Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu Odeljenje za
arheologiju Katedra za metodologiju arheolokih istraivanja
Diplomski rad: ARHEOBOTANIKE ANALIZE. PRIKUPLJANJE I IDENTIFIKACIJA
MAKROBILJNIH OSTATAKA NA LOKALITETU VINA BELO BRDO 2001-2003.
GODINE Student Mentor Dragana MiloeviDoc. dr Nenad N. Tasi AR
950018 Beograd, 2004. godine 2 SADRAJ:
ABSTRAKT....................................................................................................................
.............4 ARHEOBOTANIKE ANALIZE Predmet prouavanja i znaaj
arheobotanike....................................................................5
Razvoj
arheobotanike............................................................................................................6
Arheobotanike analize u
Srbiji...........................................................................................8
METODE ARHEOBOTANIKI
MAKROOSTACI...................................................................10
Izdvajanje makrobiljnih ostataka na arheolokim
lokalitetima..........................13 Uzimanje uzoraka na
terenu....................................................................................19
Klasifikacija materijala......................21
Identifikacija....................24 Interpretacija i prezentacija
rezultata......................................................................31
ARHEOBOTANIKI MIKROOSTACI...................37
POLEN......................37 Uzimanje i laboratorijska obrada
uzoraka za polenske analize.....................40 Identifikacija i
kvantifikacija
polena....................................................................44
Interpretacija rezultata polenskih
analiza...........................................
.................48 FITOLITI......................51 Uzimanje
uzoraka za izdvajanje fitolita....................54Laboratorijska
obrada uzoraka: izdvajanje, identifikacija i kvantifikacija
fitolita.................................................57
Rezultati analize fitolita........................60
DIJATOMEJE.......................61 Fiziko-hemijske analize u
arheobotanici. Utvrivanje reima ishrane.........................62
3 PRIKUPLJANJE I IDENTIFIKACIJA MAKROBILJNIH OSTATAKANA LOKALITETU
VINA - BELO BRDO 2001-2003. GODINE......................68
METODOLOGIJA Flotacija i uzimanje uzoraka........................68
Klasifikacija materijala (sortiranje
uzoraka).......................................................72
Identifikacija biljnog
materijala..........................................................................75
REZULTATI................................................................................................................76
OPIS IDENTIFIKOVANIH VRSTA ITARICE
(Cerealia)............................................................................
..............79 MAHUNARKE
(Leguminosae)...........................................................................
85 LAN (Linum
usitatissimum)..................................................................................
89 DIVLJE
VOE.....................................................................................
............ 91 DRUGE SAKUPLJANE
VRSTE...................................................................
97 KOROVI I RUDERALNE
VRSTE.............................................................
102
ZAKLJUAK.............................................................................................................
110
BIBLIOGRAFIJA..............................................................................................................
115
4 ABSTRAKT
Rezultatianalizabiljnihostatakasaarheolokihlokalitetadajuvanepodatkeo
nekadanjemivotuljudiurazliitimdelovimasvetaiuraznimvremenskimperiodima,te
stogaarheobotanikazauzimaznaajnomestouokviruarheolokihistraivanja.Kakoje,
meutim,unaojsrediniovavrstaanalizamanjezastupljenaisamimtimmanjepoznata,to
smoovdedalitodetaljnijiopismetodologijekojuarheobotanikakoristiiobjasnilinjene
mogunostisanaunogaspekta,dabismosepotomosvrnulinarezultatedobijenena
lokalitetu Vina-Belo brdo tokom najnovijih iskopavanja u periodu
2001-2003. godine.Tako su u prvom delu ovog rada izneti podaci o
predmetu prouavanja arheobotanike,
istorijskomrazvojuovedisciplineidosadanjimrezultatimaarheobotanikihistraivanjasa
lokalitetauSrbiji.UokvirupoglavljaMetodesuopisanedosadapoznatevrstebiljnih
ostatakakojemogubitiotkrivenenaarheolokimlokalitetima,kaoinainnjihovog
prikupljanja, analiza i interpretacija.
Drugideoradaodnosisenarezultatedosadanjiharheobotanikihistraivanja
obavljenih na lokalitetu Vina-Belo brdo, uz navedene podatke o
nainu prikupljanja uzoraka
naterenuzaflotacijuinainuobradeuzorakaulaboratoriji,kaoikratkimopisom
identifikovanih biljnih vrsta. 5 ARHEOBOTANIKE ANALIZE Predmet
prouavanja i znaaj arheobotanike
Dabiunapredilasaznanjaoovekovomivotuuprolostiiutvrdilaodnosovekai
njegove prirodne sredine, arheologija sve ee usko sarauje sa
prirodnim naukama i sve vie
postajeinterdisciplinarna.Arheobotanika(ilipaleoetnobotanika),kaonaunaoblast
arheologijeibotanike,baviseprouavanjemirekonstrukcijominterakcijaizmeuljudii
biljakauprolostinaosnovutragovatihinterakcijanaarheolokimlokalitetima.Biljkesu
oduvek imale znaajnu ulogu u ivotu ljudi, tako da je doprinos
arheobotanikih istraivanja i interpretacije za razumevanje ljudskih
aktivnosti, pre svega u praistoriji, izuzetno veliki. Biljke
sukorieneprvenstvenouishrani,potomzapravljenjeodeeibojenjetkanina,zaizradu
alatki, predmeta za domainstvo, nametaja, zatim kao gorivo i graa
za objekte, kao lekovita i kozmetika sredstva, kao materijal kojim
se trgovalo, bile su deo rituala i mitologije, sluile su kao
statusni simboli u drutvu, i tako dalje (Sl. 1). Sl. 1 Biljke kao
sirovina u neolitu Centralne Evrope (Behre, Jacomet 1991:97, Fig.
8)
Odnosizmeuljudiibiljakauprolostise,kaoidanas,odlikovaoizvesnom
dinamikom (Popper, Hastorf 1988:1): raspoloivost i bogatstvo
prirodnih resursa uticali su na
(iuslovljavali)drutvenirazvojjednakokaotojeovek,koristeiiprilagoavajuiokolinu
svojimpotrebama(krenjemuma,proirivanjemnjivaipanjaka),menjaoekosistem.Zato
6 arheobotaniari prouavaju kako socio-kulturni razvoj ljudskih
zajednica, tako i promene koje su se deavaleu neposrednom prirodnom
okruenju tih zajednica. Rezultati arheobotanikih
istraivanjautomsmisludonosemnotvopodatakaorelacijiljudi-biljkeuprolosti,o
nekadanjoj vegetaciji uovekovom okruenjui eksploataciji prirodnih
resursa, o tome kako
sesezonalnostubiljnomsvetuodraavanasistemljudskognaseljavanja,oulozirazliitih
biljnih vrsta u ekonomiji zajednice, te pripitomljavanju pojedinih
za ishranu ljudi i ivotinja, a onda i o posledicama ovekovog
uticaja na prirodnu
sredinu.Fosilniostacibilokojevrstenemoguseposmatratinezavisno,nitidatikompletnu
sliku o nekadanjem ivotu ljudi. Kakav emo dokaz o prolom stanju
stvaru imati zavisi od
takozvanogkulturolokogfiltera(Butzer1982:182)odnosnoovekovihaktivnostii
ponaanja,aliiodprirodnihuticajakojimasu,nakondepozicije,izloenieko-iartefakti
(delovanjeatmosferilija,fiziko-hemijskiprocesiuzemlji,formiranjetla).Brojnisuinioci
kojiuslovljavajustanjeouvanostiidistribucijubiljnihidrugihostatakanaarheolokom
lokalitetu,kaonaprimerraspoloivostikapacitetprirodnihresursa,nainnakojisuljudi
dolazilidopotrebnihdelovabiljaka(etva,branje,upanje,sea),nainimestogdesuih
obraivali,uvali,pripremalizaupotrebu,koristili(konzumirali)iodbacivalinepotrebne
(nejestive) delove, eventualna sekundarna upotreba, pa zatim
transformacije usled prirodnih i vetakih uticaja, naruavanje
kulturnih slojeva, i tako dalje. Selektivna ouvanost arheolokog
materijala zahteva od arheolokih poddisciplina da objedinjuju svoja
saznanja, posebno ona koja se odnose na interakcije ljudi sa
prirodnom sredinom arheobotanika, arheozooloka, geoarheoloka sve u
cilju to potpunije i verodostojnije arheoloke interpretacije.
Razvoj arheobotanike
PrveanalizebiljnihostatakaizarheolokogkontekstasproveojeC.Kunth1826.
godinenamumificiranommaterijaluizstaroegipatskihgrobnica(Pearsall2000:4).Na
evropskojteritorijiprvijenaprikupljanjuiidentifikacijibiljnihostatakasaarheolokih
lokalitetaradiobotaniarO.Heeritonapraistorijskimsojenikimnaseljimanaobalama
vajcarskihjezera,otkrivenimsredinom19.veka(Hastorf1999:55).Zahvaljujuiinjenicida
jeveibrojtihnaseljadobrimdelombiopodvodom,ouvanostmakrobiljnihostatakau
neugljenisanomiliugljenisanomoblikujeizuzetna(Jacomet,Brombacher,Dick1991:261).
Povezujuibotanikuiarheologiju,Heerjeveprvimanalizamapokazaokolikijenauni
7 potencijal te vrste istraivanja, to je podstaklo i druge naunike,
pre svega botaniare, da im posvete
panju.IstovremenokadauEvropi,intereszabiljneostatkejavljaseiuAmerici.Tamosu
najranijearheobotanikeanalizeobavljenenanekolikolokalitetauPeruuudrugojpolovini
19. veka (Pearsall 2000:5).Krajem 19. i poetkom 20. veka analize
biljnih ostataka poinju da se praktikuju na sve
veembrojulokalitetauvajcarskoj,centralnojEvropi,Nemakoj,Italji,GrkojiBliskom
istoku.Utovremeuoenajemogunostprimenepalinologije(analizepolenovihzrnaca)u
arheologiji, kao i doprinos koje mogu dati analize fitolita
(silikatnih delova biljnih elija), to je do tada bilo predmet
interesovanja samo botaniara i
geologa.Uprvojpolovini20.vekaiuSevernojAmericizapoinjesistematskoprikupljanjei
analizamakrobiljnihostataka,presvegauSjedinjenimDravama,gdejeglavnipokretabio
V.Jones(Hastorf1999:55)sasvojimanalizamabiljnogmaterijalasanekolikolokaliteta-
zaklonausteni(podkapina).Amerikiistraivaisu,meutim,odsamogpoetkanovu
disciplinunazivalipaleoetnobotanika,stavljajuitimeakcenatnaetnobotaniku(izkojese
paleoetnobotanikairazvila)idefiniuijekaoanalizuiinterpretacijuarheobotanikih
ostataka u cilju dobijanja podataka o odnosimaizmeu ljudske
populacije i biljaka (Popper,
Hastorf1988:2).Nemasutinskerazlikeizmeuarheobotanikeipaleoetnobotanike;onoto
modaopravdavapostojanjedvaterminazaistustvarsurazliitiprioriteti:evropski
arheobotaniari akcenat stavljaju na preciznu botaniku determinaciju
i deskripciju otkrivenih
ostataka,dokamerikipaleoetnobotaniariviepanjeposveujusocio-kuturnomaspektu
biljaka u ivotu ljudi (Pearsall 2000:4).
Odsredine20.veka,zahvaljujuiiscrpnimizvetajimadanskogarheobotaniaraH.
Helbaek-a sa bliskoistonih lokaliteta, javlja se pojaano
interesovanje za utvrivanje porekla i
primarnihcentaraagrikulture,tepoinjepotragazadivljimprecimapripitomljenihvrsta
itarica, mahunarki i drugih. Radovi W. Van Zeist-a, M. Hopf, G.
Hillman-a i E.S. Higgs-a iz
'70-ihgodinaprologvekadalisuosnovnebotanikepodatkeodomestikacijipojedinih
biljnih vrsta na Bliskom istoku koje su, poev od neolita, imale
vano mesto u ishrani ljudi.
Poslednjih30-akgodinaprologvekauvelikombrojuzemaljanagloraste
zainteresovanostzaarheobotanikaistraivanja.Dotadanjirezultatijasnosuukazivalina
znaajnovedisciplinezaarheolokuinterpretacijuireavanjemnogihnedoumica.Tomeje
svakako doprineo i razvoj savremenih tehnika za izdvajanje biljnih
ostataka iz uzoraka zemlje
naterenu(flotacija),kaoiusavravanjeradaulaboratorijiupotrebomelektronskih
8 mikroskopa velikog uveanja, zahvaljujui kojima su u veoj meri
zastupljene analize polena i
fitolita,aliihistoloke,hemijskeimolekularneanalize.PaleobotanikauAmericiostaje
fokusirananaispitivanjeulogebiljakauivotuljudiiuticajovekanabiljnisvetkojigaje
okruivao u prolosti. Evropska arheobotanika napravila je pomak od
utvrivanja morfologije
itaksonomijebiljnihostatakakainterpretacijisaaspektakulturnograzvoja,koristeii
etnografskemodele(Pearsall2000:7).Uobasluajapraktikujuseiekolokiiantropoloki
pristup problematici.
Iporedovakveekspanzijearheobotanikihistraivanjakrajemprologveka,onasui
dalje na lokalitetima mnogo manje zastupljena nego analize, na
primer, ivotinjskih i ljudskih
kostiju.Jedanodosnovnihrazlogajenedostatakstrunjakazatuoblast,jerjezaarheologe
potrebnadodatnaspecijalizacija,iakojeonapotrebnaizadrugearheolokepoddiscipline.
Upravo zato su prve arheobotanike analize obavljali botaniari za
potrebe arheologa (Nesbitt 1995:68). Drugi razlog moe biti sama
priroda biljnih ostataka koji su na terenu mnogo manje
vidljiviuporeenjusa,recimo,keramikom,kostimailiokresanimkamenom.Stogasene
moguuzetiuobziruprvim,radniminterpretacijamaarheolokogkontekstanasamom
terenu,arezultatiarheobotanikihanalizaobinosudostupnitekmesecimapozavretku
kampanje, kada su ve mnogi kulturni slojevi i konteksti definisani
i objanjeni.Pored navedenih, sigurno da je jedna od glavnih
prepreka za arheobotanika u okviru
arheolokihistraivanjainedostataksredstavazaopremanjelaboratorijeiizradumaineza
flotaciju.Ipak,iporedtekoasakojimasesusree,arheobotanikailipaleoetnobotanika,
nastavlja svoj pozitivni razvoj, unapreujui metode izdvajanja
biljnih makro- i mikroostataka
naterenu,identifikacije,statistikeobradeiintrepretacijerezultata.Uprilogtomegovorii
injenica da na mnogim svetskim univerzitetima arheobotanika danas
postoji kao redovan ili izborni kurs na studijama arheologije,
odnosno antropologije. Arheobotanike analize u Srbiji
NaveiniarheolokihlokalitetauSrbijipredmetarheobotanikihanalizamahomsu
ugljenisanimakroostaci.PrvetakveanalizeizvriojeagronomS.Lomejkonamaterijalusa
lokaliteta Vina-Belo brdo za vreme iskopavanja M. Vasia izmeu Prvog
i Drugog svetskog rata i identifikovao vie vrsta penice (Vasi
1936:170-173).9
Nakonovih,tekseod'70-ihgodinaprologvekaponovoradeanalize
paleobotanikog materijala u Srbiji, i to ih uglavnom obavljaju
strunjaci iz inostranstva. Tako
jeM.Hopfobradilabiljnimaterijalsanekolikovinanskihlokaliteta:StaroSelo/Selevac,
Vina (K), Vala i Predionica (Hopf 1974). W. van Zeist je u to vreme
prikupljao i analizirao
biljneostatkeveinomuVojvodiniiobjaviorezultatesavieslojnoglokalitetaGomolava
(1974) i lokaliteta Kalakaa (1978)iz gvozdenog doba. Neto kasnije
je S. Bottema analizirao
deomaterijalatakoesaGomolaveisvojerezultateuporediosavanZeist-ovim(Bottema,
Ottaway 1982). J. M. Renfrew objavila je rezultate arheobotanikih
analiza sa ranoneolitskog lokaliteta Starevo (Renfrew 1979).
UokviruiskopavanjabronzanodopskoglokalitetaNovakauprijaG.H.Willcoxje
izvrioanalizubotanikogmaterijala(Binkoff,Vukmanovi,Winter1986).E.GrgeriH.J.
BeuganaliziralisupolenimakrobiljneostatkesaneolitskihlokalitetaDivostiniGrivac
(Grger, Beug 1988), aF. S. McLaren i R. N. L. B. Hubbardsa
neolitskog lokaliteta Selevac (McLaren, Hubbard 1990).U nekoliko
radova objavljeni su rezultati analiza makrobiljnihostataka
prikupljenih na vieslojnom lokalitetu metalnog doba, Feudvaru, pod
rukovodstvom H. Kroll-a (Kroll 1998), a uz saradnju K.
Borojevi.K.Borojevi,jeusvommagistarskomradu(Borojevi1990),izmeuostalog,iznela
rezultatedobijeneanalizommakrobiljnihostatakasaranoneolitskihlokalitetaMesarcii
BelotiuMavi,Zablae-PopovobrdouPocerini,sakasnovinanskihlokalitetaPetnicai
OpovoiizlatenskogslojaGomolave.Detaljanprikazrezultataarheobotanikihanaliza
sistematskiprikupljanihuzorakasaOpovasaiscrpnimopisomsvakeodotkrivenihbiljnih
vrstairekonstrukcijompoljoprivrednihdelatnostiidrutvenihodnosa,kaoivegetacijeu
okolini kasnovinanskog naselja u Opovu, K. Borojevije dala u svojoj
doktorskoj disertaciji
(Borojevi1998).Umeuvremenusuobjavljeniirezultatianalizamakrobotanikihostataka
kojejeK.BorojeviobavilanauzorcimasaranosrednjovekovnoglokalitetaSvetinja
(Borojevi1988),anedavnoisasrednjovekovnetvraveRas(Borojevi2002).Utokujei
identifikacija biljnih makroostataka sa vieslojnih lokaliteta
metalnog doba idovar (Medovi 2002) i Hisar, i sa Petrovaradinske
tvrave (A. Medovi 2004, lina komunikacija).
Uvideviznaajpolenskihanalizazarekonstrukcijupaleoflorearheolokihlokalitetai
promenanastalihunjojusledovekovogdelovanja,naiarheolozisubiliotvoreniizaovu
vrstu istraivanja. Kako je, meutim, proces uzimanja uzoraka i
identifikacije polenovih zrna struno i finansijski veoma zahtevan,
to su analize obavljene na svega nekoliko lokaliteta i to 10
odstranestrunjakaizinostranstva.M.Carciumarujeanaliziraopolenizkoprolitasa
mezolitskognaseljaVlasac(Carciumaru1978);A.Gigovjeprikupioianaliziraopolensa
LepenskogVira(Gigov1969),S.BottemajetouiniozaGomolavu(Bottema,Ottaway
1982), aE. Grger i H. J.Beug obavili su palinoloke analizeza
lokalitete Divostin i Grivac (Grger, Beug 1988). METODE
Kaoumnogimdrugimnaunimdisciplinama,iuarheobotanicipostojetriosnovne
etape istraivakog rada: -prikupljanje materijala na terenu
-identifikacija i laboratorijska analiza -interpretacija (uz
statistiku obradu rezultata)
Potpunaanalizaljudskeupotrebebiljakauprolostinemoguajebezuspene
realizacije sva tri navedena procesa (Butzer 1982:172). Tehnike
koje arheobotaniari koriste u
tusvrhurazlikujuseuzavisnostiodtogadalisupredmetistraivanjabiljnimakro-ili
mikroostaci, ali i od toga na koja pitanja trae odgovore, to e u
velikoj meri usmeriti rad na terenu i, kasnije, u laboratoriji i
pred kompjuterom. ARHEOBOTANIKI MAKROOSTACI
Ovavrstaostatakavidljivajegolimokomilipodmanjimuveanjembinokulara.U
pitanjusuvegetativni(stabloilidelovistabljike)igenerativnidelovibiljaka(celiplodoviili
ljuskeikotice,isemena)kojiostajuuveojilimanjojmeriouvanizahvaljujuinajee
karbonizacijiusleddugogipostepenogizlaganjavisokojtemperaturi(oko200C;Borojevi
1992:38).Karbonizovani,odnosnougljenisanibiljnimaterijalsastojiseuglavnomodugljen-dioksidaizbogtoganepodleeprocesimabiolokograspadanjainenapadajugamikrobi
(Kroll1998:305;Borojevi1990:59).Ukolikotokomvekovaonostanezatieniod
mehanikog uticaja, onda su veliki izgledi da e biti otkriveni tokom
arheolokih iskopavanja.
Ugljenisaniplodoviisemenaveinomzadravajusvojoblikiveliinu(kojisuspecifiniza
svaku biljnu vrstu), tako da se mogu relativno dobro determinisati,
a iz semena seak mogu ekstrahovati lipidi, DNKi druge supstance
zahemijske analize (Nesbitt 1995:69). Ponekadi
pripremljenahranamoebitiugljenisanaitakoouvana,kaotojetosluajna 11
srednjovekovnojtvraviRas,gdejeotkrivenanekavrstakaeuposudiideougljenisane
pogae (Borojevi 2002:196).
Makrobiljniostacisunapojedinimlokalitetimaouvaniuneugljenisanomobliku
zahvaljujuiekstremnovlanimilisuvim,tojest,anaerobnimuslovimasredine(uvodi,
tresetitima,pustinjama)ukojima,uslednedostatkakiseonikairelativnokonstantne
temperature,nedolazidotruljenjairaspadanjaorganskihsupstanci.Takavje,recimo,
materijalizsojenikihnaseljanavajcarskimjezerimaimumificiranidelovibiljakaiz
staroegipatskih grobnica (Borojevi
1990:60).Namnogimmestimasedelovibiljaka(najeesemenje)mogunaiiu
mineralizovanom,odnosno,kalcifikovanomobliku(Borojevi1992:38);tosedeavau
sredinama bogatim organskim materijama i mineralima (na primer jame
za otpatke, koproliti)
gdebiljneelijepoinjudapreuzimajuminerale(karbonate,fosfate,solikalcijuma)iz
neposredneokolineinjimazamenjujuoriginalnotkivo,takodamenjajuhemijskisastavi
postajupraktinookamenjene.Kalcifikovanasemenaimajusvetlobraon(be)bojui
uglavnomzadravajuoblikiveliinu.Mineralizacijaje,meutim,moguaikodrecentnih
semenaidrugihdelovabiljaka,takodatrebabitioprezanprilikomodreivanjanjihove
pripadnosti arheolokom kontekstu.
Delovibiljakamogusenaiiinkorporiraniuerpiu,keramiciiliopekama,gdesu
dospelisluajnoprilikomsakupljanjaglinezaizraduovihpredmetailiprilikomnjihovog
suenjanaotvorenom,ili,pak,namernoplevase,naprimer,dodajekakobimaterijal
ovrsnuo i bio manje krt, a i da bi se ubrzalo peenje (Borojevi
1990:60). ei je, meutim, sluaj da ti delovi biljke vremenom
propadnu (bilo da izgore ili se jednostavno dezintegriu),
aliumaterijaluostaveotisaknaosnovukogsevidemorfolokekarakteristike,pasemoe
utvrditikojijedeobiljkeupitanju(mnogeposudesuukraavaneutiskivanjemklasjaitaili
zrna). Analiza otisaka u mekom, plastinom materijalu je indirektan
metod za prepoznavanje biljnih ostataka i, ukoliko su u pitanju
ostaci semena, moe biti veoma uspean (Sl.
2).Koproliti(fosilizovanefekalije)isadrajorganazavarenjesuindikatoriljudskeili
ivotinjskeishraneiunjimaseestomogunaibiljnimakro-imikroostaci(polen,fitoliti,
biljnavlakna,semena),fragmentikostiju,jajacaparazitaidrugo.Naosnovuanalizatog
materijalamoesegovoritiotomekakosunekadaizgledaliobroci,kojesusenamirnice
kombinovale i u koje doba godine su konzumirane (Pearsall
2000:520). 12
otisak zrna prosa na zidu posudeotisak zrna muhara na zidnom
lepu otisak zrna penice na delu posude Sl. 2 Otisci zrna itarica na
posudama i lepu (Jevti 1999-2000:330) Na najveem broju naih
lokaliteta biljni ostacisu ouvaniu karbonizovanom obliku,
jersubiljkedovedeneudugotrajanindirektankontaktsavatrom,odnosnovisokom
temperaturom (prilikom direktnog izlaganja vatri biljni materijal u
potpunosti izgori). Do toga
jemoglodoineplanirano(sluajno)-kadajeprilikomkuvanjahraneilizagrevanjaitarica
radi lakeg odvajanja od pleve sadraj sluajno izgoreo, kada je dolo
do iznenadnih poara i
takodalje,ilinamerno-kadasusedelovibiljaka(stablo,slama,pleva)ilikoproliti(balega
posle suenja) koristili kao gorivo, otpaci bacali u vatru,ili kada
je dolo do namernih poara 13
(poslekojihuruevinamazidovaostanudeliminoouvaniugljenisanidelovidrvenih
konstrukcija) koji su mogli zahvatiti vee povrine (Borojevi
1987:22-23).Kojigoddajeuzrok,dabimaterijalbiljnogporeklabiougljenisan,neophodnaje
ljudska intervencija. Upravo zato su ugljenisani makroostaci veoma
dobar pokazatelj ljudskih aktivnosti u prolosti, pa se najvei broj
arheobotaniara bavi upravonjma (Pearsall 2000:11).
Njihovprvizadataknaarheolokomlokalitetujeorganizovanjeprikupljanjamakrobiljnih
ostataka, za ta postoje razliite tehnike. Izdvajanje makrobiljnih
ostataka na arheolokim lokalitetima
Doouvanihmakrobiljnihostatakanaarheolokomlokalitetumoesedoi
prikupljanjeminsitu,suvimivlanimprosejavanjemzemljeiflotacijom,runomiliuz
korienje
maine.Prikupljanjematerijalainsitujenajstariji,najjednostavnijiinajnepouzdanijimetod;
osnovni problem je to ovim putem dolazi do selekcijeu korist
ostataka lako vidljivihgolim
okomuzemlji,takodabivajuizdvojenisamoonikrupnijiobinokomadidrvenoguglja.
Mnogevrstekojeimajusitnijasemenasuproputene,adrugeispadajuzastupljenemanje
negotojetozaistasluaj.Jedinaprednostovakvogpristupasetoseodmahvidiodnos
biljnih sa drugim arheolokim ostacima u horizontalnoj stratigrafiji
terena (Pearsall 2000:12).
Biljniostacinalokalitetimaizmeanisusasedimentom,takodajepotrebnouzimati
itave uzorke zemlje iz kojih se onda prosejavanjem (suvim ili
vlanim) ili flotacijom izdvajaju biljni ostaci, ali i drugi
materijal keramika, kosti, kamen, koljke, perlice.
Uodnosunaprikupljanjemakroostatakagolimokom,prosejavanjemsetoradi
sistematinijeiveekoliinezemljeprocesirajusebre.Odpromera
okacasitazavisikoliko
ematerijalaikojeveliinebitisauvano.Suvoprosejavanjejevrlokorisnozaizdvajanje
ostatakakojipotiuizsuvihanaerobnihuslova(mumificirani;Pearsall2000:13).Zabiljne
ostatke,meutim,ovajmetodnijeuvekpraktian,jerseakimnogovriiizdrljiviji
materijalkretanjemposituabradira,posebnoakosenalaziukompaktnom,glinovitom,
vlanomsedimentukojisemoramehanikisitnitidabiproaokrozsito.Biljnimaterijal,
pogotovo drveni ugalj, e, u takvim sluajevima biti uniten. Tada bi
trebalo primeniti vlano prosejavanje,ukoliko za to postoje uslovi
na terenu. Kod vlanog sejanjauzorak zemlje sipa se u sito, ili niz
sita razliite veliine proreza, poreanih od veeg ka manjem, i zatim
se preko
uzorkapaljivosipavodatakodamuljineistoeodlazekrozsito,ausituostajeist
14
materijal.Mogueje,takoe,iseidnokante,tupostavitimreusita,unjusipatiiskopanu
zemljuipotompotapatikantuuvodu,uzmeanje,dokmaterijalnebudepraktinoispran
(Wagner 1988:19). I jedna i druga vrsta prosejavanja traju dugo,
pogotovo ako dolazi do zapuenja okaca zbog gustine sita ili sastava
sedimenta, a botaniki materijal esto biva oteen ili uniten. Za
sadajenajadekvatnijatehnikazaizdvajanjebiljnihostatakasvihveliinaivrstaizuzoraka
zemlje - flotacija.- flotacija - Flotacija se obavlja uz korienje
vode i razlike u gustini izmeu organske i neorganske
materije:organskamaterijajemanjegustineodsedimentaukomsenalazi.Iakojegustina
drveta i semenja vea od gustine vode, drvo u svojoj vaskularnoj
strukturi ve sadri vazduh,
asemenjeprilikomkarbonizacijeprimavazduh,toihinilakim,takodaisplivavajuna
povrinuvode(Borojevi1987:23).Principje,dakle,jednostavan:zemljaiteimaterijal
(keramika, lep, figurine, vee kosti, kamen, metal) u vodi tonu, dok
ugljenisani biljni materijal, lake kosti (riblje, ptiije) i, esto,
puevi i manje koljke, plutaju.Poeci primene ovog principa na
arheolokim lokalitetima padaju u rane '60-te godine prolog veka. S.
Struever je u Americi prvi poeo da praktikuje flotaciju na terenu i
to objavio
usvomlankuuasopisuAmericanAntiquity1960.godine(FlotationTechniquesforthe
RecoveryofSmallScaleArchaeologicalRemains;Pearsall2000:19).Odmahzatimjena
lokalitetuAliKoshuIranuH.Helbaekuveoflotaciju,dodueumanjimrazmeramazbog
nedostatkavode(Nesbitt1995:70).Unarednimgodinamaflotacijapoinjedaseprimenjuje
na mnogim lokalitetima u Americi i Starom svetu (Evroaziji),
prilagoavajui se potrebama i
uslovimaterena.Uprvovremeonajeobavljanaruno,tojeidanaspraksanalokalitetima
koji oskudevaju u vodi, ili na kojima se uzima manji broj
uzoraka.Kodruneflotacijekofailinekadrugaposudanapunisedopolovinezapremine
istom vodom, a zatim se u nju sipa uzorak zemlje (ili u vie posuda,
ukoliko je uzorak vei). Sadraj kofe se promea i ostavi malo da
odstoji, kako bi laki materijal isplivao na povrinu. Potom se voda
iz kofe polako sipa kroz sito vrlo malog promera okaca (polovina
ili etvrtina milimetra), tako da se ne uzburkava nataloeni mulj na
dnu. U preostali mulj dodaje se voda i postupak ponavlja sve dok se
u situ ne sakupi sav materijal koji pluta. On se potom ostavi da se
osui, a materijal sa dna kofe se ispere vodom u situ, jer se moe
desiti da u mulju ostanu neki "zarobljeni" organski ostaci, kotice
voa ili slino (Borojevi 1987:24).Ubrzo po uvoenju flotacije, na
terenima dolazi do usavravanja metoda i razvoja15 Sl. 3 Prvobitna
verzija Ankara-maine (Pearsall 2000:23, Fig. 2.5, prema: French
1971:60)
raznihtipovamainazaflotacijukojimajeciljtretiranjevelikihkoliinazemlje.Prvi
publikovaniprimertakvogjednogmehanizmajetakozvanaAnkara-maina(Sl.3)
konstruisananainicijativuBritanskogInstitutazaarheologijuuAnkarikrajem'60-ihgodina
20. veka (Pearsall 2000:23). Ova maina koristi snagu vode u vidu
mlaza koji dolazi odozdo,
ispodsitaukojejesipanuzorakzemlje,takodarazbijagrumenjeipomaebotanikom
materijaludasepodignenapovrinu,istovremenooslobaajuiteiarheolokimaterijalod
sedimenta,asvetouzminimalnamehanikaoteenjaostataka.Pritisakvodeostvarujese
radom pumpe koja vodom puni dva bureta postavljena iznad nivoa na
kojem je maina, tako
dasekoristiipadvodezanjenuveusnagu.Samamainaimadvemetalnekomore
cilindrinog oblika. Vea (glavna) komora u gornjem delu ima pokretni
metalni prsten za koji je privren mreasti materijal neka vrsta sita
promera okaca oko 1 mm. U taj deo sipa se
uzorakipoddejstvomrasprenogmlazavode,kojidolaziizdonjegdelaglavnekomore,iz
sedimenta se razdvaja materijal koji pluta, takozvana laka
frakcija, i materijal koji tone i pada
nasitotekafrakcija(Wagner1988:19).Muljprolazikrozsitoizadravasenadnu
komore odakle se odstranjuje kroz posebnu cev. Voda posle izvesnog
vremena poinje dase
prelivaizglavneposudeumanjukomoru,gdeseudrugom,manjemmontanomsitu
(proreza1mm)prikupljalakafrakcija.Nakontojeuzorakupotpunostiflotiran,materijal
sakupljen u oba sita odlae se na suenje.16 Sistemi za flotaciju
korieni na drugim mestima u isto vreme kada i Ankara-maina
ilikasnije(naBliskomistoku,Mediteranu)vrlosujojslini(naprimer,Srfmaina;
Williams1973);negdejekoriensamojedanmetalnirecipijent(bure),pajematerijalna
povrinivodeprikupljankuhinjskomcediljkom;sitaserazlikujupoveliiniproreza,a
ponedgesezasakupljanjelakefrakcijekoristifinamreastatkaninaukojojseposleostacii
sue, i tako dalje. Ponekad se za bolji efekat flotacije koriste
hemijska sredstva, kao to je cink-hlorid koji poveava gustinu vode
i tako omoguava izdvajanje onih biljnih ostataka koji ipak potonu
(Wagner 1988:21). Pokuaj da se prevaziu neki problemi koji se mogu
pojaviti prilikom upotrebe vode ili
hemijskihsredstavauflotacijipredstavljatakozvanaKembrid-mainakonstruisana'70-ih
godina20.veka.Onaradinaprincipuproizvodnjemehuriavazduhauvodikojipomau
biljnimostacimadadospejunapovrinu(Pearsall2000:27).Uuzorakzemljesepreflotacije
sipaparafin(kerozin)ilinekodrugosredstvosagustinommanjomodgustinevode;biljni
ostaci apsorbuju parafin, vezuju se za mehurie vazduha i lake
flotiraju (Borojevi 1987:27). Mane ovog sistema su to su potrebne
razne pripreme uzoraka pre same flotacije kao, recimo,
izdvajanjekrupnijihobjekataizuzorakadanebismetalimehuriima,voenjeraunao
koliinivlageuuzorku,jerprocesnijeuspeanukolikojeuzorakprevievlaanili,pak,
sasvim suv i slino. Prednost je u tome to se iz uzorka spase vei
broj semena koja bi inae
potonulaiprolakrozsitozatekufrakciju(jerono
obinoimaveaokcaodonogzalaku frakciju).
Mainezaflotacijukojesudanasuupotrebipredstavljajujednostavnije,aefikasnije
verzijesistemakojisukorienipre30-40godina.TakosunekekasnijevarijanteAnkara-maine
prilagoene uslovima loeg snabdevanja vodom u oblastima sa suvom
klimom, pa se voda za flotaciju reciklira kroz dve metalne kade i
cevi sa filterom i pomou pumpe vraa u
burezaflotaciju(kaotojetosluajnalokalitetuatalHijikuAnadoliji,Sl.4).Noviji
mehanizmisuijeftinijijerkoristejednukomoru(bure),kojapritommoebitiplastina.
Unutarnjesu,udonjemdelu,cevizarasprivanjevode,augornjemobrusanajlonskom
mreom na dnu koji se vadi prilikom odlaganja teke frakcije. Bure
pri vrhu ima izlivnik koji vodi u sito sa manjim prorezima gde se
sakuplja laka frakcija (Sl. 5)
Sistematskiprikupljenibiljniostaciputemflotiranjauzorakazemljesalokaliteta
pokazalisudaflotacijazaistaimarevolucionarnuuloguuarheobotanici,patimeiu
arheologiji.Uporeenjusadrugimtehnikamarunimprikupljanjemnamestimagdesu
ostaci vidljivi, suvimi vlanim prosejavanjem jasno je da se
flotacijom izdvaja mnogo vei 17
spektarbiljnihvrstaimnogoveakoliinamaterijala,itonesamobiljnogporekla.Sitnije
semenjekorovskogikulturnogbiljaiostaliugljenisanidelovibiljke(pleva,raveklasia,
delovistabljike,rizomiidrugo)kojibibezflotacijeverovatnobiliizgubljeni,omoguavaju
pouzdanije zakljuke o, na primer, vremenu setve na osnovu korova
koje prati useve, nainu etve, vridbi, skladitenju zrnaste hrane i
slino (Borojevi
1987:27-28).Nakonuvoenjaflotacijeuarheolokupraksu,arheolozisupoelidatragajuza
botanikimmakroostacimanaznatnoveembrojulokaliteta.Takoe,ispostavilosedasu
arheobotaniariranijepraviligrekeuinterpretacijirezultataanaliza,presvegazbog
nereprezentativnosti izdvojenih ostataka, pa su,recimo, nekim
biljnim vrstama pridavali vei znaaj u ekonomiji zajednice nego to
je to zaista bio
sluaj.Ovakveislinegrekemoguesuidanas,nesamozbogloegizboratehnike
izdvajanjamakrobiljnihostataka,veizbognepravilnostiudrugimprocesimakoje
arheobotanikapodrazumeva,akojevodeneodgovarajuimrezultatimaiinterpretaciji.Stoga
je,prilikomizboratehnikeizdvajanja,vanoutvrditikolikajepovrinapredvienaza
iskopavanje, kakav je sediment u kom se ostaci nalaze, kakvom
opremom projekat raspolae,
dokakvogoteenja,kontaminacijeiligubitkaostatakamoedoiprimenomrazliitih
metodaidalijeplaniranouzimanjeuzorakazemljeizsvihcelinailisamoizobjekata,sa
podova i tako dalje. Najpraktinije je kombinovanje tehnika: vlano
prosejavanje nasuminih
uzoraka(uzetihizvanvidljiviharheolokihkonteksta)iflotacijareprezentativnihuzoraka.
Razliitemetode,meutim,odlikujerazliitistepenoteenjaikontaminacije,kaoirazliita
koliinairaznovrsnostizdvojenihostataka,takodaotometrebavoditiraunaprilikom
obrade i uporeivanja rezultata (Wagner
1988:25-28).Izdvajanjebiljnihostatakaizsvakogkubnogmetrazemljekojiseiskopana
arheolokomlokalitetunepraktinojeiestonemogueizvesti(uglavnomzbognedovoljno
vremena i novca). Zato se pribegava procesu koji prethodi
izdvajanju ostataka na terenu, a to je uzimanje uzoraka zemlje
odreene zapremine/teine sa odreenih mesta na lokalitetu, ime se
ubrzava prosejavanje ili flotacija. Da bi uzorci bili
reprezentativni i rezultati kasnijih analiza validni, mora se
osmisliti odgovarajua strategija uzimanja uzoraka zemlje za koje se
veruje da sadre biljni materijal. Ta strategija odreuje, izmeu
ostalog, za koju e se tehniku izdvajanja makrobiljnih ostataka
istraiva opredeliti, kakve e rezultate dobiti i kako e ih
interpretirati.
Dobrastrategijaitretmanuzorakapredstavljajuosnovpaleoetnobotanikihanaliza(Pearsall
2000:66). 18 Sl. 4 - Maina za flotaciju na lokalitetu atal Hijik
(foto: J. Matsunaga) Sl. 5 Novi tip Ankara-maine (Pearsall 2000:49,
Fig. 2.23, prema skici G. Hillman-a) 19 Uzimanje uzoraka na terenu
Nain i mesto uzimanja uzoraka za arheobotanike analize i njihova
zapremina zavise
odprirodeiskopavanihslojeva,odarheolokogkonteksta,aliiodpitanjanakojasetrae
odgovori.Distribucijabiljnihostatakaistepennjihoveouvanostirezultatsuplaniranihi
neplaniranih ljudskih aktivnosti i prirodnih uticaja. Stoga je za
botanike analize veoma vano
sistematskouzimanjeuzorakazemljeizsviharheolokihkonteksta,odnosnosaitave
povrinekojaseiskopava,itojeonotoveinaarheobotaniarapreporuuje(Borojevi
1987;Hastorf,Popper1988;Pearsall2000).Naime,uveinisluajevaistraivanijeu
mogunosti da uoi kakva jedistribucija biljnihostataka na terenu, pa
da prema tome odlui
nakommestueuzetiuzorakzemlje,ikojezapremine.Takoe,tokomiskopavanjasene
moe uvek sa sigurnou odrediti funkcija pojedinih objekata i
struktura, niti prisustvo biljnih
ostatakaunjima,takodajenajsigurnijeimatiuzorkestandardneveliineizsvakoglokusa,
kvadrata,"unit"-aislino,anavieslojnimlokalitetimaiizsvakogslojaposebno.Usluaju
velikogbrojauzetihuzoraka,istraivamoedaizvriselekcijuiobradideonjih,aliako
raspolae nedovoljnom koliinom uzoraka, obino ne moe da se vrati na
teren i uzme jo.Prisustvo biljnih ostataka u razliitim arheolokim
kontekstima otkriva razliite ljudske aktivnosti (Borojevi
1990:62-63):posude, jame i silosi za skladitenje slue za uvanje
zrnevlja itarica, bilo kao rezerva
hrane,bilozanarednusetvu;naosnovuouvanihostatakadonosesezakljucioznaaju
pojedinih vrsta za ljude i istoi useva, kao i o uslovima uvanja
(potpuno oiena ili zrna u plevi, jedna ili vie kultura zajedno,
izloenost vlagi i spoljnim
uticajima).uzorciizognjitaipeiobinosadrevrlomaloostatakajersvakodnevnoloenje
vatre dovodi do potpunog sagorevanja veine semena. Prostor oko
ognjita i pei, meutim, moe biti bogat ugljenisanim biljnim
materijalom koji se tu prosuo prilikom pripreme hrane ili
povremenogienjaloita(Pearsall2000:66).Uzorcisatogmestanegovoremnogoo
usevima itarica, jer su tu izmeani ostaci biljaka koje su se
koristile u ishrani, sa onima koje su sluile kao gorivo ili u druge
svrhe.ostacinapodustanitarezultatsurazliitihaktivnostiitusudospeliuglavnom
sluajno (ponekad je pod bio prekriven
asurom).ujamamazaotpatkeuzstanitamoguseotkritinejestivi,odbaenidelovibiljaka,
posebnoitarica,naosnovuegasevidiukakvomsuoblikubiljkeunoeneustanite(na
primer itarice prosejane ili (ne)oiene od pleve). 20 uzorci zemlje
iz rovova za zidove ili jama za stubove obino sadre vrlo malo
biljnog materijala, kao uostalom i aglomeracije obruenih zidova
(gde se ponekad naie na plevu). Na
takvimmestimauzimanjeuzorakamoeseuizvesnojmeriredukovati(manjibrojilimanja
zapremina). u uzorcima se mogu nai komadi opeke, erpia i keramike
sa otiscima biljaka koje su
tudospelesluajnoilisunamernododatekaoprimesa,iteimpresijemogudoprineti
identifikacijivrsta.Istotako,urelativnosuvimklimatskimuslovimauzorcizemljesa
arheolokihlokalitetaneretkosadrekoproliteljudskogiliivotinjskogporeklaukojimase
ponekadouvajuimakrobiljniostaci(poredpolena,fitolitaidrugogmaterijalaorganskog
porekla). Odgovarajuim analizama dobijaju se podaci o ishrani ljudi
i biljnim vrstama koje su im bile na
raspolaganju.uzorketrebauzimatiiizvanvidljivihobjekata,jersenekiodnjihnemoguodmah
uoitiu osnovi, nego tokom daljegiskopavanja(Borojevi 1987:23). Osim
toga, nekad se na
osnovurezultataanalizabotanikihostatakamogurazjasnitinekikonteksti(utvrditifunkcija
jamanaprimer)ilidobitipodaciostratigrafiji.Uzorciizvankontekstasluekaosvojevrsna
kontrolazauzorkeizobjekatailislojevabogatihbiljnimostacimaupogledugustinei
zastupljenosti biljnih
vrsta.Koliinazemljepouzorku(zapremina,odnosnoteina)zavisiodsamoglokaliteta
(Borojevi1987:23);ukolikosenaosnovunekolikouzorakautvrdidajelokalitetsiromaan
biljnimostacima,ondasezaflotacijuilisejanjeuzimaveakoliinazemlje,kakobise
izdvojilotovieostatakatoviebiljnihvrsta(30-50kg).Usluajudalokalitetobiluje
ouvanimpaleobotanikimmaterijalom,dovoljnojedauzoraktei10-15kg.Prilikom
odreivanja standardne teine uzorka mora se voditi rauna i o
transportu uzoraka, vremenu i
opremipotrebnimzaizdvajanjebiljnihostatakaizzemljeireprezentativnostirezultata.
Standardizacija teineuzoraka je, s druge strane, vana za obradu
rezultata identifikacije, pre
svegastatistikuanalizuutvrivanjekoliinemakrobiljnihostatakapouzorku(gustina),
zastupljenostpojedinihvrstapouzorku,odnosnopokontekstimaitakodalje,potomza
uporednu analizu objekata, slojeva, pa i samih lokaliteta. Zato
treba odvajati utvrenu koliinu zemlje za uzorak kad god je to
mogue.Ukolikosuuzorcipredvienizaflotaciju,ondajekorisnoiznjihprethodnoizdvojiti
veekamenje,kostiifragmentekeramike,kakonebiotetiliosetljivbiljnimaterijal.Zemlju
preflotacijenetrebasuitijerestepromenevlanostiloeutiunatronematerijale
(Borojevi 1987:24). Uzorke valja pakovati u vrste vree, sa
obaveznom ceduljom (ili dve) na 21 kojoj su navedeni svi podaci o
poreklu uzorka (kontekst). U sluaju da uzorak ne dobije svoj broj
na terenu, onda mu obavezno treba dati numeriku oznaku pre
flotacije ili prosejavanja, i
tajbroj,zajednosasaostalimpodacimaoprovenijencijiiteiniuzorkazabeleitina
posebnom formularu.Nakon to je uzorak flotiran, izdvojeni materijal
u okvirulake i teke frakcije ostavlja
sedaseosui,pomogustvunamestukojenijedirektnoizloenosunevimzracima,agde
postojicirkulacijavazduha.Poslesuenja,materijalsepakujeidopremaulaboratorijugde
predstoji rad na sortiranju i identifikaciji makrobiljnih ostataka.
Klasifikacija materijala Nakon to su iz uzoraka zemlje sa
arheolokog lokaliteta izdvojeni makrobiljni ostaci,
slediraduarheobotanikojlaboratorijikojipodrazumevasortiranje,identifikaciju,unos
podataka u kompjutersku bazu i statistiku obradu rezultata. Obzirom
da posle prosejavanja ili flotacije ugljenisani, mumificirani ili
vodom ispunjen
botanikimaterijalostajeizmeansamodernimkorenjem,rizomima,travomisemenjem,
zatimkostima,puevima,insektima,kaoineorganskimmaterijalom(graevinskim
materijalom,keramikomidrugimartefaktima),neophodnojesortiranjeovakodobijenih
frakcijauzoraka.Presamogsortiranja,odnosnoizdvajanjaiklasifikacijematerijala,na
odgovarajui formular upisuju se broj uzorka i svi podaci sa cedulje
koja prati uzorak. Uzorak se potom izmeri i taj podatak takoe
zabelei. Kada se na terenu primenjuje flotacija, onda se laka
(materijal koji pluta) i teka frakcija uzorka (materijal koji tone)
zasebno sortiraju i mere i podaci dobijeni daljom analizom upisuju
na razliitim
formularima.Radilakegsortiranjaarheobotaniariestouzorakdelenafrakcijepremaveliini
materijala u njemu, proputajui ga kroz dva ili vie sita razliitih
promera okaca (na primer, 4 mm, 2 ili 1 mm i 0,5 mm) i
zatimfrakcije iz svakog sita posebno mere i ispituju. U praksi se
primenjuju jo neke metode radi breg i efikasnijeg rada u
arheobotanikoj laboratoriji: -u sluajevima kada je uzorak veoma
velike zapremine ili teine, ispituje se samo jedan
njegovdeonasuminoizdvojenmehanikompodelomuzorkanapolovinei etvrtine
(25%, 50% ili 75%) koji se smatra reprezentativnim poduzorkom.
Rezultati
dobijenianalizompoduzorkaseondapreraunavaju(ekstrapoliraju)zaitavuzoraki
tako ukljuuju u statistiku obradu zajedno sa rezultatima iz uzoraka
sortiranih u celini
(100%).Dabiseodredilokojijetodeoreprezentativanzaceouzorak,moese 22
sprovestieksperimentukomesejedanuzoraksortiratinajpreucelini,apotom
putempoduzoraka,iuporeditidobijenipodaci.Kadasuupitanjupaleobotaniki
makroostaci,nekieksperimentisupokazalidasesasvimrelevantnirezultatidobijaju
sortiranjem 75% uzorka (Pearsall 2000:114).
-radnasortiranjuuzorakamoesepodelitinadveodnosnotrifaze,priemusvaka
olakava
sledeu:1.uprvojfazise,poslepodelematerijalaizuzorkanafrakcijepremaveliini
(prosejavanjem),svakaodfrakcijasamoskenira,odnosno,povrnopregledaradi
brzogutvrivanjageneralnogprisustvailiodsustvaraznihvrstamakrobotanikih
ostataka(drvo,semenjedivljihvrsta,delovistabljika,pleva,itarice,mahunarke),
ocenenjihovogstanjaouvanostiikontaminacijemodernimmaterijalom(Toll
1988:37).Naosnovurezultataprvefaze,moesedonetiodlukadalieuzorakbiti
sortiranuceliniidalieuoptebitisortiran.Poredtoga,podacidokojihsedoeu
prvojfazimogudaopredelekojajekoliinazemljezauzorakpotrebnaizpojedinih
kontekstailiakdaukaunapoloajifunkcijunekogobjektailiceline(jamaza
skladitenje itarica, jama za otpatke, gumno).
2.udrugojfazimaterijalseizdvajaizsvakogodsitaiklasifikujepremaoptim
biljnim kategorijama (itarice, mahunarke, voe, trave, drvo), meri,
prebrojava i na taj
nainodreujenjihovaprocentualnazastupljenostuuzorku(uporeivanjemteina).
Ovafazajevrloretkoizdvojenakaoposebnideoanalizajerseprisustvoikoliina
razliitihtipovamaterijala(bilobrojem,biloteinom)moegruboregistrovativeu
prvoj fazi, dok je ostale proraune bolje raditi nakon tree faze.
3.treafazapodrazumevadetaljnuanalizu:taksonomskuidentifikacijusvakog
makrobiljnogostatka,tojest,topreciznijubotanikudeterminacijuvrste,rodaili
familije,zatimprebrojavanjeimerenjeostatakapremavrstama,uoavanjenjihovih
posebnihkarakteristika(fragmentovanosti,modifikacijanastalihusledugljenizacijei
drugo), merenje dimenzija semena, crtanje i fotografisanje
pojedinih ostataka.
Kadajeuzorakflotiran,ondajenajveideobotanikogmaterijalasakupljenulakoj
frakciji. Nakon to je laka frakcija, radi lakeg
sortiranja,prosejana kroz dva-tri sita, u prvom situ (veliine okaca
obino 4 mm) ostane krupniji materijal koji je raspoznatljiv golim
okom ili
uzpomorunelupe,takodanjegovosortiranjeipreliminarnoprepoznavanjeidurelativno
brzo;onnajeeukljuujedrveniugalj,fragmenteljuskijezgrastihplodovailikotice
23 kotuniavog voa, krupnija semena i tako dalje. Materijal iz
drugog sita (najee 2 ili 1 mm)
posmatrasepodmikroskopommanjeguveanjaipokategorijamaizdvajajubiljniostaci
(drveniugalj,ljuske,amorfnibiljnimaterijal,semena)zakojeiskusniarheobotaniarimogu
odmah odrediti kojoj biljnoj vrsti, rodu ili familiji pripadaju
(Pearsall 2000:102). Kao to je ve reeno, cela laka frakcija uzorka
ili pojedine njene frakcije iz sita ne moraju se sortirati u
celini,
vesezaanalizumoguuzimatipoduzorci,toseestopraktikujezamaterijalizposlednjeg,
najfinijegsita.Toposlednjesitoimanajmanjipromerokaca(0,5mmilinetomanje)iu
njemu se zadravaju sitna semena trava, spore, pleva (rave klasia
itarica) i neprepoznatljivi fragmenti biljnih organa. Iz ove
frakcije se obino ne izdvaja drveni ugalj, jer bi to zahtevalo
mnogovremena,adrveniugaljsakupljenizsita4mmi2mmdovoljanjezadendroloke
kvantitativneikvalitativneanalize(zasitnefragmentenemoguejeutvrditivrstuilirodbez
upotrebeelektronskogmikroskopavelikoguveanja;Pearsall2000:107).Ostatakkoji
preostane posle prosejavanja (materijal koji proe kroz poslednje
sito) se ne sortira, jer obino ne sadri botanike ostatke ili bar ne
prepoznatljive, ve sitne fragmente materijala koji je ve
prikupljenuokvirusita.Ovajdeolakefrakcijesesamoskeniradabisekonstatovalo
eventualno prisustvo biljnog
materijala.Savizdvojenibiljnimaterijalsebroji,meriitipodacise,zajednosadrugim
zapaanjimaistraivaa,beleenaposebnomformularuzasvakiuzorak.Svetoizlake
frakcijenijeizdvojenokaobiljnimaterijalpakujeseiodlaezaeventualneanalizedrugih
strunjaka.Napojedinimlokalitetimaseizlakefrakcijeflotiranoguzorkaujednoodvajajui
ostaci koji nisu biljnog porekla, kao na primer kosti, puevi,
koljke, insekti, ljuska jajeta.
Tokomflotiranjauzorkadeavasedasepojedinibiljniostaci(presvegakomadi
ugljenisanog drveta) toliko natope vodom da potonu i tako postanu
deo teke frakcije uzorka.
Stogaarheobotaniarinaterenusortirajuitajdeo,kakobikolekcijaouvanogbiljnog
materijalaizjednoguzorkabilatokompletnija.Processortiranjatekefrakcijeslianjekao
kodlakefrakcije(beleenjepodatakaoporekluuzorka,merenjeteine,prosejavanje,
eventualnouzimanjepoduzorka),stimtoseuovomsluajuobinoizdvajajusveprisutne
klasematerijala(kojijeveinomfragmentovan),atosu,uzavisnostiodlokaliteta,najee
kosti(ivotinjskeiljudske),keramikaidrugipredmetiodpeenezemlje,koljkeipuevi,
alatke od kamena, kosti i roga, metal, zgura, perlice, ljuska
jajeta, biljke, koproliti. Materijal se
pokategorijamaizmerii/iliprebrojiitipodaciupiuuformularzatekufrakciju,apotom
prosledinaanalize,ukolikozasvakuodtihkategorijapostojespecijalistinaterenu.Ostatak
od sortiranja teke frakcije ostavlja se za eventualne hemijske i
geomorfoloke analize tla.24
Zasortiranjeuzorakaarheobotaniarikoristebinokularnelupeistereo-mikroskope
uveanjadooko45x,upojedinimsluajevimaivisokoosetljiveelektronskemikroskope,a
biljne makroostatke izdvajaju elastinim pincetama (savitljivih
vrhova, kako se materijal ne bi
otetio)ilimanjimslikarskimetkicama(koje,zahvaljujuistatikomelektricitetu,moguda
nose sitna semena do predviene posudice). Ostaci se, nakon analize,
pakuju u male epruvete ili kapsule, koje ih tite od mehanikih
oteenja, i na kojima su naznaeni vrsta ostatka i broj uzorka u
kojem je otkriven.
Prilikomobradebiljnihmakroostatakanatopljenihvodomvanojedasematerijal
odriuvlanomstanjutakotosepakujeuambalaukojasehermetikizatvara(keseili
kutije), te spreava suenje. Mumificiranom materijalu se, s druge
strane, ne sme dozvoliti da
upijavlaguizvazduha,pasemorauvatiuuslovimakontrolisanetemperatureivlanosti
(Pearsall 2000:118). Identifikacija
Veomavaanistrunoveomazahtevandeoarheobotanikihanalizajeidentifikacija
biljnogmaterijala.Osnovniprincipjeporeenjearheolokogsamodernimbotanikim
materijalom,posebnokadasuupitanjusemena,takodareferentnakolekcijapredstavlja
fundamentalni deo arheobotanike laboratorije (Nesbitt
1995:70).Materijalseureferentnojkolekcijinalazinajeeusveemstanju,aliseon,takoe,
moedovestiustanjepriblinojednakoonomukomsenalazebiljkenaarheolokom
lokalitetu(Pearsall2000:128):zagrevanjemdoodreenihtemperatura(oko200C)moese
dobitiugljenisanimaterijal;potapanjemuvodumogusesimuliratianaerobniuslovi.To
doneklepomaeprilikombotanikedeterminacije,alisenesmegubitiizvidainjenicada
arheobotaniarunemogubitipoznatisviuslovipodkojimasudelovibiljakadovedeniu
zateeno stanje u prolosti, te ih ne moe ponoviti u eksperimentu.
Sviprimerciukomparativnojkolekcijimorajubititanoodreeniupogleduvrste,
roda i familije i poeljno je da u njoj budu zastupljeni svi vani
delovi biljke (semena, koren, plodovi, stabljika ili deo stabla,
cvetovi kao izvor polena, listovi zbog fitolita, i tako dalje). Oni
se obino prikupljaju u oblasti u kojoj se nalazi istraivani
lokalitet, to istraivau omoguava
dauoirasprostranjenostvrsta,njihovusezonalnost,tipovebiljnihzajednica,stimdabude
25
oprezankodpravljenjaparalela,jerseestosavremenadistribucijabiljakaibiljnihzajednica
razlikuje od one iz vremena kom arheoloki lokalitet pripada
(Popper, Hastorf
1988:8).Poredreferentnekolekcije,zaporeenjamoguposluitiidobroouvaniipouzdano
determinisaniarheolokiprimercirazliitihbiljnihvrsta,aumanjojmerikoristesecrtei,
fotografijei opisi biljnih organa. Prilikom poreenjau obzir
seuzimaju razliiti dijagnostiki elementi, odnosno karakteristike na
osnovu kojih se utvruje slinost materijala. U zavisnosti
odtogakojijedeobiljkeupitanju,najvanijimelementimasmatrajuse:veliina,spoljanji
oblik(morfologija),izgledpovrine(tekstura),unutranjastruktura(anatomija)idrugo.Za
ispitivanjemorfolokihkarakteristikakoristeseslabiji,jednostavnijimikroskopi,dokseza
utvrivanjeanatomskegrae,posebnozaposmatranjeelijskestruktureidrugehistoloke
analize, koriste elektronski mikroskopi velikog uveanja (Hastorf
1999:61).- ugljenisano drvo -
Najzastupljenijimeuarheobotanikimmakroostacimaobinosufragmenti
ugljenisanogdrveta(Smart,Hoffman1988:167).Najveiznaajdrvetaarheolozivideu
primenimetodedatovanjaradioaktivnimugljenikom,adobroouvanikomadi,sajasno
vidljivimbrojemipoloajemgodova,koristesezadendrohronolokeanalize,tekalibraciju
C14 datuma. S druge strane, identifikacija ostataka ugljenisanog
ili drugaije ouvanog drveta obezbeuje uvid u izbor sirovina za
gorivo, grae za arhitektonske konstrukcije, materijala za
izradualatki,pruainformacijeonekadanjojvegetacijiiporekludrvetanalokalitetu(iz
okoline naselja ili nabavljeno
trgovinom).Fragmentidrvenastihdelovabiljakabotanikisedeterminiuuporeivanjem
unutranjestrukturenepoznatihsaonompoznatihprimeraka(Sl.6).Nekioddijagnostikih
elemenatasu:izglediorganizacijaprovodnihsnopiaustablu(sudovizaprovodvodei
organskih materijala od korena ka listovima), veliina i raspored
radijalnih zrakova koji spajaju sr i koru drveta (vidljivi u
horizontalnom preseku stabla), koliina i priroda parenhima (tkiva
kojeiniosnovnumasuorganaviihbiljakainosilacjevanihfiziolokihfunkcija
fotosinteza,primanjeirezervisanjematerije),graaelijarazliitihtkiva,itakodalje(Koji,
Peki,Daji2001:107,153).Uzavisnostiodstanjaouvanosti,zaispitivanjeostatakadrveta
mogubitikorisneinekefizikekarakteristike,kao,naprimer,boja(kodneugljenisanih
komada),sjaj,teksturapovrine,teina,tvrdoa.Utvrivanjebilokogodnavedenih
elemenataoteavajupromenekojedrvotrpiprilikomkarbonizacije(gubiboju,miris,
smanjujemuseveliina,deliminomenjastruktura),dehidracije(gubinavrstiniipuca)ili
boravka u vodi (postaje sunerasto, gubi pojedina svojstva) i drugih
fiziko-hemijskih procesa 26
preiposledepozicije(Pearsall2000:150-152).Zatojeoptimalniopsegdendrolokihanaliza
odreivanjetaksonomskepripadnostidoonognivoakojiouvanostdozvoljava(porodica,
rod, eventualno vrsta). Sl. 6 Struktura drvenih artefakata
otkrivenih u Tirolskim Alpima(Oeggl 1995:236, Plate III) - semena i
plodovi - Drugipobrojnostibotanikimaterijaldokogsemoedoiarheolokim
iskopavanjimasusemenaionapredstavljajunajeiizvorpodatakauarheobotanici
(pogotovokadasupredmetprouavanjapoeciiirenjeagrikulture).Razliitebiljnevrste
imaju semenje razliitih morfolokih karakteristika. Za
identifikaciju su posebno vani veliina
ispoljanjiobliksemena(Borojevi1990:65).Veliinaselakouoava;ponekadseuzimaju
dimenzijesemenadabiseutvrdilerazlikeuveliiniizmeu,recimo,semenadivljihi
27
pripitomljenihvrsta.Obliksemenajekljuzautvrivanjenjihovetaksonomskepripadnosti.
Ukolikosusemenaucelostiouvana,ondaseporeenjemsamodernimprimercimamogu
dobitiveomadobrirezultati.Kakosu,meutim,semenaestooteena(preilitokom
karbonizacije,ilikasnije,utafonomskimprocesima),morajuserazmotritiidrugielementi
(Koji,Peki,Daji2001:237;Pearsall2000:135):izgledpovrine,kojamoebitiglatkaili
imatiudubljenjarazliitogoblika,mreastenabore,ljebove,jamice,ouvanuboju(kod
neugljenisanihprimeraka)islino;specifinidodaciizratajinasemenu(osje,kvrice,
bodlje, roii, dlaice i krilca za letenje) koji su znaajni za
raznoenje semena pomou vetra,
vode,ivotinja,oveka;poloajiizgledhilumamestanakomjesemebiloprivrenoza
omotaploda(pupak).Jojednoodkorisnihsvojstavajeunutranjagraa(anatomija)
semena jer ona ostaje ista i posle ugljenizacije. Sva semena se
sastoje iz tri glavna dela (Koji,
Peki,Daji2001:236):embrion(klicaizkojeserazvijanovabiljka),endosperm(hranljivo
tkivo za ishranu embriona) i semenjaa (spoljni omota koji titi seme
od mehanikih uticaja).
Koliinaendospermainjegovpoloajusemenuuodnosunaembrionrazlikujuseizmeu
biljnih vrsta, pa se i taj podatak ponekad uzima u obzir u
analizama.
Zaidentifikacijusemenase,poredreferentnekolekcije,konsultujuiopisi,ilustracijei
fotografijeizraznihprirunikaiatlasabiljnihvrsta.Deavase,ipak,daidentifikacijauopte
nije mogua, uglavnom zbog stanja ouvanosti biljnog ostatka.
Nedeterminisani ostatak treba nacrtati ili fotografisati i dobro
opisati, jer e moda u budunosti biti mogue odrediti vrstu
kojojpripada.Takoe,tekojerazlikovatisemenasrodnihvrsta,kojasuveomaslina,paje
minimalnerazlikeumorfologijinemoguekonstatovatinaugljenisanommaterijalu;tadase
identifikacija zavrava na nivou biljne familije ili roda.
Zarazlikuodsemena,plodovisumnogomanjeprisutniuarheolokombiljnom
materijalujerjeveinaplodovadonetihunaseljeiunetihustanitabilanamenjenaishrani
ljudi i ivotinja. Otuda se na lokalitetima najee otkrivaju
nejestivi, odbaeni, delovi plodova
(ljuske,kotice)koji,pritom,jediniimogudapreiveizlaganjevisokimtemperaturama.U
anaerobnimuslovima(nepojedeni)plodovimogubitiucelostiouvani,tonjihovu
identifikacijuiniizvesnijom(mahune,mekovi,aure,kapsuleimesnatideloviplodovau
normalnim uslovima brzo
propadnu).Jezgrastovoe,poputleskeikestena,potompredstavnicirodovaFagus(bukve)i
Quercus (hrastovi) i neke druge vrste imaju plodove u vidu oraica
zatienih vrstim kupulama
(Koji,Peki,Daji2001:332).Tekupulemoguostatisauvaneuugljenisanomstanju,ali
najeefragmentovane, tako da sucrtei i fotografije plodova u
prirunicima u tom sluaju 28 gotovo beskorisni za identifikaciju,
obzirom da ilustruju cele, neoteene primerke, bez detalja
unutranjegrae.Slinasituacijajeikadjereokotuniavimplodovima(ljive,trenje,
breskveidrugo;Koji,Peki,Daji2001:246)odkojihseuugljenisanomoblikuouvaju
fragmenti kotice odrveneli endokarp (unutranji deo plodovog
omotaa), dok su mezokarp
(sredinji,sonimesnatideo)iegzokarp(spoljanjitankislojelija)uveinisluajevabogati
hranljivimmaterijamaikonzumiraniodstraneljudi.Stogajezadeterminacijuplodovai
njihovihdelovanajvanijakomparativnakolekcija,ijibiprimercibiliugljenisanii
fragmentovanitakodaotprilikeodgovarajuonimaizarheolokogkonteksta(Pearsall
2000:42). Ipak, ostaci plodova najee su samo amorfni delii tkiva
koji ne govore mnogo, pa
surezultatianalizaveomaskromni,osimukolikosenenaienaveifragmentiliakitav
plod.- podzemni organi biljaka -
Ljudisuiuprolostikonzumiralipodzemnebiljneorgane,bogatehranljivim
materijama,ponajvieskrobomkorenje,krtole,repe,lukovice(ovdespadajuirizomi,koji
nisu korieni u ishrani, ali su moda preostali od biljaka
upotrebljenih u druge svrhe; Pearsall
2000:161).Makroostaciovihvegetativnihbiljnihorganasu,meutim,veomaretkina
arheolokim lokalitetima, jer je mogunost da budu ouvani izuzetno
mala (naime, jedini deo korena, krtole ili lukovice koji preostane
posle upotrebe je ljuska, koja se brzo raspada). Pored toga,
njihova graa je takva da ih je prilikom sortiranja uzoraka i
klasifikacije materijala teko razlikovati od drvenog uglja.
Verovatnoa da se ova vrsta ostatka sauva vea je u ekstremno
suvimilivlanimsredinama.Ukolikoseizuzorkazemljeizdvojefragmentiiliceliprimerci
podzemnihdelovabiljaka,prvikorakuidentifikacijijeklasifikacijapremanavedenim
tipovimaorgana(rizomi,krtole,lukovice,repe,korenje)posmatranjemspoljanjih
karakteristika (oblik, veliina, izgled povrine). Nakon ovog
preliminarnog sortiranja, ostaci se
poredesapoznatimmaterijalomitopremaspoljanjimodlikamaianatomskojgrai(obliki
organizacijaelijautkivima,rasporedprovodnihkanalia,idrugo),zatajeneophodan
visokoosetljivi elektronski mikroskop (Pearsall
2000:160).Preciznostidentifikacijeovogmaterijalaveomajeograniena,zbogega
arheobotaniarikoristejedanindirektnimetodzaprepoznavanjevrstaanalizugranula
skroba(Hastorf1999:62).Naime,namirnicebiljnogporeklasadremnogovieskroba
nego druge materije u ishrani; skroba ima u semenima, plodovima i
drugim mesnatim delovima,
alinajveisadrajskrobajeupodzemnimbiljnimorganima.Stogakoliinaskrobau
paleobotanikim ostacima moe pomoi da se meu njima prepoznaju
krtole, lukovice,29
korenjeislino.Poredtoga,granuleskrobasepremastrukturi,oblikuiveliinirazlikujuod
vrstedovrste,pajeponekadzahvaljujuitomemogueizvritiipreciznijubotaniku
identifikaciju ostataka (Sl. 7). Sl. 7 Granule skroba: 1. penica,
2. ra, 3. jeam, 4. kukuruz, 5. heljda, 6.
ovas,7.penica,8.graak,9.pasulj, 10-12.krompir(Koji,Peki,Daji 2001:
82, Sl. 30) Analizapodrazumevanajpre registrovanje zrnaca skroba u
ostatku iekstrakcijujednogbroja mehanikimputem,azatim,uz
korienjekomparativnekolekcije, odreivanjenjihovogizvorabiljne
vrste(Pearsall2000:161).To, meutim, nije uvek izvodljivo, jer su
zrnca skroba jako osetljiva na visoku temperaturu, vlagu,
mehanikeuticajeipodlonasurazvojubakterija,takodalakogubesvojafiziko-hemijska
svojstva. - biljna vlakna, listovi, zeljaste stabljike -
Uneugljenisanombiljnommaterijaluizanaerobnihuslovaestosesreuostaci
vlakana, zeljastih stabljika, listova, cvetova, pupoljaka mekih
delova biljaka inae podlonih brzom raspadanju (Borojevi 1992:39).
Vlakna su obino sauvana u okvirukomada tekstila i
predstavljajuelije vaskularnog biljnog tkiva, dok su vlakna pamuka
u stvari dlaice koje prekrivaju seme (Koji, Peki, Daji
2001:122);najzastupljenijasuvlaknalana,konoplje,ramije(takozvana"likinavlakna").
Prilikom analiza posmatraju se tekstura, boja, debljina poprenog
preseka i debljina elijskog
zida,priemuseizdvajajuvlaknakojanisubiljnogporekla(ivotinjskedlake).Uzpomo
elektronskogmikroskopa,infracrvenespektroskopijeirentgenskihzrakamogueje,na
osnovupomenutihkarakteristika,raspoznativlaknarazliitihvrstabiljaka,poredeiihsa
modernim uzorcima (Pearsall
2000:165).Uspenaidentifikacijalistovaidrugihzeljastihdelovabiljakazahtevadobro
poznavanjelokalneflore,velikukomparativnukolekciju,aiskustvojeuvekvrlovano.Kao
dijagnostikielementinaosnovukojihseopredeljujeporeklomaterijalasluekonturelistai
30
karakteristikenjegovihdelova(osnove,drke,lisneploe),nervaturaianatomskagraa
(Koji,Peki,Daji2001:164);kodstabljikeseanalizirajugrananje,rasporedlistova,obliki
mesto pupoljaka, graa i poloaj provodnih snopia (Pearsall
2000:166).Dodatni(aponekadijedini)podaciotaksonomskojpripadnostiovevrstebiljnog
materijalamogusedobitiizfosilizovanihkutikula(Renfrew,Bahn2000:242).Kutikula
predstavlja spoljanji sloj epidermisa (tkiva koje kao zatitni omota
obavija biljno telo spolja) ije elije u svojim zidovima sadre
izuzetno otpornu supstancu kutin. Zahvaljujui injenici
dakutinakiposleugljenizacijeostajeouvanuformiukojojsenalaziouokviruelijskih
zidova, na osnovu njega se moe rekonstruisati oblik epidermalnih
elija koji je specifian za svaku biljnu vrstu. Morfoloka
raznovrsnost epidermalnih elija posebno je izraena kod trava
(Koji,Peki,Daji2001:114)paserezultatianalizekutikulakoristekaododatniizvor
podataka u palinolokim studijama, pre svega kod rekonstrukcije
sastava travnatih oblasti, jer
supolenovazrncabiljnihvrstaizporodicetrava(Poaceae)meusobnoveomaslinai
praktinosenemogurazlikovati.Kutikulemogubitiouvaneiufosilizovanomsadraju
abdomena i u koprolitima (Renfrew, Bahn 2000:242).
Radnaidentifikacijidobroouvanihbiljnihostatakamogudonekledaolakaju
morfometrijskeanalizedetaljnoispitivanjespoljanjihdimenzija(Pearsall2000:177-178).
Ukolikosenapravitrodimenzionalnisnimakbiljnog(ilidrugog)ostatkaiuneseuraunar,
onda raunar na osnovu tog snimka moe da vri razliita merenja i
obavlja razne proraune
korisneuarheobotanikimistraivanjima(za,recimo,razlikovanjesemenakultivisanihi
divljih vrsta, gde razlika nije uvek jasno uoljiva).
Preciznaidentifikacijamakrobiljnihostatakauslovljenajeprvenstvenostepenom
njihoveouvanosti.Isueni(mumificirani)iostacinatopljenivodomzadravajuveinu
karakteristikaneophodnihzaodreivanjebiljnevrste,rodailiporodicekojojpripadaju.
Karbonizacija,meutim,ostavljavrlojasnetragovenabiljnommaterijalukojiesto
usporavajuioteavajudeterminisanje;ipak,ugljenisanimakroostacisuvrlooigledani
nepobitan dokaz o ljudskom delovanju, jer bez njega biljke ne bi
bile dovedene u to stanje. U
anaerobnimuslovimaouvanostnezavisitolikoodljudskogkolikoodklimatskihfaktora;u
njima je mogue otkriti iroki spektar biljnih ostataka i na osnovu
njih stei detaljniju slikuu nekadanjoj ulozi razliitih delova
biljaka i razliitih biljnih vrsta u ivotu oveka. 31
Zaprevazilaenjepojedinihproblemautumaenjurezultataarheobotanikihanaliza
korisnojepoznavanjeprirodnihpredispozicijarazliitogbiljnogmaterijaladaostaneouvan
tokomvekovaiuslovaukojimajetomogue.Pojedinevrsteilibiljniorganikojisukrhkii
brzo propadaju eu uzorcimauvek biti manjezastupljeni (ili ih nee ni
biti) od onih koji su
vrstiiotporninaspoljanjedestruktivneuticaje.Vejeranijepomenutodavelikuuloguu
pogledu zastupljenosti i raznovrsnosti materijala kojim
arheobotaniari raspolau imaju mesto sa kog se i nain na koji se
makrobiljni ostaci prikupljaju na terenu. Interpretacija i
prezentacija rezultata
Najvieenergijeivremenauanalizipaleobotanikihmakroostatakaodlazinarazvoji
prilagoavanjestrategijeuzimanjauzoraka,flotacijuiliprosejavanje,radulaboratoriji
klasifikaciju i identifikaciju materijala, formiranje komparativne
kolekcije, unoenje podataka u
kompjuterskubazu.Najvanijizadatakarheobotaniaraje,meutim,davanjearheolokog
smisla dobijenim rezultatima, odnosno, interpretacija.-
kvalitativna prezentacija rezultata -
Interpretacijapodrazumevakvalitativnuikvantitativnuprezentacijuidiskusiju,
odnosnotumaenjerezultataanaliza.Uokvirukvalitativneprezentacijenavodesesvebiljne
vrste, rodovi i porodice iji su ostaci otkriveni na jednom
lokalitetu, uz opis samih ostataka i
vrstakojimapripadaju,istiuikojeodbiljakasupripitomljeneilidivljevrsteuljudskoj
upotrebi,kojesejavljajukaokoroviilisunadruginainsluajnodospeleunaselje,akoje
eventualno potiu iz drugih ekolokih zona. U okviru opisa svakog
taksona (vrste) naznai se i eventualna uloga biljke u ivotu ljudi,
to je jedno od osnovnih pitanja u interpretaciji biljnih
ostatakasaarheolokihnalazita.Moguiodgovorpruajusaznanjaizoblastietnografije
(analogijesaobiajimatradicionalnihljudskihzajednica),istorijskiizvoriibiohemijske
karakteristikebiljaka;onipomaudaseutvrdikojesuvrstekorieneuishraniljudii
ivotinja,kojesusluilekaogorivoiligraa,kaozainiililekovitobilje,akojepredstavljaju
sluajne primese, bez znaaja za ljude (Pearsall
2000:191-192).Mnogiistraivaiseoslanjajunaetnografskestudijeimodeleiprouavaju
tradicionalnemetodeuzgajanja,starepoljoprivrednetehnike,nainpreradeitarica(nain
etve,vridba,provejavanje,prosejavanje,runoprebiranje;Borojevi1992:39)ipripreme
hrane, a znaajan izvor podataka o tome su i poljoprivredne alatke i
drugi artefakti otkriveni
naarheolokimlokalitetima.Poredprimeraizetnografije,zaproverupojedinih
32
arheobotanikihpretpostavkimoguposluitieksperimenti,posebnokadajereo
poljoprivrednimaktivnostimaproizvodnjiiobradiratarskihkultura,gdeseanaliziraju,
recimo, ostaci od vridbe, provejavanja, prosejavanja i porede sa
biljnim ostacima izpojednih
arheolokihkonteksta(podovaislino)iliseispitujuefektiugljenizacijenarazliitedelove
itarica (Boardman, Jones 1990).
Poznavanjegeografskogporeklaotkrivenihbiljakaomoguavaprepoznavanjevrsta
neuobiajenihzapodrujeukomselokalitetnalazi,odnosnoukazujenaputeverazmeneili
sezonskokretanjestanovnika.Naosnovuekologijebiljaka(prirodnihuslovaneophodnihza
njihov opstanak) moe se pretpostaviti kojije tip zemljitadominirao
u okolini naselja i koje
suklimatskeprilikevladaleutovreme,kaoidalisutadanjistanovnicimogligajitibiljkeu
neposrednojokolini(usamomnaseljuubatama,iliuneposrednojblizininaselja),ukoje
doba godine i da li je bilo neophodno
navodnjavanje.Biohemijskekarakteristikebiljakaotkrivajunjihovumoguuprimenu,bilokao
medicinskasredstva,kaozainiili,uzavisnostiodnutritivnihsvojstava,kaohranazaljudei
ivotinje. Podaci o tome ponekad se nalaze u istorijskim izvorima
(Pearsall 2000:192). - kvantitativna prezentacija rezultata -
Kvantitativnaanalizapodatakaoizdvojenimmakrobiljnimostacimaotkrivaizvesne
pravilnostiukoliiniidistribucijiodreenogbiljnogmaterijalanalokalitetuiomoguava
poreenjeostatakaizrazliitiharheolokihkontekstaislojeva.Usavremenim
arheobotanikimistraivanjimakoristiseviemetodakvantifikacije,svakisasvojim
prednostimaimanama,anjihovaprimenazavisiodstanjaouvanostibiljnihostataka,
informacijadobijenihuarheobotanikojlaboratorijiipitanjanakojaistraivapokuavada
odgovori (Popper, Hastorf
1988:9).Najstarijimetodjeapsolutnakvantifikacijautvrivanjebroja(iliteine)ostataka
svake biljne vrste, roda ili porodiceu okviru svakog
pojedinanoguzorka iliukupno, u svim uzorcima. Taj broj se obino
navodi u tabeli sa nazivima otkrivenih biljnih vrsta i na osnovu
njegasemoeposmatratikoliinajednevrsteostatakauodnosunaostale,alisepritom
zanemarujunejednakadepozicijaiprezervacijabiljnogmaterijala,temogunostprecizne
botanikedeterminacije.Stogasepraktikujuidrugenumerikeanalizeistogmaterijalakoje
pokuavajudaprevaziuovaogranienja,odkojihsunekegustina,procentualna
zastupljenost,skalazastupljenosti,raznevrsteproporcija,itakodalje(Pearsall2000:193;
Popper 1988).33
Gustinaoznaavaukupnukoliinuizdvojenogbiljnogmaterijala(brojiliteinu)po
litru ili kilogramu zemlje u jednom uzorku (Miller 1988:73). Ona
pokazuje stepen ouvanosti
biljnogmaterijalausedimentima(tojeposebnoznaajnozaugljenisaneostatke)irazlikeu
njegovojdepoziciji(naprimer,uintenzitetuugljenizacije),pajepogodnazauporeivanje
uzoraka iz jednog konteksta ili sloja, ili poreenje samih konteksta
i slojeva. Gustina se moe raunati i za svaku vrstu posebno. Ukoliko
grupa uzoraka ima priblino jednaku gustinu, onda se u okviru njih
mogu ispitivati apsolutni koliinski odnos prisutnih biljnih vrsta i
promene u njemu, nezavisno od ostalih vrsta uoenih na lokalitetu
(Pearsall
2000:199).Procentualnazastupljenost(uestalost)odnosisenaprisustvoostatakajednebiljne
vrsteuodreenombrojuuzoraka,priemusetajbrojoznaavakaoprocenatodukupnog
broja obraenih uzoraka (Popper 1988:61). Ovaj metod ne uzima u
obzir apsolutnu koliinu
ostataka,aipakomoguavauvidutokojevrste,odnosnotipoviostatakadominirajuna
lokalitetu.Ukolikosezastupljenostposmatrapremakontekstima,postajejasnokolikoesto,
tojestnakolikorazliitihmestasejavljajednavrstaostatka,tomoedaukaenaznaaj
odreene biljke ili tip aktivnosti na datim lokacijama (funkciju
objekata).Skala zastupljenosti pojedinanih biljnih vrsta formira se
prema broju ili teini njihovih
ostataka:vrste,rodoviiporodiceserangiraju,tojestrazvrstavajupremazastupljenostipo
klasama,opisnim(mnogosrednjemalo)ilinumerikim(skalaod1-10),priemuje
neophodnoodreditistandardnibroj(iliteinu)semena,plodovailidrugihuoenihdelova
svake vrste za svaku klasu, kako bi bile na odgovarajui nain
rangirane (na primer, koliina 1-10 ugljenisanih zrna kukuruza, koja
se relativno dobro ouvaju, posmatra se jednako kao 1-2 krtole
krompira koje su ree ouvane i teko se identifikuju; Popper 1988:65,
T. 4.3). Skala
zastupljenostiprimenjujesezapojedinaneuzorke,grupuuzorakaizjednogkonteksta,
uzorke iz jednog arheolokog sloja ili sve uzorke sa lokaliteta.
Proporcijepokazujuodnoskoliinadvekategorijematerijala(semena:drveniugalj,
korovi:itarice) i omoguuju praenje promenatih koliina tokom vremena
ili u okviru jedne geografske oblasti.Izraunavanje proporcija ne
zavisi od zapremine/teine uzorkai moe se
primenitinamaterijalizrazliitihkontekstaiuslovaouvanja.Veomajekorisnoza
utvrivanje zastupljenosti jedne vrste ostataka u odnosu na ostale u
okviru jednog uzorka, to se najee izraava procentualno.
Arheobotaniarise esto slue proporcijama za otkrivanje
oscilacijauzastupljenostibiljnihvrstauishrani,naprimerkadajednabiljnanamirnica
vremenom budezamenjena drugom, ili utvruju razlike izmeuivotinjske
i ljudske ishrane,
uzavisnostiodkontekstaizkojihbiljniostacipotiu.Odnossemenaikorovaitaricau
34
jednomuzorku,naprimer,moedaukaenajednuodfazauokvirupripremehrane:
prosejanazrnaitasadreiveasemenatrava,dokrunosortirananemajuiliimajuveoma
malukoliinukorovskihprimesa(Hillman1981:134,Fig.4).Nalokalitetimasaugljenisanim
biljnim ostacima ponekad se poredi koliina (broj, teina, zapremina)
semenja i drvenog uglja,
naobilnijegmaterijalanatakvimnalazitima.Ukolikonijebilonaknadnoggorenja(poara),
ondasuprisutniostacidrvetarezultatloenjaupeimaiognjitimainjihovakoliinamoe
uslovnodaposluikaokonstantanaspramkojeseposmatrajupromeneukoliinisemenja
otkriva intenzitet upotrebe razliitih biljaka kroz vreme (Miller
1988:75).
Istraivainajeeprimenjujunekolikometodakvantifikacijemakrobiljnihostatakai
potomuporeujuitumaerezultate,proveravajuisvojepretpostavke.Postojemeutim
brojnaogranienjaipreduslovi,nesamozakvantitativnuanalizu,veizacelokupnu
interpetacijuarheobotanikihpodataka.Arheolokibotanikimaterijaluglavnomjesluajni
ostatak ili odbaeni deo, viak, tako da ve prilikom same depozicije
on predstavlja delimian i nepotpun dokaz o ljudskim aktivnostima
vezanim za biljke, i nikad se sa sigurnou ne moe utvrditi ta
zapravo nedostaje (Hastorf
1999:56).Kadaserazmatrajuokolnostiukojimadolazidodepozicijematerijala,postavljase
pitanje kako i da li je mogue na osnovu prikupljenih ostataka tano
ustanoviti nain i oblik u kom je biljka dospela u naselje odnosno
stanite (da li je uneta itava biljka ili samo neki njeni (korisni)
delovi) i jesu li njeni ostaci otkriveni u arheolokom kontekstu
rezultat posredovanja
oveka?Ugljenisaniostacinaarheolokimnalazitimasusiguranznakovekovogdelovanja,
alijezbogogranienogbrojauslovakojidovodedougljenizacijesmanjenbrojbiljnihvrsta
koje imaju ansu da budu ugljenisane i na taj nain ouvane (Borojevi
1992:38). Stoga se lista
identifikovanihvrstanikakonemoesmatratikonanom.Naarheolokimnalazitimau
ekstremnosuvimilivlanimuslovima,gdejeouvanosttronihmaterijaveomadobra,
otkriveni(neugljenisani)makrobotanikimaterijalnemorauvekbitipokazateljljudskih
aktivnosti(namernihilineplaniranih),veseuarheolokimslojevimamogaonaisluajno
(donetvetrom,kretanjemvodeiliivotinjakrozzemlju),pajetutekoodreditiporeklo
ostataka i razluiti koji od njih su arheoloki, a koji moderni
(Pearsall 2000:247).Za prevazilaenje nekih problema vezanih za
poreklo i nain odlaganja biljnih ostataka
vanojeznatiarheolokikontekstizkogpotiu.Jame,posudeislinezatvoreneceline
predstavljajuprimarni,nenaruenikontekstibiljniostacisatakvihmestadajuveoma
pouzdane podatke. Sekundarni konteksti bili bi oni gde dolazi do
meanja materijala sa raznih 35
lokacijauokvirukueilinaselja(podovi,pepelita,jamezaotpatke)ionitakoeoslikavaju
ljudskoponaanje.Otvoreniprostorizmeukua,recimo,izloenjeiljudskimiprirodnim
uticajima,takodanedajemnogopodatakazarazumevanjenainadepozicijebiljnog
materijala (Pearsall
2000:194).Kadabiljkepostanudeoarheolokihslojeva,izloenesurazliitimtafonomskim
(fiziko-hemijskim i mehanikim) procesima koji dalje redukuju broj i
menjaju sastav njihovih
ostataka.Poznavanjeprirodnihpredispozicijarazliitogbiljnogmaterijaladaostaneouvan
tokomvekovamoedapomogneutumaenjurezultataarheobotanikihanaliza.Pojedine
vrsteilibiljniorganikojisukrhkiiunormalnimuslovima(pogodnimzarazvoj
mikroorganizama)brzopropadaju,uuzorcimaeuvekbitimanjezastupljeni(iliihneeni
biti)odonihkojisuvrstiiotporninaspoljanjedestruktivneuticaje.Ljuskeikotice
plodova i semena sa jakim omotaem (semenjaom) imaju vie anse da
preive od mesnatih
delovaplodovaimekihdelovabiljaka,kojisuestohranainsektima,glodarimaidrugim
ivotinjama.Sdrugestrane,velikibrojouvanihdelovajednebiljke,presvegasemena,ne
znai uvek i njeno izrazito prisustvo ili znaaj u ivotu ljudi, jer
se broj semena izmeu vrsta
drastinorazlikujeplodovijagode,kupine,maline,naprimer,sadreznatnoveibroj
semenaodjabuke,kruke,drenjine(Borojevi1992:39).Meukarbonizovanim
makroostacimaretkokadesenaidelovibiljkekojisukonzumiraniusveemstanju,za
razliku od onih koji su kuvani (zrna itarica) i tom prilikom
sluajno ugljenisani.
Poredraznovrsnihokolnostiukojimadolazidodepozicijeiselektivneprezervacije
materijala,razliitetehnikeuzimanjauzorakaiizdvajanjabiljnihostatakatakoeuslovljavaju
koliinu i tip analiziranih biljnihostataka i njihovu
interpretaciju. Arheobotaniar mora imati
uvidusvatrinavedenaelementaprilikomdonoenjazakljuakanaosnovudobijenih
rezultata.
Rezultatiarheobotanikihanalizamoguseposmatratisapaleoekolokogi
sociokulturnog aspekta, koji se esto i preklapaju (Pearsall
2000:189).Paleoekoloko tumaenje podrazumeva rekonstrukciju
nekadanje vegetacije iivotne
sredine(zataje,uokvirumakrobiljnihostataka,odnajveegznaajadrveniugalj)i
sagledavanje promena nastalih bilo uticajem ljudi, bilo prirodnom
modifikacijom (Sl.
8).Ljudskaeksploatacijaprirodnihresursa(presvegapojavaiintenzifikacija
poljoprivrede)izazivalajetokomvremenaznaajnepromeneuekosistemima.Krenjem
uma,spaljivanjemvegetacije,seomdrvea,stvaranjemtravnatihpovrinapanjaka,
36 obradom zemlje i slinim aktivnostima su itave biljne zajednice
bile unitene ili njihov sastav
izmenjen,ukoristvrstakojesubileudirektnojljudskojupotrebi.Biolokiodgovorna
promeneivotnihuslovasuadaptacija(naprimer,stvaranjepatuljastihformi),migracija
(pomeranjevrsta)iizumiranje(Butzer1982:182).Shodnotomesemeubiljnimvrstama
konstatovanimnaarheolokimlokalitetimamogurazlikovationekojepotiuizsvojih
prirodnih,nedirnutihzajednica(fitocenoza),onekojesutrpeleljudskiuticaj-takozvani
antropogeniindikatori(recimokorovikojiprateuseve),ionekojesugajenezaljudskuili
ivotinjskuishranu(Pearsall2000:271).Prisustvoiliodsustvopredstavnikaovetri,uslovno
reeno,kategorijebiljakagovorinesamokojajevrstavegetacije,tojest,biljnezajednice
uspevalaublizininaselja(ume,panjaci,obradivazemlja,movarnazemljita)idalijeona
odgovaralapotrebamaljudiiivotinja,veiukojojmeriinakojinainsustanovnici
eksploatisalibiljke(sakupljanjedivljihvrsta,gajenjepripitomljenih,ispaastoke,seauma),
odnosnokakvajebilaekonomijaljudskezajedniceikojesustrategijepreivljavanja
praktikovane (Borojevi 1992:39). Sl. 8 -Meuzavisnost oblika ive i
neive prirode Sociokulturni aspekt rezultata arheobotanikih
istraivanja odnosi se na rekonstrukciju drutvenih odnosa u okviru
zajednicei pojavanejednakosti(na primer, postojanje elitekojoj
pripadajuobradivazemljaipoljoprivredniproizvodi),registrovanjepromenauproizvodnji
hrane(razvojnovihtehnologijailiprilagoavanjeraspoloivimresursima),utvrivanje
pogrebnih obiaja (biljke ili hrana kao prilog u grobovima) i
simbolike uloge biljaka u ivotu
ljudi,otkrivanjekontakataizmeurazliitihzajednica(trgovina,kulturniuticaji),poloaji
organizacijanaseljauskladusaprirodnimresursima(raspoloivostsirovinauokolini,izvori
hrane) i tako dalje (Pearsall 2000:189-191; Butzer 1982:309). TLO
KLIMAFAUNAVEGETACIJA OVEK 37 ARHEOBOTANIKI MIKROOSTACI
Umikrobiljneostatkeubrajajusepolenovazrnca,fitoliti,dijatomeje,kaoihemijske
supstance u sastavu biljnih tkiva koje su, kao indikatori ishrane,
predmet biohemijskih analiza
(Hastorf1999:62).Oviostacinisuvidljivigolimokomizanjihovudetaljnuanalizu
neophodnojekorienjemikroskopa(estoivisokoosetljivogelektronskogmikroskopasa
uveanjima100-1000puta).Podacidobijeniispitivanjembotanikihmikroostataka
komplementarnisurezultatimaanalizabotanikihmakroostataka,aliidrugihbio-i
geoarheolokih analiza koje se obavljaju na arheolokom lokalitetu.
POLEN Prouavanjem polena i spora bavi se palinologija;
rekonstrukcija vegetacije u prolosti i
sagledavanjeevolucijebiljnogsvetanaosnovupolenaisporapredmetsuizuavanja
paleopalinologije,kojaserazvilauokvirupaleobotanike(Nikoli1990:11).Poeci
paleopalinologijejavilisuseondakadajeprilikomprouavanjasemenaidrugogbiljnog
materijalaouvanogutresetitimaunjimaotkrivenoiprisustvopolenovihzrna(Pearsall
2000:264). Prve analize polena sprovedene su u 19. veku, ali je
njihov pravi nauni potencijal
uoenteku20.veku,kadasustekleirokuprimenuuutvrivanjusastavanekadanje
vegetacije.Rezultatipolenskihanalizaubrzosusepokazaliveomakorisnimzaarheologe,
odnosnopaleoetnobotaniare,ipalinolokestudijesudobilesvojemestoiuarheolokim
interdisciplinarnim istraivanjima."Arheoloka palinologija" razvila
se '20-ih godina prolog veka, u vreme kada je dolo
doekspanzijearheobotanikihistraivanjauEvropi,AmericiinaBliskomistoku(Hastorf
1999:62).Odtogvremenadodanasobavljenesupolenskeanalizenavelikombroju
arheolokih lokaliteta i objavljeno je mnotvo radova o metodologiji,
mogunostima primene
irezultatimapalinolokihistraivanjauarheologiji.Poznavanje"paleookoline"(Nikoli
1990:15)ljudskihnaseobinaupotpunilojesaznanjaoaktivnostimaovekauprolostii
odnosima koji su se uspostavljali izmeu njega i prirode. Polenova
zrna (cvetni prah, polen) predstavljajumikrospore (elije za
razmnoavanje) koje se obrazuju u pranicima (muki deo cveta) i
odatle dospevaju u tuak (enski deo cveta)
gdedolazidooploenjajajneelijeizkojese,potom,razvijaembrion,odnosnoklicanove
38
biljke(Koji,Peki,Daji2001:235).Zrnopolenasesastojiodiveelijeusredinjemdelu
(kojauprocesuoploenjaprodireujajnueliju),obavijeneunutranjomopnomintinom,
izgraenomodcelulozeidrugihmaterija(posebnoproteina;smatrasedaproteinupolenu
izazivaalergijskureakcijukodljudi;Pearsall2000:251).Potosluizaproduenjevrste
biljaka-cvetnica,polenjesnabdevenizuzetnovrstomspoljanjomopnom(membranom)
zvanom egzina, koja je gotovo neunitiva i u pojedinim sedimentima
moe opstati hiljadama godina (Renfrew, Bahn
2000:240).Egzinajesastavljenauglavnomodsporopolenina(kombinacijacelulozeikutina),
jedne od najotpornijih prirodnih organskih supstanci (Pearsall
2000:251). Sporopolenin moe
opstatiukiselimibaznimsredinama,anaerobnimiuslovimarelativnovisokihtemperatura;
manje je otporan na dejstvo oksido-redukcionih procesa
imehanikeuticaje(Nikoli1990:11).U
paleopalinolokimistraivanjimapredmetanalizasu
upravoegzine,jerpreostalisadrajpolena(ivaelijai
intina)neostajeouvan.Spoljnapovrinaegzineje
najeeneravna,prekrivenaraznimudubljenjima
(porama,ljebovima)iizratajimakarakteristinimza
biljnefamilije,rodove,vrste,takodasenaosnovu
njenogizgledaodreujetaksonomskoporeklopolena
(Renfrew,Bahn2000:240).Fosilizovanipolenmoebiti identifikovan i na
osnovu oblika i veliine zrna (Sl. 9). Sl. 9 Morfologija polenovih
zrna (prilagoeno iz: Renfrew, Bahn 2000:240) Veina ima priblino
elipsoidni oblik (i simetrina
jeoodnosunacentralnuosu),aliimaiuglastihi
nepravilnihformi(Pearsall2000:251).Veliinapolena varira, u
zavisnosti od vrste biljke, od 0,008 mm do 0,2 mm, ili ak 2 mm u
preniku (Koji, Peki, Daji 2001:220), pajeza posmatranje polena
neophodno velikouveanje mikroskopa (i preko 100x). Polenova zrna su
uglavnom ute boje, ali ima i belih, sivih, crvenih i mrkih.
Sporesuelijezabespolnorazmnoavanje,karakteristinezagljive,alge,mahovinei
paprati.Uzavisnostiodbiljnevrstekojojpripadaju,sporesemeusobnorazlikujuprema
oblikuispoljanjemizgledu,takoda,kaoipolen,mogudaposluezataksonomsko
39 opredeljenje. Sa obzirom da spore direktno klijaju u novu
jedniku, bez prethodnog spajanja sa nekom slinom elijom, ree su
ouvane u prvobitnom obliku (Koji, Peki, Daji 2001:204).
Uzavisnostiodspecifinogmehanizmaprenoenjapolenaodmukihdoenskih
cvetovailidelovacvetova(opraivanja),razlikujusebrojiizgledzrnakojebiljkeproizvode
(Koji,Peki,Daji2001:231-232).Biljnevrstekojeseopraujuvetrom(anemohorne)su
najbrojnijeiformirajuvelikukoliinusitnihpolenovihzrna(10.000-70.000pocvetu),a
pranici se pri najmanjem pokretu vazduha pomeraju i polen iz njih
lako ispada. Polen nekih
vrstajeizuzetnoaerodinamianivazdunimstrujamamoebitiprenethiljadamakilometara
(na primer polen vrsta iz porodice borova, Pinaceae), pri emu e
sitnija zrna dospeti dalje od
krupnijih.Uoblastimapodumamanajlakeinajdaljeseraznosipolendrveasavisokim
kronjama, dok polenova zrna niih umskih vrsta, zatienih od vetra,
padaju relativnoblizu
matinejedinke(ukruguodnekolikostotinametara).Uarheolokimuzorcimaegotovo
uvek najzastupljeniji biti polen anemohornih vrsta biljaka
(Pearsall 2000:258). Kod vrsta koje se oprauju pomou ivotinja
(insekata, ptica, slepih mieva) polenova zrna imaju izrazito
neravnu, ponekad ak lepljivu povrinu i razne izrataje kojima se kae
za
teloivotinjeitakotransportuju;nekeivotinjesehranepolenom(polenovazrnasadre
ugljenehidrate,lipide,belanevine,aminokiseline,vitamineidrugehranljivesastojke;Koji,
Peki,Daji2001:219).Ove,zoohornebiljnevrsteproizvodemnogomanjepolenanego
anemohorne,jernjihovouspenoopraivanjenezavisiodkoliinezrna,takodasuonai
manje prisutna u sedimentima tla (Pearsall 2000:259).Polen
hidrohornih biljaka (potpuno potopljenih u vodi) ima specifinu
teinu jednaku
kaovoda,takodanetoneiprenosisevodenimstrujama;polenovazrnaakvatinihbiljaka,
meutim, imaju veoma tanku egzinu, tako da brzo propadaju (Pearsall
2000:260).Posebnugrupubiljakaineonekojesesamooprauju(malobrojnazrnaizpranika
jednog cveta dospevaju u tuak tog istog cveta), tako da polen ovih
vrsta ne biva distribuiran na irokom prostoru. Meu samoopraujuim
biljkama su i neke vrste od znaajaza ljude, na primer penica, jeam
i veina mahunarki i njihov cvetni prah moe se otkriti na mestima
gde su biljke pripremane za upotrebu (odnosno odvajani potrebni
delovi) i odlagani otpaci (Behre 1981:227).
Ouvanostpolenazavisiodmehanikih,hemijskihibiolokihuticajauokviru
sedimenta(Pearsall2000:260).Mehanikiuticajipodrazumevajufizikaoteenjaegzinei
izratajananjojprilikomkretanjazrnaponeravnojpovrinitlailikrozzemlju;oteena
40
egzinapogodnajezarazvojbakterijaigljiva,kojejerazaraju.esteinaglepromene
temperatureutiunarastiliopadanjekoliinevlageupolenovomzrnu,todovodido
smekavanjaipucanjaegzine.Svakapromenaumorfologijipolenaoteavailionemoguava
njegovu determinaciju. . U pogledu hemijskih uslova, polen najbolje
opstaje u anaerobnim i kiselim sredinama
(Borojevi1990:61).Iakojesporopoleninuegziniizuzetnootporannahemijskeuticaje,
visoka(bazna)pHvrednostzemljitaiizloenostkiseoniku(oksidacija)umanjujunjegove
anse da ostane ouvan due
vreme.Biolokiiniocimikroorganizmi(gljive,bakterije)napadajuzrnapolenaslabei
egzinu, dok crvi, stonoge, gliste kretanjem u zemlji mehaniki
oteuju polen i meaju slojeve, naruavajui
stratigrafiju.Najboljaouvanostpolenajeukiselimzemljitima,usedimentimapodvodom(pre
svegajezerskim),uslojevimagdesuprisutnesolibakraidrugihmetalakojesmanjujupH
vrednostzemljita,usuvimklimatskimuslovima(pustinjama)isredinamasakonstantnom
temperaturom (peinama; Renfrew, Bahn 2000:240). Uzimanje i
laboratorijska obrada uzoraka za polenske analize
Imajuiuviduinjenicudasepolenovazrnausedimentunemoguraspoznatigolim
okom, niti prikupiti prostim mehanikim radnjama, to se za
paleopalinoloke analize uzimaju uzorci zemlje iz kojih se u
laboratoriji izdvaja polen.U zavisnosti od arheoloke topografije i
stratigrafije lokaliteta, odnosno mesta sa kog se uzima arheoloki
uzorak za polenske analize, razlikuju se i tehnike.
Zadobijanjestratigrafsko-hronolokeslikedistribucijepolena,uzorcisenajee
uzimajuizprofilaarheolokihsondi,itoizonihdelovakojinisuporemeeniukopavanjem
(Nikoli1990:13).Duprofilaseobeleevertikalnilicevi,dimenzijaoko20x20cm,na
jednakomitomanjemmeusobnomrastojanju,pomogunostizasvakiotkopnisloj
posebno.Koduzorakaprivrhuprofilatrebaskinutipovrinski,humusnislojzemljejeron
sadrirecentnipolen.istomalatkomseprikupiizmeui1litrazemljeuokviru
obeleenihiskopa,itopoevodozdonagore,kakogornjiuzorcinebikontaminirali
donje. Svakiuzorak se obeleava, pakuje i odlae na mesto gde je
temperaturekonstantna
(vlaniuzorciseuvajunatemperaturiod5C,ilimanje,iliseprethodnoosue).Uzorkeje
mogue uzimati i pomou kutije otrih ivica, tako to se ona zariva u
sloj i izvlae blokovi 41
zemlje(Pearsall2000:280).Poloajmestasakojihsuuzimaniuzorcisepreciznoucrtavana
skici
profila.Uokviruobjekatailiizpojedinanihslojevauzorcizapolenskeanalizeuzimajuse
slinokaouzorcizaizdvajanjemakrobiljnihostataka:uokvirukvadratnemreesesatano
utvrenihlokacija,sakojihjeuklonjentanakslojnapovrini(jerseponjemugazitokom
rada),uzimajumanjekoliinesedimenta(100-200g)uokvirublokovadebljine5-10cm
(Follieri1989:62).Izjednogkontekstasepopotrebimoeuzetiviemanjihuzorakasa
razliitihmesta(naprimersapodailiizgrobnejame)kojisepotomobjedineutakozvani
zbirniuzorak(Pearsall2000:69)iliseanalizirajuposebno,radiutvrivanjahorizontalne
distribucijepolenauokvirukonteksta(Renfrew,Bahn2000:240).Izgrobnihjamaili
sloenijihobjekatapoeljnojeuzimatiuzorkeizsvakogodnjihovihsastavnihdelova;u
sluaju groba, na primer, za poreenjeje korisno imati
podatkeizosnove (sa dna)ukopa, iz ispune jame i sa okolnog
prostora.
Zaizdvajanjepolenaizposudailisaradnepovrinealatkineophodnojeartefakt
sauvatisatoviezemljeslepljenezanjega,dabisezatitilanjegovapovrinaiumanjila
kontaminacijamodernimpolenomizvazduha.Ulaboratorijisesapredmetapaljivoukloni
sedimentipotomseosloboenaradnapovrina(recipijent,otrica)ispira(destilovanom
vodom ili razblaenom hlorovodoninom kiselinom) i u posebnoj ambalai
prikuplja tenost koja sada sadri i polenova zrna (Pearsall
2000:281).Do uzoraka za paleopalinoloke analize moe se doi i
metodom koja se prvenstveno
koristizasvojevrsnotestiranjeterenaprepoetkaarheolokihradovailizautvrivanje
granicalokaliteta, a to je(mehaniko) buenje tla (Pearsall2000:282).
Naime, metalnacevsa otvorenim donjim krajem se pod velikim
pritiskom ubacuje u zemlju i njome izvlae intaktna
jezgra(cilindriniblokovi),ijiseslojeviispitujuposmatranjemkrozprozorienacevi.
Zaizdvajanjepolena,metalnacevseotvoriispoljnideojezgraukloni,jerjeutomdelu
verovatno dolo do meanja slojeva prilikom prolaska cevi kroz
zemlju. Iz segmenata (to jest,
razliitihslojeva)ovakodobijenoguzorkase,zatim,raznimhemijskimrastvorimauklanja
nepotrebnamaterijazemlja,silikati(fitolitiidijatomeje),karbonatnesoli,celulozaidruge
organske i neorganske supstance da bi se dolo do polena i spora
(Pearsall
2000:290).Opisanimetodjenajpogodnijizauzimanjeuzorakasalokalitetanaobalamajezera,u
movarnimoblastimailiupodvodnimuslovima,gdejegotovonemogueimatiprecizno
zaseene profilei relativno kompaktne slojeve zemlje. Vetar nanosi
polen na povrinu vode, zrna tonu i taloe se na dnu vodenog basena.
Sedimenti na dnu movara i jezera nisu direktno 42
izloenivazduhuidrugimspoljanjimuticajima,pajepolenunjimaboljeouvanidaje
preciznijepodatkeosastavuvegetacijeuodreenomperioduuprolosti(Pearsall2000:283,
404).Kako se na arheolokim lokalitetima nailazi na polen vrsta koje
su rasle u neposrednoj
blizininaseljailinairemprostoruuokviruregiona(uzavisnostiodnainaopraivanja),
odnosno polen koji je tu dospeo posredovanjem ljudi ili sluajno, to
arheoloki uzorci polena
nisupogodnizadetaljnurekonstrukcijuprirodnogokruenjanekadanjihnaselja,iakomogu
dati neke opte podatke o tipu vegetacije. Za potrebe prouavanja
paleovegetacije, klimatskih promena u prolosti (poznato je da su
biljke dobri indikatori promena vlanosti, temperature i
drugihklimatskihfaktora)iposledicaljudskoguticajaneophodnojeuzimanjeuzorakaisa
povrinekojanijeobuhvaenaarheolokimlokalitetom(tosetakoeradibuenjemtlai
izvlaenjemjezgara).Takviuzorcidajuosnovzautvrivanjesastavapaleoflore,prisustva
antropogenihindikatora,odsustvavrstakojeinaeuspevajuudatimklimatskimiedafskim
uslovima i slino (Pearsall
2000:272).Ponekadjemoguepojedinefazeurazvojuvegetacijepovezatisaodgovarajuim
kulturnimslojevimanaarheolokomlokalitetu,neposrednoiliprekorezultatadatovanja.
Takosu,naprimer,palinoloziuBugarskoj,usluajevimakadanaarheolokimlokalitetima
nijebilomogueuzimatiuzorkeilinisubilipovoljniuslovizaouvanjepolena,analizirali
slojeveuneposrednojblizinilokalitetaipotomnearheolokeikulturneslojevepovezivalii
poredilikoristeidatumedobijeneC14metodom(Nikoli1990:13)ilisuporedilirezultate
analize makrobiljnih ostataka sa arheolokog nalazita i polena iz
okoline (Marinova 2001:13).
Dabisesteklaslikaomoguojkoliiniiraznovrsnostipolenovihzrnauokviru
paleopalinolokihuzoraka,istraivaiestopraktikujuispitivanjerecentnogpolenaiz
povrinskogslojazemljeitakodobijenerezultateporedesasastavommodernograstinjana
istojlokaciji(Pearsall2000:287).Ponekadseumestouzimanjauzorakasapovrinetla
postavljaju zamke za polenu vidu posude iznutra premazane lepljivom
materijom, u kojoj
setokomodreenogperioda(naprimer,godinudana)prikupljauglavnompolennoen
vetrom,tojeizuzetnokorisnozautvrivanjestepenakontaminacijearheolokihuzoraka
modernim polenom i polenom iz udaljenih oblasti (S. Hicks 2002,
usmena
informacija).Ulaboratorijizapaleopalinolokeanalizesesloenomproceduromizuzorakazemlje
izdvajaju polenova zrna i spore. Najpre se prosejavanjem kroz sita
malog promera okaca (oko 2 mm) iz uzoraka odstrani krupniji
materijal (kamen, keramika, krupnije kosti i mekuci, vei
delovibiljaka,idrugo),apotomse,korienjemitavognizahemijskihreagensa(veinom
43
rastvorakiselina),uklanjasveostalotopredstavljapreprekuzauoavanje,prebrojavanjei
identifikaciju polena - pesak, karbonati, silikati, celuloza,
organske materije (Pearsall
2000:290-294;Nikoli1990:13).Nakonhemijskogtretmanauzoraka,izolovanipolenseispira
destilovanom vodom i sakuplja u
epruveti.Usluajuotkrialjudskihkoprolitaifosilizovanogsadrajaabdomena(ouvanihu
izuzetnosuvimsredinama,hladnimuslovimaivodi),ciljjeekstrakcijaiidentifikacijasvih
vrstaostataka(biljnogiivotinjskogporeklasemena,biljnihvlakana,polena,ivotinjskih
dlaka,perja,fragmenatakostiju,larviparazita).Zatoseizitavoguzorkahemijskimputem
postepenoizdvajasavouvanimaterijalilisezasvakuvrstuanaliza,paipolensku,odvajaju
poduzorci. Povrina (pod)uzorka koprolita se detaljno oisti, kako bi
se eliminisao cvetni prah
kojijetudospeoposledepozicije(odnosnoekskrecije).Dodavanjemhemijskograstvora
trisodium-fosfatauuzorakmoesepremabojiutvrditiporeklofosilizovanihfekalija:
koprolitimesoderadobijajubeluilisvetlosmeuboju,biljojedaukastu,aljudskitamno
smeu ili crnu; pojava pene na povrini uzroka pokazuje da je meso
bilo sastavni deo obroka
(Pearsall2000:297-298).Destilovanomvodomihemijskimsredstvimauzorakserastvarai
ispira kako bi se iz njega oslobodila polenova zrna.
Zaposmatranjepolenapodmikroskopompotrebnojepripremitipreparate,trajneili
privremene,kojieposluitizakvantitativneikvalitativneanalize(Nikoli1990:13).U
epruvetu sa ekstraktom polena se doda malo glicerola i potom se za
svaki preparat odvoji po jedna kap rastvora (koja se stavlja na
stakleni dra i fiksira specijalnim poklopcem). Za svaki
uzorakpoeljnojenapravitipo3-4mikroskopskapreparata,priemuseanalizirajedankoji
sesmatrareprezentativnimzaitavuzorak,aostalimogudaposluezaproverurezultata.
Ostatak ekstrakta polena iz uzorka uva se, za eventualne
budueanalize, na mestima gde su temperatura i vlanost konstantni
(Pearsall 2000:301). Uz pomo hemijskih rastvora se u laboratoriji,
takoe, dobijaju primerci za referentnu
kolekcijupolenaispora(neophodnuzaidentifikacijuzrna).Naime,uprocesuacetolize
(izlaganjamaterijaladejstvurastvoraodreenekiseline,uovomsluajusumporne)bivaju
unitenidelovibiljkekojisadrepolen(praniciucvetovima)ispore(sporangijena
listovima),kaoiorganskidelovizrna,dokotpornaegzinaostajeouvanauistomiliblago
uveanom obliku, tako da je veoma korisna za uporeivanje sa fosilnim
primercima (Pearsall 2000:300). 44 Identifikacija i kvantifikacija
polena
Sledeikorakulaboratorijizapalinolokeanalizepodrazumevaidentifikacijui
prebrojavanje polenovih zrna i spora. Opredeljivanje zrna u
preparatu po biljnim familijama, rodovima i, ukoliko je mogue, po
vrstama, vri se prema morfolokim karakteristikama zrna: veliini,
obliku, strukuri i izgledu povrine egzine (tipu, poloaju i broju
razliitih udubljenja i
izrataja).Pritomenetrebaizgubitiizvidainjenicudajepolen,prenegotojeuokviru
uzorakadopremljenulaboratoriju,aondaitokomprocesaekstrakcijeipripremepreparata,
trpeorazliitefiziko-hemijskeuticajekojiponekadmogudaizazovupromeneuveliinii
spoljanjem izgledu zrna (Pearsall 2000:252). Za identifikaciju se
koriste, na prvom mestu, komparativna kolekcija, a zatim literatura
sapodacimaomorfologijipolenaiprateimcrteimaifotografijama(Nikoli1990:13).Pre
samepreciznedeterminacijepolena,korisnojedasemikroskopskipreparatiiznekoliko
uzorakaovlapregledaju(skeniraju),kakobisestekaoutisakoprisutnimtipovimazrnai
njihovombroju.Tomprilikomsemoguregistrovatizrnaspecifinih,manjeprisutnihiliak
neoekivanihvrstaikategorijabiljaka(drvenaste,b