DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA · 2017-12-01 · Njezin djed Ferdo pl. Šišić autor je Povijesti Hrvata, a njezina prabaka Leposava Mihalović prva je hrvatska profesorica

GODINA XVIII. _ BROJ 105. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUNI _ 2017.

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

21. MAJ DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

SVEČANI KONCERT U POVODU 21. MAJA

Čestitamo22. i 25. lipnja

Dan antifašističke borbe iDan državnosti Republike

Hrvatske

Čestitamo 21. majDan nezavisnosti Crne Gore

Dan Koordinacije vijeća crnogorskeNacionalne manjine na području

Republike HrvatskeDan Vijeća crnogorske nacionalne

manjine Grada Zagreba

SA PREMIJERE FILMA "PRELUDIJUM ZA SNAJPER" U MUZEJU MIMARA

POSJET PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE IVANA BRAJOVIĆA

DRUGA SJEDNICA HRVATSKO-CRNOGORSKOG MEĐUVLADINOG MJEŠOVITOG ODBORA ZA MANJINE

1 C r n o g o r s k i g l a s n i k

ĐE JE ŠTO

IN MEMORIAM 1

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

Svečani koncert u povodu 21. maja 2

HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA

Druga sjednica hrvatsko-crgnogorskog MMO-a 8

SEMINAR

Održan seminar "Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj - zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva" 12

DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA

Održana Skupština Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb 14

REGIONALNA SARADNJA

Posjet predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića 16

ISTORIJSKI TRENUTAK

Crna Gora 29. članica NATO-a 20

NAGRADE I PRIZNANJA

Nagrada Grada Zagreba za 2017. godinu akademiku Dimitriju Popoviću 23

ZAGREB

Dan nacionalnih manjina Grada Zagreba 24

UMAG

Crnogorsko veče u Umagu 27

Promocija monografije Istra u mojim očima 29

KULTURA I UMJETNOST

"Mi, vi, oni" - Izložba karikature Nataše Rašović Bodiš 30

Izložba zlatoveza i etno nakita u galeriji "Montenegrina" 32

Matea Čolak izložba "Rubrika: razno" 34

KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL

Vojo Stanić: Volim život 36

DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL

Hrvatska premijera dokumentarnog filma "Preludijum za snajper" 40

DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU

"Svijet u nama" i "Vijekovi nezavisnosti" 44

KRATKA PRIČA

Jagnje 45

CRNOGORSKI VLADARI

Crnogorske dinastije - Arhitektura u doba Balšića 46

CRNOGORSKA TRPEZA

Ukusi Crne Gore 48

Preminula Melita-Lila Andres Vukotić, glumica i supruga

Dušana Vukotića

Izdavači: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE I VIJEĆE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA, Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264, E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], Internet adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr * Za izdavače: Danilo Ivezić i Dušan Mišković * Glavni i odgovorni urednik: Maša Savićević * Redakcija: Milanka Bulatović, Nataša Gerželj, Danilo Ivezić, Dragutin Lakić, Nataša Rašović, Dušan Roganović * Grafička priprema i tisak: Skaner studio d.o.o. * Rukopisi se ne vraćaju * Naklada /Tiraža 1000Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financirano iz državnog proračuna Republike Hrvatske i Zagreba čke županije – predstavnika crnogorske nacionalne manjine Zagrebač ke županije i Vijeće cnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji „Glasnika“ na poboljšanju i daljnjem izlaženju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i čitaocima.

IN MEMORIAM

Proslavljena hrvatska glumica Melita-Lila Andres-Vukotić, supruga pokojnog oskarovca Dušana Vukotića, preminula je

prošlog tjedna (29. lipnja) u 95. godini života, u Bolu na Braču.

Melita Andres Vukotić bila je bračna i profesionalna suputnica Dušana Vukotića („Surogat“), koja je upravo zbog ljubavi prema njemu krajem pedesetih godina prošlog stoljeća prekinula svoju glumačku karijeru odbijajući, među ostalima, i ponude koje je dobila iz Hollywooda nakon nastupa u popularnoj američkoj TV seriji „Lum & Abner“.

Rođena je u cijenjenoj obitelji koja je značajna za razvoj hrvatske znanosti i kulture. Njezin djed Ferdo pl. Šišić autor je Povijesti Hrvata, a njezina prabaka Leposava Mihalović prva je hrvatska profesorica klavira.

Vukotić je poznata i po tome što je 1955. snimila seriju pin-up fotografija za Associated Press, zbog čega su je mnogi nazivali prvom hrvatskom pin-up djevojkom, a poznata je i po suradnji s mnogim poznatim redateljima tog vremena, kao što su Nikola Tanhofer, Šime Šimatović i Slavko Vorkapić. Između ostalog, sudjelovala je u razvoju danas svjetski poznate Zagrebačke škole animiranog filma.

Ispraćaj je održan 4. srpnja na zagrebačkom Mirogoju.


2 3 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k


DA! ZA VAZDA!

Veliki praznik, datum kojim je Crna Gora ponovo stala uz bok međunarodno priznatih država svijeta, na mjesto

koje joj je i oduvijek pripadalo, 21. maj Dan nezavisno-sti, članovi Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Kooordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH, uz brojne goste i uzvanike, prijatelje Crne Gore, obilježili su tradicionalno Svečanim koncertom u Muzeju Mimara u Zagrebu 19. 5. 2017.

Radost proslave najvećeg crnogorskog blagdana sa zagre-bačkim i hrvatskim Crnogorcima podijelili su predstavnici veleposlanstava akreditiranih u Hrvatskoj, Elizabeta Knorr, pomoćnica pročelnika Sektora za promicanje ljudskih pra-va, civilno društvo i nacionalne manjine, Vujadin Prelević, predstavnik crnogorske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Zoltan Balaž Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika mađarske nacionalne manjine Hrvatske, Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Oskar Arlant, predstavnik talijanske nacionalne manjine Grada Zagreba, Ferid Dizdarević, predsjednik BKUD “Sevdah”,

te drugi predstavnici nacionalnih manjina.

Kao i svake godine dosad publika je napunila dvoranu Mu-zeja Mimare do posljednjeg mjesta, a svečanost je otvorio Dušan Mišković, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba:

- Dame i gospodo, dragi prijatelji!

Poštovani: Ekselencije i predstavnici Ambasada akredi-tiranih u Republici Hrvatskoj; predstavnici i izaslanici republičkih, županijskih i gradskih institucija; predsjednici vijeća i predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba; predstavnici crnogorskih društava, vijeća i predstavnici crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kao i svi ostali gosti. Pozdravljam vas u ime organizatora ove svečanosti kojom obilježavamo 21. Maj: Dan nezavisno-sti Crne Gore, koji je ujedno i Dan Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske i Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba.

Tradicija obilježavanja ovog za nas značajnog datuma datira iz 2006. godine kada smo neposredno nakon refe-renduma u Crnoj Gori u Starogradskoj vijećnici organizi-rali Svečanu sjednicu Koordinacije uz prisustvo predstav-nika najviših institucija republike Hrvatske i Crne Gore. Od 2008. ga obilježavamo SVEČANIM KONCERTOM (ove godine DESETI PUT) istaknutih umjetnika – muzi-čara, profesora i pedagoga, iz Crne Gore, u organizaciji Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordina-cija vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske i Vijeće crnogorske nacionalne ma-njine grada Zagreba.

21. Maj 2006! Dan rođenja nove, suverene, europske Crne Gore. Dan kada je Crna Gora najzad povjerovala da može biti ono što je morala biti, što je u povijesti bila i što je opet htjela biti: svoja na svome. Dan, kada je za nju završena mučna agonija, za nju predugog XX. stoljeća (od prvog do posljednjeg balkanskog rata). U crnogorskoj kolektiv-noj memoriji referendumski 21. maj 2006. bit će za vazda uklesan kao jedinstveni povijesni datum, dan kada su pred očima svjetske javnosti, građani Crne Gore donijeli odluku o obnovi svoje državnosti i nezavisnosti.

S ponosom ističem i naš obol REFERENDUMSKOM DA u okviru internacionalizacije crnogorskog pitanja kao jedno od najslavnijih stranica naše prošlosti, u uvjerenju da je

i ova Svečanost prava prilika podsjećanja na vremenâ koja polako umiču, ali i vremenâ koja se nikad ne smiju zaboraviti.

Stoga je u odabiru datuma za Dan naše Koordinacije i Vi-jeća, 21. Maj logičan izbor, historijsko, „DA ZA VAZDA!“

Smisao našeg ukupnog djelovanja i očuvanja kulturne autonomije je u kvalitetnijoj integraciji u hrvatsko društvo i državu nasuprot asimilaciji i getoizaciji. U ambijentu hrvatskog pluralističkog društva, sa svim njegovim „bogat-stvom u razlikama“, integracija našeg manjinskog korpusa, prije svega podrazumijeva kulturu kao našu legitimaciju, odnosno njeno javno afirmiranje u svim sredinama u kojima živimo. S ponosom možemo reći da smo prepoznati u tim sredinama, kao kolektivitet i pojedinci, s programima koji su postali kulturna događanja i sastavni dio kulture i života sredina u kojima jesmo, a uz podršku državnih i lokalnih tijela vlasti i na ostvarivanja kolektivnih političkih prava i integracije u politički život Republike Hrvatske. Bez ovog crnogorskog niti Hrvatska niti Zagreb ne bi bili ono što jesu.

Želim vam da ugodno provedete ovo veče uz Bojanu Mar-ković - sopran i Slobodana Bogdanovića - gitara.

Njihovo poznanstvo seže od školskih klupa. U njih ih je smjestila, jedno do drugog, upravo muzika.

Zajedno su pohađali nižu i srednju muzičku školu a na-




SADRŽAJ



kon toga i istu muzičku akademiju. Kako je za uspješno izvođenje u duetu najbitnije dobro razumijevanje među umjetnicima, sigurno da je ogroman doprinos tome dalo upravo dugogodišnje poznanstvo i prijateljstvo.

Po povratku sa studija u Crnu Goru intenziviraju rad u duetu i redovno nastupaju na koncertima i različitim festivalima. Naglašavam njihove nastupe na Kotor Artu, Vitovim Danima, Trgu od Knjige, Septembarskim danima kulture u Nikšiću...

Osim u Crnoj Gori protekle tri godine imali su zapažene nastupe i u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj… Upravo posljednji od njih koji je bio u Barceloni im je otvorio mogućnost da u istom gradu održe cjelovečernji koncert.

Krajem 2016. su pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić i Mi-nistarstva Kulture CG imali su spektakularan cjelovečernji koncert u Nikšiću pod nazivom "Kaldrmama pjesme vječne".

Planiraju nastup u Sofiji u Nacionalnom teatru Ivan Vazov i predstavljanje francuskoj publici u Parizu.

Nakon koncerta u holu Muzeja priredili smo za Vas jedan koktel s daškom Crne Gore uz tradicionalni crnogorski Vranac.

Hvala i uživajte!.

Prepuna Velika dvorana Muzeja Mimara u narednih sat i petnaest minuta uživala je u ČAROBNOJ VEČERI, GLASU koji osvaja i ZVUKU koji opija. BOJANA MAR-KOVIĆ- sopran i SLOBODAN BOGDANOVIĆA- gitara, po ocjeni svih prisutnih, priredili su nam poseban užitak i

učinili večer dostojno Velikom datumu. Čisti glas uz zvuke gitare uz tradicionalne crnogorske pjesme odzvanjao je cjelokupnim prostorom Muzeja Mimara s burom emocija prisutnih koji se nijesu ustezali zajedno s Bojanom zapjevati „Oj vesela veselice“, „Milica jedna u majke“, „Oj golube“, „Još ne sviće rujna zora“…

Obostrano veliko HVALA, publike i organizatora mladim umjetnicima iz Crne Gore i njihovo publici i organiza-torima je još jedan pokazatelj ove odista uspješne veče-ri- VEČERI ZA DUŠU. Treba naglasiti da je Bojana na koncert u Zagrebu doputovala iz Barcelone gdje se nalazi na specijalizaciji a Slobodan iz rodnog Nikšića. Prvi put su zajedno nastupili u Zagrebu i pobrali brojne simpatije i za neki mogući novi…

Isti datum, 21. maj je 2007. određen i Danom Vijeća cr-nogorske nacionalne manjine Grada Zagreba te Danom Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH.

Sva tri Dana od 2008. obilježavaju se jednim događajem – održavanjem svečanog koncerta u Zagrebu na kojem sudjeluju umjetnici iz Crne Gore. Ovoga puta nastupili su gitarist Slobodan Bogdanović i sopranistica Bojana Marković.

Glazbenici su izveli najljepše crnogorske narodne pjesme, a publika ih nije propustila pratiti. Te su večeri Mimarom odzvanjale pjesme; “Poljem se vija”, “Čobanine lijepa đevojko”, “Oj, vesela veselice”, “Što te nema”, “Sejdefu majka buđaše”, “Jutros mi je ruža procvjetala”, “Mlada Jelka ljubi Janka”, “ Milica jedna u majke”, “Coyunbaba IV mvt (solo gitara), “Oj, golube”, “Što nisko letiš more sokole”, “Imam jednu želju”, “Umjesto molitve za daleku”, “Još ne sviće rujna zora” i “S one strane Plive”.

Slobodan Bogdanović (1987.) je rođen u Nikšiću. Prve gitarske korake je napravio u muzičkoj školi “Dara Čoko-rilo”, klasa Rajka Simunovića u Nikšiću. Nakon osnovne upisuje i srednju muzičku školu “Vasa Pavić” u Podgorici smjer instrumentalni, gitara. Pod mentorstvom profesora Neđeljka Pejovića odbranio je diplomski recital sa najvi-šom ocjenom. U toku školovanja u Nikšiću i Podgorici učestvuje na brojnim muzičkim projektima, osvaja nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, učestvuje na međunarodnim festivalima gitare, aktivno nastupa u sekste-tu Vjere Nikolić i usporedo u flamingo sastavu “Duende”. Nakon srednje škole prelazi u Sarajevo gdje upisuje Mu-zičku akademiju u klasi mr. sc. Zorana Krajišnika, smjer vokalno-instrumentalni, odsjek gitara. Završnu godinu pohađa kod čuvenog crnogorskog i svjetski priznatog gitariste doc. dr. sc. Gorana Krivokapića pod čijim men-torstvom je obranio diplomski recital sa najvišom ocjenom. Za vrijeme boravka u Sarajevu pohađa majstorske tečaje kod eminentnih profesora iz okruženja i Europi, te Jazz radionice pod okriljem Sarajevo Jazz fest.

Nakon diplomiranja radi na mjestu profesora gitare u mu-zičkoj školi “Dara Čokorilo” u Nikšiću. Tokom narednih pet godina posvećenog pedagoškog rada sa učenicima osvaja ukupno 37 nagrada na državnim i internacionalnim takmičenjima. U 68 godina dugoj tradiciji Škole

zabilježen je kao najmlađi šef na odsjeku za gitaru. Nastupa na brojnim koncertnim događanjima u zemlji i inozemstvu: Kao dio Flamanko grupe Entre Suenos; kao član crnogorske delegacije u okviru kulturne razmjene mladih umjetnika na solističkom nastupom u Rusiji 2014 godine; učesnik i jedan od lidera muzičkog Etno festivala u Bosni i Hercegovini koji se održava pod generalnim pokroviteljstvom Američke ambasade i Erasmus+ programa Evropske unije; u avgustu 2015. godine je solističkim nastupom predstavljao Crnu Goru na svečanom koncertu povodom 1000-godišnjice postojanja katedrale u Strasbouru (Cathédrale Notre-Dame de Strasbourg); u toku 2016. godine nastupa na manifesta-cijama: Dani Vita Nikolića, Septembarski Dani Kulture u Nikšiću, Trg od Knjige te na internacionalnom simpoziju posvećenom Andreju Tarkovskom u Barceloni i velikom koncert u Nikšićkom Pozorištu pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, Ministarstva kulture i Opštine Nikšić. Usavr-šavao se kod čuvenih gitarista kao što su: Ramon Carnota Mendez, Srđan Tošić, Maroje Brčić, Edin Karamazov i Vera Ogrizović. Trenutno se nalazi na apsolventskim stu-dijama na Odsjeku za opštu muzičku pedagogiju (Muzička akademija Sarajevo) gdje treba da diplomira na predmetu instrumentalni kontrapunkt pod mentorstvom mr. sc. Zo-rana Komadine.

Bojana Marković (1987.) je rođena u Nikšiću. Poslije završenog klavirskog odsjeka u školi za Osnovno muzičko obrazovanje “Dara Čokorilo” Nikšić, upisala je i završila

SADRŽAJ DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE



Srednju muzičku školu “Vasa Pavić”u Podgorici, odsjek solo pjevanje, kod profesorice Larise Dašić-Simović.

Diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sa-rajevu u klasi profesorice Radmile Bakočević. Za vrijeme studiranja učestvovala je na mnogobrojnim prestižnim takmičenjima

gdje je izdvaja sljedeće nagrade: “Zlatnu liru” na Međuna-rodnom takmičenju “Bruna Spiler” 2003.godine u Herceg Novom i treće mjesto na internacionalnom takmičenju “Sacred music” 2007. godine u Rimu.

Po završetku studija pohađa mnoge seminare: Sarajevo, Beograd, Italija, Austrija... na kojima je stekla naklonost međunarodne javnosti. Ističe se kao izvođač operskih i drugih muzičko-scenskih djela klasičnog repertoara raznih kompozitora iz različitih stilskih epoha. Izvodila je kantate i oratorije J.S.Bacha, G.F.Hendla, solo pjesme P.I. Čajkov-skog, S. Rahmanjinova, J. Brahmsa, F.Schuberta, kao i Ver-dijeve, Smetanine, Puccinijeve i Mozartove operske arije.

Njeguje tradiciju duhovne muzike, pa je kao član i solista crkvenog hora “Prepodobna mati Angelina” nastupala u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Austriji...Kao članica jedne internacionalne grupe „Balsika“, izdvaja nastupe u Francuskoj, Bosni i Crnoj Gori. Sa njima je nastupala i u grupi i kao solista, a jedan od značajnijih nastupa bio je u Strazburgu, 2015. godine, gdje je imala zapažen nastup u

katedrali Notr Dam.

Ova umjetnica urođene muzikalnosti i briljantnog glasa imala je prvi solistički koncert klasičnog repertoara 2006. godine u Nikšiću gdje je pobrala pohvale kako od široke publike, tako i od stručne kritike.

Bojana Marković se rado odaziva svim manifestacijama koje organizira JU “Zahumlje”, pa joj je ova institucija organizirala drugi solistički koncert pod nazivom “Poljem se vija”, koji je imao za cilj prikazati osobenu interpretaciju tradicionalne muzike i promociju umjetničke i kulturne vrijednosti muzike, kako Crne Gore, tako i zemalja u okruženju.

Treći koncert prikazan je također u tradicionalnom duhu, pa je sa kolegom gitaristom, Slobodanom Bogdnovićem, pobrala brojne pohvale i dobila mnogo ponuda za dalje nastupanje.

U oktobru, 2016. godine upisuje Master studije u Barceloni, u klasi širom proslavljenog tenora Eduarda Gimenaz-a.

Tokom studiranja ostvarila je značajne nastupe u Barceloni, Madridu i Sevilli, kao izvođač klasičnog repertoara.

Nakon koncerta, organizatori, uzvanici i publika družili su se na domjenku te častili tradicionalnim crnogorskim vinom vranac.

HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA



Druga sjednica Hrvatsko-crnogorskog međuvladinog Mješovitog odbora za manjine osnovanog na temelju

Sporazuma između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj održana je 24. svibnja 2017. godine u Zagrebu.

Hrvatsko izaslanstvo predvodio je g. Zvonko Milas, dr-žavni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predsjedatelj hrvatskog dijela MMO-e, a crnogorsko izaslanstvo g. Valon Dasharami, v. d. tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore, predsjedatelj crnogorskog dijela MMO-a. U ime Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina sudjelovala je Bahrija Sejfić, pomoćnica ravnatelja Ureda.

Sjednicu je otvorio supredsjedatelj hrvatske delegacije MMO Zvonko Milas naglašavajući da su Republika Hr-vatska i Crna Gora europske države koje na svom području osiguravaju, svojim zakonodavstvom, vrlo visoku razinu manjinskih prava koja u velikoj većini prerastaju među-narodne standarde kojima je regulirana ovu tematiku. Koliko god to stanje bilo dobro uvijek postoji mogućnost za unaprjeđivanje i razvoj uz pronalaženje najboljih moguć-nosti za zaštitu iznimno vrijedne manjinske nematerijalne

i materijalne baštine. Činjenica postojanja izrazito dobrih prijateljskih odnosa dvije države uz svestranu podršku Republike Hrvatske Crnoj Goru na putu euro-atlantskih integracija ide u prilog uspješnosti unaprjeđivanja i zaštite prava obje nacionalne manjine - zaključio je gospodin Milas.

Supredsjedatelj crnogorske delegacije MMO Valon Das-harami (v.d. tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore) u svom pozdravnom govoru je izrazio zadovoljstvo nastavkom suradnje u cilju zaštite i unapređivanja prava obje manjinske zajednice, kao bitan dio uspješne bilateralne suradnje, za što su Republika Hrvatska i Crna Gora jako dobar primjer, a ovaj sastanak je samo pokazatelj takve politike.

Na sjednici je analizirana provedba usvojenih preporuka sa 1. sjednice, održane u Podgorici 2015., uz razmatranje aktualnih pitanja od značaja za obje nacionalne manjine kao i predlaganje rješenja koja će osigurati još veću razinu manjinskih prava u obje države.

Međuvladin mješoviti odbor se tokom rasprave o obostranoj zaštiti manjina, odnosno o aktuelnim pitanjima položaja hrvatske i crnogorske nacionalne manjine, koje žive u dvjema državama, saglasio o sljedećem:

1. Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, potpisan 14. maja 2009. godine u Zagrebu, osigurava odgova-rajući okvir za zaštitu prava manjinskih zajednica i za poboljšanje njihovog položaja.

2. Zakonska regulativa u obje zemlje uglavnom je zado-voljavajuća i u skladu s evropskim standardima, ali često nije zadovoljavajući nivo njene primjene.

3. Predstavnici obiju manjina istaknuli su da uz kvali-tetnu saradnju između držvanih institucija Republike Hrvatske i Crne Gore, postoji odlična saradnja između udruženja i institucija crnogorske i hrvatske nacionalne manjine.

4. Dogovoreno je da će se sljedeća sjednica MMO-a održati u prvoj polovini 2018. godine u Crnoj Gori.

Nakon rasprave o tačkama dnevnog reda, članovi MMO-a saglasili su se da vladama Republike Hrvatske i Crne Gore upute određeni broj preporuka, kako zajedničkih za obje države, tako i preporuka za svaku od država pojedinačno.

Preporuke za obje strane:

Opšte preporuke

1. MMO pozdravlja postignute uspjehe te predlaže da obje strane dodatno pojačaju napore u preduzimanju još dje-lotvornijih mjera za zapošljavanje pripadnika hrvatske, odnosno crnogorske nacionalne manjine, u organima državne uprave, pravosuđu i na lokalnom nivou.

2. MMO podržava aktivnosti na realizaciji zastupljenosti manjina u predstavničkim organima u obje države,

na svim nivoima, u skladu s članom 9. Sporazuma između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj.

Obrazovanje

3. MMO i dalje preporučuje objema stranama sistemsku podršku u nastavi na maternjem jeziku, na hrvatskom u Crnoj Gori i crnogorskom u Republici Hrvatskoj, te podsticanje razmjene učenika, studenata i stručnjaka u području obrazovanja.

Kultura

4. MMO predlaže dvjema državama da u okviru redovne djelatnosti odgovarajućih državnih institucija podrža-vaju projekte u području zaštite i očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine te istorijskih mjesta hrvatske manjine u Crnoj Gori, odnosno crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj.

5. MMO predlaže objema stranama da razmotre moguć-nost zajedničke nominacije kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNESCO-vu listu nemateri-jalne kulturne baštine, u kojoj će biti istaknuti sveti Tripun i to da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Informisanje

6. MMO i dalje preporučuje objema stranama da omoguće veću prisutnost manjinskih sadržaja u informativnim emisijama i emisijama iz kulture na javnoj televiziji i radiju, kako u Crnoj Gori, tako i u Republici Hrvatskoj.

HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA


Crnogorsku delegaciju MMO su činili:

1. g. Valon Dasharami, supredsjedatelj crnogorskog dijela MMO-a i v. d. tajnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore;

2. g. Predrag Mitrović, direktor Uprave za dijasporu u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i tajnik MMO-a;

3. g. Miroslav Zeković, načelnik Direkcije za državljanstvo u Ministarstvu unutarnjih poslova Crne Gore, član MMO-a;

4. g. Rifat Ramčilović, samostalni savjetnik u Ministarstvu prosvjete Crne Gore, član MMO-a;

5. gđa Dragana Živković, samostalna savjetnica u Ministarstvu kulture Crne Gore, članica MMO-a;

6. g. Vladimir Marvučić, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, član MMO-a;

7. Nj. E. Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj;

8. gđa Mirela Ramčilović, samostalna savjetnica, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (pridružena članica).

Hrvatsku delegaciju MMO su činili:

1. g. Zvonko Milas, supredsjedatelj hrvatskog dijela MMO-a, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

2. g. Milan Bošnjak, zamjenik hrvatskog predsjedatelja MMO-a,savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske manjine.

3. gđa Dubravka Severinski, tajnica hrvatskog dijela MMO-a, voditeljica Službe za pravni položaj, obrazo-vanje i kulturu hrvatske manjine.

4. mr.sc. Jadranka Bošnjak, voditeljica Službe za proširenje EU u Upravi za regionalnu suradnju Ministar-stvo vanjskih i europskih poslova.

5. gđa Slavica Vuković, nadzornica za unutarnje poslove u Upravi za upravne i inspekcijske poslove, Mini-starstvo unutarnjih poslova

6. dr.sc. Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministrice kulture Uprave za razvoj kulture i umjetnosti i međunarodnu kulturnu suradnju, Ministarstvo kulture

7. gđa Ivana Pilko, voditeljica Službe za posebne programe, strategije i međunarodnu suradnju u Upravi za standard, strategije i posebne programe, Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

8. gđa Bahrija Sejfić, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

9. g. Danilo Ivezić, tajnik Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH

10. Nj. E. Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori

11. g. Hrvoje Vuković, konzul drugog razreda, Generalni konzulat RH u Kotoru.

Preporuke hrvatskoj strani:

Obrazovanje

1. MMO i dalje preporučuje održavanje nastave crno-gorskog jezika i kulture za pripadnike crnogorske na-cionalne manjine po modelu C te pozdravlja hrvatsku stranu što je osigurala finansijska sredstva za održavanje zimske/ljetne škole učenja crnogorskog jezika. MMO preporučuje Koordinaciji vijeća crnogorske navcional-ne manjine na području Republike Hrvatske i Vijeću crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba da daju doprinos potreban za sprovođenje navedenih aktivnosti.

Kultura

2. MMO pozdravlja dosadašnje aktivnosti hrvatske strane oko finansijske podrške izdavanju knjiga na crnogor-skom jeziku i njihovom otkupu te preporučuje dalje finansiranje kulturnih programa i projekata Dana cr-nogorske kulture u Republici Hrvatskoj i djelatnosti u okviru ostvarivanja kulturne autonomije.

3. MMO predlaže hrvatskoj strani da razmotri moguć-nosr osiguranja finansijskih preduslova za realizaciju Crnogorske knjižnice i Crnogorskog kulturnog centra.

Informisanje

4. MMO pozdravlja izdvajanje finansijskih sredstava putem Savjeta za nacionalne manjine medijima na crnogorskom jeziku, i to u saradnji s predstavnicima crnogorske nacionalne manjine.

Preporuke crnogorskoj strani:

Obrazovanje

1. MMO pozdravlja što Ministarstvo znanosti i obrazova-nja Republike Hrvatske kontinuirano, od 2002. godine, na mandat od četiri godine u Crnu Goru upućuje uči-

telja/icu hrvatskog jezika. MMO predlaže crnogorskoj strani da i dalje osigurava primjeren prostor i materijal-ne uslove za dalje održavanje nastave hrvatskog jezika i kulture koju izvodi učitelj/ica upućen/a iz Republike Hrvatske te finansiranje zimske/ljetne škole učenja hrvatskog jezika u saradnji s hrvatskom manjinskom zajednicom.

2. MMO i dalje predlaže crnogorskoj strani nastavak finansiranja manjinskih urduženja koje su nosioci kulturne autonomije hrvatske manjine u Crnoj Gori i finansiranje kulturnih programa, projekata i djelatnosti.

3. MMO predlaže crnogorskoj strani da razmotri moguć-nost osnivanja odgovarajuće institucije za proučavanje istorije i kulture Hrvata u Crnoj Gori.

4. MMO i dalje predlaže crnogorskoj strani nastavak povraćaja imovine fizičkim licima pripadnicima hrvat-ske nacionalne manjine, institucijama i udruženjima manjinskih zajednica, kao i povraćaj crkvene imovine.

5. MMO predlaže da crnogorska strana i ubuduće, shodno institucionalnoj zaštiti prava na informisanje manjin-skih naroda, osigurava neophodna finansijska sredstva za izlaženje štampanih medija hrvatske nacionalne manjine.

6. MMO predlaže da crnogorska strana istraži mogućnost sistemskog i institucionalnog finansiranja Radio Duxa.

Kao novina istaknuto je razmatranje mogućnosti osnivanja Crnogorske knjižnice i Crnogorskog kulturnog centra u Republici Hrvatskoj te institucije za proučavanje povijesti i kultura Hrvata u Crnoj Gori, kao i zajednička nominacija kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNE-SKCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, u kojoj će biti istaknut sveti Tripun te kako je bokeljska mornarica kao

nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori. Posebna pažnja treba biti posvećena manjinskim medijima u smislu osigura-vanja financijske podrške za njihovo izlaženje i djelovanje.

Obje strane usvojile su i potpisale Zapisnik koji sadrži pre-poruke vladama Republike Hrvatske i Crne Gore za daljnje unaprjeđenje prava hrvatske i crnogorske manjine. Druga sjednica hrvatsko - crnogorskog MMO za zaštitu manjina odvijala se u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi.

Crnogorska delegacija MMO je sjutradan 25. 5. 2017. bila gost Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Koordina-

cije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH s čijim su predstavnicima u Crnogorskom domu u Zagrebu održali sastanak na kojem su se upoznali s načinom orga-nizacija i djelovanja, programima i realiziranim projektima članica NZCH i Koordinacije. Sastanku u Crnogorskom domu prisustvovao je i veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Nj. E. Veselko Grubišić.

Članovi delegacije su navečer prisustvovali otvaranju izložbe „Zlatovez i etno nakit“ koju je organiziralo Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb u suradnji sa Narodnim sveučilištem „Sesvete, i druženju nakon otvaranja.

SEMINAR SEMINAR


ODRŽAN SEMINAR "MEDIJI I NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ - ZAŠTITA MANJINA I ULOGA MEDIJA U DEMOKRATIZACIJI HRVATSKOG DRUŠTVA"

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine održao je

16. svibnja 2017. godine u Opatiji seminar pod nazivom „Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj - Za-štita manjina I uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva".

Ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup javnim medijima od presudnog je značaja za promicanje ravnoprav-nosti manjina, stvaranje tolerancije i promicanje suživota s većinskim narodom i očuvanja kulturnog identiteta. Mediji su dužni doprinositi promicanju i poštivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, razumijevanju, poštivanju različi-tosti, demokratskim dosezima i razvijanju kulture dijaloga kako bi nacionalne manjine postale prihvaćene u društvu kao ravnopravni članovi i subjekti društvenih događanja.

Seminar je uvodnim govorom otvorio v.d. ravnatelj Ureda mr. sc. Branko Sočanac, a sudionicima su se obratili svojim izlaganjima i predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, prof. dr. sc. Siniša Ta-talović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Suzana Kunac iz Agencije za elektroničke medije, Daniela Draštata s Hrvatske televizije iz Redakcije za nacionalne manjine, iseljeništvo i civilno društvo - multinacionalni magazin „Prizma“ i Branka Mandić s Hrvatskog radija.

U raspravama je ukazano na još uvijek nedovoljnu zastuplje-nost nacionalnih manjina u programima javne televizije koja ne korespondira sa obvezama udjela sadržaja propisanih zakonom i ugovorom sa Vladom Republike Hrvatske, posebno u svezi intencije zakonodavca da se manjinski sadržaji inkorporiraju u cjelokupni program kako bi se većina upoznala sa manjinom, kao ravnopravnim članom društva i subjektom društvenih događanja, a u smislu po-litike učešća manjina u javnom, kulturnom i političkom životu Republike Hrvatske kao integriranim članovima hrvatskog društva sa svojim identitetom.

Već u svojem uvodnom obraćanju predsjednik Savjeta gospodin Aleksandar Tolnauer je iznio izvješće Hrvatske radio-televizije o emitiranju priloga o nacionalnim manji-nama i manjinskim zajednicama u Republici Hrvatskoj, te podatke iz tog izvješća koji poražavajući. Naime, sve-ukupno vrijeme emitiranja o nacionalnim manjinama na nacionalnoj televiziji je 54 sata 12 minuta i 15 sekundi, a jedino multinacionalni magazin „Prizma“ poštuje vrijeme koje posvećuje nacionalnim manjinama.

Današnja manjinska produkcija ne uključuje manjine u mainstream sadržajima, jer su u programima HTV-a manjine getoizirane u dvije emisije tjedno „Prizmu“ i „Manjinski mozaik“ što dokazuje da pravna regulativa i politička retorika sa dnevnom praksom nisu u svezi.

O pripadnicima manjina, posebno u zadnje vrijeme izvje-štava se na rubu skandala i senzacija te netolerancije koju mnogi od gostiju HTV-ovih programa javno iskazuju, dok je premalo mogućnosti predstavnicima manjina da na takve istupe mogu odgovoriti. Posebno je zabrinjavajuće i mali broj afirmativnih priloga, kao pozitivnog primjera političkog, društvenog i kulturnog suživota manjina i ve-ćinskog naroda.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi je posebnu pozornost u svom izlaganju skrenuo na položaj i pozicioniranje sa-držaja bitnih nacionalnim manjinama na HRT-u, ali i na nezavisnim, komercijalnim televizijama. Istaknuo je i sve učestaliju pojavu govora mržnje usmjerenog prema manji-nama na društvenim mrežama, ali i na ulici.

Konstatirano je da je radijski program uglavnom ispunio programske obveze koje HRT ima na temelju zakona i ugovora sa Vladom Republike Hrvatske, a da je televizijski još veoma daleko od programa na jezicima nacionalnih

manjina kao i od adekvatne zastupljenosti manjina u pro-gramima HRT-a.

Također upozoreno je na nedovoljnu edukaciju novinara i urednika za manjinska pitanja što se manifestiralo odabi-rom nestručnih i nekompetentnih sugovornika u pojedinim prilozima o radu, kako manjinskih udruga, saborskih zastu-pnika manjina te Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske čime su pretplatnici javnog servisa, u što spadaju i pripadnici nacionalnih manjina, lišeni vjerodostojne i sveobuhvatne informacije koja treba svima u ovome druš-tvu pomoći u stvaranju jasnih i argumentiranih stajališta.

Stoga je neophodno da javni servis, u trenutku kada padaju novinarski standardi, etika i profesionalizam, zajedno s manjinskim predstavnicima intenzivno radi na otklanjanju i rješavanju ovih nedostataka.

U sklopu seminara prezentiran je i dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije „Pravda“.

DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA


ODRŽANA SKUPŠTINA DRUŠTVA CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE "MONTENEGRO" ZAGREB

Milanka Bulatović

Društvo „Montenegro“ Zagreb održalo je 11.5.2017. godine redovnu Skupštinu u Crnogorskom domu u

Zagrebu.

Razmotren je i usvojen Izvještaj o radu i ostvarivanju cjelovitog programa Društva „Montenegro“ u 2016. godini, sa više od 40 raznih programa i događanja:

Tradicionalna druženja (Božić, Uskrs), program 10 dokumentarnih filmova vezanih uz Crnu Goru; šest izložbi autorica i autora raznih izričaja iz programa Kulturnog amaterizma; rad i nastupi pjevačkog zbora „Montenegro“ - nastupi na druženjima, u programu svečanosti obilježavanja 10 godina Zajednice Crno-goraca Split, svečanosti Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba, Crnogorskim večerima u Zagrebu,

Umagu, Belom Manastiru i Kranju, Petrovdanskom saboru Crnogoraca Hrvatske, Danu nacionalnih ma-njina Zagrebačke županije, Lučindanskim susretima, Večeri sa Majom Perfiljevom i svečanosti obilježa-vanja 25 godina NZCH; svečanosti u povodu desete godišnjice obnavljanja crnogorske nezavisnosti; Pro-grami Dana crnogorske kulture - izložba akademskog kipara iz Crne Gore, Miodraga Šćepanovića, koncert crnogorskog kantautora Marinka Pavićevića, tri veče-ri crnogorskog igranog filma, izložba „Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore“, izložba „Zvanične čestit-ke Nikoli I u povodu jubileja 1910. godine“; Večer sa Mladenom Lomparom i brojna druga događanja.

U financijskom poslovanju razmotren je i usvojen cje-

lokupan Financijski izvještaj za 2016. godinu.

Predočena je i Odluka Savjeta za nacionalne manjine o rasporedu sredstava osiguranih u Državnom prora-čunu RH za 2017. godinu, potpore za programe ostva-rivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina i o programima Društva „Montenegro“ Zagreb, koji će biti sufinancirani, a temeljem prijave na Javni poziv Savjeta.

Za 2017. godinu prisutni su usvojili Program rada i Financijski plan: program Kulturnog amaterizma -

izložbena djelatnost i Pjevački zbor „Montenegro“; Kulturne manifestacije - „Dokumentarni film u Crno-gorskom domu“, „Crnogorsko veče u Zagrebu“, „Lu-čindanski susreti“ i „Večer sa Majom Perfiljevom“; Programi „Dana crnogorske kulture“, programi u su-radnji sa ostalim crnogorskim udruženjima u RH, Vi-jećem crnogorske nacionalne manjine, kao i programi sa udrugama nacionalnih manjina.

Programi će biti sufinancirani sredstvima Savjeta za na-cionalne manjine, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, sredstvima članarina i donacija, kao i drugim izvorima.

REGIONALNA SARADNJA REGIONALNA SARADNJA



Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović pred-vodio je delegaciju Skupštine Crne Gore na IV zasi-

jedanju Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koje se održalo u Zagrebu 9 – 10. juna 2017. godine. U okviru zasijedanja SEECP-a 10. juna, predsjednik Brajović je imao izlaganje na temu „Povezivanje – Saradnja – Komunikacija – put naprijed“.

Tokom boravka u Zagrebu, predsjednik Brajović je 9. juna imao bilateralne susrete sa predsjednicom Hrvatske Ko-lindom Grabar Kitarović i premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, a 10. juna sa predsjednikom hrvatskog Sabora Gordanom Jandrokovićem. Predsjednik Brajović se susreo i sa Zajednicom Crnogoraca u Hrvatskoj.

Tokom susreta sa premijerom Plenkovićem izraženo je zadovljstvo kvalitetom odnosa između dvije države i ista-

knut značajan potencijal za dalji razvoj saradnje u svim oblastima. Posebno je razgovarano o jačanju ekonomske saradnje pri čemu je naglašena potreba unaprjeđenja sao-braćajne povezanosti između dvaju država.

Predsjednik Brajović se zahvalio premijeru Plenkoviću na snažnoj podršci Hrvatske evroatlantskom i evropskom putu Crne Gore, koja je bila izdašna i u ekspertskoj ravni.

Premijer Plenković je čestitao predsjedniku Brajoviću ulazak Crne Gore u NATO, istakavši da je to veliki uspjeh za Crnu Goru, ali i cijeli region, te da će Hrvatska nastaviti da daje punu podršku našoj državi na putu EU integracija.

- Nama je drago da je danas u posjeti Zagrebu predsjednik Skupštine Crne Gore, gospodin Brajović. Mislim da smo još jednom ponovili da i Hrvatska i Crna Gora žele unaprijediti odnose između dvije zemlje i politički i gospodarski, i u

svim aspektima sektorske saradnje unaprijediti stabilnost Jugoistočne Evrope. Naravno da sam iskoristio prigodu da još jednom čestitam gospodinu Brajoviću i Crnoj Gori na ostvarenom strateškom cilju, a to je članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu i drago mi je da smo sada Crna Gora i Hrvatska saveznice, kazao je nakon susreta premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.

U razgovoru sa predsjednicom Grabar Kitarović, sago-

vornici su zajednički ocjenili da su odnosi između Crne Gore i Republike Hrvatske primjer odlične dobrosusjedske saradnje i istakli zadovljstvo kontinuitetom kontakata na svim nivoima što daje poseban podsticaj njihovom daljem jačanju.

Predsjednica Grabar Kitarović je čestitala predsjedniku Brajoviću na prijemu Crne Gore u članstvo u NATO i kazala da je to važan korak za bezbjednost, ne samo naše države već i cjelokupnog regiona. Ona je naglasila da naše

SADRŽAJ DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA


REGIONALNA SARADNJA REGIONALNA SARADNJA

dobre političke odnose treba da stavimo u svrhu još boljih ekonomskih odnosa i infrastrukturne povezanosti.

Predsjednik se zahvalio na kontinuiranoj podršci koju je Hrvatska, kao i predsjednica Grabar Kitarović lično, pru-žala Crnoj Gori na putu učlanjenja u NATO kao i našem putu u EU kojem ćemo u naredom periodu biti prioritetno posvećeni.

Brajović je sa sagovornicima razmijenio mišljenja i o ostalim aspektima bilateralnih odnosa, kao i o pitanjima od regionalnog i globalnog značaja koja su u interesu obje države.

Tokom dana, predsjednik je posjetio Crnogorski dom u

Zagrebu, gdje se sastao s predstavnicima NZCH, njenih članica, članovima Koordinacije vijeća crnogorske nacio-nalne manjine na području RH i uglednim pojedincima cr-nogorskog podrijetla koji žive i rade u Republici Hrvatskoj.

Susretu su prisustvovali ambasador Crne Gore u RH gos-podin Boro Vučinić i članovi crnogorske delegacije.

U ime domaćina predsjednika Brajovića je pozdravio Danilo Ivezić, predsjednik NZCH koji je goste upoznao s načinom organizacije, djelovanja i programskim aktiv-nostima NZCH, njenih članica i Koordinacije.

U svom obraćanju gospodin Brajović je prisutne upoznao s aktualnim političkim trenutkom Crne Gore, na unutarnjem i vanjskom planu uz poseban osvrt na činjenicu ulaska Crne Gore u NATO savez i njene aktivnosti na planu ulaska u Europsku uniju.

Živu riječ ne mogu zamijeniti nikakave informacije s portala ili novina, pokazalo se to i ovaj put jer su prisutni imali veliki broj pitanja na koja je gost Crnogorskog doma odgovarao u dužem vremenskom rasponu od planiranog protokolom.

Na kraju susreta, u ime Zajednice Crnogoraca Split pred-sjednica Nataša Gerželj je gostu poklonila sliku sv. Dujma zaštitnika Grada Splita, a Danilo Ivezić izbor knjiga iz izdavačke djelatnosti NZCH.

Parlamentarna skupština Procesa saradnje u Jugoistoč-noj Evropi uspostavljena je 10. maja 2014. godine na Inauguralnoj sjednici održanoj u Bukureštu, kao rezultat višegodišnjeg rada zemalja učenica na institucionalizaciji

parlamentarne dimenzije ove inicijative. Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi je regionalni okvir koji je iniciran juna 1996. godine na sastanku ministara inostranih poslova zemalja Jugoistočne Evrope u Sofiji, sa ciljem promovi-sanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa između zemalja Jugoistočne Evrope i transformisanja regiona u zonu mira, bezbjednosti, stabilnosti i saradnje.

Članice „SEECP-a“ su 12 država: Albanija, Bosna i Herce-govina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija i Turska. Crna Gora je formalno postala 11. članica SEECP na Samitu, održanom 10. i 11. maja 2007. godine u Zagrebu. Politički okvir ovog procesa saradnje pokriva pitanja bezbjednosti

i stabilnosti, razvoj saradnje na planu ekonomije i zaštite životne sredine, promovisanje humanitarne, socijalne i kulturne saradnje, kao i saradnje u oblasti pravde, borbe protiv organizovanog kriminala, terorizma, trgovine dro-gom, oružjem i ljudima.

Plenarna sjednica održava se jednom godišnje u zemlji predsjedavajućoj SEECP-om, dok se sastanci tri opšta odbora održavaju takođe jednom godišnje, u zemlji iz koje dolazi predsjednik opšteg odbora.

Tokom 2017. godine Parlamentarnom skupštinom SEECP predsjedavaće Republika Hrvatska.

ISTORIJSKI TRENUTAK ISTORIJSKI TRENUTAK


CRNA GORA 29. ČLANICA NATO-a

Autor teksta i fotografija: Kabinet Predsjednika Vlade Crne Gore

Crna Gora je i službeno postala punopravna članica NA-TO-a na ceremoniji koja se održava u State Departmentu.

,,Od danas, od 5. juna 2017. godine – mi smo saveznica koja će uživati benefite kolektivnog sistema bezbjednosti, ali i uz veliku odgovornost da, zajedno sa vama, bez od-stupanja i posvećeno nastavi da korača ka trajnom miru, stabilnosti i bezbjednosti Evrope i svijeta“, kazao je pred-sjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na ceremoniji u Stejt departmentu.

Instrument pristupa u ime Crne Gore podsekretaru Stejt departmenta, Tomasu Šenonu predao je ministar vanjskih poslova prof. dr Srđan Darmanović.

Premijer je istakao da je ovo istorijski događaj za jednu zemlju i jedan narod koji su podnijeli ogromne žrtve u 19. i 20. vijeku da odbrane svoje pravo na slobodan život, pra-vo da sami odlučujemo o svojoj budućnosti, pravo da nas svijet prepoznaje pod našim imenom i našim znamenjima.

“Mi danas slavimo činjenicu da se nikada više o nama, o našoj državi, neće odlučivati iza naših leđa, kao što se to

događalo mnogo puta u prošlosti”, istakao je predsjednik Marković.

To što je Crna Gora iskoristila svoje suvereno pravo da sama bira savez u kojem će biti, pohvalio je Šenon. On je konstatovao i da su na putu ulaska Crne Gore svi dali doprinos.

,,Obećanje o članstvu nosilo je sa sobom demokratske vri-jednosti i poštovanje vladavine prava. To je značilo da se moraju sprovesti teške reforme, a upravo je to Crna Gora uradila i zato danas postaje članica. Takođe smo zahvalni što je Crna Gora i preuzela finansijske obaveze koje član-stvo donosi", naveo je Šenon.

On je kazao da je Crna Gora bila pouzdan partner u NATO misijama te zahvalio na doprinosu koaliciji koja se bori protiv Islamske države.

Vrata NATO-a ostaju otvorena

Šenon je istakao da vrata NATO-a ostaju otvorena svim onim državama koje ispunjavaju zahtjevne uslove za član-stvo u Alijansi.

Predsjednik Marković je istakao da ćemo biti i snažni zagovornici i partner za obnovljeni fokus Alijanse na Za-padni Balkan i dalje integracije zemalja regiona u NATO: „Čvrsto vjerujem da je ovo istorijski dan i za NATO. Pred novim i velikim izazovima, Alijansa prima 29-tu članicu, pokazujući kristalno jasno da je politika otvorenih vrata živa – i da dobro funkcioniše – kao vodilja nade za sve koji žele da dijele njene vrijednosti i standarde“.

Stoltenberg: Crna Gora donosi hrabrost i posvećenost

Dobrodošlicu u savez najrazvijenijih zemalja svijeta Crnoj Gori je poželio i generalni sekretar Alijanse Jens Stolten-berg, koji je prisustvovao svečanosti u Vašingtonu.

,,Danas Crna Gora pristupa savezu i sjedi s nama za stolom s jednakim pravima. Crna Gora donosi hrabrost i posvećenost svog naroda u NATO”, kazao je Stoltenberg i istakao da posvećenost savezu ostaje jaka u svim članicama.

Prvi čovjek Alijanse je kazao da je pristupanje dobro za stabilnost Crne Gore ali i Balkana.

„Ulazak Crne Gore šalje signal drugim zemljama da ukoliko se posvete reformama mogu postati članice”, poručio je generalni sekretar i svoje obraćanje završio na crnogorskom:

"Dobrodošla Crna Goro".

Predsjednik Marković: Crna Gora će znati da se pokaže kao dostojan partner

ISTORIJSKI TRENUTAK NAGRADE I PRIZNANJA


Premijer se zahvalio sekretaru Stoltenbergu ali i SAD-u i njenim najvišim zvaničnicima koji su pomogli da Crna Gora doživi ovaj istorijski dan.

„Od momenta ponovnog ustanovljavanja naših odnosa 2006. godine Sjedinjene Države su bile čvrst, pouzdan i dragocjen partner Crne Gore da ostvari viziju evroatlantske i evropske zemlje. To je takođe potvrda onog što nikad nije dovedeno u pitanje – da Amerikanci ostaju posvećeni sta-bilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana i Evrope. Veoma smo zahvalni NATO-u i uvaženom Generalnom sekretaru koji je danas sa nama“, rekao je premijer.

Crna Gora će, istakao je predsjednik Marković, znati da se pokaže kao dostojan partner. Kao saveznica, Crna Gora će raditi i dalje ka tom cilju obnovljenom snagom.

„Da postignemo standard od 2% BDP-a za budžet od-brane do 2024. g. i da izradimo nacionalni plan do kraja ove godine, jer vjerujemo da je fer dijeljenje tereta važno za funkcionisanje Alijanse“, rekao je premijer i dodao da

ćemo doprinositi i NATO politici odvraćanja i odbrane, borbi protiv terorizma, projektovanju stabilnosti, kao i operacijama i misijama u inostranstvu.

Poruka crnogorskim građanima: Ujedinimo se

Predsjednik Vlade je rekao da je ovo veliki dan za Crnu Goru i za njen narod: „Članstvo u NATO-u znači stalnu stabilnost za nas i mogućnost za dalji napredak našeg društva”.

On je imao poruku i za građane Crne Gore.

„Ujedinimo se i iskoristimo šansu da Crnu Goru učinimo zemljom u kojoj će se bolje živjeti; u kojoj će biti još više demokratije, još više vladavine prava, više jednakih šansi za sve. Dužni smo to nama samima, prije svega. Ali, dužni smo to i našim saveznicima koji su razumjeli i podržali, uvažili i prihvatili za ravnopravnog partnera jednu malu zemlju sa Balkana. Budimo mudri – u ime budućnosti, onoliko koliko smo bili hrabri u herojskoj prošlosti!”, zaključio je predsjednik Vlade.

NAGRADA GRADA ZAGREBA ZA 2017. GODINU AKADEMIKU DIMITRIJU POPOVIĆU

Gradonačelnik Bandić uručio je na svečanosti u povodu Dana Grada Zagreba, Nagradu Grada Zagreba 14-ero

zaslužnih ustanova i pojedinaca, nagradu Zagrepčanka godine i Povelje počasnog građanina,koji je na počet-ku svečanosti prisutne pozdravio prigodnim govorom, a obratila se i nagrađenima čestitala predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Među dobitnicima je i akademski slikar DIMITRIJE PO-POVIĆ. U obrazloženju dodjele Nagrade stoji:

Nagrada Grada Zagreba za 2017. dodjeljuje se akademskom slikaru Dimitriju Popoviću:

"Za osobit doprinos kulturnom životu Zagreba i ukupnoj svjetskoj kulturnoj sceni. Izlagao je u gotovo svim kulturnim metropolama Europe i svijeta s najvećim živućim umjet-nicima, slikarima i stvaraocima. Povodom jubileja 2000 godina kršćanstva u Rimu, izložio je svoj čuveni sakralni ciklus Corpus Mysticum. Jedan je od 15 intelektualaca, filozofa i umjetnika pozvanih da odgovore na Pismo pape Ivana Pavla II. umjetnicima.

U povodu obilježavanja sjećanja na 100 godina I. svjetskog rata u zgradi UNICEF-a u Parizu bila je izložena njegova instalacija. Na izložbi književnost i umjetnost križa u Parizu

izlagao je s klasicima moderne S. Dalijem, J. Pollockom i drugima. Za 50. godišnjicu njegova stvaralaštva u Galeriji Klovićevi dvori održana je Retrospektivna izložba - Di-mitrije Popović –Retrospektiva 1966.-2016. - MISTERIJ METAMORFOZA

O njegovu radu i stvaralaštvu snimljeno je 15 dokumen-tarnih filmova."

Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se građanima Grada Zagreba i drugim osobama koje rade na području Gra-da Zagreba, radnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih područja društvenog života u Gradu Zagrebu. (iz Pravilnika o dPjeli Nagrade Grada Zagreba).

Gradonačelnik Bandić uručio je nagradu Zagrepčanka godine najboljoj hrvatskoj sportašici svih vremena Janici Kostelić kao i Povelju počasnog građanina Aloisu Mocku i dr. Emiliju Marinu. Povelju Počasnog građanina za Alo-isa Mocka preuzeo je austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Andreas Wiedenhoff.



ZAGREBZAGREB


Na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, u jednom od najljep-ših i najpoznatijih zagrebačkih parkova, popularno

nazvanom Zrinjevac - jednom od simbola Zagreba, i ove je godine, u nedjelju, 14.5. s početkom u 10 sati, održan Dan nacionalnih manjina Grada Zagreba. Park, koji datira još iz 1866. godine, u hladu preko dvjesto platana, bio je divan okvir za pjesmu, druženje i zabavu, a sudjelovale su austrijska, albanska, bošnjačka, bugarska, crnogorska, češka, mađarska, makedonska, njemačka, poljska, romska, rusinska, ruska, slovačka, slovenska, srpska, talijanska, ukrajinska i židovska nacionalna manjina Grada Zagreba koje su predstavile svoje tradicionalne običaje, nošnje, folklorno i glazbeno stvaralaštvo, naklad-ništvo te autohtona jela.

Program je počeo budnicama u izvedbi izvrsne limene glazbe ZET-a, koji je najavio svečanost.

Prisutnima su se, potom, obratili: Dušan Mišković, predsjed-nik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Izrazili su, kao i niz prethodnih godina, ponos i zadovoljstvo položajem i radom nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu.

U Bandićevoj pratnji bile su Vesna Kusin, njegova zamje-nica, i Elizbeta Knorr, pomoćnica pročelnika Sektora za promicanje ljudskih prava, civilno društvo i nacionalne manjine, koju je gradonačelnik pohvalio kao samozatajnu osobu koja se već 17 godina bavi nacionalnim manjinama. Bandić je istaknuo da Europa može učiti iz primjera multi-kulturalnog i multietičnog Zagreba, zahvalio manjinama na partnerstvu i naglasio da će i dalje raditi za njihovu dobrobit.

Dobro koncipiran program započeo je revijom narodnih nošnji, a njihov način izrade i detaljan opis, vrlo nadahnuto predstavila je voditeljica cijeloga programa, Karmela Vukov Colić. Sve zagrebačke manjine prošetale su ljepotu izrade i šarenila narodnog stvaralaštva.

Ovogodišnje predstavljanje glazbenog i plesnog stvara-laštva otvorili su Crnogorci:

Pjevački zbor Društva „Montenegro“ Zagreb, u čast i za-hvalu gradu koji nam je postao pravi dom, izveo je „Serbus Zagreb“, a potom pjesme: Crnogorac, Ivanova korita i Niđe nebo nije plavo.

Bošnjačko kulturno umjetničko društvo „Sevdah“ izvelo je splet igara iz Bosne; Mješoviti pjevački zbor Slovenskog doma izveo je splet slovenskih narodnih pjesama; Srpsko

kulturno društvo „Prosvjeta“ igre iz okoline Leskovca, a njihov pjevački zbor i dvije pjesme; Makedonsko kulturno društvo „Ohridski biser“ izveli su splet igara; Albansko kulturno društvo „Shkendija“ - glazbena skupina izvela je nekoliko pjesama u posebnim aranžmanima; Češka be-seda Zagreb uz glazbenu skupinu „Lipa“ izvela je plesni program; Rusine su predstavili KUD „Joakim Hard“ iz Petrovaca; „Romski san“, plesna sekcija Zajednice Roma Hrvatske, klasičnim i modernim koreografijama podigla je na ples sve koji su to mogli, kao i svaki put do sada.

Mnogi posjetitetlji prvi puta su kušali neka od jela nacional-nih manjina, a domaćini su strpljivo objašnjavali o kakvim se specijalitetima radi i zbog čega su baš tu vrstu hrane predstavili. Austrijanci su ponudili tradicionalni tirolski doručak koji je nezamisliv bez slanine, Ukrajnci zobene kekse, borš, rošen i još neka jela, Slovenci su ponosno dije-lili orehnjaču i vino cviček, a Mađari fiš paprikaš i pogačice s čvarcima. Za ovu prigodu tajnik Vijeća mađarske nacio-nalne manjine Peter Sekereš je odjenuo kuharsko odijelo i prihvatio se kuhače. Sekerš je inače poznati manjinski kuhar koji predstavlja mađarsku manjinu na svim gastro događajima. Kod Čeha se točilo pivo kod Švejka, uz koje su dijelili kobasice i horki porki. Ljubitelji pite osladili su se na albanskom štandu pitom od sira, ali i slasticama, nezaobilaznom baklavom. Raskošan je bio štand Bošnjaka, moglo se birati između slanih i slatkih jela; bureka, pite, baklave, gurabije, lokuma, hurmašica…

I Makedonci su ponudili pitu, ajvar, pogače i gravče na tavče, a Talijani su se dičili svojom čuvenom tjesteninom i njokima sa sirom. Romi su goste počastili kavurmom, šinkirinki baklavom i sams pitom, a Poljaci kabasom, haringom i salatom od celera i ananasa. Židovska kuhinja

predstavljena je ladino kockama, slatkom nabom i iharo-setom, a Srbi su donijeli proju, gibanicu, uštipke, slatko… Bogata ponuda jela bila je i na štandu Bugara; sarmice u vinovoj lozi, musaka, revane… Slovaci su vrsni majstori u pripremi namaza od celera i svježeg sira, a častili su i ovčjim sirom korbači. Rusi su donijeli omiljeni kavijar, piroške s mesom i crni kruh s haringom. Rusini su za ovu prigodu potegnuli po zelje u Vukovar da bi od njega pripravili kapušćansko tijesto sa zeljem, a imali su i još nekoliko specijaliteta…

Sve „manjinke“ i pođekoji „manjinac“ (uglavnom), jako su se potrudile i kuhale i pekle, bilo je svega u izobilju. Crnogorke su napravile tradicionalna jela: priganice sa sirom, bokeljsku salatu, proju sa koprivom, patišpanj, i naravno, svi su mogli probati crnogorski „Vranac“.

Duž šetnice Parka, na 19 velikih osvijetljenih panoa, bilo je izloženo 38 fotografija iz života i rada nacionalnih manjina Grada Zagreba, a autorska je to izložba vrsnog fotografa Tonija Hnojčika.

Među prisutnima na proslavi bili su Harun Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine Hrvatske, Zoltan Balaž Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Za-greba, tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika mađarske nacionalne manjine Hrvatske, Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Šuip Ziberi, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba, Tome Apostolovski, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada



UMAGZAGREB

Zagreba, Neđatin Kamberovski, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Alek-sandar Milošević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, Darko Šonc, predsjednik sloven-ske nacionalne manjine Grada Zagreba, te Raško Ivanov, predstavnik bugarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Oskar Arlant, predstavnik talijanske nacionalne manjine Grada Zagreba, Valentyna Lončarić, predstavnica poljske nacionalne manjine Grada Zagreba, Joakim Pavlović, za-mjenik predstavnika rusinske nacionalne manjine Grada Zagreba, Zlatko Jevak, predstavnik slovačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Bruno Beljak, predstavnik austrij-ske nacionalne manjine Grada Zagreba, Sanja Zoričić Ta-baković, predstavnica židovske nacionalne manjine Grada Zagreba, Viktor Filima, predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba, i Galina Kovačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba. Nazočio je i

Gzim Redžepi, zamjenik pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zageba, Ljiljana Kašnar iz Ureda grado-načelnika Grada Zagreba, Bogdanka Srdić-Vulpe, članica Odbora za nacionalne manjine GSGZ, kao i predstavnici nacionalnih manjina Zagrebačke županije među kojima se isticao Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika Zagrebačke županije.

Vedro, veselo, kulturno i zabavno, zagrebački „manjinci“ su i ove godine svome Gradu na najljepši način zahvalili na domu koji im je pružio, a velika posjećenost ovog događaja pokazuje da Zagrepčane iz godine u godinu sve više zanima kultura i tradicija manjina.

Organizator ove manifestacije je Koordinacija vijeća i pred-stavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, a održana je pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba.

CRNOGORSKO VEČE U UMAGUSERATA MONTENEGRINA

U Umagu je 03.06.2017. organizirano Crnogorsko veče i druženje sa članovima Društva Crnogoraca i prijatelja

Crne Gore Umag, koje već nekoliko godina ugošćuje pje-vački zbor Montenegro iz Zagreba, predstavnike udruga Crnogoraca Hrvatske, te udruge koje djeluju u kulturi na području Umaga i Bujštine.

Društvo okuplja pripadnike crnogorske i svih drugih manji-na, Talijane, Hrvate i sve ljude dobre volje koji su prijatelji Crne Gore. Osnovano je 2007. godine i zahvaljujući prven-stveno Radovanu, Milunki i Mići Medojević, Razi i Emilu Rovčanin, Sanji Bosnić, pokojnom Boži Cakoviću i drugima održalo se deset godina i danas broji oko 80 upisanih čla-nova. U novije vrijeme svojom aktivnošću su se istaknuli Željko Vučinić, Mulaz Sijarić i mladi Filip Alessi.društvo djeluje zahvaljujući financijskoj potpori Grada Umaga, NZCH i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Svojim radom njeguju programe očuvanja tradicije i kulture Crne Gore, predstavljanje crnogorskih umjetnika hrvtakoj javnosti kroz književne večeri i likovne izložbe, a ove godine će uz financijsku podršku Grada Umaga, izdati i prvu zbirku pjesama njihove članice.

Nedavno je održana i promocija likovne monografije Bra-nislava Kladnika čiji su urednici Sanja Bosnić i Željko Sušek u izdanju NZCH, uz potporu Savjeta za nacionalne manjine i Grada Umaga.

Društvo želi ovakvim druženjima dati doprinos kulturnim zbivanjima u Umagu, obilježiti Dan neovisnosti Crne Gore i podsjetiti na deset godina rada Društva. Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Umag je dokaz da u Umagu i u Istri mogu i male zajednice imaju sve potrebne uvjete i mogu lijepo raditi i djelovati.

Jadranka Kladnik je uz gitaru otpjevala pjesmu «Samo anđeli znaju», uz česte aplauze publike koja je s odušev-ljenjem prihvatila pjesmu i zapjevala, a o ljepoti i ljubavi prema Crnoj Gori, svojoj prvoj domovini, kao i uvijek do sada, svojim stihovima «Crna Gora kamena» je izrazila Milunka Medojević.

Crna Gora nema geografsku veličinu, ali ima i geografsku, a posebno duhovnu visinu kojoj su mjera velikani pjesnici, vladari, svjetovni i duhovni – Petar Petrović Njegoš i Petar Prvi Cetinjski. Oni su dali neprolaznu formu tisućljetnoj državnoj, moralnoj, jezičnoj i općedruštvenoj tradiciji Cr-nogorskog naroda, a to su sloboda, poštenje, istina, čovje-

UMAG UMAG


kolublje. U «Poslanicama» Petar I Cetinjski kaže: «Naša vrata slobode nek su svakom slobodu ištućem otvorena. I to neka vi je amanet, jer ako tako ne uzradimo onda niti smo slobodni niti zaslužujemo zvati se potomcima našijeh slavnih prađedova. ... U slobodnu zemlju stupivši, ma kog roda ili plemena bio sin, mora biti slobodan i jest! ... Neću blaga ni bogatstva, ali oću poštenje, pod kojim s mojim narodom živim i mrijeti želim».

I Njegoš u «Gorskom vijencu» veličanstvenom spjevu o životu o životu i karaktera Crnogoraca u jednom prijelo-mnom trenutku povijesti koncem 17. Stoljeća, kaže da je narod kolektivno došao do spoznaje da:

tirjanstvu stati nogom za vrat

dovesti ga k poznaniju prava

to je ljudska dužnost najsvetija

a to je i danas osnova i težnja svih – živjeti kao čovjek, biti slobodan, čuvati ljubav i dostojanstvo svakoga čovje-ka. Riječi su to i misli, kao i «vječna zublja, koju trebaju pamtiti pokoljenja.»!

I današnji pjesnici patečno slave Crnu Goru; tako kaže Marinko Pavićević:

Može slavuj prestati da pjeva

Možda nekad i presuši more

Ali ljubav umrijeti neće

Niti ime moje Crne Gore

Neka je vječna Gora Crna i njena sloboda!

Još jedna članica Društva Elizabeta Zubak svojim stihovima iskazuje ljubav prema Crnoj Gori u pjesmi «Ja i Crna Gora».

Društvo surađuje s drugim kulturnoumjetničkim udrugama na Bujštini, šireći prijateljstvo, multikulturalnost i suživot.

Program su obogatili prijatelji Nacionalne zajednice Boš-njaka i pjevački zbor pod dirigentskom palicom profesorice Mirele Zemčak. O zboru «Gajret» i pjesmama govorila je predsjednica Mima Borić.

Tajnica NZCH i Predsjednica društva «Montenegro» Zagreb, Milanka Bulatović predstavila je pjevački zbor «Montene-gro» i program kojim su oni obilježili Crnogorsko veče u Umagu 2017. godine.

Milanka Bulatović se zahvalila organizatorima i predstavila zbor «Montenegro» koji djeluje već 17 godina, njegujući crnogorski melos i folklor u Zagrebu. Za kraj je upriličeno malo osvježenje i druženje u foajeu dvorane.

PROMOCIJA MONOGRAFIJE ISTRA U MOJIM OČIMA

Dana 25. maja 2017. u Umagu je održana promocija knjige – monografije “Istra u mojim očima” autora Bra-nislava Kladnika u izdanju NZCH.

Lijepo i ugodno druženje je vodila Milanka Marić, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore «Bujština», a knjigu i autora je predstavio Željko Sušek, autor teksta u monografiji. Glazbena gošća je bila su-pruga gospodina Kladnika, Jadranka Horvat koja je uz gitaru otpjevala nekoliko pjesama i tako uljepšala veče prisutnima.

Uz promociju su predstavljene i slike iz monografije.

KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST


"MI, VI, ONI"IZLOŽBA KARIKATURA NATAŠE RAŠOVIĆ BODIŠ

Nataša Rašović Bodiš predstavila je svoje stvaralaštvo u galeriji „Montenegrina“ Crnogorskog doma u Zagrebu

4.5.2017. godine.

Iako je Nataša naša dugogodišnja članica, ovo joj je druga samostalna izložba u Crnogorskom domu, a treća samo-stalna. Uglavnom je izlagala na skupnim izložbama ka-rikatura, od čega je impresivnih međunarodnih žiriranih izložbi 46, a svakako je značajan i broj međunarodnih i domaćih nagrada.

Već sam naslov izložbe karikatura govori i o samoj auto-rici - to su crteži bez suvišnoga teksta, direktni, sažeti…

A Nataša? Osoba - odlučna, samosvjesna, izrazitih moral-nih vrijednosti, borkinja za visoko postavljenu ljestvicu civilizacijskih vrijednosti, usprkos vremenu današnjem.

Samozatajna i skromna, bez suvišnih riječi kada treba govoriti o sebi, ali je zato u svojim karikaturama beskom-

promisna, jasna, sa velikom dozom ironije i sarkazma, svega onoga čime nas karikatura oduševljava. Žalosno je jedino što je stvaralaštvo karikaturista jedva prisutno u jav-nosti, medijima pogotovo. To dovoljno govori o današnjem društvu i stanju istih tih medija koji trebaju biti pronositelji javne i umjetničke ocjene političkih i društvenih zbivanja, ne bi li se ostvarili bilo kakvi pomaci.

Zato smo mi imali izuzetno zadovoljstvo družiti se sa Na-tašom i njenim prijateljima iz Hrvatskog društva karikatu-rista, uživati u njenim posebnim portretnim karikaturama, prepoznavajući i shvaćajući što nam je sve ponuđeno. Vrhunska kreativnost u umjetničkom izrazu, a Nataša je inače takva - na svim područjima djelovanja i stvaranja.

Na otvaranju izložbe bili su prisutni i članovi Društva kari-katurista, među kojima i gospodin SREĆKO PUNTARIĆ.

Izložba je organizirana uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine.

SA IZLOŽBE "MI, VI, ONI"



IZLOŽBA ZLATOVEZA I ETNO NAKITA U GALERIJI MONTENEGRINA

Nuradnja Društva „Montenegro“ sa Narodnim sveuči-lištem Sesvete nastavljena je i ove godine Izložbom

zlatoveza i etno nakita.

Polaznice uspješno završenog jednogodišnjeg tečaja zlato-veza izložile su svoje radove u galeriji „Montenegrina“ Cr-nogorskog doma u Zagrebu, u četvrtak, 25.5.2017. godine.

Dio izložbe su i radovi etno nakita, nastali u ovoj godini, a predstavljaju hrvatski tradicijski nakit, načinjen perlama.

Ovaj program kulturnog amaterizma, koji ima za cilj pred-stavljanje raznolikog stvaralaštva, posebnu pozornost daje ženama u umjetnosti - pored svih „kreativnih“ područja života, žene teško i rijetko nađu vremena da se i stvaralački izraze, pohađaju tečajeve, sudjeluju u raznim umjetničkim grupama i kolonijama, a da istovremeno ne mogu od toga živjeti.

Ova izložba pokazala je pored umjetničke vrijednosti i veliki napor u svladavanju tehnike, strpljenje i želju koja je vodila autorice da to ipak realiziraju.

Prisutne su imale i prigodu usporedbe – sličnosti i razlika „slavonskog“ i „crnogorskog“ zlatoveza: sa crnogor-skom ženskom i muškom svitnom nošnjom, izloženima

u vitrinama galerije.

Izložbu je otvorila Milanka Bulatović, predsjednica Društva „Montenegro“.

Vjekoslava Damjanović, stručna suradnica Narodnog sveučilišta Sesvete i voditeljica programa, govorila je o programu, a o samoj tehnici izrade zlatoveza govorila je Ana Bibić, koja je i obučavala polaznice.

Uz brojnu, uglavnom žensku publiku, posebno dragi gosti bile su članice i članovi crnogorske delegacije Među-vladinog mješovitog odbora za zaštitu prava crnogorske nacionalne manjine u RH i hrvatske u Crnoj Gori.

Prekrasnim motivima i predmetima zlatoveza, uglavnom slavonske svečane nošnje, koji su postali i svojevrsnim simbolom Slavonije i posebnom etno nakitu, mnoge nisu odoljele - uljepšat će sve odjevne kreacije, a bilo je i sjete da se nešto od toga ne nosi i danas: kao zlatovezom ukrašene kape i pojasevi, ali zašto ne?! Treba se samo odvažiti i u uniformiranoj svakodnevici biti poseban!

Zlatovez je na našem tlu prisutan od davnina. Spominje se još u 13. stoljeću u Dubrovniku. Njegova popularnost se širila s europskih dvorova na odjeću patricijskih obitelji i

na crkveno ruho. Posebno postaje popularan u Slavoniji, u drugoj polovici 19.st., za vrijeme biskupa J. J. Stro-ssmayera. Tada zlatovez postaje dio slavonske svečane odjeće bogatijeg seoskog stanovništva koji si je moglo priuštiti ukrase na odjeći rađene skupim zlatnim koncem. Zbog svoje atraktivnosti, zahtjevnosti izvedbe, univerzalne ljepote i zbog kontinuiteta postojanja zlatovez je postao simbolom Slavonije.

Postoje tri vrste zlatoveza: zlatovez na skroz, zlatovez preko kartona i usnivani zlatovez. Metodu zlatoveza preko kartona naše vrijedne polaznice obučavala je gospođa Ana Bibić. Polaznice su u kartonu izrezale motive s predložene sheme, te pričvrstile motiv na pripremljenu tkaninu. Kako bi se lakše baratalo s tkaninom, koriste se dva drvena obruča između koji se provuče tkanina i zategne. Motiv na tkanini se dodatno učvrsti običnim koncem i zlatovez može početi. Pamučnim koncem preko kartonskog predloška prihvaća se zlatni konac. Sa stražnje strane se ne smije vidjeti zlatni konac. Takav vez je omogućavao štednju zlatnog konca tj. Moglo se puno više površine „pozlatiti“. Rad je precizniji i kvalitetniji ako se radi sporije.

Zlatovezom su se u prošlosti ukrašavali izuzetno sveča-ni odjevni predmeti. Takva odjeća je oblačena samo na posebne crkvene svečanosti i to samo ako je vrijeme bilo sunčano, kako bi se što dulje očuvala i trajala generaci-jama. Odjeća vezena zlatovezom se ne smije prati, i nije se oblačila po kišovitom ili maglovitom vremenu Likovni motivi su vezani uz geografska područja, tako da svako mjesto (ili skupina mjesta) ima posebne motive zlatoveza. To su najčešće cvjetni, tj. biljni ornamenti, u manjem dijelu su geometrijski ili vjerski simboli.

Uz zlatovez izložen je i hrvatski tradicijski nakit načinjen perlama koji su izradile polaznice tečaja etno nakita. One su već izlagale u Galeriji „Montenegrina“ Društva Crno-goraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“- Zagreb, a na ovoj su izložbi radovi nastali u ovoj godini.

(Preuzeto iz KATALOGA IZLOŽBE)



MATEA ČOLAK - IZLOŽBA "RUBRIKA: RAZNO"

U galeriji „Montenegrina“ Crnogorskog doma u Zagrebu, 20.6.2017. godine otvorena je izložba Matee Čolak.

Nastavak je to uspješne suradnje sa Vjekoslavom Damja-nović, stručnom suradnicom NS Sesvete, koja, velikim entuzijazmom i energijom, nastoji predstaviti javnosti umjetnice različitih izričaja u beskrajnim mogućnostima stvaralaštva.

Matea Čolak mlada je umjetnica, diplomirala je na Li-kovnoj akademiji u Zagrebu (magistra edukacije likovne kulture), a na ovoj izložbi predstavila nam je i prostornu instalaciju-skicu za diplomski rad.

U višegodišnjoj izložbenoj djelatnosti naše galerije ova izložba predstavlja poseban i rijedak doživljaj: spoj pro-stornih instalacija, slika i fotografija, a sve sa autoričinom željom dočaravanja impresija stanja, pokreta i emocija.

Rijetko se na našim izložbama vidjelo toliko mlade publike i djece, a to nas se posebno dojmilo zbog primjera kako se odgaja mlada publika za prave umjetničke vrijednosti.

Za glazbeni užitak pobrinuo se mladi gitarist Tomislav Jelavić, student Muzičke akademije u Zagrebu, koji nam je izveo: Sarabanda iz IV. Cello Suite, Johanna Sebastiana Bacha i Fandanguillo iz suite Castellana Federica Morena Torrobe.

Evo što sama autorica kaže o svom stvaralaštvu:

„Serija predstavlja zbir različitih impresija koje su me potaknule da ih vizualno dočaram i proniknem. U želji za pronicanjem i dočaravanjem stanja, emocije ili pokreta susreću se apstrakcija i figuracija koje katkad koegzistira-ju, ali i postaju isključive kao samostalni produkti. Na taj način nastala je raznolikost u djelima koja je objedinjena sa temom svjetla i toplo-hladnim kontrastom boja.

Svjetlosne vizualne senzacije iz okoline koje se mogu susresti na fotografijama nastale su u lovljenju trenutka kojeg je život u taj tren iznenada otkrio. Također, fotografija je postala i dokumentarno sredstvo koje je ostalo jedini dokaz, a time i samo djelo, interakcije između kolorirane prostorne instalacije, svjetlosti i čovjeka. Razlog tomu je neuhvatljivost, nematerijalnost svjetla i vremena koji slikaju posebne trenutke.

Izvor nekih od dokumentiranih projekcija je prostorna instalacija, skica za diplomski rad, koja ukoliko nađe svoje mjesto pod suncem, nudi doživljaj i interakciju sa obojenom svjetlošću i sjenom.

Iako je lako zaključiti da moja umjetnost nije društveno angažirana, pokušala sam ostvariti i proniknuti i impresije meni poznatih i dragih ljudi, iz tog razloga, nastala je pod serija slika koje traže svoga vlasnika.„

PREGLED DOSADAŠNJIH IZLAGANJA:2013. sudjeluje na manifestaciji Cash 'n Carry u orga-nizaciji nastavničkog odsjeka2014. sudjeluje u javnoj izložbi 'Radićeva u osmijehu – ulica umjetnosti'2014. objavljuje seminar u medicinskom priručniku 'Palijativna skrb-brinimo zajedno', u sklopu izbornog kolegija 'Mozak, um i umje-tnost– od neurona do za-jednice', pod vod-stvom doktora Veljka Đorđevića i doktorice Marijane Braš2015. radionica u Muzeju Antičkog stakla u Zadru, u sklopu izbornog kolegija 'Tehnike i umjetnost stakla', pod vodstvom prof. Antona Vrlića2016. Smuk – Festival mladih, Narodno Sve-učilište Sesvete, prva samostalna Izložba2016. Vrtić Luka u Sesvetama – volontiranje, likovna radionica sa grupom bistrići (Svibanj)2016. Muzej Mimara – Sudjeluje i izlaže na grupnoj izložbi „U staklu zajedno“ u Mimari od Srpnja do Rujna 2016.

KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL


VOJO STANIĆ: VOLIM ŽIVOTIDENTITET JEDNOG NARODA JE - KULTURNI IDENTITET. NEMA DRUGOG IDENTITETA

Razgovarala: Radmila Krgović, Fotogrfije reprodukcija: Duško Miljanić

Sunčani aprilski dan u Herceg Novom, bio je u skladu sa ljepotom koju živi Vojo Stanić u svojim slikama i

sa svojim prijateljima. Imamo zakazan sastanak u prije-podnevnim satima. Spuštamo se skalinama ka moru. Na terasama ispred lokala, ljudi sjede i ispijaju svoje piće pored mora, ispred Vojove kuće. U lijepo zdanje se penjemo skalinama, gdje nas dočekuje sa osmijehom naš domaćin, Vojo. Toplina ambijenta i pozitivan duh umjetnika nije sva-kidašnji događaj. Razgovarali smo na više tema. Kod Voja je sve lako, spontano, prirodno. Sa toliko skromnosti koja može svakoga ganuti i podstaći da bude bolji, plemenitiji i radosniji kada se vrati sebi, životu. Ovakve ljude trebamo svakodnevno citirati, pa ćemo i mi sami biti bolji i lakše nositi snove stazom života.

Riječi su kao trešnje

„Kad je radio samnom intervju jedan novinar, prepravio je moju izjavu. Prvo, razočaran sam s onim što sam ja rekao, a još više sa onim što je onaj poslije to prepravio. U jednom razgovoru ja sam rekao: „Centar je svijeta - đe si ti“ misleći na svakog od nas kao pojedinca. A on, u ne-koj najboljoj namjeri da mi pomogne, stavio je: „Centar je svijeta - đe smo mi“ a to je baš suprotno od onoga što sam htio da kažem. Jer, mi smo svi, unikat, i svaki živi u svom svijetu, mislio sam na to. Ali on to nije razumio. I samo je to prepravio, a one gluposti koje sam rekao osta-

le, to nije. A onda, intervju kad se pravi, to je razgovor. Razgovor je uvijek na nivou ograničenijega, jer ako ’oćeš i glupljega. Je li tako? Jer, on ne može da prelazi tu svoju granicu. S obzirom da ne može praviti razgovor, recimo o ma čemu. U matematici, ako ne znaš da računaš dalje od stotinu, onda ne možemo sprovoditi razgovor na mi-lion. Ako razgovaraš s nekim čovjekom koji je dosadan, dosadna si i ti. Znači, onaj ko pravi intervju, on treba da animira sagovornika, jer nemaš volju sa svakim da razgo-varaš ono što možeš. Ima jedna italijanska poslovica koja kaže: „Riječi su kao trešnje. Jedna vuče drugu“, znači, razgovor je takav. Mi nikad ne znamo đe će se završiti razgovor koji je započet.

Dječje igre

Rođen sam u Podgorici. „Nije mi se sviđela“ . Moji su se preselili u Nikšić kada sam imao godinu dana. Živio sam prvih dvadeset godina u Nikšiću a ostalo vrijeme u Her-ceg Novom. I vazda sam govorio, a i sada kažem da sam Nikšićanin, iako se nijasam rodio tamo ni ja ni otac mi, ni majka. Razmišljam na nikšićki način, ali onoga vremena, ne današnjeg. Mi smo igrali one obične, bezazlene đečje igre. Jer danas je sofisticirano i to đetinjstvo. Recimo, sad vidim dijete od osam, devet godina zna više nego ja. Imao je internet i umjesto da to slaže u glavu on to slaže u džep, onaj internet. To je greška. Bile su one obične đeč-je igre koje smo sami iznalazili da se igramo. Đetinjstvo je vrlo važno. Tada se formira čovjek. I đeca se druže. Ona se druže i s onom generacijom s kojom su i odrasla na kraju. I tu se formira i ona svijest. Ogromna je razlika između tadašnjeg vremena i danas. Totalno se promije-nio svijet. U našoj Crnoj Gori, a i u ostalim republikama pretpostavljam, ali govorim ođe, đe znam, tu sam živio, tu se dogodilo nekoliko revolucija koje su porazne. Revo-lucija inače znači – prevrat. U kulturi ne postoji revoluci-ja. Ne možeš preko noći postati kulturan.

Umjetnost

Postoji nekoliko gradacija saznavanja. Na primjer mate-matika, filozofija, i tako dalje, ali poslije dođe umjetnost iznad svega toga. Sva saznavanja, svi poduhvati se bazi-raju na razumu. Dok se umjetnost bazira na intuiciji. To je nešto što je iznad inteligencije. To je nešto spontano i tu se najviše izražava ljudsko biće, ono što je on, što je svaki od nas. Jer, svaki čovjek ima svoj identitet.

Mi kažemo, borimo se za identitet države, ali, čovjek ima identitet. Ukoliko ga ima, i koliko je kultivisaniji, toliko je i jači identitet. Identitet jednog naroda je – kulturni identitet. Jer, nema drugoga identiteta. Recimo, Italija može nestati, ali italijanski identitet će biti vječan, zato što postoji duhovni identitet. To je bitno. A umjetnost je - kultivisanje Boga.

Slikam ono što vidim svaki dan. Inače, da živim na Ža-bljaku, onda bih slikao ono što je tamo. To je prirodno. Svukuda je život interesantan. To je kao i svaka umjet-nost, kao i svaki ljudski rad, on zrači onom energijom koja je unesena u njega. Ako je neko recimo za pola sata napravio sliku. Tu sliku ne možeš gledati pola sata, ni jedan minut. Ona treba da je rađena stotinu sati da bi je gledao jedan minut a ne obratno. Mislim, sve što vidimo da je neko stvorio, to je uvijek rezultat jedne energije, ništa drugo.

Boja u slikarstvu

Teško bih mogao da analiziram ono što radim. Ali, boja je u slikarstvu isto što je i riječ u literaturi. Recimo, jedna ri-ječ ne znači ništa. Ona je samo neki pojam. Ali kad dodaš još jednu riječ, onda si već nešto rekao. Pa i kod boje je tako. Boja ništa ne znači, sama za sebe. Boje su čak naj-ljepše kad ih kupiš u tubi. Jer cijelo vrijeme kad slikaš, čuvaš da ne pokvariš onu boju koja je odlična kad si je kupio. Boja je najbolja tada. Znači, upotreba boje je važ-na. Boja je odnos, jedna boja ne znači ništa, ali dvije-tri boje već nešto govore. To je harmonija. Kao što je ton u muzici. Ton nema kvalitet. Ton je kad udariš čekićem u neku bačvu dobićeš ton, koji može da bude vrlo muzika-lan ako se upotrijebi u muzici. Dosta spontano ja radim, bez mnogo razmišljanja. Razmišljanje je dekadentno a umjetnost je antiintelektualna. To je neka umjetnost koja je bazirana na osnovi filozofije ili neke poruke, to je već destrukt same umjetnosti. Jednom me pitao neki tokom izložbe na Svetom Stefanu u galeriji: „Koja je tvoja po-ruka?“. A ja kažem: „Nikakva! Nema tu nikakve poruke, to su samo slike a ti se snalazi sam“...(smijeh). Na svakog čovjeka utiče sve. Recimo, na mene kao slikara utiču sve slike koje sam vidio, svi slikari, svi razgovori i sve što sam vidio, pročitao ili vidio na televiziji. To formira naš doživljaj svijeta.

Sve se ponavlja

To ste dobro rekli – da se sve ponavlja. Umjetnost se ne-prekidno ponavlja. Niko nije izmislio ništa ali ono mije-nja samo formu. I u književnosti, sve one priče su ispriča-ne prije hiljadu godina. Ali je važno da je na način jednog ličnog doživljaja. Umjetnost je lični doživljaj. Recimo, ako bih sad slikalo nekoliko slikara ovaj prizor koji gle-damo kroz prozor, svi bi ga različito naslikali. Ali svaka psiha djeluje drukčije, jer to nije dokument onoga koga vidimo, no dokument doživljaja. On slika svoj doživljaj

onoga što vidi. To je bitno. Utoliko je interesantnije uko-liko je jača ličnost, jer slaba ličnost nema jak doživljaj. Od toga zavisi. Kroz umjetnost se izražava ličnost, jer to je nečiji vid.

Mrzio sam školu strašno. Zbog majke sam je završio i jedva sam se provlačio, zato što mi je ona pomagala. Tako da sam uspio da svršim gimnaziju, a da ništa ne nau-čim. Iz škole sam izašao neoštećen... (smijeh). Ma svako je tle pogodno . To je jedna drama. One čuvene drame od Šekspira što se događaju; Hamlet se događa u Danskoj, u Mantovi i te sve drame koje je napisao Šekspir, mogao je napisati neko ko se rodio u najzabačenijem mjestu u Crnoj Gori, jer se te drame događaju svukuda. E, Hamlet, on se događa svukuda: i u Herceg Novom i u Baošićima i kojem god ’oćeš mjestu. One svukuda postoje. Umjet-nost svukuda postoji. Jedna izreka kaže „Ništa ljudsko nije mi strano“ Znači, to je ljudsko svukuda đe gođ ima ljudi. To je velika mudrost.

Talenat i rad

Pa ne znam. To je mnogo lakše nego što izgleda kad počnemo o tome filozofirati. Recimo, muzika je odlič-na umjetnost. Ona je spontana. Ona je najčistija umjet-nost jer direktno djeluje na čulo. Za razliku od knjige, o knjizi moraš razmišljati, kad čitaš knjigu pomalo uče-stvuješ u svemu tome. Recimo, čitaš neki roman, onda zamišljaš likove i radnje, ambijent, koliko je pisac dobar da to opiše, toliko ti stvori neki konkretan lik, da vidiš

KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL


nekog čoveka na ulici koji liči na nekog junaka, i dadeš mu taj lik, naslikaš ga. Znači, učestvuješ. Dokle u mu-zici nije tako. Muzika ulazi kroz uvo, giliće ti neko čulo i ti imaš lijep doživljaj. To je fantastično. A slikarstvo je nešto slično. Ono, takođe, djeluje na čulo. Na čulo vida, na primjer. Jer tu imaš slične elemente. Recimo: kompo-zicija, sklad, harmonija, ritam, to ima i u muzici i u sli-karstvu. Baš te glavne osobine koje su moć tih umjetnosti.

Kroz umjetnost se izražava ličnost. A ličnost je oboga-ćena svim što je čovjek doživio u svom životu. I ambi-jentom u kome živi. I ako se izražava, izražava se kroz to, ako je pisac, i ne vjerujem u umjetnost koja nije na taj način, koja je proizvod njegovog doživljaja života, a život znači živjeti u nekom ambijentu, ambijentu ljudi i ambijentu podneblja. To je toliko bitno za svakoga čovje-ka bez obzira da li se on bavio umjetnošću ili ma čime drugim. Ja nemam ni jedan pravac. Mnogi slikari govore o fazi, pa me pitaju- koja je faza? A ja velim: „Kod mene je samo jedna faza“. Ja nemam tih faza. A slikam u stvari najbolje što umijem, bez obzira koliko je to možda sve loše...(smijeh).

Spontanost

Čim radiš spontano, onda je to već lako. Znači da razvi-jaš ono za što imaš potrebu. I to je vrlo lako, bez obzi-ra kakav je rezultat. Ne vjerujem u neki napor, kad neko kaže da se mnogo mučio, ja bi mu odma rek’o – radi nešto drugo. Ako kaže mučio se da pravi izložbu. Ja mu rek’o- radi nešto drugo. Šta ima, besmisleno je uopšte se mučiti. Je li tako?

Umjetnost je način izražavanja. Slikarstvo kao i književ-nost i svaka druga umjetnost. Znači, čovjek se izražava. U koliko je bogatiji njegov duh, on ima šta i da reče. Izra-žavanje je način komunikacije. Ako se ostvaruje komuni-kacija, ako se ta slika koju je uradio slikar dopadne samo jednom čovjeku na ovome svijetu, ti si već nešto učinio. Znači, nekome si nešto rekao. I to može da nam bude do-voljno. I meni je to dovoljno.

Život je lijep

Ja smatram da je život lijep. Čak i da te tuku svaki dan, (smijeh). Interesantno je živjeti. Cijeli kosmos je star milijardu godina i ti imaš šansu da sve to vidiš i doživiš. Pa to je jedna velika stvar. Ja sam svjestan toga od kako sam se rodio. Slikarstvo a i druge umjetnosti, to je divljenje svijetu u kome živiš. Slikarstvo je oda ovom vizuelnom svijetu koji je lijep. Uvijek. Lijepo je vrijeme, lijepo je živjeti. Zato dugo i živim pošto volim život. Kažu – lijep dan. Ma, lijep je svaki dan. I čak kad je pro-vala oblaka ili jaki jugo koji mlati ođe, to je jedna dina-mičnost i priroda življenja. Nije statična. I to je lijepo. To obogaćuje život. Herceg Novi je jeko privlačan grad. On je udoban u svakom pogledu. U pogledu klime, izgleda prirode, to je prirodno i ljude privlači radi toga.

Svako se sjeća nostalgije svoje mladosti. Prošlost je bila lijepa zato što smo bili mlađi pa nam je izgledalo iz tog doba sve lijepo. Sjećam se s nostalgijom vremena okupa-cije, ne zbog okupacije, nego što sam onda bio mlad. Čovjek kad je mlad onda uživa u svačemu. Kako su bile lijepe trešnje prije osamdeset godina, a...(smijeh)?

Poruka mladim umjetnicima

Ništa im ne bih preporučio. Ja nemam osjećaj da bih mo-gao ikome išta preporučiti. Svak’ živi svojim životom. Neka sluša samoga sebe. Nek se bavi sobom. Nek sluša svoj glas. Jer, njegove snage, snaga svakoga, je u ono-me što je on. Ono što smo maloprije rekli, čovjek kroz umjetnost izražava ličnost pa ukoliko je jača ličnost, nje-gov će izraz biti utoliko interesantniji. Znači, treba kul-tivisati ličnost. Da bi se bavio umjetnošću, njega treba da interesuje i muzika, književnost i pozorište i život uopšte. To je njegov kapital i bogatstvo.

Govoriti o tome uopšteno je vrlo pogrešno. Treba da se shvati da je svaki čovjek unikat i drukčije ne može. Ima jedna latinska poslovica koja kaže: „Ako dvoje rade isto, to nije isto“. I to je tačno. To se upotrebljava u medicini, ali i u pravu i u umjetnosti. Ako su dva čovjeka bolesna od iste bolesti, to je druga bolest. Ne treba ga liječiti se-rijski, kao na traku. Je li? A duhovno i karakter čovjeka, što je njegovo pravo biće - on je potpuno unikat. Svaki čovjek je unikat izuzetni i zato treba cijeniti svakoga čo-vjeka, kojega možda ljudi gledaju kad prođe ulicom i izgleda ti beznačajan, ni u čemu se ne ističe, ali ti nemaš pojma da je njegov život možda mnogo bogatiji nego tvoj. Je li? Treba cijeniti čovjeka.

Kompletan intervju je objavljen u časopisu Renome br.10/2017.

Vojo Stanić je rođen 1924. godine u Podgorici. Djetinjstvo provodi u Nikšiću i Šavniku. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Nikšiću. Diplomirao je 1951.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu – vajarski odsjek u klasi prof. Alojza Dolinara. Nastanio se u Herceg Novom i počeo je raditi kao profesor u Školi za umjetničke zanate. Od 1952. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Oženio se vajarkom Nadom, rodom Marović, iz Luštice. Rađa im se sin Tomo, pijanist. Godine 1958. studijski boravi u Parizu gdje se upoznaje s nasljeđem nadrealista i s djelima velikih majstora. Najviše vremena provodi u Luvru. Nastavlja da se bavi pedagoškim radom u svojstvu profesora Više pedagoške škole na Odsjeku za likovno obrazovanje u Herceg Novom. 1968. po drugi put je dobitnik Trinaestojulske nagrade. Dva puta boravi u Norveškoj (1966/68). Ugledni brodovlasnik Skaugen u svoju ploveću galeriju uključuje trinaest njegovih slika, uz djela Braka, Tuluza - Lotreka, Hartunga i drugih. 1973/74. Boravi u Rimu. Izlaže u galeriji Giulia. 1956. Prve slike portrete i pejzaže izlaže u Titogradu i Beogradu.

1997. godine Vojo Stanić predstavlja Crnu Goru na XLVII Venecijanskom bijenalu. Profesor Robert Bojers Uni-verziteta u Saratoga Springsu, nedaleko od Njujorka upućuje mu poziv za gostovanje. 2004. godine prihvata poziv profesora Roberta Bojersa i prvi put boravi u SAD. Na Skidmor Koledžu (Saratoga Springs) održana je samo-stalna izložba njegovih slika. 2005. godine u umjetničkoj galeriji Zuraba Ceretelija u Moskvi otvorena je njegova samostalna izložba. 2007. godine Gayo Galerie u saradnji sa izdavačkom kućom Willson Publishers iz Londona izdala je monografiju Vojo Stanić /Jedrenje na snovima. 2012. godine izlaže u Kini u: Muzeju umjetnosti kineskog milenijumskog spomenika u Pekingu i umjetničkoj galeriji Lju Haisu u Šangaju. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. 1960 - Trinaestojulska nagrada za slikarstvo, Titograd 2014. godine, dobitnik je Trineastojulske na-grade za životno djelo.

DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL


HRVATSKA PREMIJERA DOKUMENTARNOG FILMA "PRELUDIJUM ZA SNAJPER"

Brojni gosti i uzvanici, predstavnici Ambasada - Amba-sador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Boro Vučinić,

predstavnici Ambasade Crne Gore u Republici Sloveniji; predstavnici Grada Zagreba - gradonačelnik Milan Bandić i zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin, sa suradnicima; kulturni i javni radnici, filmski stvaraoci, prisustvovali su svečanoj hrvatskoj premijeri dokumentarnog filma Danila Marunovića „Preludijum za snajper“ u Muzeju Mimara 9. 5. 2017., koju su organizirali Nacionalana zajednica Cr-nogoraca Hrvatske, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Muzej Mimara.

Priča o Dimitriju Popoviću ispričana na drugačiji način naišla je na opće odobravanje prisutnih. U posebnoj atmos-fera prostora Muzeja Mimara režiser Danilo Marunović je

nakraju projekcije, pozdravljen dugotrajnim aplauzom, kao i akteri filma Dimitrije Popović i Severina Vučković.

„Rijetki su oni koji dobiju takvu priliku, kao što sam ja imao, da radim na ovakvom filmu i u tome sarađujem sa Dimitrijem koji je prepoznatljiv širom svijeta. Zahvaljujem mu zato što je imao povjerenje u mene i sve vrijeme me podržavao u mojoj priči o njemu. Zagrebačka premijera mi odista puno znači, bio sam i u Firenci i Holiwoodu, ali ova veče ovđe je posebna, hvala vam.” - rekao je Danilo Marunović.

„O meni je snimljeno do sada petnaestak dokumentarnih filmova, no ovaj je poseban, drugačiji i specifičan, na čemu čestitam režiseru Danilu Marunoviću“- riječi su Dimitrija Popovića u obraćanju prisutnima. - Kad sam razgovarao

s Danilom zamolio sam ga da ovaj film bude drugačiji, s obzirom na to da on pripada mladog generaciji redatelja koja je odrastala u drugim okolnostima. Zato se film Prelu-dijum za snajper razlikuje od svih dosad rađenih filmova o mojem stvaralaštvu. Mnogi su me pitali zašto se film zove Preludijum za snajper. Tu je postavljena instalacija koja je bila izložena u Parizu povodom sjećanja na 1. svjetski rat, taj apsurdni spoj klavira i snajpera simbolizira suprotstav-ljene bogove u ljudskoj prirodi. Dakle jedna je potreba za stvaranjem i kreacijom koju simbolizira klavir , a druga je ljudska potreba za razaranjem i uništenjem što simbolizira snajper” rekao je Dimitrije Popović.

U filmu se osim Dimitrija Popovića pojavljuje i pop zvijezda Severina Vučković, koja je 2010. godine bila umjetnikova muza za njegov poznati ciklus slika Salome.

Film je do sada premijerno prikazan u službenoj selekciji u Hollywoodu u studenom 2016. – ARPA International Film Fest u Egipatskom teatru, te na trećem izdanju Balkan Florence Express festivala u Firenci u veljači 2017.

Veliku pohvalu mladom kolegi režiseru izrekao je u svom obraćanju i poznati režiser Veljko Bulajić.

Prisutni su imali priliku vidjeti i instalaciju Dimitrija Po-povića „PJESMA BEZ RIJEČI“ koja je poslužila kao lajtmotiv ovoga filma.

Premijera u Zagrebu po svemu, od organizacije, do atmos-fere je bila u skladu sa odrednicom filma neuobičajena, vrhunska i posebna.

Dokumentarni film „Preludijum za snajper“ je priča o Dimitriju Popoviću (koji je radio i scenografiju za ovaj film), njegovim ciklusima koji na najagresivniji način komentiraju tendencije u suvremenom svijetu.

Nastao je u okviru projekta Artvision, koji realizira Mini-starstvo kulture Crne Gore i jedan je od tri dokumentarna filma proizvedena u projektnom paketu promocije likovnih umjetnika kroz audiovizualni koncept. Film je sniman na lokacijama u Parizu, Zagrebu i na Cetinju, a autorsku ekipu čine:

Danilo Marunović, scenarista i režiser, Vladimir Vučinić, direktor fotografije, Slobodan Stanišić, autor muzike, Nikola Radonjić, grafički dizajner, Nemanja Bečanović, montažer i Lazar Mišurović, producent filma.

Danilo Marunović diplomirao je pozorišnu režiju na ce-tinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti. Režirao je doku-mentarne filmove Sad Song, Montenegrin Beauty, Evropa u mom gradu, Lud za tobom i Preludijum za snajper. U Crnogorskom narodnom pozorištu je radio komad Koza ili ko je Silvija?. Zapažena je njegova režija pozorišne predstave CRVENA. Na domaćim i stranim pozorišnim festivalima razvija koncept „nevidljivog teatra".

DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL



DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU KRATKA PRIČA


SVIJET U NAMA I VIJEKOVI NEZAVISNOSTI

Završna projekcija, prije godišnjih odmora, programa Dokumentarni film u Crnogorskom domu u organizaciji

Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, održana je 8. 6. 2017. u Crnogorskom domu u Zagrebu.

U četrdeset prvoj projekciji prikazani su filmovi:

SVIJET U NAMA (27':00'')Film nam donosi skustva mladih iz Crne Gore i bavi se još uvijek nedovoljno istraženom temom - život izvan granica države rođenja i kako utiče na nas.

Autor emisije: Gojko Berkuljan; Producent: Radivoje Brnović; Ton: Đoko Jablan i Igor VujovićProizvodnja: Dokumentarni program RT CG 2016.VJEKOVI NEZAVISNOSTI (37':17'')Priča o Crnoj Gori, njenoj hiljadugodišnjoj državnosti, presudnim događanjima, znamenitim ličnostima, ČETIRI DINASTIJE, bitisanju, lomovima, nestajanju i ponovnom rađanju.

Autorica emisije: Snežana Rakonjac; Producent: Dijana Popović; Snimatelji: Danilo Papić, Ivan Milošević i Veselin Balandžić; Narator: Branimir Popović; Ton: Rade Anđić; Montaža i režija: Senad ŠahmanovićProizvodnja: RT CG 2016.Prikazivanje omogućio: ARHIV RTCG

JAGNJE

Suzana Krunić-Šegvić

Moj đed Milan Krunić jedini je nadživio djecu koja su se rađala prije njega. Jedanaestoro. Umrlo ih

je jedanaestero pri porodu. Jedini je on preživio i živio punih 96 godina. Zato su ga zvali Gvozden.

On i njegova žena Novka imali su šestero sinova. Ka-žem, imali su jer ih nema više. Svi su imali u imenu Vuk. I ja bih dok sam bila dijete pitala zbog čega, rekli bi da budu jaki kao vukovi. I bili su. Đed je bio pametan i bistar. Znao je sve narodne pjesme napamet, držao je knjige ispod kreveta, boce i sokove koje smo mu donosili. Sjekao je drva do posljednjeg dana. Baka je stalno nešto radila po cijeli dan. Obožavala sam ići gore svako ljeto jer Donji Unač je bilo jedino moje selo gdje sam išla. Kad bi mi došli na Unač, nikad kraja veselju. Tatu je đed iznimno volio, rano je otišao od kuće, zbog posla je živio daleko,ali pisala su se pisma i slali paketi. Jedino što nije imao sinove, ali on nije žalio, rekao bi da je uvijek htio imati sestru pa je tako dobio dvije.

U početku smo išli do Foče jer je tamo živio stric Ilija i onda bi nas kraj nekog mosta čekali rođaci sa dva konja

i onda gore uz Krušku. Auto bi ostavili dolje, jedan konj za stvari, drugi za nas. Izmjenjivali bi se. Bio je to pravi događaj. Kasnije smo nekako dokle se moglo autom pa makadamom do blizu kuće. Sad se može i bliže, nisam bila odavno, baš me želja vuče. Drugi su običaji, drugačiji ljudi, prisniji i drže se zajedno. Posebno me veselilo sa strinom Ružom musti ovce, krave i vidjeti jesu li kokoši snijele jaja. Moju mamu Dalmatinku đed bi zvao Latinka i govorio je da je dobru izabrao. Ona bi se snašla kao da je doma.

Jednog jutra donijeli su malo jagnje ispred kuće, igrala sam se s njim i davala mu jesti. Prođe neko vrijeme, nesta jagnjeta, pitam gdje je, neće da mi kažu. Kad u ono vrijeme prije ručka vidim da se nešto vrti na ražnju. Ma nije moguće oni su ono „moje“ malo jagnje nama u čast ispekli. Plakala sam i plakala. Nitko me nije mogao utješiti. Nudili su mi da jedem. Ne ,ne i ne. Presjedila sam cijeli ručak, ništa nisam jela i nisam bila gladna. Samo sam mislila kako su to mogli napraviti.

Opraštam im, to sve spada u zakon prirode.

CRNOGORSKI VLADARI CRNOGORSKI VLADARI


ARHITEKTURA U DOBA BALŠIĆA

Izvor: Duklja - Zeta - Crna Gora VOJISLAVLJEVIĆI - BALŠIĆI - CRNOJEVIĆI, napisao Đrođe Borozan

Graditeljstvo Balšića vezuje se za početak druge polo-vine XIV veka, kada je ovaporodica preuzela vlast u

Zeti. S obzirom na vrijeme u kome su vladali i na istorij-ske događaje koji su im prethodili, sasvim je jasno da su zatekli preplitaje provoslavne i katoličke umjetnosti, kao posledicu dugovjekovnog palalelnog egzistiranja rimoka-toličke tradicije na primorju i pravoslavne u unutrašnjosti države. Najviše spomenika iz ovog perioda sačuvano je u oblasti sakralne arhitekture u basenu Skadarskog jezera. Ove građevine karakteriše oblik trikonhosa, tri spojene kapele (konhe) koje joj daju izgled trolista.

Jadan od najstarijih crkvenih objekata iz doba Balšića je Manastir Starčevo (Starčeva Gorica), zadužbina duhovnika - starca Makarija. Izgrađen je između 1376. i 1378. godine, a posvećen je Uspenju Bogorodice. Iako nije velikih dimenzija, manastir spolja djeluje monumentalno. Harmonično sazdana patronalna crkva, u divnom enterijeru, sjedinila je, talentom primorskih neimara, staro trikonhalno vizantijsko rješenje gotičkim elementima, što joj svakako daje osobenost.

Pobočne kapele i njihovi krovovi gledani spolja ostavljaju utisak postojanja poprečnog broda kojeg u unutrašnjosti građevine nema. Na zidovima i u apsidama crkve nalazi se niz niša različitih dimenzija koje su služile za odlaganje raznih crkvenih predmeta i odeždi. Posebnu pažnju privlači ozidano egipatsko sjedište, što upućuje na mogućnost da je u Manastiru Starčevo vjerojatno stolovalo neko visoko crkveno lice i upravljalo Zetskom episkopijom. Uz manastir su, vjerojatno odmah nakon njegove gradnje, podignuti kamena priprata sa poluoboličastim svodom i dva bočna paraklisa za sahranjivanje uglednih ličnosti.

Tokom posljednje dvije decenije XIV vijeka na skadarskom ostrvu Beška (Gorica, Brezavica) podignut je istoimeni manastir. Vjeruje se da mu je ktitor Đurađ II Stracimirović Balšić i da ga je posvetio sv. Đorđu. Patronalna crkva je veća od Starčeva, trikonhalna, sa kupolom drugačijeg rješenja od one na Bogorodičinoj crkvi na Starčevu. Zidana je od grubo tesanog kamena, sa visokim zvonikom tipa «presli-ce» sa tri okna. U okviru manastirskog kompleksa nalazi

se konak, a okolo ogradni zid porte sa ulaznom kapijom.

Postavši po drugi put udovica (1435) i vrativši se u Zetu, Jelena Balšić je na ostrvu Beška obnovila crkvu sv. Đorđa i blizu nje podigla crkvu sv. Bogorodice u kojoj je poslije smrti (1443) sahranjena.

Najmlađu trikonhalnu crkvu na Skadarskom jezeru podigao je Balša III na ostrvu Moračnik (između 1404. i 1417.). Posvećena je Uspenju Bogorodice i malih je dimenzija. Ima okruglu kupolu, sa zapadne strane dozidanu kamenu pri-pratu i uz nju sa južne strane bočnu kapelu sa polokružnom apsidom. Ranije su u okviru ovog kompleksa bili izgrađeni od kamena konak, trpezarija i odbrambena kula. Kula je bila masivna, sa četiri sprata. U okviru drugog sprata bila je smještena mala kapela. Sve ove građevine rađene su od grubo tesanog kamena, nepravilno horizontalno slaganog. Osim ovog kompleksa, na najvišem dijelu ostrva postojala je mala jednobrodna crkva čiji ostaci i danas postoje.

Na ostrvu Tophali, prema albanskoj granici, izgrađena je, u doba Balšića, mala trikhonalna crkva. Ne zna se tko joj je ktitor. Ima nešto drugačiju osnovu (savršeno pravilan trolist) od građevina Balšića, sa kupolom. Uz nju je bila masivna odbrambena kula.

Najveća trikhonalna crkva iz doba Balšića je ona u okviru manastirskog kompleksa Prečiste Krajinske kod Ostrosa u Krajini. Posvećena je uspenju Bogorodice (duga 16,5, a široka 4,5 m), sa bočnim kapelama (8 m). Zidanje je završeno tokom 1403, kada je Zetom počeo da vlada Bal-

ša III. U manastirskom kompleksu su se nalazile zgrada konaka i zgrada za ekonomske namjene, a sa sjeverne strane otvoreni trijem. Konak je bio velik (14,5 m dug i 7 širok), imao je sprat i bio pokriven drvenom tavanicom sa dvoslivnim krovom. Smatra se da je zgrada konaka mogla imati funkciju spoljašnje priprate u kojoj su se održavali crkveni sabori, dok su na spratu vjerojatno boravili viši sveštenici, obavljajući crkvene rituale.

Ima mišljenja da je gradnja trikhonalnih crkava u doba Balšića posljedica uticaja svetogorskog graditeljstva i iskustava koja su donijeli sa sobom brojni monasi dobjegli tokom prve polovine XIV vijeka. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da je trikhonalni oblik gradnje već bio prisutan u starijoj arhitekturi Prevalisa i Duklje (Zete), o čemu svjedoče ostaci starih crkava počev od V pa do XI vijeka.

Građevine iz doba Balšića razlikuju se od uobičajenog trikhonalnog crkvenog građevinarstva, prije svega zato što nijesu građene u kombinaciji kamena i cigle, već isklju-čivo od kamena, bilo pravilno tesanog bilo tritesanog, sa krovovima od tankih kamenih ploča. Uz to, izgled lukova i otvora, oblik zvonika i svodovam upućuju na uticaj go-tičke tradicije.

Javne građevine iz ovog perioda, koje zalužuju posebnu pažnju, su kula – pirg na skadarskom ostrvu Tophala i arhiepiskopska palata u starom Baru.

CRNOGORSKA TRPEZA


Njeguški stekSastojci:

- meso…………………………………………1 kg- sir (seoski polutvrdi)……………………...250 g- sir (seoski mladi)……………………………150 g- pršuta………………………………………120 g- kupus………………………………………800 g- krompir……………………………………500 g- crni luk- poriluk- ulje

Priprema:

Pripremljeno meso (dva komada) oblikovati, blago zači-niti, prekriti šnitama pršute i polutvrdog sira, preklopiti i učvrstiti. Na zagrijanom ulju propržiti isjeckani crni luk i poriluk, zatim dodati kupus i dinstati. Krompir u komadu skuvati. Punjeno meso dopeći, pa servirati sa kuvanim krompirom i dinstanim kupusom. Preliti prelivom od mladog sira i posuti isjeckanim peršunom.

Barbuni i gambori u toću od vina ružiceSastojci:

- barbuni – riba………………………..….....1 kg- gambori – račići……………………………200 g- limun…………………………………...1 komad- so- maslinovo ulje……………………………….1 dl- kukuruzno brašno……………………………50 g- cukar………………………………………...10 g- suvice…………………………………….......20 g- mendule (bademi)……………………………30 g- pomorandža……………………………1 komad- ulje…………………………….......pola decilitra- sir polutvrdi, ovčiji ili koziji…………………40 g- vino ružica…………………………………...1 dl

Priprema:

Očišćene barbune posušiti, poprskati limonovim sokom i solju. Gambore sa unutrašnje strane zasjeći, isprati, po-sušiti i odstraniti crijevce. Poprskati ih maslinovim uljem i kukuruznim brašnom, opeći i poslužiti u posudu. Na zagrijani i istopljeni cukar dodati suvice, listiće bade-ma, zaliti vinom ružica, poprskati pomorandžinim sokom i koricom pomorandže. Prokuvati. Preliti barbune i gambore, pa kratko prokuvati. Pripremiti palentu, dodati joj kockice polutvrdog sira. U pripremljenu posudu posložiti barbune, gambore u toću, a posebno palentu sa sirom.

UKUSI CRNE GORE

Izvor: Ukusi Crne Gore

Čestitamo22. i 25. lipnja

Dan antifašističke borbe iDan državnosti Republike

Hrvatske

Čestitamo 21. majDan nezavisnosti Crne Gore

Dan Koordinacije vijeća crnogorskeNacionalne manjine na području

Republike HrvatskeDan Vijeća crnogorske nacionalne

manjine Grada Zagreba




GODINA XVIII. _ BROJ 105. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUNI _ 2017.

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba


21. MAJ DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE


DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA · 2017-12-01 · Njezin djed Ferdo pl. Šišić autor je Povijesti Hrvata, a njezina prabaka Leposava Mihalović prva je hrvatska profesorica

Documents