1 CROATICUM – CENTAR ZA HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK ODSJEK ZA KROATISTIKU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SAMOSTALNI MODUL: HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK Modul: Hrvatski kao drugi i strani jezik je samostalni modul sveučilišnog studijskog programa namijenjen stranim studentima za koji se izdaje dodatak diplomi (dopunska isprava). Akademski/stručni naziv stječe se u okviru matičnih studija (preddiplomskih i diplomskih), a za završen dvosemestralni modul studenti dobivaju dopunsku ispravu – dodatak diplomi. Studenti koji ne završe cijeli modul, nego samo neke kolegije, dobivaju potvrdu u kojoj stoji koje su kolegije završili. Croaticum je pokrenuo ovaj modul s obzirom na svoju tradiciju poučavanja, a u posljednjih desetak godina i proučavanja hrvatskog kao inojezičnog te sve veću i brojniju međunarodnu suradnju. Ovim modulom Croaticum izražava podršku međunarodnoj mobilnosti studenata, ali i nastavnika i stručnog osoblja. Potencijalni korisnici modula: 1. Strani studenti na Sveučilištu u Zagrebu koji provode razmjenski semestar ne nekom od fakulteta (pohađaju modul besplatno) 2. Komercijalni polaznici: strani državljani koji se tek žele upisati na neku visokoškolsku ustanovu u Republici Hrvatskoj strani studenti koji studiraju na sveučilištima u Republici Hrvatskoj i žele poboljšati jezične kompetencije (poznavanje hrvatskoga jezika na razini B2 prema ZEROJ-u uvjet za upis u treći semestar studija) polaznici koji nemaju status redovitih studenata (koncept cjeloživotnog obrazovanja): hrvatska dijaspora, nacionalne manjine u RH, azilanti i osobe sa supsidijarnom zaštitom u RH, poslovni ljudi, strani diplomati...
18
Embed
CROATICUM CENTAR ZA HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK ... · PDF filesemestar ili studenti koji završe samo jezične vježbe, ... (Standardni hrvatski jezik) ... leksik i gramatika
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
CROATICUM – CENTAR ZA HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK ODSJEK ZA KROATISTIKU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
SAMOSTALNI MODUL: HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK
Modul: Hrvatski kao drugi i strani jezik je samostalni modul sveučilišnog studijskog
programa namijenjen stranim studentima za koji se izdaje dodatak diplomi (dopunska
isprava).
Akademski/stručni naziv stječe se u okviru matičnih studija (preddiplomskih i diplomskih), a
za završen dvosemestralni modul studenti dobivaju dopunsku ispravu – dodatak diplomi.
Studenti koji ne završe cijeli modul, nego samo neke kolegije, dobivaju potvrdu u kojoj stoji
koje su kolegije završili.
Croaticum je pokrenuo ovaj modul s obzirom na svoju tradiciju poučavanja, a u posljednjih
desetak godina i proučavanja hrvatskog kao inojezičnog te sve veću i brojniju međunarodnu
suradnju. Ovim modulom Croaticum izražava podršku međunarodnoj mobilnosti studenata,
ali i nastavnika i stručnog osoblja.
Potencijalni korisnici modula:
1. Strani studenti na Sveučilištu u Zagrebu koji provode razmjenski semestar ne nekom
od fakulteta (pohađaju modul besplatno)
2. Komercijalni polaznici:
strani državljani koji se tek žele upisati na neku visokoškolsku ustanovu u Republici
Hrvatskoj
strani studenti koji studiraju na sveučilištima u Republici Hrvatskoj i žele poboljšati
jezične kompetencije (poznavanje hrvatskoga jezika na razini B2 prema ZEROJ-u
uvjet za upis u treći semestar studija)
polaznici koji nemaju status redovitih studenata (koncept cjeloživotnog obrazovanja):
hrvatska dijaspora, nacionalne manjine u RH, azilanti i osobe sa supsidijarnom
zaštitom u RH, poslovni ljudi, strani diplomati...
2
Svrha:
usavršavanje polaznika u hrvatskome jeziku i upoznavanje hrvatskog društva i kulture
stjecanje važnih kompetencija u djelatnostima kao što su prevođenje na hrvatski i s
hrvatskoga jezika, poučavanje hrvatskoga jezika u inozemstvu, poučavanje govornika
hrvatskoga jezika stranim jezicima u školama stranih jezika, rad u turističkim
agencijama, predstavništvima stranih tvrtki, diplomaciji, tijelima EU-a i sl.
Uvjeti za upis modula:
punoljetnost i završena srednja škola
razredbeni ispit kojim se utvrđuje razina poznavanja hrvatskoga jezika (na razredbeni
ispit ne upućuju se studenti koji nemaju prethodno znanje hrvatskoga jezika)
Trajanje modula i bodovi:
traje jednu akademsku godinu, odnosno 2 semestra
za završen se modul studentima izdaje dopunska isprava, a za završene pojedine
kolegije potvrda
minimalan broj ECTS bodova potreban za završetak modula jest 60 ECTS-bodova
studenti koji završe samo jedan dio modula (npr. studenti koji završe samo jedan
semestar ili studenti koji završe samo jezične vježbe, a ne i izborne predmete)
dobivaju potvrdu u kojoj se navode kolegiji koje su završili, ocjena s kojom su ih
završili te broj ECTS-bodova
Kolegiji:
Obavezni: Jezične vježbe
Izborni:
- Govorne vježbe
- Izborni kroatistički kolegiji na hrvatskome jeziku:
Povijest hrvatskog jezika
Sintaksa hrv. jezika (Standardni hrvatski jezik)
Fonologija i morfonologija hrv. jezika (Standardni hrvatski jezik)
Morfologija hrv. Jezika (Standardni hrvatski jezik)
Hrvatska književnost 17. i 18. st. (Starija hrvatska književnost)
Hrvatska književnost 15. i 16. st. (Starija hrvatska književnost)
Hrvatska književnost 19. st. (Novija hrvatska književnost)
3
Hrvatska književnost 20. stoljeća (Novija hrvatska književnost)
- Izborni kolegiji na engleskome jeziku:
Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 1
Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 2
Usvajanje drugog jezika
Svakodnevna hrvatska kultura i jezik
Hrvatska etnološka baština
Europski kontekst hrvatske književnosti
Hrvatski film u europskom kontekstu
Politički sustav Republike Hrvatske
Povijest hrvatske umjetnosti
Hrvatska povijest
OPISI KOLEGIJA CROATICUMOVA MODULA
Obvezni kolegiji Croaticumova modula:
Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 1 (14 ECTS BODOVA), 225
sati nastave u semestru
Okvirni sadržaj kolegija: Osnove hrvatskog jezika: fonetika i fonologija, osnovna morfologija
(deklinacija imenica i ličnih zamjenica, posvojne zamjenice i posvojni pridjevi, opisni
pridjevi, brojevi, prezent najčešćih glagolskih skupina, modalni glagoli, perfekt i futur I,
povratni glagoli) i sintaksa. Osnovna konverzacija, pisanje i čitanje jednostavnih tekstova.
Ovladavanje osnovnim vokabularom i izrazima. Teme koje se obrađuju: rodbinski odnosi,
države, nacionalnosti, zanimanja, životinje, odjeća, vrijeme te osnovni kulturološki podaci
vezani uz Hrvatsku.
Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 2 (14 ECTS BODOVA), 225
sati nastave u semestru
Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče osnove fonologije, morfologije i sintakse hrvatskoga
standardnog jezika i uvježbavaju njegovu uporabu u različitim situacijama. Obrađuju se opće
teme: osobni identitet, naobrazba, posao, slobodno vrijeme, zdravlje, sport, turizam, kultura,
4
mediji, okoliš te teme iz hrvatske kulture. Usvaja se leksik vezan uz te teme i ponavlja se
leksik i gramatika s Jezičnih vježbi za neizvorne govornika 1 (A2+) te obrađuje novo
gramatičko gradivo – npr. genitiv s brojevima, složeni brojevi, glavni i redni brojevi, genitiv
uz datum, i-sklonidba, imperativ, vokativ, pridjevna sklonidba, stupnjevanje pridjeva,
glagolski vid, kondicional I, futur II.
Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 3 (14 ECTS BODOVA), 225
sati nastave u semestru
Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče i uvježbavaju uporabu hrvatskoga standardnoga jezika
u različitim situacijama. Čitaju, analiziraju i reproduciraju tekstove primjerene težine za niži
srednji stupanj učenja. Obrađuju se opće teme (moderni život, izumi i otkrića, generacijske
razlike, odnosi među spolovima, humor i sl.) i kulturološke teme (glagoljica, znameniti
hrvatski umjetnici i znanstvenici i njihova djela, hrvatsko novinstvo i sl.). Ponavlja se
gramatičko gradivo s nižih stupnjeva te proširuje i usvaja novo (sintaksa padeža, glagolski
vid, upitno-odnosne zamjenice, redoslijed rečeničnih elemenata, pasivni pridjev i sl.).
Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 4 (14 ECTS BODOVA), 225
sati nastave u semestru
Okvirni sadržaj kolegija: Čitanje, analiziranje i reproduciranje tekstova primjerene težine za
ovaj stupanj učenja. Usmeno i pismeno sporazumijevanje na toj razini. Opće teme (moderna
tehnologija, ljudska prava, svjetske i hrvatske aktualnosti i sl.) i kulturološke teme (hrvatski
znanstvenici i izumitelji u prošlosti i u suvremeno vrijeme, hrvatski običaji, blagdani,
zaštićena priroda i sl.). Ponavljanje i proširivanje gramatičkoga gradiva s nižih stupnjeva i
usvajanje novoga (umanjenice i uvećanice, brojevne imenice, neodređene zamjenice,
glagolski prilozi, nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice, upravni i neupravni govor).
Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 5 (14 ECTS BODOVA), 225
sati nastave u semestru
Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče hrvatski standardni jezik i uvježbavaju njegovu
uporabu u različitim situacijama. Čitaju, analiziraju i reproduciraju tekstove primjerene težine
za ovaj stupanj učenja. Obrađuju se opće teme (zaštita okoliša, globalizacija, promjene na
tržištu rada i druge aktualne svjetske i hrvatske teme) te kulturološke teme (hrvatski identitet,
hrvatski umjetnici u prošlosti i u sadašnjosti, hrvatski suveniri i brendovi, hrvatska kulturna
scena i sl.). Ponavlja se i proširuje gramatičko gradivo s nižih stupnjeva te usvaja novo
(valentnost glagola, kolokacije, sročnost, konektori, glasovne promjene itd.)
5
Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 6 (14 ECTS BODOVA), 225
sati nastave u semestru
Okvirni sadržaj kolegija: Jezično gradivo obuhvaća uporabu glagolskih vremena, glagolski
vid i glagole u kontekstu, prepoznavanje aorista i imperfekta, modalne riječi i konektore,
stilski obilježen red riječi u rečenici, odabrana poglavlja iz sintakse, tvorbe riječi i
leksikologije te pravopisa. Gradivo iz kulture odnosi se na kulturu u najširem smislu (od
subkulture preko popularne i urbane kulture do spomenika kulturne i prirodne baštine). U
nastavi je fokus na književnim tekstovima od 70-ih do 90-ih godina prošloga stoljeća te
osobito na suvremenim tekstovima od 90-ih do danas, ali i na stručnim i znanstvenim
tekstovima.
Nositelji obaveznih kolegija:
Marinela Aleksovski, prof.
Ana Grgić, prof.
dr.sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica
dr.sc. Ivančica Banković-Mandić, viša lektorica
mr.sc. Dinka Pasini, viša lektorica
dr.sc. Milvia Gulešić-Machata, viša lektorica i znanstvena suradnica
dr.sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica i znanstvena suradnica
dr.sc. Antonio-Toni Juričić, viši lektor
Izborni kolegiji Croaticumova modula
Svi izborni kolegiji na engleskom jeziku imaju satnicu od ukupno 30 sati.
Kroatistički kolegiji imaju različitu satnicu.
6
Zimski semestar
A) Izborni kolegiji na hrvatskom jeziku (uvjet: poznavanje hrvatskoga jezika na razini
B2):
prof. dr.sc. Ivo Pranjković: Sintaksa hrvatskoga jezika (Standardni hrvatski jezik) (5
ECTS BODOVA), satnica 2P+2S
Cilj je predmeta ovladavanje osnovama sintakse hrvatskoga standardnoga jezika, što
obuhvaća definiranje i navođenje temeljnih pojmova discipline, primjenu tih pojmova u
sintatktičkoj analizi, samostalno istraživanja najvažnijih tema i kritičku diskusiju o teorijskim
pretpostavkama i hipotezama.
prof. dr. sc. Vinko Brešić: Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 (19.stoljeće) (Novija
hrvatska književnost) (5 ECTS BODOVA), satnica 2P+2S
Kolegij u okviru socijalnoga, kulturnoga i književnog života 18. i 19. st. daje pregled
nacionalne književnosti od romantizma do modernizma, a cilj mu je da student stekne
osnovna znanja o njezinim stilskim formacijama, žanrovima i poetikama te o najznačajnijim
autorima i djelima. Tim se propedeutičkim kolegijem stječu osnovna znanja te prvi cjeloviti
pregled strukture novije hrvatske književnosti tijekom njezina 18. i 19. stoljeća.
dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof.: Hrvatski standardni jezik - Fonologija i
morfonologija (Standardni hrvatski jezik) (5 ECTS BODOVA), satnica 2P+2S
Cilj je predmeta definirati osnovne pojmove iz fonologije (strukturalne, generativne,
autosegmentne) i morfonologije, klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema
njihovim artikulacijskim i akustičkim obilježjima, omogućniti prepoznavanje fonološki i
morfonološki uvjetovane alternacije fonema, provesti fonetsku i fonološku transkripciju
hrvatskoga standardnog jezika i primijeniti prozodijska pravila hrvatskoga standardnog jezika.
dr.sc. Dolores Grmača, doc. i dr.sc. Tomislav Bogdan, izv. prof.: Hrvatska književnost
15. i 16. stoljeća (Starija hrvatska književnost) (5 ECTS BODOVA), satnica 1P+3S
Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti s kraja 15. i iz 16. stoljeća: ovladavanje
tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih
tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih
7
književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature. Stjecanje znanja iz jednoga
segmenta povijesti hrvatske književnosti, koje, povezujući se s drugim segmentima,
omogućuje analiziranje, sintetiziranje i vrednovanje književnopovijesnih činjenica, pojmova,
postupaka i principa u području književne povijesti; upravljanje znanstveno-istraživačkim
aktivnostima u području povijesti hrvatske književnosti i sposobnost razvoja novih ideja i
procesa.
B) Izborni kolegiji na engleskom jeziku (uvjet: poznavanje engleskoga jezika na B1
razini, osim za kolegij Usvajanje drugog jezika za koji se traži B2 razina)
dr. sc. Goran Čular, doc.: Politički sustav RH (Hrvatska politika) (3 ECTS boda),
satnica 2 P
Predmet će pružiti pretpostavke za razumijevanje hrvatskog državnog razvoja, glavnih
problema demokratske tranzicije i njihovih posljedica na suvremenu političku dinamiku i
institucijski razvoj. Razumijevanjem ustavnog ustroja i političke dinamike studenti će bolje
razumjeti i druge procese u hrvatskom društvu.
prof. dr. sc. Zrinka Jelaska: Uvod u hrvatsku gramatiku 1 (Standardni hrvatski jezik) (3
ECTS boda), satnica 1P+1S
Cilj je predmeta osposobiti studente da definiraju osnovne gramatičke pojmove iz fonologije i
morfonologije hrvatskoga jezika, klasificiraju hrvatske riječi prema njihovim gramatičkim i
semantičkim obilježjima u kategorije, prepoznaju obličnice pojedinih riječi i povezuju ih s
citatnim oblikom, provode glasovne promjene u fleksiji i primjenjuju naučena pravila u svojoj
jezičnoj proizvodnji.
prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina: Hrvatska povijest (6 ECTS bodova), satnica 2P
Cilj kolegija je pokazati tijek i najvažnije prekretnice i događaje hrvatske povijesti, pokazati
na koji se način i kako njezin teritorij sužavao i povećavao te koji su glavni povijesni akteri.
Kolegij bi trebao omogućiti studentima razumijevanje kako je svaka „lokalna“ povijest
integralni dio velike povijesti Europe.
prof. dr. sc. Miljenko Jurković: Povijest hrvatske umjetnosti (Povijest umjetnosti) (3
ECTS boda), satnica 2P
Kolegij daje pregled likovnih vrsta nastalih i sačuvanih na hrvatskome povijesnom prostoru
od prahistorije do suvremenosti; omogućuej prepoznavanje stilskih i ikonografskih obrazaca i
usvajanje metodoloških postupaka za povijesnu i kulturnoumjetničku kontekstualizaciju
relevantnih spomeničkih jedinica. Cilj je kolegija ovladavanje povijesnim i kulturološkim
8
kontekstom nastanka likovnih djela, povezivanje drugih umjetničkih djelatnosti (glazba,
književnost, pismo, umjetnički obrt....) s djelima visoke umjetnosti u kontekstu i povezivanje
složenih kulturnih krugova koji se prepliću na hrvatskim povijesnim prostorima – odnosi
doprinosa bizantskog i turskog podrijetla na hrvatsku kulturu; dominantna zapadna
komponenta u razvoju umjetničkih djelatnosti; detaljnije razrađivanje specifičnih