz Pakao i Čištilište
FAS (fikcionalni autorski subjekt)- lik Dantea referira se na stvarnu građansku osobu, prividni autobiografski pripovjedač
Nek muze mi i genij pomoć dadu!Pamet što pisa kud mi noga gazi
Nek ovdje vrijednost pokaže na radu!
Živio od 70. do 19. godine pr.n.e.Rimski pjesnik, Danteov učitelj i književni uzor- Ja poklonik sam remek djela tvojih,I lijepi stil, što na me pažnju svrnu Samo iz djela tvojega usvojih.
Simbol razuma i mudrosti, vodi Dantea kroz Pakao i Čištilište
Vergilije ohrabrujuće riječi i geste pomažu Danteu prebroditi strah: A on će: Stani! Što li te to stiže? Ondje je, gledaj, Farinata sio, Iz groba eno do pasa se diže.
Vergilije
• Danteovo shvaćanje Vergilija: „Ja poklonik sam remek-djela tvojih,I lijep stil, što na me pažnju svrnu,Samo iz djela tvojega usvojih.“ (Pakao, 85 i d.)
• Vergilije je za Dantea majstor retorike (jedno od 7 slobodnih umijeća), a Beatrice ga šalje Danteu kako bi mu svojim ukrašenim govorom pomogao:
„Sad pođi, pa mu snagom svoga zboraI svim pomozi, da ne trpi štete,Da utjehe i meni dođe hora.“ (Pakao, 2, 67, i d.)Dante je svoju retorsku vještinu naučio od Vergilija.
Zajedničko Farinati i Cavalcanteu:
Njihove osobine u paklu jednake su njihovim osobinama prije
smrtiOdnos sjećanja prema
zemaljskomZbog istih heretičnih nazora o
smrtnosti duše, smješteni u isti grob i u isti krug Pakla te
podnose istu kaznu koju različito prihvaćaju
Cavalcante CavalcantiOtac pjesnika i Danteova prijatelja Guida
Cavalcantia, Farinatin zetPrekida Danteov razgovor s Farinatom
raspitujući se za svog sinaSuprotnost Farinati, svojim nastupom koji je popraćen izvirivanjem, plačnim riječima i očajanjem tvori taj kontrast.( Tu je Dante
imao za uzor Andromahin istup, dakle jadikovke jedne žene)
Ne miri se sa svojim položajemUzdiže se iz groba do pasaProriče Danteu da će nakon 50
mjeseci biti prognan iz grada, što se stvarno i dogodilo 1302.
te je u progonstvu i umroNepokolebljiv, ne pokazuje
strah, ponosan, čvrst i odlučan karakter
Za razliku od Cavalcantea, ustaje cijeli iz groba
Ne pridaje važnost svome položaju
Farinata degli UbertiPredvodnik i vojskovođa iz Firence , vođa gibelina u
Firenci, izdanak gvelske lozePrognan u Sienu, a umro u
Firenci 1264.Ispituje Dantea o porijeklu čiji
su preci bili njegovi neprijatelji:
„Al druga neka sjena u to dobaUz ovu prvu iskrsne do brade,
Kleknuvši valjda, iz otkrita groba.”
„I reče: Znam ih ko dušmane svojeI sviju, sa mnom veze što imadu
Zato ih gonjah dva puta kud koje.”
Erich Auerbach, Mimeza (Farinata i Cavalcante)
• enciklopedijski poučni spjev u kojemu su predstavljeni fizikalno-kozmološki, etički i povijesno-politički svjetski poredak
• Na prostoru od sedamdeset stihova promjena se odvija tri puta, u četiri prizora. Ni u jedan od nih nema uvodnog, pripremnog sadržaja
• Jezik i stil- Svečani izrazi koji potječu iz visokog antičkog stila („O, Toskanče, ti koji...neka ti ne bude teško zastati na ovome
mjestu“)- Bogat, snažan, elastičan izraz- Događaji su suprotstavljeni i objedinjeni, smjenjuju jedni druge- Lijepo strukturirane i harmonične rečenice čije je obilježje neočekivanost- Prisutni dramski elementi:Dijalozi- Dante i Vergilije; Dante i Farinata; Dante i Cavalcante (onako strelice od Dantea prema njih troje)- Pojedine rečenice strukturirane kao pitanje-odgovor
Tad vođa pođe i idući tako Reče: Zar imaš briga na pameti?Ja mu objasnih što mi je i kako.
Radnja
Ne postoji jedinstvo radnje, tema se mijenja brzo, iznenadno i uzastopno.
3 događaja:• Započinje razgovor između Dantea i Vergilija koji prekida
Farinata• Razgovor između Dantea i Farinate- taj događaj prekida treći• Pojavljuje se Cavalcante i obraća se Danteu
Erich Auerbach, Mimeza (Farinata i Cavalcante)
Stilske figure:
Dante raspolaže tako bogatim stilskim sredstvima kakva nijedan europski narodni jezik prije njega nije poznavao. Za razliku od njegovih prethodnika, Danteov je jezik neusporedivo bogatiji, snažniji i elastičniji.
Erich Auerbach, Mimeza (Farinata i Cavalcante)
Figure misli
Poredba (Mi vidimo tek udaljene stvari, ko što kod ljudi slaba vida biva)
Hiperbola (Zbog krvi što kod Arbije se proli toliko da joj mutna bješe voda)
Antiteza (da duša s tijelom umrijeti mora; da ovdje stanem, nit se ne mičem)
Figure riječi
Metafora (mrtvi dvori= grobovi; sjena= duša; tama= neznanje)
Alegorija (cijelo pjevanje, odnosno cijelo djelo je alegorijsko- figuracija priče o spasenju čovječanstva)
U njoj se pojavljuju likovi iz antičke mitologije (...), alegorijske personifikacije i simboličke životinje
kasnoantičkog i srednjovjekovnog porijekla; anđeli, sveci i blaženi kao nositelji značenja iz kršćanskog svijeta,
pojavljuju se Apolon, Lucifer i Krist, Sreća i Bijeda, Meduza kao simbol dubljih krugova pakla
Kršćanski elementi: pakao, čistilište, raj, Bog, grijeh, pokajanje
Dante je u svom djelu uvrstio velike likove iz tamnih dubina pakla u trajno aktualne junake
svjetske književnosti poput primjerice Farinate, koji je opisan kao strastveni firentski rodoljub,
političar ali i vođa
Erich Auerbach, Mimeza (Farinata i Cavalcante)
Literatura
Auerbach, E.,
Mimeza,
Zagreb 2004
Leksikon
svjetske
književnosti –
Djela, Zagreb
2004
Leksikon
svjetske
književnosti –
Pisci, Zagreb
2005
Europska
književnost i
latinsko
srednjovjeko
vlje,
Ernst R.
Curtius
Barokni
pakao, P.
Pavicic
Božanstvena
komedija,
Dante
Alighieri
http://
www.sparkno
tes.com
HVALA NA PAŽNJI !