-
Prvi kontaktsa
ljudima u krizi i duhovnoj urgentnosti
Prirucnik za ljude i o ljudimakoji su iskusili razne vrste
psiholoskih, emocionalnih i duhovnih kriza, procesa
duhovnosti, duhovnih hitnosti,kao i za one koji se o njima
brinu
Courtenay Young
Naslov orginala:
First ContactsWith
People InCrisis & Spiritual
1
-
EmergenciesA Handbook about and for People
Experiencing Various Sorts ofPsychological, Emotional
& Spiritual Crisis,Spiritual Emergence Processes,
Spiritual Emergencies,and also for their Carers
ByCourtenay Young
Sadraj:Prvo poglavljeVrste krize
.................................................................................................................................
5Hitne
situacije...................................................................................................6Identifikovanje
osobe u
krizi................................................................................8Mogue
indikacije ili simptomi osobe u duhovnoj krizi ili u psihikom
problemu ............10Kriza ili
urgentnost..........................................................................................16Uspostavljanje
i odravanje
kontakta....................................................................17ta
raditi na
poetku?.......................................................................................19Osnovni
koraci i ciljevi za razreenje
krize.............................................................22
2
-
Formiranje krizne
grupe....................................................................................26Formiranje
zajednice oko osobe koja je u
krizi........................................................28Neke
strategije................................................................................................30ZENprostor...........................................................................................................................31
Drugo poglavlje
Duhovna urgentnost i pojava duhovne
urgentnosti...................................................................33
Kriterijumi za pomo pri definisanju pojave duhovnosti, uslovi
pod kojima moe biti
odgovarajue da se radi sa nekim ko je u procesu pojave
duhovnosti......................................36
Simptomi ili tipovi procesa pojave duhovnosti i duhovne
urgentnosti ...................................38
Otvaranje prema ivotnim mitovima ili
arhetipovima..............................................................38
amansko putovanje ili
kriza....................................................................................................38
Iskustva bliska
smrti.................................................................................................................39
Komunikacija sa duhovnim vodiima ili
kanalisanje...............................................................39
Epizode zajednike svesti ili vrhunska
iskustva.......................................................................39
Pojava karmikih veza ili seanja na prole
ivote...................................................................40
Fiziko otvaranje ili buenja ekstarsenzornih
percepcija.........................................................40
Iskustvo bliskih susreta sa
NLO-ima........................................................................................41
Psiholoko obnavljanje kroz povratak u
centar........................................................................42
Posedovanje
(zaposednutost)...................................................................................................42
Sinteze
forme............................................................................................................................42
Zavisnost od droge ili
alkohola.................................................................................................43
Drutvene
snage........................................................................................................................43
Psihotike
epizode....................................................................................................................44
Bolesti i nesreni
sluajevi.......................................................................................................44
Religiozna iskustva ili
preobraenja.......................................................................................44
Ritual
inicijacije.......................................................................................................................45
Kulturni
ok.............................................................................................................................45
Izgaranje
(sagorevanje)............................................................................................................45
Ostali krizni
dogaaji...............................................................................................................45
Normalnost...............................................................................................................................46
Dodaci......................................................................................................................................46
Okruenje.................................................................................................................................47
Duhovne tehnike i
alati............................................................................................................49
3
-
Trei deo
Neke vebe
samopomoi.........................................................................................................56
Meditacija- telo koje me je dovelo ovamo:ivotne
.................................................................57
Meditacija: dvorac
duha...........................................................................................................59
VEBA:Ponovna izgradnja vae
aure......................................................................................59
Dinamina
meditacija...............................................................................................................60
VEBA:Fantazije o smrti i kako vas one spreavaju da
ivite...............................................66
Silaenje u
mrak........................................................................................................................62
Osnovni duhovni
principi..........................................................................................................66
etvrti deo
Oporavak i integracija
..............................................................................................................82
Kosmologija..83
Kljuna pitanja
podrke............................................................................................................84
Neke opomene-
Upozorenja.....................................................................................................91
Kundalini..................................................................................................................................92
Psihijatrija................................................................................................................................92
Holotropsko
disanje.................................................................................................................92
Alternativne
terapije.................................................................................................................93
Kultovi, sekte i revitalizirajui
pokreti.....................................................................................94
uvanje
ulaza............................................................................................................................95
Opte
zdravlje...........................................................................................................................95
Duga.........................................................................................................................................96
Transformacija i
prosvetljenje............................................................................................,,....99
Korisni
citati...........................................................................................................................101
Prvo poglavlje
VRSTE KRIZE
Kriza se definie kao pojava:...kada se osoba suoi sa preprekom
za svoje ciljeve koja je,
tokom odreenog vremena, nesavladiva putem primjene (njenih)
uobiajenih metoda za
reavanje problema. Slijedi period dezorganizacije, period
uznemirenosti tokom kojeg se
deavaju mnogi pokuaju reavanja krize koji se prekidaju.
4
-
Kaplan: pristup mentalnom zdravlju zajednice
U vrste krize ubrajamo:
Smrt roditelja, djeteta ili bliskog lana porodice, duboku
alost
Iznenadan gubitak: posla, doma, uloge, statusa, finansija,
braka/ veze, integriteta, slike
u sopstvenim oima, slike u oima drugih.
Ozbiljni fiziki problemi; operacije, hronine bolesti,
nesposobnost
Ozbiljne promene u mentalnoj/emocionalnoj stabilnosti:
depresija,
shizofrenija,dvopolnost, poremeaj karaktera, epizodne psihoze,
granini sluajevi,
prikrivena sjeanja.
Uznemirenost usled oekivanja: adolescencije, menopauze ,
penzionisanja
Incidenti i katastrofe: ljudi koji se suoavaju sa katastrofama
uglavnom primaju
savjete.
Fiziko nasilje: silovanje, nasilje,obmanjivanje, vraanje sjeanja
na ;
Zloupotreba supstanci: droge, alkohol, cigarete, ostale
supstance
Pokuaji samoubistva ili samopovrijeivanja
Drutveni nemiri; ekonomska depresija, rat, nemiri
Via sila; poar, poplava, zemljotres, oluja, glad, kuga
Kriza u porodici, zlostavljanje djece, smrt u porodici, razvod,
prekid meusobne
zavisnosti.
Faktori promjena stanja; preseljenje i nova beba i...
Egzistencijalna kriza-gubitak osjeaja za sebe, pravo postojanja,
ili duhovna
ugroenost
Upamtite: blaga kriza je vjerovatno sutinska za bilo koju formu
glavne emocionalne,
psiholoke i promjene u duhovnom razvoju. Ona nam moe pomoi da se
podignemo iznad
koloseka u koji smo se uvalili i inspirisati nas da
odrastemo.
Najkorisnija stvar koja se moe dogoditi jeste da se kriza
identifikuje to je prije mogue. Ovo
omoguava da nae krizne strategije stupe na scenu i na taj nain
je manje vjerovatno da e
se efekti krize uslonjavati; mogu biti identifikovani i
mobilisani odgovarajui sistemi za
podrku. Sistemi normalne podrke su onda spremni za
aktivaciju.
5
-
Sve ove stvari se mogu desiti bilo kome od nas: i mnogi od njih
e se desiti na jedan ili na
drugi nain. ivot je u sutini teak. Ponekad emo se suoiti sa
jednim od njih, ili sa nekim
od njih, prilino dobro, ali onda e neto doi, oigledno
neoekivano, i bacie nas potpuno
izvan nae baze: na svijet e se promijeniti. Nita vie nee biti
isto. Da li mi radimo kao
Grupa (Biblija) i samo oplakujemo svoje muke, ili emo se suoiti
sa izazovom, pogledati
gdje smo mi tu i odrasti?
HITNE SITUACIJE
Postoje odreene stvari sa kojima se vi, ili bilo ko drugi bez
vrlo specijalizovane obuke, ne
moete , ne bi trebali ili ne bi smeli baviti.
To su stvarne HITNE situacije i one ukljuuju;
PREDOZIRANJE DROGAMA ili MEDIKAMENTIMA
FIZIKO NASILJE
UNITAVANJE IMOVINE
SAMO-IZAZVANE POVREDE ili POKUAJ SAMOUBISTVA
ODMAH neko treba da nazove policiju, ambulatu ili doktora. To su
prave osobe za bavljenje
hitnim situacijama. Ne pokuavajte da nadomjestite njihovu
obuenost i isksutvo. Nije od
znaaja da li je u pitanju samo minorni incident, samo nazovite.
Osobe koje su ukljuene u
hitnu situaciju vjerovatno e biti nepredvidljive i mogu ponoviti
ovo ponaanje (ponovljeni
pokuaj) istog trenutka, ili im vi okrenete lea.
Vi i dalje moete pomoi osobi u stanju opasnosti poto e reakcija
hitnih servisa esto biti
ograniena na hitne sluajeve. Vi moete pomoi tako to ete dati
precizan opis situacije;
odlazak sa osobom u bolnicu ili policijsku stanicu; koristiti
mogunost pristupa mobilnom
telefonu ili kreditnoj kartici ili biti pristutan kao advokat.
Takoe, vjerovatno e od vas biti
potrebna naknadna njega, u velikom obimu. Pozivanjem Hithe pomoi
ne znai da ste se vi
predali po pitanju mogue pomoi, ili da e vas izdvojiti iz mree
za pomo. U stvari, kao
lan porodice, ili prijatelj, vi ete vjerovatno biti
nezamjenljivi.
6
-
Vaa odluka da nazovete hitnu pomo osigurava pristup pravim
obuenim sobama u pravo
vrijeme, osobama koje imaju vjetine i svijest za bavljenje sa
ovim veoma posebnim i
potencijalno opasnim situacijama.
U HITNOJ SITUACIJI :
Ne ostavljajte osobu samu, ako je mogue, ak ni za trenutak.
Pokuajte da
obezbijedite da i druge osobe budu prisutne i da vre obilazak u
svakom trenutku.
Postoji veoma visoka mogunost da e se nezgodna situacija
ponoviti ili pogorati u
bliskoj budunosti. To je ono zbog ega se i zove hitna situacija.
Shodno tome,
pozovite im prije bude mogue.
Apsolutno je na vama odgovornost da obezbijedite da Hitna pomo
bude pozvana. Ne
pretpostavljajte da e neko drugi pozvati. Djelujete upravo
sada.
ak i ako osoba u krizi moli i preklinje da to ne radite, koliko
god to bilo teko,
pozovite. Dio njihove krize moe biti i u tome da oni ne shvataju
u potpunosti da je u
pitanju kriza, to predstavlja veoma opasnu situaciju; moe se
ponoviti u bilo kom
momentu, uprkos njihovim uvjeravanjima. Pozovite.
Ako niste sigurni da li je u pitanju bilo koja od pomenutih
pojava, ipak pozovite. Hitne
slube vie vole da vi pogrijeite i da se ispostavi da nije rije o
hitnoj situaciji, nego
da ne pozovete a da se ispostavi da jeste hitna situacija.
Pozovite.
Ako je u pitanju samo minorni incident u vidu jedne od etriri
pomenute situacije,
ipak pozovite. Ona se moe ponoviti i biti gora sledei put.
Zovite sada!
IDENTIFIKOVANJE OSOBE U KRIZI
Postoji niz indikacija koja vas mogu informisati da je neko u
krizi ili stremi ka njoj. To su
uglavnom emocionalni/psiholoki aspekti. Moda nee biti posebno
znaajno ako je prisutan
samo jedan tip ( poto svi mi imamo udne momente); meutim, vie
tipova ili indikacija koje
su oigledne, ili koje mogu biti indikacija mjere ili dubine
krize osobe.
Na sledeih devet situacija treba obratiti panju;
7
-
ZLOUPOTREBA DROGA ILI MEDIKAMENATA
NEMOGUNOST ODRAVANJA KONTAKTA SA SVJESNOM REALNOU
NEDOSTATAK SVESNOSTI O & ODGOVORNOSTI ZA SOPSTVENI
PROCES
NEOBINO ILI NEODGOVARAJUE PONAANJE
NEDOSTATAK OZBILJNIH GRANICA ILI NEODGOVORNOST U ODNOSU NA
DOGOVORE
NEOBIAN NIVO POTREBE ILI ZAHTJEVA
NASTAVLJENA EMOCIONALNA KATARZA ILI NASTAVLJENO
POVLAENJE
NEDOSTATAK KONTAKTA SA REALNOU
ZANEMARIVANJE BIA
( Za detaljnija objanjenja ovoga pogledati naredne stranice)
Prvo pravilo koje je vezano za emocionalnu ili fitziku krizu
jeste da je osoba u krizi sve
manje u stanju da odrava normalan emocionalni ili racionalni
kontakt.
Drugo pravilo je da, ako se neko drugi suoi sa istim ili sa
slinim reakcijama na razliite
situacije u vezi sa tom osobom, sve vae reakcije su vjerovatno
tane i da je ta osoba u ili se
pribliava krizi.
Tre e pravilo je da, ako osoba upada u krizu i sve manje je u
stanju da se bori, onda je
mnogo vjerovatnije da e se kriza pogorati nego da e se
poboljati.
etvrto pravilo je da osoba u krizi esto osjea da se na njene
signale (ponekad nesvjesne,
esto vapaji za pomo) nije odgovoreno kako treba tako da ih ta
osoba pretjerano ponavlja. Te
osobe same nisu svjesne ta se deava. One ne znaju kako da se
izbore. One moda ne znaju
kako da trae pomo, direktno ili indirektno.
Shodno tome, pozivanje profesionalca da pomogne nije pokazatelj
neuspjeha, ali je
vjerovatno sredstvo za uspjenu intervenciju i korisnu posledicu.
Nemogue je pretjerano
isticati znaaj pravovremene intervencije. Rana intervencija esto
NE rezultira znaajnim
8
-
periodom u psihijatrijskoj bolnici. Zakasnele intervencije moda
rezultiraju time a onda se
osoba u krizi mora oporavljati i od toga.
ZATO , MOLIMO DA UINITE NETO RANIJE A NE KASNIJE
MOGU E INDIKACIJE ILI SIMPTOMI OSOBE U DUHOVNOJ KRIZI
ILI U PSIHIKOM PROBLEMU
Molimo da upamtite- sledei primeri su samo primjeri. Ovo nije
iskljuiva lista.
Takoe, svako ko se ponaa na nain iz bilo koje od ovih kategorija
moda samo ima teke
trenutke. Proverite. Samo pitajte. Mnogo puta ljudi e ceniti vae
obzire i brigu.
esto je osoba savreno svesna onoga ta se deava ili ta se upravo
desilo i nalazi se na
znaajnom nivou kontrole tako da vam moe dati jasan, adekvatan i
zadovoljavajui
odgovor. Ovo onda nije kriza. To podrazumijeva sasvim drugaiji
osjeaj prema tome nego
neke forme potvrivanja, izbjegavanja, odbrane ili pokuaja
zatakavanja krizne situacije.
1. ZLOUPOTREBA DROGA ILI MEDIKAMENATA
Primeri ponaanja u ovoj kategoriji ukljuuju:
Uzimanje (psihotropnih) medikamenata bez odgovarajue zatite ili
nadzora, ili
iznenadno i bez pune saglasnosti ljekara. Ovo ak moe ukazivati
na psihozu: na
primjer, kada se uzima Litijum, Valijum, Anti-depresanti.
Mijeanje homeopatskih, biljnih i aternativnih ljekova i
farmaceutskih medikamenata
bez saglasnosti ili bez konsultacije sa kvalifikovanim
strunjakom ili doktorom.
Ponekad se oni NE slau dobro.
9
-
Oigledna bezbrinost u vezi uzimanja (ili neuzimanja)
medikamenata, u vezi doza, ili
kombinovanje medikamenata (kao to je pomenuto), posebno u
kombinaciji sa nekim
drutveno odobrenijim drogama kao to je alkohol, to moe omoguiti
neke
psihotropske meditacije.
Pretjerana slabost na droge ili medikamnete ili ljekove ili
alkohol overdose jeste
klasini ekstremni sluaj a pijanstvo je takoe veoma est primjer.
esto puenje ili
zavisnost od duvana moe biti indikativno za prikrivenu krizu:
uzimanje pilula je
drugi primjer.
2. NEMOGU NOST ODRAVANJA KONTAKTA SA SVESNOM REALNOU
U ove primjere ubrajamo:
Izlazak iz prostora i nemogunost vraanja u prostor ili povratka
na zemlju kada
se to trai ili kada se toj osobi direktno obraa.
Pojava iluzija, vizija, izmijenjenih stanja, kao na primjer, bez
mnogo kontrole i bez
stvarnog shvaanja da su to iluzijska ili izmijenjena stanja.
Ako se neko veoma ljuti ( ili plai), ili ako njegove prikrivena
ljutnje ( ili strah) od
prolih iskustava, koja nisu tretirana, budu pobueni sadanjom
situacijom, onda te
osobe moda nee biti u stanju da vide da je njihova sadanja
ljutnja ( ili strah)
neadekvatna u odnosu na sadanju greku ( ili prijetnju).
Veoma pretjerano stanovite, esto u vezi znaaja sebe samog, druge
osobe ili drugih
dogaaja, koje nosi malo veze sa vienjima mnogih drugih ljudi oko
njih. Ovi aspketi
mogu ukljuiti iznenadno apsolutno neadekvatno zaljubljivanje,
ili opsesiju sa
nekim, pozitivnu ili negativnu, i naputanje uobiajenog naina
ivota bez imalo
pripreme, kao to je sluaj sa ulanjenjem u sektu, fanatini klub
navijaa , ili ako
osoba postane lovac.
Klasina paranoja je jasan primjer kada osoba nije u stanju da
ostvari koncenzus o
realnosti ali se rijetko sree. Ono to je mnogo uobiajenije jeste
forma
kontinualnog okrivljavanja ljudi i situacija drugih ljudi; kada
je osoba konstatna rtva;
i kada se ove kritike odravaju uprkos razuvjeravanju ili
dokazima koji govore
suprotno; ili oigledna nesposobnost da se prihvati odgovornost
za neije sopstvene
aktivnosti. Ovo se vee za...
10
-
3.NEDOSTATAK SVESNOSTI I ODGOVORNOST ZA NJIHOV SOPSTVENI
PROCES
U primere ubrajamo:
Konstantno okrivljivanje. Osoba ne moe ili nee da prihvati
odgovornost na svojoj
strani. Ona uvijek krivi druge za greku.
Klasina izjava rtve: to se meni dogodilo - i bilo je strano.
Onda se dogodilo meni i
bilo je ak jo gore. Ovo se esto ponavlja bez odreene vrste
prisvojne izjave: Ja
sam ovo uradio ili onda sam ja napravio greku.
Sindrom ponavljanja; ta god uradim, ovo se deava. , Ovo je
etvrti put ovog
mjeseca..., Niko nikada....
Postoji znaajna razlika izmeu odgovornosti za, i odgovornosti
prema (takoe
pogledati nastavak teksta). Ljudi treba da budu odgovorni za
njihove sopstvene
aktivnosti i treba da budu odgovorni prema svakoj drugoj
osobi.
Oigledno totalna indiferentnost ( nezaintersovanost) prema
efektima sopstvenih
aktivnosti, ili neaktivnostima, prema drugim ljudima ili
njihovim normalnim
odgovornostima prema prijateljima, porodici, obavezama itd.
4. NEOBI NO ILI NEADEKVATNO PONAANJE: Primeri neadekvatnog
ponaanja ,
kao i u svim ovim klasifiakcijama, nisu znaajni sami za sebe
poto se vrlo esto deavaju
veini ljudi. Oni su znaajni samo ako se nau u vezi sa drugim
primjerima. Svi mi imamo
svoje momente. U primjere ubrajamo:
osoba otkriva duboko povjerljive ili intimne detalje tokom prvog
upoznavanja ili u
ne-intimnim situacijama.
Osoba je spremna da se previe ukljui, esto u neiji privatni
ivot, kao i u relativno
sluajna poznanstva.
Osoba ima slabije ili jae emocionalne reakcije na situacije koje
ukljuuju emocije kao
to su ljutnja, tuga, entuzijazam, defanzivnost itd, gdje su
emocije odgovarajue ali
njihov nivo nije, ili moda gdje vremenski interval pokazivanja
nije adekvatan ( ili
suvie kratak ili suvie dugaak)..
Osoba ne radi (ili radi) neto to ostatak grupe radi ( ili ne
radi) bez obznanjivanja
njezinih namjera, razloga ili bilo kojih drugih informacija o
svom emocionalnom
stanju, ili mjeri devijacije.
11
-
Pretjerana ili produena aktivnost osobe (spavanje, ispijanje
alkohola, post, igranje,
troenje novca, meditiranje itd) sa ustezanjem ili odbijanjem da
se zaustavi, i esto i sa
odbranom ili nemogunou objanjenja zato se suvie usteu da
prekinu.
Suoavanje sa osjeajem konfuzije ili zabrinutosti kada je u
kontaktu sa nekom
osobom kada izgleda kao da je osoba preokupirana njihovim
ponaanjem i da je ovaj
osjeaj takoe prisutan i kod drugih u razliitim situacijama sa
tom istom osobom.
Odsustvo bilo kakvih emocija, afekta, ili osjeaja povlaenja od
drugih ljudi ili ivota,
posebno ako razlog za ovo nije adekvatno obznanjen.
5.NEDOSTATAK VRSTIH GRANICA ILI ODGOVORNOSTI PREMA
DOGOVORIMA
U primere ubrajamo:
a) osoba sve ee kri pravila, granice, ritmove, ogranienja ili
sporazume. Ona moe
pokuavati da ukljui druge u ovo, ili moe biti sve ee nagla
(plahovita), agresivna ili
odbrambeno raspoloena kada su u pitanju njezina prava ili
opravdanja.
b) One alternativno mogu biti veoma apologetini ili konstantno
daju obeanja (da to nikada
vie nee uraditi) kojih se nikako ne dre.
c) Nevoljnost ili nemogunost odravanja ili sklapanja dogovora
tako da izgleda da nema
reenja osima ako neko (vi) ne bude morao da napravi kompromis
oko njegove (vae)
sopstvene pozicije ili da napravi kompromis za tu osobu. (vi
treba da imate dobar nivo
objektivnosti za ovu kategoriju).
Osjeaj da kada je neko sa tom osobom ona je rasijana ili
nesuzdrana, neobuzdana ili
pretjerano euforina ili hiper-manina, a to takoe i ostali
osjeaju kada su sa tom
osobom.
6. NEOBI NI NIVOI POTREBA ILI ZAHTEVA
U ovu kategoriju ukljuujemo:
Troenje neumjereno dugog intervala vremena sa osobom ili
poklanjanje previe
panje toj osobi bez sticanja osjeaja reenja sa ili zadovoljstva
od strane te osobe.
Osoba koja kreira specijalne sluajeve za sebe u skoro svakim
okolnostima. Ovome je
esto pridruen pojaani osjeaj da su ona ili njezine potrebe te
koje su znaajne i da
niko drugi nije stvarno vaan (Sebinost).
12
-
Osjeaj potpune ispranjenosti kad god je neko u bliskom kontaktu
sa tom osobom a
isti osjeaj imaju i drugi u razliitim situacijama sa tom
sobom.
Osoba je sve vie ukljuena u bjesomune ili konstantne nivoe
aktivnosti tokom
vremena bez umanjenja i to obino u okviru odreene sfere ili
projekta, ali se
totakoe moe primijeniti i na rad. Ovo se ponekad zovemanic.
Osoba koja je zainteresovana za probe svih moguih terapija;
pokuavajui pristup
zvani smorgasbord( pomalo od svega) i ali ipak izgledaju kao da
se nikada ne veu
za jednu stvar ili da je adekvatno zadovoljna. Razlozi za
njihovo nezadovoljstvo
mogu biti znaajni ili beznaajni.
7. KONTINUALNA EMOCIONALNA KATARZA ili POVLA ENJE Ponaanje u
ovoj kategoriji je stvarno znaajno samo kada se primijeni prva
rije Kontinualno.
Neko ko se uvali u emocionalno stanje-rana sjeanja i slino i
poinje da plae,
podaje se, ljuti se ili je u depresiji itd. A nakon toga izgleda
kao da ne moe izai iz
toga stanja ili zaustaviti taj koncept ponaanja. Dobro je kada
to nestaje. Nije dobro
kada osoba ne moe prestati i poeti drugaije ponaanje.
Fino je kada je neka osoba povuena-pogotovo ako ona moe rei da
se osjea pomalo
povuena i moda moe dati jasan i jednostavan razlog. To je mogue
indikativno za
neto drugo ako osoba ostane povuena.
Neko ko je izvan kontakta, moda samo odlutala u mislima, povuena
u potpunosti ili
nesposobna da sebe izrazi jasno i, Bog zna da se to ponekad
deava ili je neophodno i/
ili korisno. Ako ona ostane izvan kontakta, to moe ukazati na
problem.
8. NEDOSTAT AK STVARNOG KONTAKTA
Primjeri u ovoj grupi mogu ukljuiti ( takoe pogledati
nastavak):
Osoba koja izbjegava pitanja koja su oigledna za one oko nje i
ipak odbija da
odgovori na njihovu brigu ili pitanja.
Osjeaj da ova osoba ne ini odgovarajui kontakt na dnevnoj
osnovi, koja samo pravi
gestove i stvarno ne postoji niko sa kim bi govorila o realnim
pitanjima.
Redovnost stanja povuenosti tako da postoji eliminacija bilo kog
nivoa kontinuiteta.
Neko ko konstantno skree ka nekim nevezanim temama, ili ko pria
o pitanjima na
veoma otuen nain.
13
-
Neko ko konstantno pria sa jednog odreenog stanovita ( na
primjer; sa stanovita
posla) , ili na jednom odreenom nivou ( na primjer; na nivou
drutva) i izgleda kao
da nikada nije u stanju da, ili nije voljna, pria o bilo emu
drugom ili na bilo kom
drugom nivou.
Osoba koja je veoma preokupirana sopstvenim mislima i emocijama
i izgleda kao da
za nju vi ili neko drugi stvarno ne postojite tako da ne postoji
kontakt izmeu vas.
9. ZANEMARIVANJE SEBE
U primjere iz ove kategorije ubrajamo:
a) Osoba se ne kupa, ne spava, ne jede, nije ista, nema istu
odjeu u duem vremenu uz
izgled da e se to nastaviti
b) Sve intenzivnije povlaenje od svakodnevnih aktivnosti uz
objanjenje nisam raspoloen
za to i uz este izjave koje ukazuju na manjak sopstvene
vrijednosti.
c) Pretjerana ili dua aktivnost u jednoj ogranienoj zoni sa
ustezanjem ili odbijanjem
prestanka a kada ta aktivnost izgleda tetna po tu osobu.
d) Osjeaj depresije ili tuge ili zanemarenosti koji se vidi kod
te osobe a to primjeuju i
druge osobe u razliitim situacijama.
e) Sve vee praktikovanje povlaenja uz TV, meditaciju, uenje,
slobodne aktivnosti, hobije
ili droge poput alkohola, duvana ili sredstava za umirenje itd,
gdje nivo upotrebe postaje
oigledno tetan a osoba obeava da e to promijeniti ali ih ne
ispunjava ili snano odbacuje
tvrdnje da postoji bilo kakav problem.
f) Neko ko radi previe naporno i sve ee biva iritiran ili
eksplozivan i nesposoban da nae
izlaz iz svojih dilema-zanemarivanje potie od toga da se posao
po znaaju stavlja ispred
same osobe. Ovo je klasini sindrom izgaranja.
Sindromi izgaranja su; iscrpljenost u svakom momentu bez obzira
koliko ste vremena proveli
u krevetu; osjeaj izolovanosti od drugih ljudi do mjere kada
osoba postaje usamljenik; nizak
nivo vrednovanja sebe samog, nedjelotvornost bez obzira koliko
se vremena provodi na poslu;
osjeaj emocionalnog mrtvila ili zarobljenosti, hronine ili
iznenadne provale bijesa; gubitak
saosjeaja za probleme ljudi; poveanje sarkazma, cinizma ili
opteg poniavanja; gubitak
osjeaja za humor; manjak seksualne elje u vezi ali poveanje elje
za usputnim seksom ili
drugim vrstama zavisnog ponaanja; poveanje fizikih problema
ukljuujui bolove u leima
i srcu, glavobolje, ukoena lea, hronini zamor, problemi sa
adrenalinom ili titnom
lijezdom, sindrom iritacije sindroma, post-virusne bolesti i
ostale bolesti, ponekad i jake
bolesti poput sranog udara koji su u sutini zazvani stresom.
14
-
______________________
Ponovo se mora istai da vi vjerovatno moete klasifikovati
svakoga koga znate u jednu od
ovih aktegorija u jednom ili u drugom momentu. Shodno tome, to
moe biti znaajno smao
kao indikator da je osoba u krizi pod sledeim setom
okolnosti:
ako vi (ili drugi) osjeate da se osoba moe svrstati u vie od
jedne kategorije, ili
ako izgleda da je ponaanje iz te kategorije prilino konstantna i
da eskalira.
UPOZORENJE-Imajte u vidu kulturoloke razlike. Ono to je
adekvatno u jednoj kulturi
esto nije adekvatno u drugoj i slino. Mnoge kulture imaju
odreena pravila ponaanja i
nepokoravanje tim pravilima moe biti znaajan indikator za
pripadnika te kulture; dok u
drugoj paralelnoj kulturi iz toga se nebi mogao izvui nikakav
zakljuak. Shodno tome, u
multi-kulturalnom drutvu, iji su standardi na osnovu kojih
donosite zakljuke?.
KRIZA ILI URGENTNOST
Prije daljeg objanjenja, neophodno je napraviti osnovnu
distinkciju izmeu urgentnosti i
krize.
Emergentna situacija jeste ona koja bi trebala biti rijeena u
okviru 36 sati. To je situacija sa
kojom bi osoba trebala samostalno da se nosi, ili pak da rijei
problem tako to e ui u
izvjestan sistem normalne podrke.
Krizna situacija je ona koja se najee produava i nakon 36 sati i
nema tendenciju prestanka
sve dok osoba ne pone da se nosi sa problemima jednako dobro,
ili ak bolje nego ranije.
U najveem broju sluajeva obje situacije dogaaju se istovremeno.
Aktuelna kriza moe
iznenada eskalirati u emergentnu situaciju.
15
-
Kriza se moe desiti svakome i to u bilo koje vrijeme. Sve su
prilike da emo ih imati
nekoliko tokom ivotnog ciklusa. Te krize mogu biti viene i
doivljene kao neto sasvim
prirodno, neizbjeno (kao sto su ivotne krize), kao neto emu smo
sami doprinijeli (line
krize), kao neto to treba prevazii (prirodne krize ili
katastrofe), kao neto iz ega moemo
izvui pouku, i kao neto to treba izdrati i pevazii. Stvari
prerastaju u krize zato to nae
normalne tehnike preivljavanja vie ne funkcioniu. Moemo
preivjeti, ali isto tako, stvari
moda vie nece biti iste.
Emergentnom situacijom smatramo onu u kojoj postoji opasan rizik
po ivot, ili rizik da stvari
vie nikada nee biti kao prije.
Poeljno je u krizoj situaciji potraiti pomo, prventsveno zbog
toga to nije lako izboriti se sa
krizom samostalno. U emergentnim situacijama ljudima je
neosporno potreban neki vid
specijalizovane pomoi. Ovo je jo jedna distinkcija izmeu
emergentne situacije i krize.
Treba imati na umu da je jo jedan dobar indikator krize i
podatak da li osoba i u kojoj mjeri
moe zadrati razuman i racionalan odnos sa drugim ljudima.
Ukoliko ne moe, sa sigurnou
se radi o osobi koja je upala u krizu. U emergentnim
situacijama, osoba esto nije sposobna
da pomogne sama sebi, a u isto vrijeme moe biti mentalno
nedostupna za druge ljude, pri
emu se javlja nemogunost ostvarenja adekvatnog kontakta.
Sve ovo, vodi nas u sledei dio prie koji bismo mogli nazvati
dijagnostikim.
USPOSTAVLJANJE I ODR AVANJE KONTAKTA
Situacije koje ukljuuju neosporan manjak kontakta su sledee:
Osoba djeluje veoma udaljeno, odsutno, rasijano, kao da se bori
sa svojim mislima, i
niste sigurni da li je ono to izgovaraju zaista tako ili
nije.
Osoba djeluje apatino, ne dri se poente razgovora, sklona je
prianju dugih,
komplikovanih pria sumnjivog znaenja, konstantno mijenja
subjekte prie, igra se sa
rijeima, tako da mi u sutini moemo dobiti samo neke naznake
njihovog stanja ali ne
i istu, koherentnu sliku njih samih.
16
-
Osoba tvrdi da je neko drugi ili da posjeduje specijalno znanje
o tome ta neko drugi
misli, ili da pak ima direktan i apsolutan kontakt sa nekim
mistinim biem. Ono to
pravi razliku izmedju ovog stanja i stanja zdravog spiritualnog
otkrivanja (koje se
ponekad takoe deava) jeste injenica da su osobe u prvom sluaju u
nemogunosti
da odre osjeaj povezanosti sa osobom koja se nalazi preko puta
nje, a imaju osjeaj
jake povezanosti sa svojim specifinim znanjem o nekome li
neemu.
Osoba moe biti veoma depresivna i sklona umanjivanju sopstvenog
znaaja, to se
izraava reenicama: nije bitno, nije vano ta ja mislim, koje mogu
ii do te
mjere da jednistavno pomislite da ste u kontaktu sa oklopom,
ljuturom, a ne
ovjekom. Moete uhvatiti sebe kako ih pokuavate ohrabriti i
pokuati da razgovarate
sa njima kad su u ovakvom stanju. To se takoe oznaava kao
nedostatak
komunikacije.
Osoba je veoma ospesivna po pitanju pojedinih dogaaja,
incidenata, tema i
konstantno se vraa na subjekte i teme koji joj zaokupljuju
panju, nezavisno od toga
da li su te teme aktuelne u sadanjosti, tako da je komunikacija
sa osobama u ovom
stanju prilino ograniena.
Osoba sa kojom ste izraava emocije koje su validne, u skladu sa
okolnostima, ali
prenaglaene ili preumanjene (poricanje). Ove osobe svoj nivo
emocija tumae kao
normalan, to on u sutini nije.
Osoba u izjavama djeluje koherentno, ali od momenta do momenta,
dok ve u
sledeem trenutku moe u potpunosti opovrgnuti sopstveno miljenje,
ili zaboraviti
da je neto rekla, sloiti se sa suprotnim miljenjem, tako da tu
nema kontunuiteta.
Osobe u ranim stadijumima Alchajmerove bolesti pokazuju hronini
porast ovog
stanja. Kod ljudi u krizi, ovakve nekoherentnosti miljenja
javljalju se s vremena na
vrijeme, dolaze i prolaze.
Postoji kontakt jednim aspektom linosti, ali nema kontakta sa
drugim ili bilo kojim
preostalim aspektom. Djeluje kao da se dvije linosti nalaze u
jedno te istom tijelu, to
zapravo i moe biti sluaj. Nekad se nedostatak kontakta uoava
upravo izmeu ova
dva aspekta linosti. Vi moete biti u kontaktu sa oba, ali oni
nisu u kontaktu jedan sa
drugim.
Postoji nedostatak kontakta po pitanju onoga to se smatra
konsenzusom realnosti.
Ono to te osobe kau moe zvuati divno, ali je poenta u toma da
svijet ne
funkcionise tako. Mogu se javiti grandiozne ideje poput toga da
je Nelson Mendela
17
-
zainteresovan za njihove ideje mirovnog plana,da su mu upravo
proslijedili fax sa
tim idejama i da nestrpljivo ekaju odgovor. Usput, uradili su to
preko vae fax maine
i moraju saekati u vaoj kancelariji dok odgovor ne stigne.
Upravo su odluili da naprave znaajnu promjenu u ivotu: da se
razvedu od partnera,
napuste posao, prestanu sa korienjem medikamentozne terapije,
uprkos tome to
nemaju kontakt ni sa partnerom, ni sa efom, kao i uprkos svemu
to kae njihov
doktor koji ne zna nita, ne moe da razumije i tome slino. Sve
ovo je na bazi
itanja Tarot karata.
Osobe mogu iznenada prekinuti sve odnose sa odreenim lanom
porodice,
prijateljem ili saradnikom. Medjutim, kontakt sa tom osobom za
osobu u krizi moe
biti neophodan i esencijalan (bar u nekom trenutku), tako da se
bar neka forma
kontakta mora povratiti (razlozi mogu biti roditeljske,
logistike ili finansijske
prirode). Pobrinite se da se ne naete izmedu dvije osobe u
njihovoj specifinoj
kriznoj situaciji. Advokat ili pregovara je bolja uloga, iako to
od vas zahtijeva da
budete u kontaktu sa konsenzusom realnosti, racionalnou, i
svjesnou.
Kada jednom identifikujete osobu i potvrdite sumnju da se nalazi
u krizi, treba pratiti sledee
korake.
TA RADITI NA PO ETKU?
Ukoliko se sa nekom osobom naete u prethodno opisanim
situacijama, a pri tom nemate
nikakvu vrstu terapijskog ugovora sa njom i nedovoljno
terapeutskog iskustva u ovom
podruju, morate pozvati nekoga ko moe pomoi u terapeutskom
smislu. Ovo su prikladne
akcije:
Trebate ili morate obavijestiti: nekoga ko je u direktnom
kontaktu sa osobom koja se
nalazi u krizi (lana porodice, cimera), ukoliko je prikladno,
nekoga iz radne
organizacije (najbolje jednu osobu), nekoga ko ima iskustva u
radu sa ljudima u krizi.
Pretjeranim nainima ponaanja ljudi obino zahtijevaju dobijanje
odreenog
odgovora, i nastavie sa istim ponaanjem (moda ak i gorim) sve
dok isti ne dobiju.
Prikladan odgovor esto mogu dobiti jedino od ljudi koji
posjeduju odreene vjetine i
koji su obueni za pruzanje intervencija u kriznim
situacijama.
18
-
to prije osobi damo prikladan odgovor, bre i bolje e doi do
razrjeenja, na
olakanje svih ukljuenih. Ovo se prije svega odnosi na
objelodanjivanje prethodnih
mentalnih bolesti, slomova, psihoza, psihijatrijskih tretmana, i
na pitanje da li je osoba
koristila psihijatrijske ljekove. Nekad ljudi poriu da im se
kriza zaista deava i ele je
iskljuiti. Blaga eskalacija njihove situacije moe izazvati
krizu, ali osoba svojim
karakternim obrascima nastoji to da porekne i negira. Osoba mora
to prije biti
suoena sa ovim aspektom svoje linosti i tada e biti u mogunosti
da prihvati svoju
krizu. Adekvatan odgovor osobi u krizi, jeste upoznati je sa
osobom koja posjeduje
vjetine i znanje po pitanju kriza. To moe biti skoro svako, a
zavisi od karakteristika
same krize. Ponekad, osoba u krizi nije dovoljno jaka da bi
pogla sama sebi, te je zato
najbitnije da bude otvorena prema drugima koji e joj pomoi da
pronae adekvatnu
pomo. Traenje pomoi je esencijalno. Dobijanje prave pomoi je
poeljno.
Suprotstavite im se paljivo, pogotovo ukoliko ste u poziciji
autoriteta i odgovornosti,
ukoliko sa osobom u krizi imate poseban odnos i pokuajte da od
osobe dobijete to
vie detaljnih informacija, pa ih zatim provjerite. Dobra i tana
informacija je od
vitalnog znaaja u ovoj fazi. Moe vam pomoi da utvrdite ko vri
uspjenu
intervenciju, kada, kako i gdje. Postavljaju se pitanja: Da li e
to biti psihijatar,
socijalni radnik, savjetnik, svetenik ili neko drugi? Da li je
za osobe u krizi bolje da
ostanu gdje jesu ili treba da budu na nekom drugom mjestu? Koje
izvore i izbore
imaju (novac, kreditne kartice, dostupno sklonite, line stvari,
karte, podrku,
prijatelje, porodicu i sl)? Moe biti neophodno da postavite
konkretna pitanja o
prethodno navedenim stvarima, kao i o istoriji njihove krize,
pogotovo ukoliko ima
naznaka da se ustvari radi o emergentnoj situaciji, prije nego o
krizi. Naznake o
njihovoj linoj istoriji, tretmanu, osteenjima mogu biti oprezno
izvuene iz same
osobe ili dobijene od drugih ljudi. Pitajte osobu, a potom i
druge ljude da li su
ispriane informacije u skladu, da biste utvrdili da li su prie
komplementarne a
samim tim i istinite.
Otkrijte jo informacija od osoba koje okruuju osobu u krizi, kao
i od nje same, i
pokuajte da stvorite iru sliku. Raspitajte se o njima kod
njihovih cimera, saradnika i
ostalih u radnoj grupi. Uvijek je znaajno sakupiti dodatne
inforamacije u udnim
situacijama. Nekad morate sjesti sa osobom koja je u krizi- oni
moraju biti prisutni i
vidjeti da radite za njih. Osoba u krizi esto je oajna i teko
joj je da govori sama o
sebi. Sve to osoba u krizi kae je vjerovatno prilino relevantno,
ali zbog njihovog
19
-
preuvelianog emocionalnog stanja moe biti nepotpuno, ili ak po
malo rastrzano.
Pomoi ete im u sticanju povjerenja ukoliko ih paljivo sluate.
Kada neobavezno
govorite osoba se esto opusti i manje je oprezna i stegnuta,
nego kada je ispitujete, pa
ima osjeaj da mora da se brani.
Sada obavite poziv! Kratko nakon to ste u okviru razumnog
vremenskog perioda
sakupili neophodne informacije, vrijeme ja da obavite poziv, ili
pozive. Pokuavate da
naete specijalizovanu osobu koja bi mogla pomoi osobi u krizi.
Vi niste
specijalizovani, nemate odgovarajue resurse za pruanje pomoi.
Specijalizovani
ljudi su negdje u okolini, i va zadatak je da ih pronaete i
obezbijedite osobi u krizi
adekvatnu pomo. U ovim trenutcima trebae vam neko da sjedi sa
osobom u krizi ,
zato to je teko priati o nekome pred tom osobom. Moda ete morati
obaviti vie
poziva. Budite precizni i jasni to je vie mogue. Zapisujte ta
vam osoba koju ste
pozvali govori, njihov broj i sl. Uvijek upitajte osobu sa kojom
razgovarate da
sluajno nema ideju ko bi jo bio referentan za pruanje pomoi o
ovakvim
situacijama. Pokuajte da uskladite ideju vremena, dostupnosti,
plaanja i sl. Nemojte
se dovoditi u situaciju dugog ekanja, dovedite nekog odmah, to
je prije mogue. To
je kriza i vi obavljate poziv za nekoga ko je u krizi. Time ne
postajete odgovorni za
spasavanje njihovo ivota, niti due. Ne trebate izlagati sebe
niemu za ta niste
pripremljeni i u stanju da uradite, bez tree osobe. Osobe koje
zovete su profesionalci i
sa sobom nose odreenu dozu autoriteta i odgovornosti.
Dajte osobi u krizi povratnu informaciju. Objasnite osobi u
krizi ta se deava, ta ste
uradili i ta eventualno moe da se desi. To znai da ste iskreni
sa tom osobom koliko
je to u datoj situaciji mogue. Ne treba da opravdavate svoje
postupke, ali fraze kao
to su: Mislim da u ovom trenutku prolazi kroz krizu i da bi bilo
dobro da ti
potraimo strunu pomo, te sam s toga to i uradio. Osoba moe
reagovati rijeima:
To je Ok. Donio si odluku za koju, na osnovu okolnosti, misli da
je ispravna i to je u
redu. Naravno, postoje razlike u miljenje, koje e se ve
uobliiti. Podijelite
neophodne podatke sa osobama koje su ukljuene u situaciju. Nekim
ljudima je
dovoljno da znaju da ste pozvali nekoga i da taj neko dolazi da
pomogne. Drugima e
trebati detaljnije i odreenije informacije. Ne obavezujte sebe
na pouzdanost, vi niste
profesionalac. Ovo se ne odnosi na vas. Morate osobi dovesti
profesionalnu pomo.
Oni moraju biti upueni i sve datelje i dobiti sve
informacije.
20
-
Odravajte kontakt sa osobom u krizi. Osoba u krizi e povremeno
ulaziti i izlaziti iz
kontakta sa vama, a isto tako e biti i sa kontaktom konsenzusa
realnosti. Ovo je
normalno ponaanje za nekoga ko se nalazi u krizi. Obratite panju
kada ta promjena
nastaje i ta je okida iste. Pobrinite sa da ostanete u kontaktu
sa osobom, i odravate
kontakt sa njom, iako ona nije u potpunom kontaktu sa vama.
Pobrinite se, da ako
morate negdje otii, sa osobom u krizi ostavite drugu osobu koja
e preuzeti vau
ulogu. Prije nego to odete, zapiite toj osobi potrebne
informacije.
Kreirajte to oputeniju situaciju. Odbijte bilo kakvu paniku.
Uklonite iz prostorije
djecu i anksiozne osobe. Neobavezno razgovarajte. Zatraite
nekome da napravi aj za
sve. Djelujte normalno. Ne moete nita uraditi dok ekate.
Zapamtite da esto va
strah ili anksioznost mogu dovesti do eskalacije situacije.
Osoba u krizi e to osjetiti i
vrlo vjerovatno na to i reagovati. Zato, mirno saekajte onoga
koga ste pozvali da
doe, i postarajte se da osoba u krizi ne ide nigdje sama. Uvijek
idite sa njima.
Skoro uvijek je djelotvorno biljeiti bitne stavke. Kao prvo, ovo
vam pomae da stvari
odravate razumnim i jasnim. Kao drugo, ovo e vam pomoi da ne
previdite ili
zaboravite neke stvari. Tree: moda ete biti u situaciji da ove
napravite nekom
drugom, pa e vam iste pomoi u tome. etvrto: moete imati
izvjestan stepen
odgovornosti, bilo prema drugima, ili iz potovanja prema osobi u
krizi, a biljeke
vam mogu pokazati kako da uvjebate tu odgovornost. Peto: moda
ete morati da
zabiljeite situaciju. esto: biljeke vam omoguavaju pregled i
reviziju situacije,
pogotovo ako ste napravili greku iz koje neto elite da
nauite.
Dovo enje osobe u krizi do take uspene intervencije
Ukoliko niste obavezani, ili ne moete obavezati sebe da
nastavite proces sa osobom u krizi,
dovedite nekoga ko je na to spreman. Moda se upravo spremate za
praznino putovanje,
imate djecu koju treba pokupiti iz kole, imate poslovnu
prezntaciju i tome slino. U tom
sluaju pozovite nekoga, bilo koga, a onda idite i radite ono to
treba. Objasnite ta se
dogodilo, onome ko preuzima vau ulogu dajte ovaj prirunik
(ukoliko je prikladno) i
postarajte se da adekvatno prenesete problem.
21
-
Moete pitati osobu u krizi koga bi voljela da vidi, ko da doe, s
kim da bude i da se
dogovara. Neke osobe moda ve imaju terapeuta, ili bar afinitet
da budu sa nekim u toj
situaciji.
Objasnite im zato morate otii i da ete se moda/ vjerovatno
vratiti kasnije. Tako ete biti
slobodniji, imati vie vremena i prostora, i moi ete da se
vratite kasnije i pomognete bez
ikakvog konflikta. Osoba u krizi bi trebala da bude u stanju da
ovo razumije. Budite jasni u
vezi svojih standarda i nemojte obeavati nita to sa sigurnou ne
moete ispuniti.
Razmotrite da se zahvalite osobi na privilegiji da budete dio
procesa u kojoj se njoj pomae.
OSNOVNI KORACI I CILJEVI ZA RAZREENJE KRIZE
Zasluite povjerenje osobe u krizi kao i ostalih osoba koje se tu
nalaze.
Jasno definiite problem.
ta je ve uinjeno od strane osobe, drugih, teraputa?
Fokusirajte se na razliite percepcije realnosti.
Kakva je osobina lina percepcija i dinamika?
ta su mogui ciljevi tretmana, ili ciljevi koji se lagano mogu
postii?
Adekvatne akcije
Cilj ove knjiice jeste pokuaj pronalaenja prikladnog seta
odgovora to je prije moguc, za
nekoga ko se nalazi u stanju psiholoke, emocionalne, ili duhovne
krize. Krajnji cilj jeste
pomoi osobi da povrati normalno funkcionisanje do onog nivoa
koji je postojao prije krize ili
ak i boljeg, i to to je prije mogue.
Dakle, kao to smo spomenuli, ukoliko je neko identifikovan kao
osoba u krizi, treba se
kontaktirati sa nekim ko ima iskustva u ovom podrujuu rada, ko e
doi, pomoi u pristupu
situaciji na brz i diskretan nain. Ovo je esencijalno.
Ukoliko ne postoji mogunost da obuena osoba doe do osobe u
krizi, alternativna prikladna
akcija odnosi se na pomo osobi da formira oko sebe tzv kriznu
grupu. Gurpe za pomo u
krizi take djeluju i preko telefona, i mogu biti prikladne u
ovakvim sluajevima. Takozvane
22
-
prikladne akcije prvenstveno se odnose na podravajui odnos osobe
u krizi i kreiranju takve
atmosfere oko njih. Ukoliko ih vi vidite kao disfunkcionalne, to
im nee pomoi. Ukoliko
moete da se prisjetite situacija u kojima ste i sami bili u
krizi, i onda pokuate saosjeati sa
njima imajui u vidu njihovu perspektivu, moete biti od vee
koristi. Moi ete im pruiti
pomo samo ako budete u ulozi nekoga ko podrava njihov proces, a
ne ukoliko im
govorite da su u krivu i ta bi bilo ispravno uiniti. Ovo nikada
nisu polarizovane situacije
koje se mogu podijeliti na dobre- loe, ispravne- neispravne.
Nasuprot tome, ovo je rad
orijentisan na proces i stvaranje pomaka. Kako moemo pomoi osobi
da doe u jedno blago
bolje stanje?
Ne tvrdimo da, u odreenim situacijama, ne moete pomoi osobi da
kognitivno bolje obrade
svoju situaciju, ako je to ono to im treba, niti je sporno
pitanje pruanja pomoi korak po
korak i asistencije ovim osobama u pranalaenju boljeg naina
raenja stvari, ukoliko je to
ono to bi oni voljeli da rade, ili trebaju da rade. Takoe, mogu
postojati razliiti sistemi
miljenja ili jasno definisanih perspektiva koje mogu biti
prikladne za razmatranje i stvaranje
uvida u to da li su te perspektive komplementarne osobama ili
ne. Povremeno, osobi moe biti
od pomoi ako sama sebe identifikuje kategorijom alkoholiara,
zavisne linosti, ili zavisnika,
a veoma rijetko joj moe biti od pomoi ako to uradite vi.
Budite veoma oprezni ovdje: veina ovih ponovnih procjena zavisi
od novih perspektiva koje
daju iru sliku situacije osobe u krizi. Iako ovo moe
predstavljati formu reedukacije kako za
osobu u krizi tako i za osobe oko nje, postarajte se da ne
nameete osobama u krizi neke nove
perspektive, koje su, uzgred, slinije vama nego to su relevantne
za konkretnu osobu. Ovo je
posebno vano u situacijama kada se dvije osobe ne slau oko toga
da li se osoba nalazi u
duhovnoj krizi, ili pak u emergentnoj krizi. Naglaava se i znaaj
kulturnih razlika, koje
takoe utiu na proces.
Doktori i psihijatri duhovnu krizu smatraju kategorijom DSM
IV.
Ono to prati cjelokupan proces jeste razliit set ideja koji moe
pomoi u promjeni nekih
fiksiranih ili konzervativnih stavova koji nisu od pomoi osobi u
krizi.
Veoma esto krizna stanja mogu biti poziv za pomo. Jedan od
najboljih odgovora u ovoj
situaciji jeste reagovati na bazine potrebe prije nego na
simptome krize.Veoma esto
moemo biti od pomoi samo ukoliko uz pomo prethodnog iskustva i
vjebe identifikujemo
23
-
bazine potrebe osobe. Da biste obezbijedili uspjenu
identifikaciju, savjetovanje ili
psihoterapija se smatra esencijalnim rekvizitom.
Timski rad je od kljnog znaaja u bilo kojoj formi krizne
intervencije. Moe biti da je za
osobu u krizi od bitnog znaaja da i ubudue ostanete u kontaktu
sa njom, ali naravno uz
prikladnu potporu i podrku par drugih ljudi. Malo je vjerovatno
da ete vi kao individua
uspjeti da obezbijedite sve to je potrebno da se osoba u krizi
vrati u okvire prethodnog
funkcionisanja i prebrodi odreenu krizu. Kako bilo, timski rad
veoma je znaajan, i ako ste
dio neije krize, trebaete potraiti pomo od spolja da biste
uspjeli da se adekvatno
organizujete. Krizne situacije nekada mogu trajati 36-72 sata
bez prestanka. Koliko dugo
moete ostati budni?
Postoje tako e i neka organska stanja , kao to je odreeni
deficit minerala, upotreba droga,
kao i odreeni tipovi epilepsije koja mogu dati psihijatrijske
simptome ili ekstreman
emocionalni distres. Iako je veoma vano napraviti razliku izmeu
organskih (medicinskih) i
psiholoskih situacija, simptoma emocionalne ili duhovne krize,
odreen nivo medicinske i
psihijatrijske procjene igra veoma vanu ulogu u otkrivanju
najadekvatnijeg odgovora. Osoba
obuena za rad u kriznim situacijama najee e znati kada da potrai
medicinsku
dijagnostiku i u kom trenutku, kao i to da li je medicinski
tretman primjenjivan na datoj osobi
prije. Prevaziite svoje predrasude o medicinskoj i
psihijatrijskoj profesiji: one obuhvataju
mnogo veoma ljubaznih, posveenih, i ljudi punih znanja. Takoe,
imaju pristup izvorima.
Kontaktirajte nekoga . Ukoliko se pojavi pitanje da li
kontaktirati nekoga? Da li pozvati
psihijatra, psihoterapeuta? uvijek se postarajte da to zaista i
uinite. Sama misao o tome
upuuje na to da se kriza pojaava i da vi poinjete da je
prepoznajete, ili misao moe biti
produkt vae unutrasnje mudrosti ili intuitivan rad na rjeenju
problema sa kojim va
kognitivni um ima problema da se izbori. Kontakt koji traite moe
vam pomoi u vidu
supervizije, podrke i savjeta kako da postupite razumno i
adekvatno u datoj situaciji.
Ovakve situacije se prije poboljanja pogoraju. Povremeno,
intervencija ili prikladna
akcija moe zaista pomoi osobi i suzbiti krizu, biti im znak da
smo ih shvatili ozbiljno i da
zbog toga nema potrebe za razvijanjem dublje krize da bi dobili
panju i potrebnu pomo.
Meutim, ako zakasnimo sa adekvatnom akcijom, situacija e se
najee pogorati i kotati
osobu mnogo skuplje u emocionalnom, vremenskom, a i finansijskom
pogledu. Nekad,
24
-
naprikladnija akcija jeste ne raditi nita, ali i ova akcija mora
biti specificirana, i upotrebljena
tek nakon to su sve ostale mogunosti odbaene.
Uvijek informi ite osobu o tome ta se de ava : zato ste odluili
da primjenite ovaj
postupak i ta oekujete da se desi sledee- ak i ako im se to ne
svia. Nema potrebe da ih
tretirate sa manje ljudskosti samo zato to su u krizi. Krize
obino ukljuuju i nivo paranoje
koja moe biti pogorana aputanjem u prisustvu osobe u krizi, kao
i iznenadnom pojavom
nepoznatih ljudi. Ukoliko je potrebno, pozovite se na na vlasti,
pravila, procedure kao
opravdanje za pozivanje nekog drugog, ak i ako se osoba u krizi
tome opire. To im takoe
daje mogunost da kau Ne i predloe neku drugu prikladnu
alternativu.
Uvijek imajte nekog ko e ostati sa osobom u krizi. Nije poeljno
ostavljati osobu u krizi
samu, ak ni na minut. Uvijek imajte nekog drugog prisutnog, ili
ako ne prisutnog, onda
pripravnog, da se moe pojaviti nakon telefonskog poziva u svako
doba. Osoba u krizi moe
napraviti iznenadne i udne stvari bez prethodnog upozorenja.
Naalost, ova injenica se
najee ui iz iskustva. Vrata kupatila uvijek trebaju biti
otvorena. Osobi se treba omoguiti
privatnost, ali isto tako moraju biti dostupne. U kupatilo
postoji dosta stvai koje bi osoba u
krizi mogla zloupotrebiti i nakoditi sebi.
Budite jasni i direktni . Potrebno je da budete vrsti,
usredsreeni na injenice i kaete stvari
onako kako one stoje. Ovo se deava: to i to se desilo, i veoma
je vano da ti (osoba u krizi)
ostane ovdje dok se te i te stvari dese. Ovo izgleda kao kriza i
ja sam preuzeo potrebne
mjere. Takoe sam pozvao policiju/ambulantu/psihoterapeuta ili ta
god. Moda grijeim, ali
smatram da je to najbolji nain da budemo sigurni.
Poku ajte da sara ujete sa procesom kroz koji osoba prolazi.
Pokuajte da razgovarate sa
osobom njenim jezikom, i njenim terminima. Pokuajte da ih
uvijerite da ste iskreno na
njihovoj strani i da radite za njihovo dobro. Ukoliko postoji
sukob interesa onda moete
zauzeti drugaiju ulogu i podravati ih i dalje na neki nain, a
istovremeno ostati dosledan
svojim interesima. Saradnja sa procesom kroz koji osoba prolazi
je dubok i iskren pokuaj
pomci osobi da ne ispata zbog svoje krizne situacije, koja moe
biti znaajna taka njihovih
ivota ukoliko se doivi sa potovanjem od strane drugih i protumai
kao ansa.
25
-
Krizne sit uacije kroz koje prolaze drugi utica e i na vae
emocionalno stanje. Ovakav
uticaj je takoe indikator krize. Vi pratite i motrite na svoje
emocionalne reakcije cijelo
vrijeme. Kako bilo, kada se situacija smiri, odvojite malo
vremena za sebe, istuirajte se,
popriajte sa prijateljem ili se isplaite, naljutite se i uradite
sve to vam je u tom trenutku
potrebno. Niko drugi to nee uraditi za vas. Obavite ovo prije
nego to se prihvatite neeg
znaajnijeg.
Koristite liberalno tehnike proiivanja. Istuirajte se, upalite
svijeu, bavite se batom
(biljke su dobre). Proetajte plaom ili uz rijeku ako ste u
mogunosti. Sunce, vjetar i kia su
zaista dobri proiujui agensi. Pogledajte smijean film. Naite
osobu od podrke. Vritite,
viite, smijte se, plaite, meditirajte i radite sve to djeluje na
vas kao umirujui faktor.
FORMIRANJE KRIZNE GRUPE
Komponente krizne grupe
Postoje 4 osnovne komponente krizne grupe koje su uzajamno
iskuljuive i ne mijeaju se
jadna sa drugom.
Prijatelj ili saradnik. Osoba u krizi treba dodatnu pomo ili
podrku. Ta pomo ili podrka
moe biti pruana u okviru razliitih vremenskih nivoa: to moe biti
24 asa na dan, a
ponekad trideseto minutni razgovor par puta na dan. Osoba koja
ima ovu ulogu nije terapeut,
njena uloga je da bude prijatelj. Njihova pomo treba da dolazi
iz srca, da bude ista i
jednostavna. Ova osoba moe pospjeiti terapeutski rad, ali samo
ako osobu u krizi usmjerava
na pozitivne snage. Ova osoba ima ulogu privrenosti, a ne
vjetina.
Facilitator ili terapeut. Ova uloga takoe moe biti pozitivna,
ali ova osoba je obavezna da
kod osobe u krizi izazove stavove i podstakne proces. Veoma je
teko, a u u ekstremnim
sluajevima ak i nemogue istovremeno pruati podrku i izazivati
promjene i proces.
Mnogo je lake razdvojiti ove dvije uloge. Facilitator ima uvid u
proces osobe u krizi i na taj
nain moe direktno pomoi kriznoj grupi. Ova uloga zahtijeva
odreen stepen vjebe i
iskustva. Naravno, ovo je takoe demokratski proces. Osoba u
krizi mora se sloiti sa ovim
26
-
procesom i donijeti odluku da li ce uestvovati u radu ili ne.
Prve dvije uloge koncentrisane su
oko osobe u krizi i njene dinamike.
uvar. Uloga ove osobe jeste titi proces osobe u krizi i da se
postara da on protekne
neometano. Ova osoba kreira siguran prostor. Ovo takoe moe biti
i administrator koji e
upravljati finansijama osobe, ili osoba koja e organizovati
kretanje. Informacije koje dolaze
od spolja filtrira osoba sa ovom ulogom i tako preraene ih
prenosi osobi u krizi. Ovo je
veoma teka uloga.
Osoba koja podr ava proces . To je osoba koja podupire proces,
koja prua podrku
davaocima podrke, koja radi sa ostatkom familije na kreiranju
drugaije i prigodnije sredine
u koju e se osoba u krizi ukljuiti. Ovo je veoma vana uloga
budui da se davaoci podrke
takoe tokom cijelog procesa mogu iscrpiti do te mjere da im
samima postaje potrebna
pomo.
Takoe, djelotvornim nalazimo i voenje dnevnika tokom krizne
situacije u koje osoba u krizi
treba da zabiljei svoje snove, dogaaje, impresije, osjeanja,
trenutke uznemirenosti, ljekove
itd.
FORMIRANJE ZAJEDNICE OKO OSOBE KOJA JE U KRIZI
Ponekad je takoe nemogue raditi sa nekom osobom samo kao
terapeut. Osoba zahtijeva ili
iskazuje svoje potrebe za irom zajednicom u kojoj bi iskazala
krizu. Kao primjer mogli bi
navesti osobu koja i dalje ivi u kui u kojoj je imala
emocionalni raskid. U ovoj instanci,
vjerovatno ostajanje u kui okruenju u kojem je dolo do krize,
moda nee biti najbolja
solucija; ove osobe moda trebaju neko vrijeme i prostor izvan
kue da bi se otkrilo ta su
njihovi sledei koraci; i dalje to treba da bude ralativno
siguran prostor. Jedan klijent sa kojim
sam radio putem telefonskih konsultacijama u ovakvoj situaciji
sjetio se da roaci koji ive
u oblinjem gradu imaju slobodnu sobu u svom stanu. Ja sam je
ohrabrio da ostvari tu ideju i
sugerisao joj da roaku objasni neke stvari o kojima smo priali,
i to bi trebao da bude
kontekst njezinog stanja i podrka za tu osobu koja je u krizi.
Ja sam tu osobu takoe ohrabrio
27
-
da iskoristi ovu priliku da sprovede i drugu ideju koju su
imali: odlazak na asove umjetnosti;
ideja koju su njezini roditelji odbacivali. Osjeao sam dodatnu
podrku koju bi ona mogla
ostvariti u toj situaciji i nove ljude koje bi mogla upoznati,
uz proirivanje njezinih granica i
uz novi poetak kao i lina interesovanja, to se sve potvrdilo kao
potpora za te osobe. U
stvari ja sam je ohrabrivao da kreira zajednicu oko sebe i svoje
krizne situacije; zajednicu koja
je bolje podrava.
U drugoj instanci, lan nae proirene Findhorn zajednice je uao u
krizu dok je ivio na
Zapadnoj obali kotske. U ovoj instanci, on je osjeao da mu treba
vie podrke i mnogo blii
porodini osjeaj u cilju izlaska iz krize; ovo je bilo nakon to
sam ponovo razgovarao sa
njim telefonom. Stoga smo se mi sloili da on treba da doe u
Findhorn zajednicu i poto je
bio veoma kolebljiv i skoro ogranien, u ovoj instanci, ja sam
zapravo otiao kolima u
kotsku da ga sretnem na feribotu i da ga vratim u zajednicu gdje
smo mi samovoljno
uzimali prazne bungalove i uspostavljali dnevna deurstva sa onim
ljudima koje je on
odreivao, i koji su bili saglasni da pomognu. Za tri nedjelje
smo svi mi radili sa ovom
osobom poto je on dublje upao u krizu; najcrnje strahove i
najmranije momente. Mi smo
sve zapisivali u neku vrstu dnevnika sve ta smo radili, ta smo
uoili i osjeali dok smo bili
sa tom osobom, kakva god uloga bila, njegovatelj, terapeut,
osoba za podrku, drug i slino.
Ovo se pretvorilo u pravljenje bistorije krize ove osobe koja bi
kasnije bila od velike koristi u
njenom integrativnom procesu. Niko nije bio preoptereen; niko
nije bio pod stresom a ipak je
postojao kontinuitet i zajednica koji su omoguavali dubok rad
koji sam ja ve obavljao u
mojim 20-tim godinama kao psihoterapeut. U jednom aspektu ovog
posebnog rada sa
osobom, ona je pomenula da je brinula da ne pravi previe buke
poto je, iako je bungalov bio
relativno skrovit , smatrala da e zbunjivati ljude oko nje pa je
stoga iala u beumne
prostorije studija i tamo je istraivala zvukove koje je
planirala da pravi. Otkrie njezinog
glasa je takoe omoguilo da se vrati na mjesto gdje gdje bi se
njezina staloena linost
mogla pojaviti i gdje bi poela da biva prepoznata u punoj
mjeri.
Postoje drugi naini u kojima neko moe razmatrati kreiranje
zajednice oko osobe koja je u
krizi. Ponekad su tu podrka i personal ali nema razumijevanja.
Shodno tome, ovdje je bio
zadatak da se edukuju ljudi oko njih u vezi koncepta rada tokom
krize i procesa rada na
njihovom ohrabrivanju na prihvatanju neke od ovih uloga i
ogranienja. Ovo okupljanje oko
zajednikog cilja sa edukativnim inputom bilo je dovoljno da se
kreira vrsta zajednice oko
ljudi koji su u krizi da bi se oni osjeali da su u kontaktu i da
je podrka koju primaju korisna
i konstruktivna; i sa tim u vezi, imamo i stremljenje ka
samo-usmjerenim strategijama i
procesima. Ove osobe su bile u stanju da se sa krizom uspjeno
izbore.
28
-
Ja, jo jednom, istiem da, je kada se radi sa osobom u krizi ,
zaista bitno da se saslua
njezina pria i pozadina te prie. Ako akteri izvjetavaju, ili je
reeno da su proveli tri sata sa
osobom A u ( recimo) kuhinji ili grnarskoj sobi imamo: prvo ,
Hej, to je dobro! Mora da
ste stvarno uivali sa njima . i drugo pitanje je ta si dobio to
si bio sa njima?. ta je
aspekt njihovog procesa koji su sproveli tamo i to ih je zadralo
tamo? Ovo je esto znaajan
materijal.
U kontekstu zajednice, takoe je mogue saznati od osobe A ono ta
je njeno trosatno
iskustvo sa osobom koja je u krizi ( Uloga uvara). Ovo moe biti
veoma korisno ako dio
kreiranja njihove zajednice u budunosti moe ukljuiti osobu A u
jednoj ili drugoj ulozi.
Moe biti neophodno ohrabriti osobu u krizi ( Uloga terapeuta) da
sazna od osobe A da li e
ponovo ii zajedno; ili je obeshrabriti od ponovnog odlaska ka
osobi A, ako se prouje da je
uloga uvara negativna.
Moda je mogue dobiti neto to su one dobile od osobe A, ili od
osobe B u budunosti;
ili na neki drugi odgovarajui nain; i stoga se konstantno vraamo
u terapeutska istraivanja
stanja osobe; ta ta osoba treba i kako bi to mogla
ostvariti.
Ponekad, mada prilino rijetko, osoba u krizi nije u stanju da se
bavi sa produenjima i
opsenijim komponentama sa kojima se suoila tokom krize. One su
umjesto toga eljele da
se izbave iz krize i da obnove elemente koji su ranije
postojali. U situaciji kada neko nikada
kompletno ne vrati sat unazad, ovdje bi uloga terapeuta bila da
podri njihov proces i moda
da im pomogne da obnove veze koje su raskinuli, bilo da se radi
o vezama prije krize ili koje
su moda doprinijele krizi, ili ono to je bilo prekinuto ili
poremeeno ekstremima krize.
Ponekad je potreban rad sa drugima.
Na kraju, kao to sam podsjetio na seminaru u vezi ove teme,
ponekad je terapeutski, jedan-
najedan, intimni, nepristrasni i pouzdani prostor koji moe
postojati u terapeutskoj sobi ono
to je stvarno neophodno za pomo ljudima u krizi. Ovaj aspekt je
ponovo uzet u poglavlju o
Zen prostoru koje slijedi kasnije. Ali , to pomae u potvrivanju
teze koja kae da se neka
startegija ne uklapa uopte.
NEKE STRATEGIJE
Postoje razliite strategije koje su ponekad korisne za umanjenje
nepredvienih okolnosti i
pomoi nekome ko je u krizi:
29
-
Pokuajte da ukljuite pogled na svijet osobe u bilo koji koncept.
Njihov jezik,
strahovi, vrijednosti, percepcije sebe samih i drugih ine njihov
svijet. Ako moete
komunicirati sa njima po ovim pitanjima ili na njihovom
maternjem jeziku- to
stvarno moe pomoi. Kriza esto poveava rigidnost stava osobe i
njezino otuenje.
Probajte da ponovo uspostavite okvir. Ako im moete pomoi da
prilagode svoje
percepcije u neto to je vie u liniji sa prevlaujuom realnosti,
onda one mogu bolje
kontaktirati sa vama, drugima i samim sobom.
Prihvatite njihovu defanzivnost & inkorporirajte odbojnost u
bilo koju
intervenciju. Vi interveniete, na neki nain, u njihovim
procesima. One mogu postati
defanzivne. Izbjegavajte naprasita parnienja. Pokuajte da drite
sebe (barem u
najmanjoj mjeri) na njihovoj strani a ne protiv njih.
Iluzija o alternativama. to je tamo gdje vi nudite prividni
izbor ali i oni
ukljuuju promjene. Da li elite da idete u bolnicu mojim kolima
ili ambulatnim? je
pomalo naivno ali esto ima efekat.
Pregovarajte o promjenama. Pogledajte da li moete ponuditi
manje- vie fer
razmjenu ili dobiti dozvole od obje strane. Njihove strategije
ne rade. Vaa moda,
ali oni ea znaju to. Dajte im ponudu koja izgleda privlano bolje
nego ultimatum.
Ti uradi ovo a onda emo uraditi ovo.
Odloite konanu odluku. Sve to izgleda konano izgleda kao
kraj...neega. Ljudi
su veoma uplaeni od krajeva-smrti, rastava, izolovanja,
naputanja, odlaska. Proces
e se svakako nastaviti.
Fokusirajte se na njihove procese. Imperativ je da za uspjean
ishod, osobe koje su
ukljuene u krizu budu u stanju da vide svoj udio u sopstvenom
procesu.
Fokusiranjem na njihove ukupne ili dublje procese, srednji
padovi i usponi ili
simptomi mogu biti lake prevladani.
Ako uspijeva, primijenite - pod uslovom da to ne znai laganje
ili zloupotrebu.
Taktike kao to su: odvlaenje panje neim trivijalnim ako prijeti
da doe do
eskalacije; Pojava zbunjenosti-igranje na elju osobe da bude
shvaena; ponovno
uokvirivanje kriznog ponaanja u pozitivnijem svijetlu to moe
pomoi u eliminaciji
odreenog stida; ograniena meditacija; Dajte im kontrolu ( ali
moda ne i izbor);
paradoksalna intervencija; Kraa stanja osobe-umjesto njih
razbijte stolicu, uradite to;
Paljiva primjena humora; itd humor moe biti upotrebljen uz
oprez.
30
-
Alternativne strategije mogu biti bolje ne samo za njih. Oni
moda imaju
unutranju mudrost-doite do nje. Sluajte sopstvenu intuiciju.
Provjerite to ako je
mogue. Zato o tome jo nije bilo govpora, i zato? ta je preostalo
polje?.
ZEN PROSTOR
Ponekad je, ili esto, neophodno dozvoliti nekoj osobi da bude u
Zen prostoru. Ove
osobe mogu eljeti to, ili zahtijevati to, ili pitati za to-na
neki nain. To je apsolutno u
redu ako rade tako. I postoje upravo normalni titnici koji
trebaju biti uzeti da bi se
obezbijedilo da oni ne zloupotrebe prostor, ili da ne postupe
loe sa sobom u tom prostoru.
Pod Zen prostorom, mi podrazumijevamo volonterski, jedinstveni i
posebno dizajniran
ekvivalent svetilini, utoini prostor, ili neto izmeu. Zen
prostor je tiho, sigurno
mjesto gdje osoba koja je u krizi prosto ode da boravi tamo.
Kada neko prolazi kroz neke duboke i snane traumatske promjene,
postoji niz faktora
koji trebaju biti razmotreni sa stanovita onoga to ta osoba
osjea. Razmatrajte
metamorfozu gusjenice u leptira. Da bi gusjenice ovo uradile,
apsolutno trebaju auru.
Ovo nije samo nepotreban izum; priroda ne radi na taj nain.
Slino kao to Don, ili
Meri, imaju transformaciju na sopstveni nain u neto novo,
duhovnije, potencijalnije, i
to trebaju imati neto u vidu sigurnog mjesta, aure, da bi ovo
izveli.
Ako su postojala traumatska iskustva; (Kundalini, Life-Death
Rebirth, itd) onda je
potrebno prilino vremena da bi se upravo iskusili efekti
promjena uz pomo ovog
procesa. Kako je to biti u novom tijelu? Koje efekte na mene
imaju sve ove promjene? Ko
sam ja sada? ta u raditi sledee?
Zen prostor treba da bude udoban i miran. Trebalo bi da bude
jasno pravilo u vezi
ulaska, ili neulaska, drugih osoba. Niko ne bi trebao da ima
mogunost da ue u njihovo
sopstveno skrovite, niti da ue bez posebne dozvole, osim u
odreenim nepredvienim
okolnostima. Moda bi trebao postojati set dnevnih intervala kada
se Zen prostor
rasputa i kada ima slobodniji ulaz i kada se komunikacija
obnavlja. Ove stvari moraju
biti paljivo dogovorene, izgraene ili udeene sve dok su dobre.
Samo saznanje da
takav prostor postoji pomae osobi u krizi da prevazie neke druge
loe trenutke.
Kontakti sa prirodom mogu biti izuzetni: baraka u umi. Mogunost
bojenja, crtanja i
pisanja moe biti znaajan, to znai da ove mogunosti trebaju biti
pruene. Neki ljudi
31
-
vole sopstvenu muziku: ostali vole nametnutu tiinu bez bilo
kakvog dostupnog aspekta
odvaenja panje. TV i radio vjerovatno nisu dobra ideja. Knjige
mogu biti dobre ( vidjeti
Listu za itanje). Jednostavna hrana i pie trebaju biti
obezbijeeni od strane njegovatelja
u redovnim intervalima a mogu biti i ostavljani na nekom mjestu
u odreeno vrijeme, uz
zakljuak da ako nisu konzumirani nakon x sati, to predstavlja
upozorenje za njegovatelje.
Mogunost da se ustane u toku noi i da se slika, pie ili slino
bez uznemiravanja nekoga
drugog, skoro beskrajno, i sve u sopstvenom ritmu, esto se
cijeni od strane korisnika
Zen prostora. Ovo je veoma ljekovito. Terapeutski kontakt u
etiri oka sa nekim ko je
potpuno neukljuen i apsolutno neutralan, u prostoriji koja nema
drugih veza, takoe
moe biti forma zen prostora.
Drugo poglavlje
Duhovna urgentnost i pojava duhovne urgentnostiPostoji mnogo
materijala danas o tome kako da se identifijkuje osoba koja se
nalazi u
duhovnoj krizi. ta je definicija procesa pojave duhovnosti i ta
pojava duhovnosti u stvari
jeste, pojava duhovnosti, formiranje krizne grupe, psihoduhovni
rad procesno orijentisan i
korisne strategije u radu sa pojavom duhovnosti i td.
Za potrebe ove knjige mi koristimo terminologiju pojave
duhovnosti, duhovna urgentnost
koji se odnose na iznenadnu pojavu ili nevoljnu promenu u
osnovnom sistemu verovanja
jedne osobe kao i u njihovim duhovnim aktivnostima i psihikom
ponaanju to se obino
dogaa odmah nakon krize ili neke psihotike epizode ili nekog
neuobiajenog ponaanja.
Meutim ovaj iznenadni prelaz takoe se moe videti obino
retrospekctivno kao deo
dugoronog razvojnog procesa koji je u veoj meri bio nesvestan i
neprepoznat do tog
trenutka. Na taj nain osoba je ne pripremljena na to a esto bude
i ne prihvaena.
32
-
Grof (Stan&Christina Grof:The Stormy Search for self, 1992)
definise razliitih broj
manifestacije pojave duhovnosti a njihov zajedniki sadralac,
svih kriza transformacije je
manifestacija razliitih aspekata psihe koja je bila prethodno
nesvesna. U ovom smislu ovo se
takoe moe videti kao savreno normalan psiho-duhovni aspekt
ljudskog razvoja. Mnogo se
vie pie o tome sada. Jung je govorio o ovim procesima
pojavljivanja novog duha kao
moralna obaveza da se proivi i izrazi ono to neko naui kad doe u
kontakt sa drugim
aspektima samog sebe. Dozef Kembel i knjige kao to su Gvozdeni
Don, ene koje tre
sa vukovima pomau da se utvrdi duhovni put. Pitanje koje se esto
postavlja je kakva je
razlika izmeu pojave duhovnosti i psihotine epizode (psihotinog
napada). Deo problema u
razlikovanju ovih termina je uglavnom kulturoloki. ivimo u
materijalnom svetu i
medicinski orijentisanoj kulturi tako da je veoma teko da se
izae iz ovim naina
razmiljanja i parametara koji obino zaslepljuju i na neki nain
ograniavaju. Kada to
uinimo dobrovoljno ili ne nemamo pozitivne utiske ili podrku da
nastavimo nae putovanje
niti bilo koju rutu ili mampu za nae procese. Tako da dobijamo
normalno negativne slike
ljudi u krizama kao da su bolesni, mentalno bolesni, ludi i ovo
normalno znai da mi treba
da odvojimo nas od njih i da ih izvojimo od nas ili ak da se
zatitimo od njih. U ovom
vremenu moemo takoe da pomislimo da treba njih da zatitimo od
nas.
Sama sugestija da bi moda mogli ove procese da prihvatimo na
mnogo pozitivniji nain je
ve radikalna ak i da takav pristup nismo poeli da primenjujemo.
Ovakav pristup da bi
ljudima u krizi trebalo da priemo a ne da ih odbacimo i da bi ak
moda mogli i neto da
nauimo od njih je vieno od strane uglednih profesionalaca kao
potpuna ludost.
Ako neko neto zapravo i uini povodom toga postoji optuba da radi
ne profesionalno da bi
se obezbedilo da se taj neko ko izlazi iz profesionalnog
okruzenja vrati u okvire normale.
Moda mi treba da uemo u ove zone i da im priemo da pruimo ruku
da bismo razumeli
gde su ta mesta kako ona izgledaju, koja pravila postoje da
bismo mogli bolje da im
pomognemo. Neke druge kulture idu dotle da izdignu one meu njima
koji imaju takva
duhovna iskustva do nivoa da postaju njihovi amani, duhovnici,
svetenici, vizionari, voe
ak i gurui. Dok u zapadnoj kulturi obino diskriminiu one koji
imaju takva iskustva.
Zapadna kultura ih lei lekovima ponekad im se oduzimaju ljudska
prava, ponekad se
zatvaraju u mentalne bolnice ili pod uticajem lekova
,elektrookova , ak i hirirgije se menjaju
dok se ne dovedu u stanje da se mogu vrateiti nazad u
svakodnevni ivot.
Kako neko tretira svoju decu, siromane, kriminalce ili mentalno
obolele je obino pokazatelj
koliko u tom drutvu postoji empatije, osnovne ljudske dobrote i
razumevanja. Razliite
kulture su nauile kroz vreme ili nikada nisu izgubile predanja
koja su dobila da njihovo
33
-
drutvo zapravo moe imati koristi od takvih procesa ili su ak
potrebni takvi procesi i ne
mogu zdravo da preive bez njih. Tako da moda mnogi od nas imaju
puno posla da neto
urade po tom pitanju da bismo preokrenuli svoje predrasude.
Zamislite kulturu samo na
momenat, gde normalne pubertetske promene zapravo se ne priznaju
ve su viene kako
bolesti koje treba leiti i umesto rei da periodi vrtoglavice ili
periodi gojaznosti su potpuno
normalni, proi e. Umesto toga moe se na promenu kao to je porast
grudi gledati kao na
neto to nije u redu i to reba leiti. Pojavu brade ili pubinih
dlaica traiti da se depiliraju
jer to nisu takozvana normalna stanja. Ovo je situacija u kojoj
mi reagujemo kao drutvo ne
na psihike simptome puberteta nego na psiholoke simptome procesa
duhovnog sazrevanja.
Mi tretiramo ove simptome kao patologiju i obino se lee lekovima
ili nekim drugim
tretmanima. Na primer oni uju glasove, mora da su psihotini.
Potpuno je mogue i sasvim
uobiajeno da neko ima proces duhovne urgentnosti a istovremeno i
psihotiku epizodu,
traumu ili bolest, to ne mora da se iskljuuje meusobno. U ovom
delu knjige e detaljnije biti
opisani zajedniki aspekti koji su u vezi sa oporavkom. U knjizi
od Podvola koja govori o
oporavku od mentalne bolesti. On tvrdi da principi izleenja i
oporavka su veoma slini iako
ove dve stvari; mentalna bolest i pojava duhovne urgentnost su
veoma razliite.
Ono to sad sledi je kratak pregled razliitih vrsta duhovne
urgentnosti, opirniji opis svake
vrste koji se moe nai u mojoj knjizi (koja kad je ovo pisano jo
uvek nije bila izdata) Kad
se svet promenio. Prvih deset do dvanaest tipova su pomenuti od
strane Grofa meutim ja
sam dodao jo nekoliko kategorija iz sopstvenog klinikog
iskustva. Opisi razliitih tipova
mogu pomoi da se napravi razlika u tome ta se zapravo dogaa i ta
se upravo dogodilo
osobi koja ima ili je upravo imala krizu. Da li je to samo
bolest ili mentalna bolest ili ima
drugih duhovnih komponente prisutne.
Kriza, iako najee traumatimna na kraju karajeva se moe
pretvoriti u neto korisno
posmatrano kao proces u razvoju duha. Ovo se moe povezati sa
teorijom Demsa Hilmana
gde na genije, na demon ili na aneo uvar nas motivie na odreene
naine na unutranji
rast svojstven svakoj osobi posebno. Kriza se deava kao
uznemirujua forma u datom
trenutku. Postoje neki izuzeci, naravno. Iz takve krize se
javlja duhovna osnaenost i nova
odluka da se vodi bolji ivot. Ovo je esto praeno poveanjem
mudrosti, steene u kriznim
dogaajima to predstavlja sutinu transformacionog procesa. U tom
sluaju kriza slui kao
okida za ove dogaaje i nema uticaja na sam transformacioni
proces. Kriza takoe moe
sadrati veoma znaajne komponente koje oblikuju kasniji duhovni
razvoj. To je
individualno. Na kraju krajeva razvija se bolji ivotni stil i
iskustvo priznavanja da postoji
neto vee od nas zavisno kako ga ko zvao: Bog, Alah, Jehova ili
ta god drugo. Na taj nain
34
-
ulazimo u nepoznata stanja svesti i podsvesti u nove sfere
postojanja dostupne ponekad samo
prethodno dostupne u sluaju upotrebe droga. Ovo je proces
stvaranja ni sazrevanja u punu
duhovnu pojavu ideava se sve vreme obinim ljudima irom planete
kroz normalne procese
kao to su zaljubljivanje, biti povreen, raanjem, radom,
sahranjivanjem roditelja i tako
dalje. Veina vremena kada se to deava u granici normalnog nivoa
tolerancije i nije u
potpunosti prepoznato tako da naalost mi moramo da uperimo prst
na aspekte takvih
normalnih zdravih razvoja. Moramo da ih zovemo pojavom
duhovnosti tako daljudi koji
prolaze kroz ekstremnije forme toga mogu da budu stavljeni u
slian kontekst i ne budu
tretirani kao nenormalni. Veina vremena pojave duhovnosti,
krizni deo toga se stvara ne
samo procesom osobe koja je ukljuena nego i nesposobnou okoline
oko osobe da prihvete
taj proces duhovnoh razvoja u datom trenutku. Na mnoge naine
okolina u duhovnim
zajednicama dozvolile su mnogim ljudima da svoj proces doive u
okviru tih zajednica,
okrueni drugima koji brinu i okolinom koja daje podrku. Video
sam poruke na vratima
spavaih soba lanova ovih zajednica Ne uznemiravajte imam pojavu
spiritualne
urgentnosti. Ovo je odlino, oni to obavetavaju i sami sebe.
Ponekad smo i pozvani u sred
noi jer je neko imao zaista kriznu situaciju, duhovnu ili neku
drugu i bila je neophodna hitna
akcija. Energije na nekim mestima su vrlo mone, mogu da utiu na
ljude koji nisu navikli na
nju i zato ta energija treba da bude pravilno usmerena.
Sedamdesetih i osamdesetih Stan Grof i njegovi pomagai
kategorizovali su brojne razliite
tipove, kanale kroz koje ljudi doivljavaju iskustvo duhovne
urgentnosti. Ovo nije teortska
kategorizacija to je empirijsko istraivanje. Oni nisu izmislili
ove kategorije oni su samo
prikupili razliite tipove na osnovu svog iskustva i opisali ih.
Kao to je ranije pomenuto neke
druge kategorije su dodate ovoj listi neke sa moje strane, neke
od strane mojih kolega takoe
ne teorijski nego iz prakse. Meutim, mi prvo treba da uradimo
proveru da bi bili sigurni da
nismo pogreno intrepretirali neto to bi mi voleli da jeste.
Moramo da obezbedimo da osoba
zaista ima pojavu duhovnog procesa i da nema patologije ili
drugih okolnosti koje bi mogle
biti zatakane ili ignorisane ovim procesima.
Pojava duhovnosti koja moe biti pogodnija da se tretira
alternativnim putem moe biti slina
ali vrlo razliita od patolokih psihoza ili aspekata mentalnih
bolesti koje su esto mnogo
bolje tretirane alternativnim metodama kao to je hospitalizacija
i medikamentacija. Ono to
sledi su uslovi koji mogu da pokau dali je odgovarajui momenat
da moe da se radi sa
osobom sa perspektive nastanka njenih duhovnih procesa.
35
-
Kriterijumi za pomo pri definisanju pojave duhovnosti, uslovi
pod kojima moe biti
odgovarajue da se radi sa nekim ko je u procesu pojave
duhovnosti
a) Postoje epizode ili iskustva koja ukljuuju promene u
izmenjenom stanju svesti ili
znaajne promene u percepciji, emocionalnoj, kognitivnoj ili
fiziolokoj funkciji koja
ukljuuje psiho-duhovne perspektive.
b) Postoji odsustvo organskih promena u mozgu koje su u osnovi
nenormalnih
mentalno,emocionalnog funkcionisanje psihe tj.simptomi nekih
tipova epilepsije
mogu biti zamenjene za psihoze ali se lako lee sa pilulama
slabijeg dejstva, promene
u proizvodnji dopamina i serotonina u mozgu mogu takoe da utiu
na mentalno i
emocionalno stanje u velikoj meri
c) Postoji odsustvo psihike bolesti u nekom drugom sistemu
organa koji e dozvoliti
osobi da doe sigurno do fizikog i emocionalnog stresa koji moe
da bude praen
radom kroz transpersonalnu krizu i postoji dovoljan Ego i fizika
snaga dostupna u
cilju da se proe kroz tako moan proces, takve bolesti ili
organska stanja ne znai da
je nemogue da se radi sa stanovitva pojave duhovnosti ali moe da
uini stvari
komplikovanijim. Potrebni su da se uzmu u obzir i drugi faktori
tako da rad ili tretman
bolesti organskog stanja postaju manje bitna.
d) (Ovo je osnovni uslov) Postoje u osobi sposobnost da vidi
svoje stanje kao unutranji
psiholoki proces i potvrdi ga na spoljanji nain sa mogunou da
formira rad,
kooperativan odnos sa ljudima oko sebe. Ovo esto iskljuuje ljude
u jakim
paranoidnim stanjima; umiljena progonjenja, halucinacije,
sociopatskim ili nasilnim
ponaanjem i sluajevima kada postoji puno projekcija, usmerenih
ka spoljanjm
ispoljavanju ili to iskljuuje normalan rad sa ljudima kada su
ovi uslovi prisutni, moe
se raditi sa njima u ovirima zone udobnosti do terapijski
normalnog odnosa.
e) Postoji odsustvo duge istorije standardnog psihijatrijskog
tretmana ili duge
hospitalizacije koji tei da uini rad na transpersonalnoj krizi
mnogo komplikovanijim
i ponekad ak nemoguim usled psihikih, emocionalnih, mentalnih
oteenja psihe,
usled medicinskih tretmana i bolnikog leenja do tog dana.
f) Poto je linija izmeu pojave duhovnosti i psihoze nejasna bilo
koja odluka koja se
donese mora da ukljuuje jasan i odriv dogovor, ako ovo ne moe da
se odri
terapeutski rad prestaje do kada se ne uspostavi vrsta i konana
dijagnoza ili odluka.
Ovo ukljuuje da mora postojati kontinualna procena, supervizija
paralelno sa linim
ili meulinim procesima
36
-
g) (Ovo je osnovni uslov) postoji sigurno okruenje koje daje
podrku u kojem osoba
moe da proe kroz mnogo dramatinije ili zahtevnije faze sa
ljudima koji su dostupni
da asistiraju u ovom procesu ako je potrebni i oni koji imaju
slina iskustva ili
profesionalni trening ili su vrlo dobri za te osobe. Ovaj
poslednji uslov sigurne
podrke okoline ukljuuje bilo specijalne uslove stanovanja ili
specijalne grupe koje
su u osnovi formirane oko osobe koja je u krizi. Zbog toga treba
da postoji specijalno
mesto, specijalna krizna grupa, specijalan dogovor i ljudi koji
su specijalno dodeljeni.
Ako su ovi kriterijumi islunjeni tada i samo tada tretman krize
i meuljudskog procesa
pojave duhovnosti moe da bude vie odgovarajui nego
tradicionalno
psihoterapeutski ili psihijatrijski pristup.
Postoji ponekad razmimoilaenje izmeu:
(a) Uzimanjem osobe iz njene okoline i premetanjem u
specijalizovaniju okolinu (crizni
centar, sigurnu kuu, utoiste itd.) gde osoba moe da ima svoju
krizu sigurnije i sa
vie resursa pri ruci
(b) Formiranje krizne grupe oko osobe u njenoj sopstvenoj
okolini korienjem pristupa
korenje-trave sa nekim specijalizovanim uplivom.
Ovo ne iskljuuje jedno drugo i ponekad jedno vie odgovara nego
drugo. Meutim ako se
iskoristi pristup kriznom centru velika briga i priprema mora da
se sprovede kada se osoba
konano ponovo uvodi nazad u svoje prethodno okruenje .
Dalje itanje o konceptima pojavljivanja duhovnosti mogu da se
nau u Grofovoj knjizi
Olujna potraga za sobom i druge specifine knjige koje su na
listi itanja.
Simptomi ili tipovi procesa pojave duhovnosti i duhovne
urgentnosti Zajedniki imenilac za sve krize i transformacije je
manifestacija razliitih aspekata psihe
koji su prethodno bili nesvesni.
Sledea lista ne znai da su ovi tipovi ili forme procesa se
javljaju sami od se