OSOBNO
Osobne (nesocijalne) aktivnosti putem interneta pod utjecajem su
razliitih initelja: znanja i vjetina iz uporabe raunala, motivacije
za uporabu interneta, potreba koje mogu biti ispunjene on-line,
problematinih oblika ponaanja povezanih s uporabom interneta, kao i
oblikovanja osobnog identiteta na internetu.
OSOBNO - Pismenost 1/4
On-line komunikacija pod utjecajem je razine znanja i vjetine u
uporabi raunalate suvremene informacijske i komunikacijske
tehnologije (engl. information and communication technology - ICT).
Ukoliko itate ovaj tekst, vrlo vjerojatno imate barem osnovne
vjetine vezane uz raunalnu pismenost tebarem minimalno znanje o
internetu i ICT-u. U svakom sluaju, mogli biste imati korist od
upoznavanja pojmova kao to su raunalna i informacijska pismenost
jer vea strunost iz tog podruja moe imati pozitivan utjecaj na vae
on-line aktivnosti i komunikaciju.
Raunalna pismenost je popularan pojam koji oznauje sposobnost
djelotvornog koritenja raunala (tj. ICT-a) za privatne i
profesionalne potrebe, a povezana je s kompetencijom iz nekoliko
podruja:- poznavanje informatike terminologije i znanje o
raunalima;- sposobnost rukovanja raunalima (tipkovnica, mi,
operacijski sustav);- koritenje programa za obradu teksta, tablinih
kalkulatora itd.;- uporaba web preglednika (npr. MS Explorer),
elektronike pote i sl.;- vjetine programiranja raunala u jednom ili
vie programskih jezika.
OSOBNO - Pismenost 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Literacy_3.html"
Pojam raunalna pismenost mogue je proiriti tako da ukljuuje
djelotvorno koritenje interneta i prilagodbu specifinim on-line
okruenjima, tj. tako da oznaauje i sljedee specifine elemente:-
iskustvo i pozitivne stavove o koritenju on-line tehnologije i
resursa;- kompetenciju u traenju informacija koje su dostupne pomou
interneta;- sposobnost distribuiranja (diseminacije) informacija
koritenjem interneta;- mogunost da se ispune osobne potrebe
koristei internetsku tehnologiju i resurse;- sposobnost za
produktivno djelovanje (obrazovanje, posao) koristei internet.
Informacijska pismenost iri je pojam od raunalne pismenosti, a
kad se misli na internet kao izvor informacija, informacijski
pismena osobaima mogunost (sposobna je)uiniti sljedee:-
identificirati mogue izvore informacija na webu iliu on-line bazama
podataka;- oblikovati djelotvorne strategije pretraivanja za
pronalaenje potrebnih on-line resursa;- procijeniti vrijednost i
tonost informacija koje su prikupljene putem interneta;-
organizirati i koristiti on-line informacije za razliite praktine
potrebe;- rjeavati probleme i odluivati na temelju cjelovitih i
tonih on-line informacija.
OSOBNO - Pismenost 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Literacy_4.html"
Pismenost u on-line komunikaciji povezana je s poznavanjem i
uporabom internetskih komunikacijskih tehnologija:- pregledavanje
weba, elektronika pota i prijenos datoteka (engl. file transfer).-
distribucijske/mailing liste, diskusijske skupinei forumi na webu,
priaonice (chatrooms) itd.- istovremene poruke (npr. IRC, ICQ,
Yahoo messenger, AOL messenger);- videokonferencije (MS NetMeeting)
i emitiranje na webu (webcasting);- internetska telefonijaili
audiokonferencije preko interneta.
Mrena kompetencija (engl. network competency)pojam je koji
oznauje sposobnost svrhovitog koritenja internetske tehnologije i
resursa, a povezan je sa sljedeim elementima:- sposobnost za
uporabu ICT-a za komunikaciju (npr. elektronikom potom,
istovremenim porukama, videokonferencijama itd.);- svjesnost koje
su informacije dostupne on-line, kako su strukturirane te moguem
nainupristupa;- efikasnost u koritenju pretraivaa interneta (npr.
Google), direktorija na webu (npr. Yahoo! Directory), web portala,
on-line enciklopedija (npr. Infoplease) i on-line baza podataka;-
evaluacija relevantnosti, novosti, cjelovitosti i tonosti on-line
informacija uz filtriranja irelevantnih podataka;- uinkovitost i
prikladnost u koritenju raunalom posredovane komunikacije;-
kompetencija u uporabi on-line servisa za kupce/klijentekao to su
narudbe i plaanje proizvoda i usluga, kuno bankarstvo itd.
OSOBNO - Pismenost 4/4
Kako poveati osobnu razinu raunalne pismenosti? Provodite vie
vremena u aktivnostima kod kojih koristite raunala i internet.
Druite se i suraujte s ekspertima za raunala i internetili
siskusnijim korisnicima te uite od njih uvijek kad je to mogue.
itajte asopise o raunalima i internetu. Paljivo prouavajte upute za
razliite raunalne tehnologije i servise.Isprobavajte i
eksperimentirajte najnovijim tehnologijama i servisima koji su
zasnovani na internetu.Pohaajte odgovarajue obrazovne predmete ili
teajeve. Uzmite instrukcije iz rada s raunalima i internetom.
Koristite on-line obrazovanje (engl. e-learning).
U pravilu, on-line komunikacija je ea, djelotvornija i
prikladnija kod osoba koje imaju odgovarajuu raunalnu pismenost.
Postanite znalaki korisnik interneta! Razvijte sloenije
informacijske i komunikacijske kompetencije te steknite to vie
iskustva s razliitim internetskim tehnologijama i iskoristite
inovativne mogunosti internetskih aplikacija.
Pomou kviza ispitajte koliko znate o raunalnoj i informacijskoj
pismenosti! Upotrijebite upitnik da procijenite svoje raunalne i
informacijske vjetine! Prema potrebi, isprobajte vjebe za
unapreenje osobne raunalne i informacijske pismenosti. Prouite
dodatne izvore iz ovog podruja na internetu i u strunoj
literaturi!
OSOBNO - Kiberfobija 1/4
Mnoge osobe suoavaju se sa strahom od raunala ili kiberfobijom
(engl. cyberphobia). Slian, ali mnogo iri pojam je tehnofobija,a on
oznauje nelagodu, anksioznost i strah koji je povezan s uporabom
razliitih tehnolokih sredstava. Premda je tehnofobija prisutna kod
mnogih osoba, najee se ne radi o nekom obliku mentalne bolesti.
Naime, uobiajeni uzroci tehnofobije su pomanjkanje vjetina ili
iskustva u koritenju nekog tehnolokog ureaja ili medija. Treba
imati u vidu da jepojava straha, strepnje inelagode mogua i kod
koritenja interneta, to smanjuje kompetencijupojedinca koji ga
trebakoristiti.
Problem (ne)prihvaanja tehnologije jo je jedan mogui uzrok
tehnofobije. Dok se neki pojedinci ne mogu prilagoditinovim
tehnologijama, drugi teko mogu zamisliti svoj ivot bez najnovijih
tehnolokih ureaja. Strah od raunala ili kiberfobija oituje se kao
osjeaj anksioznosti u vezi s koritenjem raunala, kao i zbog potrebe
svladavanja rada s raunalom. Posljedice kiberfobije mogu biti
iracionalan strah, osjeaj odbojnosti prema raunalima, nervoza i
panika prije ili tijekom uporabe raunala, strah od neuspjeha,
ukoenost kad treba napraviti neku novu aktivnost na raunalu,
zabrinutost zbog dojmova drugih osoba itd.
OSOBNO - Kiberfobija 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Technophobia_3.html"
Raunalni stres (engl. computer stress)jo je jedan mogui uzrok
kiberfobije. Rad s raunalima ponekad izaziva osjeaj frustracije i
nezadovoljstva, a uzrokuju ga i sami korisnici raunala, kao npr. u
sljedeim sluajevima:
- gubitak podataka jer se nije napravila sigurnosna kopija
(engl. backup);
- teta od virusa na nezatienim raunalima; - uporaba jeftinih,
ali nesigurnih ili nepouzdanih rjeenja; - pomanjkanje treninga,
nedostatno prouavanje prirunika; - perfekcionizam ili prevelika
oekivanja od tehnologije.
Raunalna anksioznost i frustracija mogu se pojaviti i kod
iskusnih korisnika kad su njihova raunala izloena tehnikim
problemima. Treba imati u vidu da veina korisnika raunala ima
tehnike zastoje ili probleme (hardver i/ili softver) u prvoj godini
nakon kupnje raunala. Takoer, oko 50% korisnika raunala ima
probleme u konfiguriranju raunalnog sustava i postizanje
stabilnosti u radu. Anksioznost izazivaju i nepotpune ili teko
razumljive upute za rad s raunalom. S druge strane, korisnici
interneta susreu se s problematinim internetskim vezama, sporim
uitavanjem te s prekinutim poveznicama (linkovima) na webu.
Zanimljivo je da vie od 50% korisnika vie na raunalo ili govore
pogrdne izraze raunalu, a ak jedna etvrtinaje fiziki udarila
raunalo.
OSOBNO - Kiberfobija 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Technophobia_4.html"
Strah od interneta ili internetska fobija jo uvijek nije rairen
pojam, premda su neki strahovi od tehnologije povezani i s
internetom. Ova vrsta straha najvie se odnosi na privatnost i
sigurnost korisnika interneta. Privatnost korisnika interneta
ugroena je zbog mogunosti da neka trea strana prikuplja podatke o
korisniku interneta pomou tzv. kolaia (engl. cookies) ili pijunskih
softvera (engl. spyware), a njegovu je komunikaciju putem interneta
takoer mogue presretati i nadzirati na lokalnoj, regionalnoj ili
globalnoj raunalnoj mrei. Sigurnost korisnika povezana je s
naruavanjem povjerljivosti podataka ili gubitkom podataka zbog
raunalnih virusa ili drugih tetnih programa (tzv. crva, trojanaca i
sl.).
Kiberfobija i strah od interneta negativno utjeu na motivaciju
za koritenje interneta i on-line komunikaciju. Meutim, uzroci i
"terapija" kiberfobije nisu isti za razliite vrste korisnika.-
Poetnicima nedostaju temeljna znanja ili vjetine te obino imaju
najvie koristi od vie treninga i iskustva u radu s raunalima.-
Uplaeni korisnici raunala i interneta svoje e
problemenajvjerojatnije rijeiti veim iskustvom i boljim vjetinama,
manje zahtjevnim zadacima i oekivanjima u vezi s uporabom
raunala/interneta, kao i uporabom tehnika oputanja, pozitivnim
miljenjem ili nekom vrstom racionalno-emocionalne terapije.-
Nepovjerljivi i skeptici trebali bi imati u vidu da aktivnostima na
internetu mogu ispuniti mnoge svoje potrebe (npr. pristup poslovnim
i zdravstvenim informacijama, bolji kontakti s drugima i sl). Vea
svijest o osobnim negativnim stavovima uz dodatni trening u
koritenju raunala i interneta mogu rezultirati veim zadovoljstvom i
uspjehom u on-line aktivnostima.
OSOBNO - Kiberfobija 4/4
Kako prevladati strah od raunala i interneta? Poveajte razinu
vjetine i iskustva dodatnim treningom, prouavanjem raunalnih
asopisa i prirunika za rad sa softverom/hardverom. Paljivo briite
datoteke, arhivirajte podatke, pravilno iskljuujte raunalo i vrlo
privatne sadraje drite podalje od raunala. Izbjegavajte
perfekcionizam i ne gubite volju ako napravite pogreke. Uite od
drugih, traite savjete strunjaka te budite uporni. Budite aktivni u
zatiti svojeg raunala pa redovito nadograujte operacijski sustav,
koristite antivirusne programe, zatitite pristup raunalu putem mree
posebnim alatima (engl. firewall), paljivo otvarajte privitke
elektronike pote i ne posjeujte sumnjive web stranice.
Vaa on-line komunikacija bit e ea, uspjenije i s vie
zadovoljstva ako prevladate eventualne strahove od uporabe raunala
i interneta. Uloite potreban napor da svladate tehnologiju te svoje
raunalo uinite sigurnim i pouzdanim partnerom u koritenju
potencijala interneta.
Pomou kviza ispitajte svoje znanje o strahu od raunala i
interneta! Upotrijebite upitnik da procijenite u kojoj je mjeri kod
vas prisutna kiberfobija i internetska fobija! Isprobajte vjebe za
prevladavanje straha od raunala i uporabe interneta. Prouite
dodatne izvore na internetu i u strunoj literaturi!
OSOBNO - Motivacija 1/4
Vea motivacija za uporabu interneta znai da e korisniciputem
interneta vjerojatnoee obavljati neke od sljedeih potencijalno
vrijednih i korisnih aktivnosti:- prikupljanje osobno vanih
informacija (zdravlje, proizvodi i usluge, rad i zaposlenje, hobi,
odmor i sl.);- kontaktiranje drugih osoba (obitelj, partneri,
prijatelji, suradnici, klijenti, kupci itd.);- on-line obrazovne
aktivnosti (traenje informacija, uenje/studij, eseji i projekti,
prisustvovanje on-line teajevima itd.);- poslovne aktivnosti
(prikupljanje i prezentiranje informacija, dopisivanje, suradnja,
marketing, kupnja, prodaja itd.).
Istraivanja pokazujuda postojepozitivne posljedice veeg
koritenja interneta koje je u pravilu povezano s boljom drutvenom
interakcijom pojedinca i veim osjeajem osobne dobrobiti. Ustvari,
veina korisnika smatra da je internet komunikacijski kanal koji
najdjelotvornije moe ispuniti razliite potrebe i elje korisnika.
Ipak, neki pojedinci ne koriste internet premda im je dostupan, uz
obrazloenja poput: nemam potrebu ili elju koristiti internet, nemam
raunalo ili pristup internetu, nemam dostatnu informatiku
pismenost, ne provodim dovoljno vremena on-line i sl. Treba imati u
vidu da (pre)niska motivacija za koritenje interneta moe smanjiti
mogunost da pojedinac putem interneta ispuni neku vanu osobnu
potrebu ili potencijal.
OSOBNO - Motivacija 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Motivation_3.html"
Brojni su initelji koji utjeu na motivaciju za koritenje
interneta, a meu vanijim motivacijskim preduvjetima su razina
raunalne pismenosti i iskustvo u koritenju raunala. Osobe koje
slabo poznaju raunala i neiskusne su u radu s njima u pravilu e
imati potekoe u koritenju interneta. Zato je dobro uloiti odreeno
vrijeme i trud u stjecanje raunalnih i s internetom povezanih
znanja i vjetina. Drugi je (de)motivirajui initelj (ne)mogunost
pristupa internetu. Ako je internetska veza slabog kapaciteta
(spora), teko dostupna ili skupa, kao i sluajunedostatka slobodnog
vremena, u pravilu je manja i uestalost koritenja interneta.
Meutim, neki su korisnici unato navedenim potekoama vrlo motivirani
da to vie vremena provedu on-line.
Mogunost socijalne interakcije je znaajan izvor motiva za
koritenje interneta. Budui da je mnogim pojedincima internetska
veza gotovo stalno dostupna (na poslu i/ili kod kue),mogu uz
relativno niske trokove s drugim osobama kontaktirati elektronikom
potom, u priaonicama (chatrooms) ili diskusijskim forumima, pomou
istovremenih poruka (IRC, ICQ itd.) te putem dvosmjerne audio/video
veze. Potreba za druenjemjedna je od vanih ljudskih potreba koju je
mogue ispuniti kontaktima putem interneta. Osim toga, mnoge se
osobe vole informirati o drugim pojedincima i njihovim
interakcijama jer je ljudskoj prirodi svojstveno analiziranje
socijalnih informacije i socijalna usporedba, a putem interneta
mogue je saznati mnogo toga o poznatim osobama.
OSOBNO - Motivacija 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Motivation_4.html"
Pretraivanje interneta zbog razonode ("surfanje") vrlo je est
motiv brojnih korisnika interneta, pri emu ga neki ispunjavaju
povremeno, a drugi redovito, ovisno o interesima i slobodnom
vremenu. Osobe koje imaju izraen motiv traenja novih informacija
sklone su ovakvom koritenju interneta. Osim toga, aktivnosti na
internetu mnogima slue za oputanje, kao i za bijeg od problema,
posebno kad na raunalu na kojem naporno rade samo trebaju pokrenuti
internetski preglednik (engl. browser) da bi potisnuli zabrinutost
zbog problema tako da npr. itaju zanimljive sadraje na internetu.
Osim navedenog, posebno esti motivi za koritenje interneta su
zabava, osjeaj zadovoljstva i razbibriga budui da mnoga web mjesta
nude aktivnosti za ispunjavanje takvih potreba.
Ispunjavanje specifinih poslovnih ili privatnih potreba koristei
internet najee se odnosi na prikupljanje ili razmjenu informacija,
kao i na obavljanje aktivnosti kao to su oglaavanje, prodaja,
kupnja, traenje i davanje razliitih usluga, dijeljenje resursa,
suradnja itd. Mnogi koriste internet za nalaenje zaposlenja,
kolovanje i dopunsko obrazovanje, lanstvo i sudjelovanje u radu
strunih udruenja ili drugih organizacija, istraivanje turistikih
destinacija, rezervaciju karata za putovanja i smjetaja u hotelima,
kao i aktivnosti vezane uz hobi, kune ljubimce, uzgoj biljaka itd.
Mnoge od nabrojanih aktivnosti mogue je uz manje truda ili trokova
te bre i uspjenije obaviti putem interneta, to stvara osjeaj osobne
efikasnosti i nagraenosti zbog njegove uporabe.
OSOBNO - Motivacija 4/4
Interaktivnost je posebna odlika interneta koja ga jako
razlikuje od drugih masovnih medija (tiska, radija, televizije).
Dok neki korisnici vie vole pasivno koristiti odreeni masovni medij
(sluati radio ili gledati televiziju), drugima vie odgovara
aktivnost kao u radu s preglednikom ili kod uporabe on-line igara
te biranje osobno vanijih sadraja izmeu brojnih koji su korisnicima
ponueni na internetu. Nadalje, internetske stranice obino imaju
odreene estetske karakteristike i vizualnu privlanost,to razlikuju
internet od medija kao to su radio ili tisak. Osim toga, motivacija
za uporabu interneta vezana jeuz osobni "image" (samopoimanje)
korisnika koji se smatraju lanovima neke internetom povezane
zajednice drugih korisnika s kojima se identificiraju.
Motivacija za koritenje interneta ovisi o dostupnosti tog medija
odreenom korisniku te opaene i stvarne mogunosti da uporabom
interneta ispuni neke svjesne ili potencijalne elje i potrebe.
Meutim, treba voditi rauna da pretjerana motivacija za koritenje
interneta moe manje ili vie stvoriti ovisnost o internetu.
OSOBNO - Koristi 1/3
Brojne su korisne aktivnosti koje pojedinci mogu obavljati putem
interneta. Izbor tih aktivnosti pod utjecajem je specifinih motiva
i potreba korisnika interneta. Korisnici interneta obino svoje
off-line aktivnosti, poput itanja tiska, gledanja televizije,
druenja s drugim osobama, kupovine i sl., s vremenom dijelom
zamjenjuju srodnim aktivnostima na internetu koje im mogu ispuniti
iste vrste potreba ili elja. On-line aktivnostima mogue je ispuniti
vrlo razliite vrste potreba: bioloke/egzistencijalne,
socijalne/drutvene, (samo)potovanje, realizacija osobnih
potencijala, traenje informacija, traenje uzbuenja itd. Ispunjenje
odreene potrebe ili elje putem interneta kod korisnika rezultira
manje ili vie svjesnim osjeajem nagraenosti ili koristi.
Potencijalna upotrebljivost i koristi od razliitih on-line
aktivnosti u vezi su sa specifinim individualnim potrebama i
eljama. Korisnici podjednako biraju koje e aktivnosti obavljati
on-line, kao i koje vrste potreba ele ispunjavati putem interneta
kao medija, imajui u vidu druge dostupne komunikacijske medije i
off-line aktivnosti. Njihov se izbor aktivnosti zasniva na
prethodnom iskustvu u koritenju interneta, oekivanju odgovarajue
koristi i zadovoljstva od odreene aktivnosti, kao i na tendenciji
da se u skladu s navikama koristi ili ne koristi internet za
ispunjenje odreene potrebe ili elje. Obavljanje razliitih
potencijalno korisnih aktivnosti putem interneta poveat e
subjektivan osjeaj zadovoljstva, dobrobiti, osobne efikasnosti i
samoispunjenja.
OSOBNO - Koristi 2/3
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Infoneeds_3.html"
Osim ispunjenja razliitih prethodno navedenih potreba, koritenje
interneta moe omoguiti pojedincima da uspjenije rjeavaju probleme,
poslovno ili privatno surauju s drugim pojedincima i grupama te se
bolje prilagoavaju privatnom i poslovnom okruenju. Kako biste
poveali korisnost vremena koje provodite na internetu, pregledajte
razliite kategorije i specifine vrste on-line aktivnosti koje su
navedene u nastavku. Odluite se te isprobajte nove aktivnosti koje
ete moi na siguran i djelotvoran nain obavljati on-line. Sljedee su
kategorije moguih aktivnosti: svrhovito traenje informacija,
novosti i ope informacije, obrazovanje i rad/posao, komunikacija i
druenje, oputanje i zabava, financije i kupovanje.
Koje bi vam aktivnosti mogle biti korisne imajui u vidu
pribavljanje i koritenje informacija na internetu/webu?
- Osobno korisne informacije: podaci za putovanje (o odreditu,
prijevozu, smjetaju, autocestama itd.), rezervacije vezane uz
putovanje, meteoroloke prognoze, zdravstvene informacije
(dijagnostika, prevencije, lijekovi, terapija itd.), informacije
dravne uprave, brojevi telefona i adrese, podaci o proizvodima i
uslugama, informacije o welness i fitness programima itd.- Novosti
i ope informacije: politika, poslovanje, znanost i tehnologija,
sport, zabava, religija/spiritualno itd.- Obrazovanje i rad:
istraivanja, zadaci i projekti, on-line nastava, suradnja,
mogunosti zapoljavanja.
OSOBNO - Koristi 3/3
Koje bi vam aktivnosti mogle biti korisne imajui u vidu
komunikaciju i razonodu putem interneta/weba?
- Komunikacija i druenje: elektronika pota, istovremene poruke
(IRC, ICQ), diskusijski forumi, priaonice (chat), kreiranje i
publiciranje sadraja na webu, internetska telefonija,
videokonferencije itd. - Oputanje i zabava: pretraivanje weba za
razonodu ("surfanje"), informacije za hobi, gledanje videozapisa
ili sluanje glazbe, uitavanje datoteka (igre, audiozapisi npr. u
MP3 formatu, slike, videozapisi), igranje on-line igara, sluanje
on-line radija/glazbe, dijeljenje i razmjena datoteka, postavljanje
fotografija na web itd.
Koje od sljedeih aktivnosti bi vam mogle biti korisne imajui u
vidu prodaju/kupnju i finacijsko poslovanje putem
interneta/weba?
- Trgovina: traenje informacija o proizvodu/uslugi, kupnja ili
prodaja proizvoda ili usluge, on-line aukcije, kupnja ili prodaja
nekretnina.
- Financije: praenje deviznih teajeva i kamata za
kredite/tednju, on-line bankarstvo (pregled stanja
naraunima,kartino poslovanje, slanje novca, plaanje proizvoda ili
usluga), kupnja ili prodaja dionica i obveznica itd.
Imajte u vidu da va izbor korisnih on-line aktivnosti treba biti
usklaen s vaim financijskim i vremenskim resursima, kao i prikladan
imajui u vidu vae ue ili ire drutveno okruenje te obrazovnu ili
poslovnu sredinu uz koju ste vezani.
OSOBNO - Ovisnost 1/5
Ovisnost o internetu obino se definira kao pretjerano koritenje
tog medija, bez dovoljno opravdanog razloga,to stvara poremeaj ili
disharmoniju u odnosu na socijalne potrebe ili obveze pojedinca i
njegovu dobrobit (eng. well-being). Priblino 5-15% korisnika
interneta pokazuje barem neke znakove ovisnosti o uporabi tog
medija. Jedna od najeih karakteristika ovisnosti o internetu je
prisutnost manje ili vie opsesivnog ili kompulzivnog ponaanja (npr.
kod izvoenja aktivnosti koje pojedinac osjea da jako eli ili mora
initi). Opsesivno ponaanje obino se odnosi na trajnu i neizbjenu
preokupaciju nerazumnim idejama ili aktivnostima.
Ovisnost o internetu podsjea na ovisnosti o opojnim tvarima
(alkohol, nikotin, droge), ali je ipak srodnija
tehnolokoj/raunalnoj ovisnosti, npr. ovisnosti o raunalnim
igrama,kao ikompulzivnim ponaanjimapretjerane kupnje, kockanja ili
koritenja pornografije. Nekoliko je vanih osobina ovisnosti o
internetu:- osoba ne moe kontrolirati poticaje da zapone i predugo
nastavi koritenje interneta;- on-line aktivnosti troe vrijeme i
druge resurse pojedinca preko svih razumnih granica;- nepovoljne
posljedicejavljaju se na drutvenom, financijskom i poslovnom
podruju;- pojava tolerancije (sve vie vremenaprovodi se on-line) i
simptoma odvikavanja (osjeaj gubitka ili anksioznosti kad osoba due
vrijeme nije on-line).
OSOBNO - Ovisnost 2/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Addiction_3.html"
Brojni su simptomi ovisnosti o internetu, a neke od njih
pokazuju ih i osobe kod kojih ovaj poremeaj nije prisutan, pa je za
(samo)procjenu potrebno staviti u odnos izraenost razliitih
simptomai intenzitet njihovih negativnih posljedica. Slijede neki
od uobiajenih simptoma vezanih uz intenzitet i kontrolu: - trajanje
i uestalost (koritenje interneta nerazumno je esto ili
dugotrajno);- smislenost i samokontrola (koritenje je bez posebnog
razloga, uz gubitak osjeaja za utroeno vrijeme);- neracionalne
aktivnosti na internetu nemaju tendenciju smanjivanja ili kraja;-
nema initelja koji bi ograniavali ili suzdravali (inhibirali)
pojedinca u nerazumnim aktivnostima.
Mnoge pretjerane on-line aktivnosti vezane su uz ispunjavanje
odreenih subjektivno vanih i posebno izraenih potreba ili elja.
Slijede neki od srodnih simptoma ovisnosti o internetu:-
zadovoljstvo pojedinca ovisi o nekoj pretjeranoj aktivnosti na
internetu;
- dojam je pojedinca da na internetu ima mnogo osobno
stimulativnih sadraja;- sklonost pojedinca odreenim on-line
aktivnostima koje doivljava kao nagradu;
- pojedinac ne razlikuje potrebe za smislenim i potrebe za
iracionalnim aktivnostima.- pojedinac osjea da nije u mogunosti
kontrolirati elju za obavljanjem neke iracionalne on-line
aktivnosti.
OSOBNO - Ovisnost 3/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Addiction_4.html"
Kod mnogih osoba simptomi ovisnosti o internetu oituju seu
oblikuaktivnosti komunikacije s drugim pojedincima ili skupinama
koje su nerazumno este i/ili dugotrajne. U nastavku su takve vrste
simptoma:
- osjeajbliskosti i neposrednosti (intimnosti) s nedovolno
poznatim on-line sugovornicima;
- ustrajno traenjeodreenih on-line poznanika, prijatelja
ilipartnera;
- intenzivne interakcije u priaonicama (chatrooms) s (ranije)
nepoznatim osobama;
- trajnijeosobne veze koje su nastale i odravaju se iskljuivo
posredstvom interneta.
- sklonost stalnom traenju novih on-line partnera za
emocionalne/intimne veze.
Zadnju skupinu simptoma ine negativne posljedice pretjeranog
koritenja interneta koje moe zamijetiti pojedinac ili njegova
okolina:
- laganje drugim osobama o tome koliko vremena se nerazumno troi
on-line;
- druge osobe su primijetile koliko vremena se bespotrebno gubi
na internetu;
- negativne promjene raspoloenja kad pojedinac ne moe redovito
biti on-line;
- posljedice na drutvenom, financijskom i poslovnom podruju
postale su ozbiljne;
- pojedinac tolerira negativne osobne posljedice pretjeranog
koritenja interneta.
OSOBNO - Ovisnost 4/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Addiction_5.html"
Ovisnost o internetu moe vrlo negativno djelovati na brane
odnose i emocionalne veze (zbog koritenja pornografije i "nevjere"
putem paralelnih on-line veza), a takoer se smanjuju aktivnosti s
lanovima obitelji i prijateljima, slabiji je poslovni uinak i
naruava se osobni poslovni "image", nii su prihodi pojedinca i
loiji je njegov financijski status. Neki od poticaja ("okidaa") za
pojavu ovisnosti o internetu, kao i negativne posljedice, imaju
slinost s opsesivnim poremeajima (kockanje, nekontrolirano
kupovanje i sl.). Osim toga, psiholoka stanja kao to su usamljenost
ili depresija takoer mogu potaknuti ili uiniti intenzivnijima
aktivnosti koje su povezane s ovisnou o internetu.
Osobine interneta kao medija takoer mogu biti dodatan razlog za
pojavu ovisnikog ponaanja pojedinaca. Internet omoguuje bri i laki
pristup informacijama za koje su pojedinci posebno zainteresirani.
Interaktivnost koja angaira korisnika i atraktivne multimedijalne
karakteristike, kao i potencijalno dojmljiv/uzbuujui sadraj mogu
posebno snano djelovati na odreene pojedince. Budui da se
internetesto koristi kod obrazovnih i profesionalnih aktivnosti,
pojedinci se mogu lako "prebaciti" s radnih na zabavne i druge
ovisnike aktivnosti na koje e nepotrebno potroiti svoje vrijeme.
Konano, vrijeme koje mnogi iz obrazovnih ili poslovnih razloga
provedu on-line stvara naviku koja moe podrati ovisniko
ponaanje.
OSOBNO - Ovisnost 5/5
Tri su tipine kategorije aktivnosti opsesivnih korisnika
interneta: surfanje, igra i druenje. Najpoznatiji su "surferi",
kojiimaju potrebupretraivatiinformacije na internetu/webu bez
posebnog usmjerenja ili samokontrole ne bi li pronali uzbuujue
prikazane vijesti, zanimljivosti, otkria, ideje i sl. Zabavi i
uzbuenjima takoer su skloni "igrai", koji se pretjerano ukljuuju u
on-line aktivnosti poput viekorisnikih igara, kockanja, aukcijskog
nadmetanja i povoljne kupnje. Meutim, meu najbrojnijima su
"drutveni" koji su skloni prekomjerno koristiti on-line
komunikacijske kanale kao to su elektronika pota, priaonice
(chatrooms), istovremene poruke i diskusijski forumi.
Vrijeme za intervenciju u sluaju ovisnosti o internetu nastupa
kad negativne posljedice traju predugo te kad se ne uspije smanjiti
nepotrebno troenje resursa. Kako moete smanjiti utjecaj ovisnosti o
internetu?
- Vodite dnevnik s popisom aktivnosti te njihovim stvarnim i
optimalnim trajanjem.
- Trajanje razliitih on-line aktivnosti planirajte prema
njihovom realnom prioritetu.
- Napravite dijagram s pregledom ovisnikih aktivnosti i njihovih
negativnih posljedica.
- Zamijenite ovisnike on-line aktivnostiodgovarajuim bolje
kontroliranim off-line aktivnostima.
- Ukljuite se u alternativne off-line aktivnosti koje e vas
ispunjavati i initi zadovoljnima.
Zbog osjeaja anonimnosti i samostalnosti korisnici interneta su
oputeniji i manje suzdrani u on-line aktivnostima nego u stvarnom
fizikom i drutvenom okruenju te ponekad zanemaruju potrebu da
njihove on-line aktivnosti budu socijalno prikladne prema vrsti i
intenzitetu. Takoer, manji je stupanj u kojem korisnici interneta
od drugih dobivaju povratne informacije o svojem ponaanju ili
podrku u odluivanju to im je prikladno initi kada su on-line.
OSOBNO - Disinhibicija 1/4
Pod pojmom disinhibicija ponaanja na internetu podrazumijeva
senedostatak suzdranosti i samokontrole u odreenim situacijama kod
pojedinca koji koristi taj medij, u odnosu na ponaanje i aktivnosti
istog pojedinca u slinim situacijama prilikom komunikacije licem u
lice. Suprotan pojam, inhibicija, oznauje srameljivo, oprezno i
rezervirano ponaanje koje je sputano ili kontrolirano razliitim
mehanizmima. Dakle, disinhibicija u koritenju interneta oituje se
kao u znatnoj mjeri nesuzdrano i neoprezno on-line ponaanje, bez
dostatne kontrole i svjesnosti socijalnih posljedica.
U kontaktima licem u lice veina osoba vodi rauna o drutvenim
pravilima/normama, moguim negativnim povratnim informacijama
(primjedbama, upozorenjima, kritikama) te razliitim socijalnim
sankcijama u sluaju osobnog neprimjerenog ili neprihvatljivog
ponaanja pred drugima. Meutim, korisnici interneta mogu u mnogim
on-line aktivnostima osjeati da su anonimni i fiziki sigurni.
Takoer, oni mogu biti nedovoljno svjesnida neke druge osobe mogu
pratiti njihovo negativno on-line ponaanje ili da zbog njega trpe
posljedice. Zato su neki korisnici interneta skloni eempokazivanju
ljutnje ili agresivnosti,neopreznim samootkrivanju te ukljuivanju u
socijalno dvojbene on-line aktivnosti.
OSOBNO - Disinhibicija 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Disinhibition_3.html"
Mnogi problematini oblici ponaanja koji su povezani s uporabom
interneta barem dijelom su uzrokovani disinhibicijom. Disinhibicija
utjee na pojavu neprikladnog samootkrivanja u diskusijskim
forumima, priaonicama (chatrooms) i na osobnim web stranicama. Kod
manjeg broja pojedinaca prisutna je verbalna agresivnost kad
drugima piu poruke u on-line komunikaciji. Disinhibicija olakava
pojavu problematinog ponaanja koje se oituju kao ovisnost o
internetu (npr. pretjerano on-line druenje, kockanje, kupovanje,
koritenje pornografije itd.). Na kraju, disinhicija utjee na rizino
ponaanje na internetu koje rezultira materijalnom i nematerijalnom
tetom za korisnika ili ga dovodi u situaciju da postane rtvom
neijeg neprimjerenog djelovanja (viktimizacija).
Disinhibirano ponaanje vezano je uz manji stupanj zabrinutosti
pojedinca za druge osobe koje su prisutne on-line, kao i za njihove
procjene tog pojedinca kada on/ona pokazuje problematine oblike
ponaanja. Disinhibirano ponaanje dovodi do zanemarivanja osobnog
"imagea" koji pojedinac pokazuje u svojim on-line interakcijama,
kao i do slabijeg zanimanja za to da se "sauva obraz" i izgradi
pozitivna slika o sebi kod drugih sudionika u on-line komunikaciji
ili osobnom socijalnom okruenju. U svakom sluaju, neki pojedinci
koji koriste internet mogu gubiti samokontrolu u tome to ine kada
su on-line, kako to ine i koliko esto to ine.
OSOBNO - Disinhibicija 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Disinhibition_4.html"
Disinhibiciju na internetuobiljeava osjeaj pojedinca da je
anoniman i neopaen od strane drugih u svojem privatnom (virtualnom)
okruenju kada je on-line, kao i smanjena briga za potencijalne
rizike vezane npr. uz naruavanje svoje privatnosti na internetu. Uz
takav dojam samo virtualne prisutnosti i "nevidljivosti" za druge
prisutan je i osjeaj fizike zatienosti i nedostupnosti. Budui da
pojedinac obino nema brz i neposredan uvid u posljedice svojeg
on-line ponaanja, posebno ako razmjena poruka nije istovremena (kao
kod elektronike pote i diskusijskih foruma), gubi se interes za
negativne reakcije drugih pojedinaca na neprimjereno osobno
ponaanje, a svoje on-line aktivnostidoivljava kao igru.
Disinhibicija na internetu moe biti povezana i sa svojevrsnim
stapanjem osobnog "ja" pojedinca sa skupinom drugih manje ili vie
anonimnih "stanovnika" nekog dijela virtualnog internetskog
prostora, uz tendenciju da se slijede ili imitiraju njihovi oblici
ponaanja ("ako oni to mogu initi, zato ne bih ja") ili da se prave
vani pred njima ("pogledajte to ja mogu napraviti"). S druge
strane, zbog dominantne komunikacije putem teksta moe biti smanjen
osjeaj socijalne prisutnosti drugih osoba. Osim toga,pojedinci
ponekad oblikuju drukiji osobni identitet kada su on-line, koji je
povezan s manje kontroliranim ponaanjem nego to ga ista osoba
pokazuje u okruenju stvarnog svijeta. Konano, pojava disinhibicije
moe biti pod utjecajem osobina linosti kao u sluaju impulzivnih
osoba, neprijateljskih i asocijalnih pojedinaca, avanturista i
pojedinaca kod kojih je jako izraena potreba za traenjem
informacija.
OSOBNO - Disinhibicija 4/4
Kako izbjei mogue negativne posljedice disinhibicije na
internetu? Umjesto ukljuivanja u nerazborite ili nepromiljene
on-line aktivnosti, planirajte to ete raditi imajui u vidu
potencijalne koristi zasebe i druge osobe. Takoer, pokuajte bolje
zapaati i biti svjesniji to se stvarno dogaa kada koristite
internet, imajui u vidu posljedicesvojeg djelovanja na druge osobe.
Razmotrite kako bi vas drugi doivljavali i prosuivali, imajui u
vidusvoje on-line ponaanje, kad bi im ono bilo poznato (ili javno
objavljeno). Na kraju, procjenjujte ono to inite kada ste on-line i
u kontaktima licem u lice pitajte druge osobe kakvo je njihovo
miljenje o tome koja ponaanja (ni)su socijalno prihvatljiva u
on-line okruenju.
Osim svega navedenog treba imati u vidu da disinhibicija koja je
povezana s internetom moe imati pozitivne posljedice kod odreenih
osoba u specifinim situacijama. Na primjer, srameljive i socijalno
anksiozne osobe mogu pokazati manju suzdranost i vei stupanj
kompetencije u komunikaciji putem interneta nego u kontaktima licem
u lice. Takoer, pojedinci koji teko zapoinju prijateljstva ili
emocionalne veze mogu biti socijalno uspjeniji kada su poetni/rani
kontakti s novim prijateljem ili potencijalnim partnerom zasnovani
na interakciji posredstvom interneta. Konano, interkulturalna
komunikacija, kao npr. kod suradnje u meunarodnim virtualnim
timovima (koji se sastaju i djeluju uglavnom on-line), moe biti
potaknuta i olakana uporabom interneta kao komunikacijskog
medija
INTERAKCIJA
Svakodnevna interakcija s drugim korisnicima interneta pod
utjecajem je osobne razine vjetina u raunalom posredovanoj
komunikaciji, uinkovitosti u koritenju komunikacijskih kanala na
internetu, prikladnosti i prilagoavanja kontekstima i osobinama
poruka, procjene ishoda on-line komunikacije, kao i uporabe bontona
u ponaanju na internetu te spremnosti na suradnju putem
interneta.
INTERAKCIJA - Vjetine 1/5
Komunikacijske vjetine podjednako su vane u komunikaciji
licem-u-lice, kao i u komunikaciji posredstvom raunala i interneta.
Budui da u komunikaciji posredstvom raunala ne vidimo sugovornika,
kao kod primjene elektronike pote (engl. e-mail) ili diskusija na
webu (engl. web forum), neke komunikacijske vjetine postaju manje
vane, dok druge u mnogo veoj mjeri trebaju biti pokazane.
Primjerice, u komunikaciji licem-u-lice vane su vjetine usmenog
izraavanja, a u komunikaciji posredstvom raunala izuzetno je vana
sposobnost pisanog izraavanja.
Mnogo je initelja koji pridonose pokazivanju vjetina u
komunikaciji putem interneta. Procijenite koliko su kod vas
prisutni neki od preduvjeta za kompetentnu komunikaciju posredstvom
raunala:
znanje o raunalima, internetu i alatima potrebnim za
komunikaciju prethodno iskustvo te uestalost koritenja raunala i
interneta
motivacija za postizanje eljenih ciljeva i uinaka komunikacijom
dobro poznavanje pisane komunikacije i, ponekad, specifinog argona
opa razina komunikacijskih vjetina i prikladne navike u
komunikaciji
INTERAKCIJA - Vjetine 2/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Skills_3.html"
Za uspostavljanje meusobnih odnosa, suraivanje i pomaganje
drugima u realizaciji njihovih ciljevavane su vjetine: pozornost,
samootkrivanje i podravanje. Navedene vjetinevane su za razvoj
prijateljskih i emocionalnih veza tijekom komunikacije putem
interneta. S druge strane, za ostvarivanje osobnih i poslovnih
ciljeva u komunikaciji posredstvom interneta vane su sljedee
vjetine: uvjeravanje, upravljanje interakcijom i prilagodljivost.
Te vjetine pomau utjecanju na jednu ili vie osoba s kojima ste u
interakciji. Od ostalih vjetina potrebno je istaknuti
ekspresivnost, upravljanje dojmovimai samoprezentaciju putem
interneta koje su vane kad elimo biti zamijeeni te prihvaeni na
eljeni nain.
Pozornost je takoer izuzetnovana vjetina u komunikaciji
posredstvom interneta. Na primjer, u sluaju elektronike pote druge
osobe nisu fiziki prisutne, tj. obino ih se ne moe vidjeti ili uti,
pa se njihove poruke esto povrno razmatraju ili oteano tumae.
Pozornost je vezana uz paljivo itanje pisanih poruka, a tijekom
telekonferencija posredstvom interneta vezana je i uz aktivno
sluanje sugovornika i promatranje njegova ponaanja. S druge strane,
u komunikaciji posredstvom interneta oteano je i pokazivanje
interesa za sugovornike, pa u svojim povratnim porukama trebamo
naglaeno pokazivati zanimanje za druge osobe, njihovo gledite,
misli i osjeaje.
INTERAKCIJA - Vjetine 3/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Skills_4.html"
Samootkrivanje je vjetina iznoenja manje ili vie
osobnih/povjeljivih informacija o sebi na prikladan nain i u
adekvatnom kontekstu. Samootkrivanje se uglavnom odvija u porukama
elektronike pote, na osobnim web stranicama te u skupnim
diskusijama (npr. u forumu ili priaonici na webu). Dobro je dvaput
promisliti prije otkrivanja informacija o sebi te uzeti u obzir
sljedee: (a) tko ih sve moe primiti; (b) kako sve mogu biti
protumaene; (c) da li smo i koliko anonimni u nekom forumu ili
priaonici; (d) djelujemo li hvalisavo ako elimo ostaviti jako dobar
dojam; (e) je li samootkrivanje prihvatljivo u danim uvjetima (npr.
poslovne komunikacije).
Podravanje se koristi u situacijama kad druga osoba treba
savjet, podrku, razumijevanje, suosjeanje te konkretnu pomo ili
brigu. U komunikaciji posredstvom interneta tee je zamijetiti u
kakvoj je situaciji druga osoba te to uistinu osjea itreba li neki
vid pomoi ili podrke. Osim toga, mnogo je korisnika sklono
usmjeriti se samo na svoje potrebe u aktivnostima koje obavljaju
putem interneta. Za podravanje je bitno (a) motivirati se, (b)
znati to drugoj osobi treba i (c) odabrati pogodan nain pomaganja,
tj. onaj koji je djelotvoran i koji druga osobamoe prihvatiti.
Ponekad emo odreenu osobu podrati tako da je sasluamo, drugi put
takoda je savjetujemo, a trei put tako da joj na konkretan nain
pomognemo (tj. obavimo neto za tu osobu).
INTERAKCIJA - Vjetine 4/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Skills_5.html"
Uvjeravanje je jedna od najvanijih vjetina za utjecanje na druge
i realizaciju ciljeve angairanjem drugih osoba. Za uspjeno
uvjeravanje putem interneta bitno je stjecanje povjerenja drugih
osoba i kredibilitetate konzistentno ili neproturjeno ponaanje.
Takoer je vano dobro argumentirati svoja gledita i zahtjeve te
pritom koristiti poznavanje potreba i interesa drugih osoba.
Posebno je vano dobro se pripremiti za uvjeravanje i koristiti
odgovarajuu taktiku te ne pretjerati s pritiscima na drugu
stranu.
Upravljanje interakcijom u pravilu se oituje kao manje ili vie
svjesno manipuliranje drugom osobom, ali na diskretan nain. Pritom
se nastoji privui pozornost druge osobe te kontrolirati njeno
miljenje, osjeaje i aktivnosti putem poruka koje joj aljemo. Pritom
oblikujemo tijek komunikacije onako kako elimo. Naravno, za takav
oblik utjecanja treba barem donekle poznavati drugu osobu, kao i
pogodne naine djelovanja na njeno ponaanje i tzv. manipulativne
tehnike. Kod upravljanja interakcijom takoer je vano stjecanje
dobrih (poetnih) dojmova, zamiljanje slijeda interakcije koji vodi
eljenom ishodu te igranje odgovarajue "uloge".
INTERAKCIJA - Vjetine 5/5
Prilagoavanje je jedan od glavnih initelja uspjenosti u raunalom
posredovanoj komunikaciji. Prije svega, poruku koju upuujemo
trebamo prilagoditi internetu kao mediju, a ako to nije mogue,
treba izabrati pogodniji medij za odreenu poruku (npr. telefon ili
komunikaciju licem u licebolji je izbor za povjerljive poruke).
Nadalje, potrebno je stei potrebnu razinu vjetine u koritenju
raunala i interneta. Takoer, nain komunikacije treba prilagoditi
razliitim uvjetima (osobna, anonimna, javna komunikacija), kao i
osobinama sugovornika te odnosu izmeu sugovornika. Nedovoljna
prilagodljivost u pravilu vodi neuspjesima u komunikaciji putem
interneta.
Ekspresivnost se odnosi na sposobnost da se poruka uini
privlanijom, emocionalnijom teizraajnijom, s vie stila, ukljuujui
humor. Ova vjetina barem donekle zamjenjuje komunikaciju bojom
glasa, izrazima lica, gestama i drugim neverbalnim znakovima kojih
u pravilu nema u porukama s tekstom koje dominiraju na internetu
(npr. u forumima na webu ili priaonicama). Upravljanje
dojmovimavjetina je oblikovanja pozitivnih/eljenih dojmova o sebi
kod drugih osoba, a potrebna je da nas drugi prihvate na eljeni
nain. Dojmovima upravljamo tako da oblikujemo poruke na nain koji
omoguuje da nam drugi pripisuju odlike (atribute) koji su za nas
povoljni. Srodna vjetina je samoprezentiranje koje rezultira
idealiziranom slikom (imageom) o nama.
INTERAKCIJA - Kanali 1/4
Internet je medij za slanje i primanje informacija. Razliiti
internetski servisi i korisniki programi omoguuju razmjenu
informacija brojnim komunikacijskim kanalima. Neki od tih
komunikacijskih kanala uglavnom koriste tekst (elektronika pota,
priaonice, forumi), dok kod drugih dominira razmjena podataka u
audiovizualnom formatu (videokonferencije). Takoer, kod nekih
oblika komunikacije posredstvom interneta poruke se razmjenjuju
gotovo istovremeno (tzv. sinkrona komunikacija, kao kod uporabe
priaonica i videokonferencija), dok je kod drugih oblika
komunikacije neto vee vremensko odstupanje izmeu slanja i primanja
poruka (tzv. asinkrona komunikacija, kao kod uporabe elektronike
pote i foruma na webu).
Elektronika pota (engl. e-mail) jedan je od najee koritenih
internetskih servisa, odnosno kanala za komunikaciju putem
interneta. Vie od 90% korisnika interneta razmjenjuje poruke
elektronikom potom. Poruke elektronike pote u pravilu se sastoje se
od alfanumerikih znakova (teksta). Ponekad se tekstualnoj poruci
elektronike pote dodaju grafike sliice, fotografije, zvukovi,
animacija ili video. Za razliku od komunikacije licem u lice, kod
elektronike pote nedostaju neverbalni komunikacijski znakovi poput
izraza lica, boje glasa, dranja i ponaanja sugovornika. Osim toga,
elektronika pota je asinkroni nain komunikacije pa dosta vremena
protekne od poiljanja poruke do primanja odgovora, to moe
uzrokovati razliite probleme u komunikaciji.
INTERAKCIJA - Kanali 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Channels_3.html"
Distribucijske liste (engl. mailing liste ili listserv) jesu
grupni oblici uporabe elektronike pote. Ukljuivanjem u
distribucijsku listu korisnik moe slanjem elektronike pote na jednu
adresu istovremeno poslati poruku velikom broju osoba koje su
lanovi odreene distribucijske liste. Distribucijske liste obino
povezuju osobe koje imaju neto zajedniko: lanovi su neke tvrtke,
odjela, tima, kluba, tj. formalnog ili neformalnog udruenja,
odnosno dijele isti hobi, zanimanje i sl. Za distribucijske liste
koriste se programi kao to su Listserv ili ListProc, pomou kojih se
ureuje lanstvo odreene liste te prosljeuju poruke svim
registriranim lanovima.
Diskusijski forumi (lat. forum znai trg) esti su oblik voenja
skupne diskusije na webu, a mogu se nai na web portalima kao to je
npr. Yahoo, koji ima velik broj oglasnih ploa (eng. message
boards), te na web mjestima davatelja razliitih on-line usluga, kao
i u poslovnim organizacijama. Jedan od vrlo popularni servisa za
grupnu komunikaciju je Usenet, vrlo opsena kolekcija elektronikih
oglasnih ploa (eng. electronic bulletin board) na razliite teme.
Svaka oglasna ploa povezana s nekom temom jest samostalna
diskusijska skupina koju zainteresirane osobe mogu posjetiti te
proitati tue poruke i objaviti svoju poruku u vezi s temom rasprave
koja je u tijeku. Podaci mogu biti u obliku teksta, slike, audio i
videozapisa, a komunikacija je uglavnom asinkrona.
INTERAKCIJA - Kanali 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Channels_4.html"
Priaonice (engl. chatrooms)oblici suskupne diskusije kod kojih
je komunikacija sudionika gotovo istovremena ili sinkrona. Kod
uporabe priaonica ogranieni broj osoba nalazi se u odreenoj
tematskoj "sobi" te primaju i alju poruke drugim osobama koje su u
toj "sobi" informacijski prisutne. U sluaju intenzivne
"komunikacije" u priaonici neprestano se pojavljuju nove poruke,
koje su obino vie ili manje povezane s prethodnim porukama drugih
sudionika u raspravi. Premda priaonice ponekad djeluju konfuzno
nenaviknutom korisniku, uspjeno se koriste u poslovnim
organizacijama za (ponekad anonimno) iznoenje ideja i problema.
Videokonferencije posredstvom interneta omoguuju sastanke izmeu
dviju ili vie osoba koji su najsliniji komunikaciji licem u lice.
Za odravanje videokonferencije potrebne su videokamere za raunalo
(tzv. webcam), kao i dovoljno brza internetska veza. Mnoge tvrtke
imaju u ponudi softver za sinkronu audio i videokomunikaciju putem
interneta, a najveu je popularnost na tom podruju stekao
Microsoftov NetMeeting, koji omoguuje dvosmjernu audio i video
komunikaciju te razmjenu tekstualnih i grafikih poruka. Osim
videokonferencija, zbog niskih trokova vrlo je popularno i
telefoniranje putem interneta (eng. voice over IP).
INTERAKCIJA - Kanali 4/4
Sustavi za suradnju (engl. groupware) slue za podrku radnim
skupinama, timovima i odborima u poslovnim organizacijama, a
zasnivaju se na koritenju interneta ili lokalnih raunalnih mrea
(tzv. intraneta). Takvi informacijski sustavi slue kao
komunikacijska veza prema podacima koje koristi, proizvodi i dijeli
odreena skupina korisnika te omoguuju uspjenije ostvarivanje
zajednikih ciljeva, donoenje odluka i rjeavanje problema u timovima
ili odborima. Sustavi za suradnju olakavaju koordiniranje rada
lanova tima ili odbora te informacijski povezuju udaljene lanove i
smanjuju trokoveputovanja.
INTERAKCIJA - Konteksti 1/4
Svaka komunikacija izmeu dviju ili vie osoba vezana je uz
odreenu situaciju ili kontekst u kojem se odvija. Kontekst se
odnosi na obiljeja kao to su privatna ili poslovna komunikacija, a
moe se odnositi i na razinu odnosa izmeu sudionika u komunikaciji i
statusne razlike. Bitan initelj konteksta su i interkulturalna
komunikacija, kao i broj osoba koje su ukljuene u interakciju te
stupanj u kojem je komunikacija meuosobna ili javna. Mediji za
prijenos poruke (tj. komunikacijski kanali) ne biraju sesamo prema
njihovoj pogodnosti i ciljevima to ih se eli postii, ve i prema
situaciji ili kontekstu interakcije, a kontekstu se takoer
prilagoavaju sadraj i stil u oblikovanju poruke.
Privatna komunikacija putem interneta uglavnomodvija se pomou
elektronike pote i videokonferencija te u tzv. privatnim sobama
internetskih priaonica (engl. chatrooms).Privatno obino znai
neslubeno, osobno, povjerljivo ili intimno. Zbog prirode interneta
kao medija privatnost sudionika u komunikaciji nije dovoljno
zatiena. Obino je za vrlo povjerljive ili intimne poruke bolje
koristiti druge medije ili komunikaciju licem u lice. Ne preporuuje
se bez posebne zatite internetom slati poruke koje sadre poslovnu
tajnu. Takoer je vano znati da mnoge tvrtke nadziru internetsku
komunikaciju svojih zaposlenika.
INTERAKCIJA - Konteksti 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Contexts_3.html"
Poslovna komunikacija putem interneta u pravilu se odvija
elektronikom potom i videokonferencijama, a ponekad i u posebnim
diskusijskim forumima za radne skupine ili timove. Kod poslovne
uporabe elektronike pote vrlo esto se alju dokumenti u privitku
(engl. attachments). Budui da se u privitcima elektronikoj poti
mogu nalaziti tetni programi (raunalni "virusi", "crvi" i sl.),
korisnici interneta trebaju na raunalu imati antivirusni program s
najnovijom antivirusnom zatitom. Obino su poslovne poruke
elektronikom potom kratke i saete (najvie nekoliko stotina rijei),
a dokumenti u privitku ne zauzimaju vie od 1 do 5 Mb memorijskog
prostora.
Razina odnosa izmeu sudionika vaan je element konteksta u
komunikaciji putem interneta. Neki korisnici interneta imaju previe
povjerenja u sugovornike s druge strane internetske veze ili su s
njima previe otvoreni i neposredni. Naime, pokazano povjerenje,
otvorenost i neposrednost u oblikovanju poruka trebali bi biti u
skladu s time koliko se poznaju i kakav je meusobni odnos
(prijateljski, kolegijalni ili dr.) sudionika u komunikaciji putem
interneta. Ako je odnos izmeu sudionika u komunikaciji uglavnom
slubeni, poruke koje oni razmjenjuju obino su suzdrane te sadre
informacije vezane uz posao i zadatke koje treba obaviti.
INTERAKCIJA - Konteksti 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Contexts_4.html"
Statusne razlike izmeu sudionika u komunikaciji obino djeluju
manje nego to uistinu jesu ako se komunikacija odvija putem
interneta umjesto licem u lice. Pojedinac moe nehotice zanemariti
da je osoba s kojom razmjenjuje poruke putem interneta na znatno
viem (ili niem) poloaju u hijerarhiji unutar poslovne organizacije,
obrazovne ustanove ili u nekom drugom okruenju, to moe uzrokovati
probleme u komunikaciji. Zato treba paziti na oslovljavanje i
uporabu drugih verbalnih izraza koji su uobiajeni za odreenu
sredinu. S druge strane, u nekim sredinama uobiajeno je neformalno
komuniciranje izmeu osoba razliitog statusa. U svakom sluaju osim
opreznosti i prethodnog informiranja o uobiajenoj praksi i
obiajima, treba biti tolerantan u sluaju pogreaka.
Interkulturalna komunikacija obino je povezana s nastojanjem da
se to vie smanji mogunost nerazumijevanja u interakciji s
pripadnicima drukijih kultura. Kod komunikacije posredstvom
interneta lako je stupiti u kontakt s osobama drukijeg podrijetla,
kuture i religije, meutim ponekad je teko postii da meusobna
komunikacija bude prikladna i uinkovita. Jezine barijere nisu
jedini izvor problema, ve treba imati u vidu i potrebu
prilagoavanja stilu komunikacije druge osobe te biti tolerantan
prema razlikama u vrijednostima i pravilima ponaanja. Inae, ukoliko
jezine barijere nisu prevelike, esto je uspjenija interkulturalna
komunikacija putem interneta, posebno u poslovnim kontaktima, nego
li interkulturalna komunikacije licem u lice.
INTERAKCIJA - Konteksti 4/4
Broj osoba koje su ukljuene u interakciju putem interneta moe
znatno varirati. Kod uporabe elektronike pote, videokonferencija i
istovremenih poruka (npr. IRC ili ICQ) obino samo dvije osobe
razmjenjuju poruke i komunikacija u pravilu nije "otvorena" prema
drugima. Meutim, u sluaju diskusija u forumima na webu ili
objavljivanja podataka na osobnim web stranicama vie je (u pravilu
nepoznatih) primatelja poruka pa poruke treba "filtrirati" imajui u
vidu mogue negativne posljedice objavljivanja socijalno
neprihvatljivih sadraja, povjerljivih poslovnih informacija ili
osjetljivih osobnih podataka. Osim u sluaju namjere da se podaci
javno objave, u ostalim sluajevima treba posebno voditi rauna o
potencijalnim primateljima poruka.
Javnu komunikaciju, za razliku od meuosobne, odlikuje prije
svega vei broj primatelja poruke, a pritom je vanoi da prenesene
informacije budu prikladne za objavljivanje. Budui da je internet
medij preko kojeg neku informaciju moe dobiti mnogo primatelja,
treba voditi rauna o moguoj povredi prava drugih subjekata
(privatnih osoba, poslovnih organizacija i dr.) ukoliko se putem
interneta iznose informacije koje se zbog pravnih i moralnih
ogranienja ne bi mogle objavljivati u drugim masovnim medijima
(televizija, radio, tisak). Zbog jednostavnosti publiciranja na
internetu, osim povreda autorskih prava, este su i pojave
neovlatenog objavljivanja privatnih, povjerljivih i neistinitih
informacija o pojedincima, skupinama, poslovnim organizacijama i
dr.
INTERAKCIJA - Poruke 1/4
U komunikaciji posredstvom interneta poruke mogu imati razliite
sadraje i funkcije, kao i kod drugih vrsta komunikacije. Funkcije
poruka veinom su vezane uz obavljanje poslova ili zadataka, traenje
ili davanje informacija, zabavu i razbibrigu, kao i razvoj i
odravanje meusobnih odnosa. Veliki je broj drugih vanih obiljeja
poruka: (a) vrsta sadraja; (b) jasnoa ili razumljivost; (c) duina
ili trajanje; (d) pravovremenost; (e) prikladnost; (f) povezanost s
kontekstom; (g) prilagoenost sugovorniku; (h) stil komunikacije;
(i) ekspresivnost; (j) multimedijalne osobine; (k) pogodnost za
odreeni kanal komunikacije itd. Karakteristike poruke treba
uskladiti s njenim ciljem i funkcijom, kao i s osobinama
sugovornika te uvjetima u kojima se komunikacija odvija.
Poruke vezane uz poslove ili zadatke trebaju biti dobro
planirane, pravovremene, usklaene s mogunostima sudionika za
izvrenje zadataka, jasne i razumljive, kao i poslane jednim ili vie
komunikacijskih kanala tako da se osigura njihov prijem. Kod ovih
poruka poiljatelju treba dostaviti povratnu informaciju o njihovom
primitku teo mogunostima izvrenja zadatka i eventualnim problemima.
Internet je jedan od najpogodnijih medija imajui u vidu poruke
traenja i davanja informacija jer omoguuje brzo lociranje potrebnih
sadraja i dokumenata te njihov prijenos u elektronikom obliku.
Prilikom slanja informacije nije potrebno prepisivati, a njihovo je
arhiviranje lako uporabom raunalne tehnologije. Meutim, potrebno je
voditi rauna o vjerodostojnosti i sigurnosti informacija.
INTERAKCIJA - Poruke 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Messages_3.html"
Poruke vezane uz zabavu i razbibrigu razmjenjuju se uporabom
elektronike pote, diskusijskih skupina i web foruma, kao i
priaonica. Pritom se esto koriste humor, argon, skraenice ili
akronimi, emocionalni znakovi ili emotikoni poput ":)", ":o" i sl.,
a predmeti rasprava mogu biti razliite privatne ili zabavne teme,
sport, prepriavanje dogodovtina i traevi. Prethodne vrste poruka
esto su povezane s porukama za razvoj i odravanje odnosa. Naime, za
pokretanje i odravanje prijateljske ili emocionalne veze s drugom
osobom vano je neformalno avrljanje, zajednika razonoda i zabava te
izraavanje emocija. Takoer suvane izravne ili neizravne poruke o
naklonosti drugoj osobite poruke kojima se upravlja vezom i
zajednikim aktivnostima.
Sadraj poruka u pravilu je prilagoen potrebamapoiljatelja ili
primatelja poruke, odnosno svih sudionika ukoliko se radi o
kvalitetnom dijalogu/raspravi.Vano je da je razmjena poruka
usmjerena stvaranju to sukladnijeg tumaenja predmeta rasprave ili,
barem, postizanju to tonijeg uvida u miljenja i stavove druge
strane. Jasnoa i razumljivost osnovni su ciljevi koje se eli postii
u oblikovanju poruka, osim u sluajevima kad se poruku namjerno eli
uiniti dvosmislenom ili neodreenom. Duina ili trajanje poruke ovisi
o kapacitetu komunikacijkog kanala i spremnosti primatelja da
odvoji potrebno vrijeme za poruku. U pravilu su poruke poslane
internetom saetije ili krae nego kod drugih medija. To se posebno
odnosi na poruke u priaonicama.
INTERAKCIJA - Poruke 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Messages_4.html"
Pravovremenost poruka u komunikaciji putem interneta ovisi o
brojnim initeljima. Prije svega, pravovremenost nije mogua ukoliko
primateljne moe pristupiti internetu u vrijeme primitka poruke (ili
svojem sanduiu elektronike pote), ili ako ne vodi rauna o tome da
na vrijeme odgovori na primljenu poruku. Zabrzu dvosmjernurazmjenu
poruka preporuuje se uporaba sinkronih kanala poput
videokonferencije, priaonice ili istovremenih tekstualnih poruka.
Prikladnost poruke odnosi se na potivanje socijalnih normi i obiaja
skupine s kojom se komunicira, kao i oekivanja primatelja u pogledu
forme i sadraja poruke. Povezanost s kontekstom slina je osobina
poruke koja se odnosi na njenu povezanost sa specifinom situacijom
u kojoj se komunikacija odvija.
Prilagoenost poruke sugovorniku jedan je od preduvjeta za
uspjenost u komunikaciji posredstvom interneta koji je u pravilu
teko postii ako o sugovorniku nemamo dovoljno informacija. Zato je
korisno prikupiti to vie informacija o osobama s kojima
razmjenjujemo poruke te barem u vanim interakcijama razmiljati o
tome kako izbjei egocentrino oblikovanje poruka usmjereno samo na
nae osobne ciljeve i kriterije. Stil komunikacije utjee na
oblikovanje poruka, a moe biti formalan ili neformalan, dominantan
ili subordiniran, otvoren ili zatvoren, jasan ili dvosmislen itd.
Ekspresivnost poruke takoer je vezana uz stil komunikacije, a esto
je prisutna kod poruka koje su vezane uz razonodu i razbibrigu,
odnosno uz upravljanje odnosima s primateljima poruke.
INTERAKCIJA - Poruke 4/4
Multimedijalne osobine poruka vezane su uz koritenje slike,
animacije, videa, zvuka i drugih "komunikacijskih kanala" za
prijenos informacija. Poruke koje imaju vie multimedijalnih
obiljeja bolje privlae pozornost i mogu biti uvjerljivije od poruka
u kojima se koristi samo tekst. One takoer omoguuju izraavanje
osobnosti ("stila" u komunikaciji) poiljatelja poruke, kao i
unoenje dodatnih estetskih i emocionalnih elemenata u poruku.
Meutim, treba imati u vidu da multimedijalni elementi poruke takoer
mogu u nekim okolnostima djelovati neozbiljno te odvlaiti pozornost
od drugih vanijih sadraja poruke. Budui da multimedijalne poruke
zauzimaju vie memorijskog prostora, treba voditi rauna o tomemoe li
ih primateljprimiti i pregledati.
Pogodnost poruke za odreeni kanal komunikacije ovisi o vie
initelja. Naime, nisu sve vrste poruka pogodne za svaku
komunikacijsku tehnologiju koja je dostupna uporabom interneta. Na
primjer, vrlo osobne ili privatne poruke ponekad je bolje priopiti
telefonom nego li elektronikom potom. Elektronika potadobra je za
krae tekstualne poruke, dok je opsenije dokumente ili
multimedijalne sadraje bolje slati u privitku (engl. attachmentu)
elektronike pote. Kod uporabe javnih foruma na webu ne preporuuje
se u porukama otkrivati svoj identitet, a preferiraju se kratke
poruke i, ponekad, popratne slike ili crtei. Za sloenije poruke u
kojima je vana interaktivnost (npr. kod dogovaranja poslova ili
prezentacije projekata) dobro je koristiti videokonferencije.
INTERAKCIJA - Ishodi 1/5
Ishodi, rezultatiili posljedice koritenja interneta kao medija
za komunikaciju s drugim osobama mogu se podijeliti u dvije osnovne
kategorije: (1) radni ili poslovni ishodi, tj. postignue i
djelotvornost, kao i (2) meuljudski ili odnosni ishodi, npr.
prihvaenost i uspostavljanje veza s drugim pojedincima. S
kategorijom radni ili poslovni ishodi povezani su efekti kao to su
razumijevanje poruke, produktivnost, postignue i suradnja. S
kategorijom meuljudski ili odnosni uinci povezani su efekti poput
prikladnosti poruke, upravljanja dojmovima, realizacije oekivanja,
zadovoljstva sudionika u komunikaciji, razvoja meusobnog odnosa i
formiranja socijalne mree.
Razumijevanje poruke od strane primatelja temeljni je cilj svake
poslovne komunikacije posredstvom interneta. Za razliku od
komunikacije licem u lice, kod uporabe elektronike pote ili
diskusijskih foruma nema mogunosti brze provjere kako je primatelj
protumaio poruku, niti lakog ispravka meusobnog nerazumijevanja.
Zato poiljatelj, prije slanja/objavljivanja poruke, jo jednom treba
provjeriti koliko je poruka dobro sroena, potpuna, jednoznana te
prilagoena predznanju i drugim osobinama primatelja. Ukoliko se
koristi audio ili videokomunikacija, razumijevanje moe biti
smanjenoako je loa internetska veza ("um u kanalu") i tad je
preporuka istovremeno koristiti paralelne kanale za komunikaciju
tekstom.
INTERAKCIJA - Ishodi 2/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Outcomes_3.html"
Produktivnost je posljedica djelotvornog koritenja komunikacije
posredstvom interneta. Internet je bre i fleksibilnije sredstvo za
komunikaciju od obine pote. Poruku poslanu internetom obino je lake
proslijediti ili arhivirati od poruke poslane telefaksom. Takoer,
poruka primljena elektronikom potom ostaje pohranjena koliko to
elimo, za razliku od poruka koje su primljene telefonom, koje treba
pamtiti ili zapisivati. U privitku elektronike pote mogue je
poslati stotine i tisue stranica nekog dokumenta, dok je putem
distribucijskih lista i diskusijskih foruma mogue istovremeno
poslati poruku desecima i stotinama primatelja. Produktivnosti u
elektronikoj komunikaciji pridonosi odgovarajua raunalna pismenost,
iskustvo, planiranje i organiziranost.
Postignue se obino povezuje s realizacijom posebno vanih osobnih
ili poslovnih ciljeva, kao i s uspjenim izvravanjem aktivnosti koje
neka osoba posebno voli raditi. Koritenje interneta za komunikaciju
moe pospjeiti individualna postignua zbog brojnih prednosti koje
taj medij ima za prikupljanje informacija, koordiniranje rada u
izvrenju zadataka, utjecanje na druge, kao i upravljanje radnim
grupama i timovima. Osim toga, komunikacija putem interneta
omoguuje i bolju povezanost i suradnju unutar nekog tima, meusobno
koordiniranje u izvrenju zadataka te podravanje i pomaganje meu
lanovima te tako utjee na kolektivna postignua. Meutim, za vea
individualna i kolektivna postignua potrebne su odgovarajue vjetine
i motivacija za osobno usavravanje.
INTERAKCIJA - Ishodi 3/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Outcomes_4.html"
Suradnja u komunikaciji posredstvom interneta ovisi o vie
initelja. Prvi je motivacija za rad u skupini ili timu, kao i za
uklapanje u tim te pridravanje normi koje vrijede u timu. Drugi je
odgovornost u izvrenju svojih obveza teosjeaj odgovornosti za
uspjenost tima u cjelini. Trei je stvaranje prikladne timske
atmosfere, tj. meusobno uvaavanje i podravanje. etvrti je
prihvaanje i sposobnost prilagoavanja drugim lanovima tima. Peti je
stvaranje timske atmosfere, tj. osjeaja zajednitva i pripadnosti
timu. Potrebno je i svladati razliite alate za timsku komunikaciju
posredstvom interneta (npr. alate za distribucijske liste, forume,
priaonice, videokonferencije sustave za suradnju itd.) te voditi
rauna o sigurnosti i povjerljivosti podataka.
Prikladnost poruke odnosi se na kriterije koje primatelj ima za
tumaenje i doivljavanje sadraja i forme poruke. Neprikladne poruke
esto su nedjelotvorne i ostavljaju lo dojam te imaju negativne
posljedice za odnos izmeu sudionika u komunikaciji. Prije svega,
dobro je da je poruka gramatiki i pravopisno korektna tejasna i
razumljiva. Takoer je vano da poruka bez posebnog razloga ne vrijea
osjeaje ili dostojanstvo primatelja. Nadalje, poruka bi trebala
biti povezana s temom koja je prihvatljiva primatelju. Osim
navedenog, stil izraavanja korisno je uskladiti s oekivanjima
primatelja, pri emu treba imati u vidu kulturne, statusne, dobne i
spolne razlike. Takvo "filtriranje" poruka bitno pomae upravljanju
dojmovima o poiljatelju.
INTERAKCIJA - Ishodi 4/5
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Outcomes_5.html"
Upravljanje dojmovima jedna je od vanih komponenti komunikacije
posredstvom interneta. Sudionici u on-line komunikaciji obino imaju
mnogo vie vremena isplanirati kako postii eljene dojmove kod
primateljasvojih poruka nego u komunikaciji licem u lice. U
upravljanju dojmovima obino su uspjeniji oni pojedinci koji su za
to vie motivirani i posjeduju odgovarajue vjetine. Posebno je vana
vjetina samopraenja, koja se odnosi na svjesno promatranje svojeg
komunikacijskog ponaanja (poruka), njihovu analizu u odnosu na
oekivanja drugih osoba i kontrolu osobnog ponaanja zbog
ostvarivanja ciljnih dojmova. Za uspjenije upravljanje dojmovima
pojedinci ponekad pokuavaju oblikovati poseban osobni stil
komunikacije i razvijaju prikladne strategije.
Realizacije oekivanja u vezi sishodom komunikacije posredstvom
interneta pod utjecajem je iskustva i kompetencije pojedinca u
on-line interakciji s drugima. Iskusniji korisnici upoznati su s
potekoama i preprekama u komunikaciji posredstvom interneta te
bolje poznaju ogranienja interneta kao medija. S druge strane,
poetnici ponekad imaju velika oekivanja, a premalo kompetencije te
se suoavaju s problemima i neostvarenim oekivanjima u on-line
komunikaciji. Poeljno je da se u interakciji posredstvom interneta
upoznaju i barem donekle ostvare oekivanja svih sudionika. Drugim
rijeima, zadovoljstvo sudionika u komunikaciji jedan je od vanih
ishoda uspjene komunikacije posredstvom interneta.
INTERAKCIJA - Ishodi 5/5
Razvoj meusobnog odnosa izmeu sudionika u komunikaciji
posredstvom interneta esta je pojava kako izmeu osoba koje su se
poznavale i prije on-line kontakta, tako i izmeu osoba koje su se
prvi put upoznale u on-line komunikaciji. Razvoju meusobnog odnosa
pridonosi interes za sudionike u komunikaciji, usmjerenost ne samo
na ispunjenje osobnih ciljeva i potreba, ve i usmjerenost na
ispunjenje ciljeva i potreba drugih sudionika. Prikladnost i bonton
u komunikaciji tespontanost i neposrednost u izraavanju stvaraju
dobru komunikacijsku atmosferu. Zbog lakog uspostavljanja kontakta
s udaljenim osobama internet je pogodan za formiranje socijalnih
mrea, tj. za stvaranje neformalnih skupina pojedinaca koji dijele
sline interese.
INTERAKCIJA - Bonton 1/4
Kako bi se komunikacija djelotvornije i prikladnije odvijala,
sudionici obino primjenjuju odreena pravila u komunikaciji. Tako se
u komunikaciji licem u lice mnogi pridravaju odgovarajuih normi
ponaanja ili bontona. Za on-line ponaanje, odnosno komunikaciju
putem interneta,takoer vrijede posebna pravila ili netiquette
(engl. net ili mrea + etiquette ili bonton). Navedena pravila mogu
biti openita i vrijediti u gotovo svim situacijama on-line
komunikacije, ili specifina i vrijediti npr. kod uporabe
elektronike pote, distribucijskih lista, diskusijskih foruma i
brbljaonica. Pridravanje tih pravila nije obvezno nego poeljno, a
rezultat je vee zadovoljstvo svih sudionika u komunikaciji.
Openita pravila u komunikaciji putem interneta odnose se na to
kako oblikovati poruke (forma), koje vrste poruka su tematski
prikladne (sadraj) te to (ni)je poeljno initi (bonton). Takoer,
odreena pravila iz komunikacije licem u lice mogu dobro posluiti
kao temeljne smjernice: (1) "Ne ini drugome putem interneta ono to
ne bi htio/htjela da drugi ini tebi"; i (2) "Ne zaboravi da se s
druge strane elektronikog medija nalazi ljudsko bie"; (3) "Onako
kako nisi sklon/a ponaati se pred drugima u komunikaciji licem u
lice, nemoj se ponaati ni kad si on-line"; (4) "Etiki principi
vrijede i u on-line komunikaciji"; (5) "Dojam da na internetu nema
policije nije razlog za krenje zakona putem interneta". (Prema
on-line publikaciji Netiquette koju je napisala Virginia Shea).
INTERAKCIJA - Bonton 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Netiquette_3.html"
Oblikovanje poruka u on-line komunikaciji, imajuu u vidu njihovu
formu, zasniva se na nekoliko jednostavnih pravila. Na primjer,
PORUKE NIJE DOBRO PISATI VELIKIM SLOVIMA jer to djeluje kao
"vikanje". Nadalje, ukoliko niste sigurni da primatelj poruke moe
vidjeti specijalne znakove, poput "$#[]{}", dobro ih je izbjegavati
i pridravati se osnovnih 26 znakova engleske abecede. Osim
navedenog, treba imati u vidu da masno otisnute, podvuene i zakoene
(italic) dijelove teksta neki primatelji elektronikih poruka nee
moi vidjeti. Isto pravilo odnosi se i na slike umetnute u poruke
elektronike pote budui da neki koriste jednostavnije alate za
pregledavanje koji ih ne podravaju.
Sadraj poruka koje se distribuiraju putem interneta treba
oblikovati tako da se ne kre prava drugih osoba ili institucija.
Prvo pravilo vezano je uz potivanje prava kopiranja sadraja (eng.
copyright) koji su tue vlasnitvo ili autorsko djelo. Drugo pravilo
odnosi se na voenje rauna o potrebama i oekivanjima primatelja,
umjesto voenja egocentrinih osobnih monologa. Tree pravilo odnosi
se na potivanje privatnosti drugih osoba, to znai da se vrlo osobne
poruke i povjerljive privatne informacije o nekoj osobi ne bi
trebale putem interneta initi dostupnima irem auditoriju na nain
koju dotinu osobu moe povrijediti. etvrto pravilo, koje nije
posljednje, preporuuje izbjegavanje agresivnih i uvredljivih
verbalnih poruka (verbalno agresivno ponaanje nazivase
"flaming").
INTERAKCIJA - Bonton 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Netiquette_4.html"
to nije poeljno initi u komunikaciji posredstvom interneta? Osim
financijskih prijevara putem interneta, posebno su neprimjerene
sljedee on-line aktivnosti:-zlouporaba povjerenja i iskoritavanje
na razliite naine drugih osoba s kojima se stupilo u kontakt;
-predstavljanje kao neka druga osoba i obmanjivanje drugih na
temelju lanog on-line identiteta;
-uznemiravanje putem elektronike pote, tj. slanje nametljivih,
neugodnih ili neeljenih poruka;
-neovlateno pregledavanje tue elektronike pote i praenje tue
on-line komunikacije bez odobrenja;
-zlouporaba raunalnih i internetskih resursa organizacije iji
ste lan ili tvrtke u kojoj ste zaposleni.
Pravila kod uporabe elektronike pote vezana su uglavnom uz
koliinu sadraja, stil pisanja, sigurnost i privitke (engl.
attachments). Korisnike interneta svakodnevno optereuju brojne
primljene poruke elektronike pote pa se takve poruke ne alju
ukoliko za to ne postoji potreba. Dugake elektronike poruke
optereuju primatelja i tekose itaju na raunalnom ekranu pa treba
pisati saeto i jasno, navodei prvo ono to je najvanije. Sadraj
treba biti paljivo sroen, a poruku je dobro dvaput proitati prije
slanja zbog moguih nejasnoa i dvosmislenosti. U odgovoru je dobro
ukljuiti primljenu poruku kako bi se pokazalo na to se odgovor
odnosi. Na kraju, privitke treba slati samo kad je potrebno, vodei
rauna da ne sadre raunalne viruse.
INTERAKCIJA - Bonton 4/4
Distribucijske liste (engl. mailing lists ili listserv) omoguuju
istovremeno slanje elektronike pote skupini korisnika iji lanovi
imaju zajednike interese, hobi, zanimanje ili sl. Slian oblik
grupne komunikacije su diskusijske skupine (engl. newsgroups), koje
takoer mogu koristiti elektroniku potu za razmjenu poruka izmeu
lanova. Nakon prijave u distribucijsku listu ili diskusijsku
skupinu, dobro je informirati se o temama rasprave koje su (bile)
aktualne posljednjih dana, tjedana ili mjeseci, pa tek onda
postaviti svoj komentar ili pitanje. Budui da je diskusija skupna,
treba izbjegavati poruke namijenjene samo jednoj osobi u skupini. U
diskusiji nije prikladno omalovaavanje sugovornika na osnovi rase,
spola, dobi, religijske i etnike pripadnosti.
Diskusijski forumi i priaonice na webu imaju slina pravila
komuniciranja kao i distribucijske liste ili diskusijske skupine.
Uglavnom, prvo treba prouiti pravila ponaanja koja su istaknuta za
njihove korisnike. Sudionici foruma i priaonica obino suzatieni
anonimnou pa su ponekad skloni meusobnom vrijeanju, traenju povoda
za verbalne napade i drugim vrstama neprimjerenog verbalnog
ponaanja. Zato je vano pokazati toleranciju prema drugima i ne
reagirati naglo na eventualne provokacije. Diskusijama treba
pristupati s prikladnom temom te se treba pokuati uklopiti u
postojeu raspravu, umjesto da je se ometa. Osim toga, dobro je
prouiti argon kojim se slui odreena diskusijska skupinate prihvaati
nove pojedince koji nisu usvojili "jezik" vae skupine.
ODNOSI
Razvoj meuosobnih odnosa i njihovo odravanje putem interneta
postaje mnogo vanije kad se okruenje za komunikaciju promijeni iz
interakcije licem u lice u internetom posredovanu komunikaciju, ali
potrebne vjetine i oblici ponaanja za upravljanje meusobnim
odnosima ostaju manje-vie nepromijenjeni.
ODNOSI - Iniciranje 1/4
Iniciranje ili zapoinjanje kontaktavana je vjetina u on-line
komunikacijijer je uporaba interneta sve prisutnija u privatnim i
poslovnim interakcijama s drugima. Na primjer, on-line komunikacija
sve vie zamjenjuje tradicionalne kanale poslovne komunikacije ili
licem u lice, ili drugim tradicionalnim kanalima (telefon,
telefaks, obina pota itd.). Takoer, poznanstva i prijateljstvastjeu
se i odravaju i uporabom on-line komunikacijskih kanala kao to su
priaonice (chatrooms), diskusijski forumi na webu, istovremene
poruke (engl. instant messaging; npr. IRC, ICQ, Yahoo Messanger
itd.) i elektronika pota. Na kraju, iemocionalne i romantine veze
sve se vie uspostavljaju i odravaju uporabom on-line
komunikacijskih tehnologija i servisa.
Prvi kontakt posebno je vaan za uspjean nastavak interakcije u
on-line komunikaciji. Naime, poetni dojmovi primatelja poruke u
on-line komunikaciji o poiljatelju poruke utjeu na izbor primatelja
poruke da li e nastaviti interakciju i odgovoriti na poruku.
Ukoliko su ti poetni dojmovi primatelja poruke u on-line
komunikaciji loi, a poruka poiljateljaneuvjerljiva ili
nezanimljiva, primatelj(i) nee odgovoriti na poruku i iniciranje
kontakta bit e neuspjeno. Naravno, izborpogodnog naina pristupa
drugim osobama kod uspostavljanja kontakta u on-line komunikaciji u
znatnoj mjeri ovisi o vrsti komunikacijskog kanala, kao to su npr.
elektronika pota, distribucijske (mailing) liste diskusijski
forumi, priaonice itd.
ODNOSI - Iniciranje 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Initiation_3.html"
Potencijali on-line komunikacije za uspostavljanje kontakta s
drugim osobama vrlo su velikijer je pomou interneta mogue
prevladati mnoge socijalne, prostorne, kulturalne i ekonomske
prepreke. Na primjer, pomou internetalake je uspostaviti kontakt s
udaljenim osobama slinog profesionalnog ili privatnog interesa.
Internet takoer omoguuje da se obnove i odravaju rodbinske veze
izmeu osoba koje ive u udaljenim zemljama ili na udaljenim
kontinentima. Diskusijski forumi i priaonice omoguuju upoznavanje
novih osoba te razmjenu osobnih miljenja ili iskustava, druenjei
kasnije susrete licem u lice koji nerijetko zavravaju
prijateljstvima, pa ak i emocionalnim vezama. Internet se takoer
koristi i za uspostavljanje romantinih veza.
Kod uporabe elektronike pote poruka se upuuje osobi koju
poznajemo ili o kojoj jemogue unaprijed saznati odreene podatke.
Pritom se preporuuje informacije o primatelju poruke koristiti kod
oblikovanja sadraja poruke, a posebno za pravilno oslovljavanje
osobe kojoj poruku namjeravamo uputiti. U poslovnoj komunikaciji
stil komunikacije moe biti formalan ili neformalan, pri emu je
dobro zapoeti formalnim stilom, a treba voditi rauna i o obiajima
poslovne/kulturne sredine primatelja poruke, kao i o statusnim
razlikama te pravilima ponaanja ili bontonu u on-line komunikaciji
(engl. netiquette). U privatnoj komunikaciji oslovljavanje je u
pravilu manje formalno, a poruke su obino krae i sadre vie humora,
argona, emocionalnih znakova i otkrivanja privatnih podataka.
ODNOSI - Iniciranje 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Initiation_4.html"
U on-line diskusijskim forumima komunikacija se u pravilu odvija
izmeu anonimnih sudionika pa se prvi dojmovi o nekom sudioniku
oblikuju na osnovinadimka/pseudonima (engl. nick, nickname) koji
odreena osoba koristi umjesto osobnog imena. Osim nadimaka, esta je
i uporaba sliica ili grafikih znakova, a ponekad i tzv. avatara
(ponuenih sliica simbolikih likova kojima se netko anonimno
karakterizira). Za uspjeno iniciranje kontakta u on-line
diskusijskim forumima mogue jedati prikladan komentarrasprave koja
je u tijeku, postaviti smisleno pitanje povezano s raspravom,
izloiti zanimljive informacije, kao i ispriati anegdotu ili
intrigantno osobno iskustvo itd.
U on-line priaonicama (chatrooms) kontakti s drugima obino
zapoinju pozdravom i predstavljanjem koje ne ukljuuje pravo osobno
ime i prezime ve, eventualno,nadimak/pseudonim jer je komunikacija
obino anonimna. Uobiajeni su neformalni pozdravi (npr. "Bok!",
"Pozdrav svima!" itd.), a jezik je esto ekspresivan, uz uporabu
humora i nerijetko nastojanje sudionika da ostave dojam domiljate
osobe. Osim toga, esta je uporaba emocionalnih znakova (tzv.
emotikona ili "smajlija"), a ponekad i boja za oznaavanje teksta.
Povremeno se koriste VELIKA SLOVA te se, najee iz zabave ili zbog
stvaranja neformalne atmosfere,ponekad namjernone potuju svapravila
lijepog ponaanja ili bontona (netiquette) u on-line komunikaciji.
Za uspostavljanje kontakta u priaonicama potrebno je prilagoditi se
stilu komunikacije drugih sudionika i ulaziti u rasprave o temama
koje su im zanimljive.
ODNOSI - Iniciranje 4/4
Proces iniciranja interakcije odvija se u nekoliko faza. Prije
svega, da bi uope dolo do iniciranja kontakta s drugima u on-line
komunikaciji, vano je da je osoba motivirana za uspostavljanje
kontakta s drugim osobama putem interneta (tj. da ima odgovarajuu
potrebu ili cilj). Naime, nemotivirane osobe izbjegavaju on-line
kontakte i biraju loije pristupe kad trebaju kontaktirati s
nepoznatom osobom putem interneta. Osim toga, treba posjedovati
odgovarajui repertoar ponaanja za uspjeno pristupanje drugim
osobama putem interneta i upoznavanje s njima (npr. poznavanje
razliitih pristupa drugoj osobi i pozdrava, pogodnih naina
oslovljavanja, naina privlaenja pozornosti na sebe i poticanja
interesa za konverzaciju itd.).
Procjena osobe s kojom se eli stupiti u kontakt putem
internetaobavlja se na temelju podataka koji su o njoj prethodno
prikupljeni, npr. na njenim osobnim web stranicama (personal
homepage) ili pretraivanjem interneta primjerice pomou trailice
Google. Kod anonimnih interakcija u diskusijskim forumima procjenu
odreene osobe mogue je izvriti i na osnovi njenih izjava u
raspravama u kojima je sudjelovala. Nakon procjene potrebno je
izvriti izabrati pogodan pristup osobi. Pritom treba voditi rauna o
potrebnoj razini formalnosti i pravilima za uspostavljanje
kontakta. U nekim sluajevima dobro je biti neposredniji i
prirodniji kako bi se kasnije lake uspostavili bliskiji odnosi. Na
kraju, treba nastojati uspjeno nastaviti prvotne razmjene poruka
avrljanjem ili pokretanjem neke zajednike teme za raspravu s
izabranom osobom.
ODNOSI - Konverzacija 1/4
Konverzacija je vaan oblik meuljudske komunikacije, pri emu
postoji odreena razlika izmeu konverzacije koja se odvija usmenim
kanalima i konverzacije putem pisanih poruka. U on-line
komunikaciji konverzacija se moe odvijati primjenom istovremenih
(sinkronih) razmjena poruka (npr. uporabom internetske
videokonferencije ili tehnologija za razmjenu istovremenih
tekstualnih poruka kao to su IRC, ICQ ili Yahoo Messenger), kao i
uporabom vremenski odmaknutih (asinkronih) razmjena poruka (npr.
uporabom on-line diskusijskih foruma i, rjee, putem elektronike
pote). Konverzacija se obino drukije odvija ukoliko se radi o
sinkronim oblicima komunikacije (priaonice, istovremene poruke) u
odnosu na asinkrone oblike komunikacije (forumi na webu,
elektronika pota).
Forme konverzacije u on-line komunikaciji mogu biti vrlo
razliite i sukladne su oblicima usmene govorne komunikacije.
Monolog je oblik komunikacije izmeu dviju ili vie osobakada u
slanju poruka dominira jedna osoba. Dijalog je razmjena poruka
izmeu dviju osoba. Skupna diskusija je razmjena poruka izmeu triju
ili vie osoba. Kod asinkrone razmjene poruka, poput uporabe
elektronike pote i diskusijskih foruma na webu, relativno je esto
prisutan monolog, a poruke su obino due i sloenije. S druge strane,
u sinkronim oblicima komunikacije kao to su priaonice i istovremene
poruke (instant messaging) mnogo je vie zastupljena dvosmjerna
razmjena poruka, a poruke su krae, saetije i jednostavne. Bez
obzira na kanal komunikacije i formu, teme konverzacije mogu biti
poslovne/strune ili privatne.
ODNOSI - Konverzacija 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Conversation_3.html"
Pravila u konverzaciji podjednako su prisutna u komunikaciji
licem u lice, kao i u on-line komunikaciji. Prije svega, u
komunikaciji posredstvom interneta treba se pridravati pravila
on-line ponaanja ili bontona (engl. netiquette). Osim toga,
sudionici u on-line konverzacijama koriste brojna i uglavnom
nepisana pravila za upravljanje formom, temom i sudionicima u
raspravi,npr. za: (a) uzimanje i zadravanje rijei u raspravi, (b)
reguliranje tijeka rasprave o nekoj temi; (c) nain voenja i/ili
moderiranja on-line rasprave; (d) prihvaanje ili neprihvaanje novih
sudionika u raspravi; (e) koritenje argona i strunog rijenika u
raspravama; (f) veu ili manju primjerenost privatnih tema itd. U
on-line konverzaciji dobro je primjenjivati odgovarajua
pravila.
Za pravilno uzimanje i zadravanje rijei u skupnoj raspravi
korisno je prouiti nain na koji se konverzacija odvija u slinim
uvjetima u srodnim diskusijskim skupinama. Kod asinkronih oblika
komunikacije kao to su diskusijski forumi i distribucijske
(mailing) liste kod uzimanja rijei treba se nastojati
sadrajno/tematski nadovezati na temu rasprave koja je u tijeku ili
postaviti prikladno pitanje povezano s temom rasprave. Tijek
rasprave o nekoj specifinoj temi moe trajati due ili krae imajui u
vidu broj odgovora i/ili komentara razliitih sudionika. Kod voenja
ili usmjeravanja rasprave, prema potrebi sedrugisudionici
nenametljivo potiu na pridravanje odreene teme rasprave, ali se ne
forsira odreena tema nakon to veina sudionika smatra da je uglavnom
iscrpljena.
ODNOSI - Konverzacija 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Conversation_4.html"
Voenje ili moderiranje rasprave u on-line konverzaciji moe biti
spontano ili organizirano. Nekim skupnim raspravama upravljaju
najstruniji pojedinci ili osobe koje zbog svojih komunikacijskih
sposobnosti uspijevaju upravljati drugima u diskusiji imajui u vidu
usmjeravanje teme rasprave ili reguliranje meusobnih interakcija
tijekom rasprave. U drugim sluajevima voditelji ili moderatori su
pojedinci koji su zapoeli ili otvorili odreenu temu rasprave ili su
zadueni/ovlateni za moderiranje neke diskusijske skupine. Posebno
treba istaknuti da nisu sve on-line rasprave otvorene za druge
sudionike, tj. u nekim raspravama sudionici koji u psiholokom
smislu ine jedinstvenu skupinu ne prihvaaju pridolice, tj.
izoliraju ih, ignoriraju, ismijavaju ili napadaju.
Koritenje odgovarajueg argonapravilo je u nekim
privatnijimon-line diskusijskim skupinama, dok je argon rijedak u
skupinama koje su otvorenije ili strunijeg profila. Inae, esto se
dogaada nisu dobro prihvaene pridolice koje ne vladaju argonom koji
se koristi uodreenoj on-line diskusijskoj skupini. Privatne teme
obino su rijetke u diskusijskim skupinama u kojima sudionici nisu
anonimni. Sdruge strane, brojne suanonimne diskusijske skupine koje
se bave upravo privatnim temama, npr.u tzv. mrenim novostima (engl.
newsgroups) ili forumima na webu. Nadalje, privatne teme ee su u
dijalokim formama konverzacije izmeu dviju osoba, npr. elektronikom
potom, istovremenim porukama (instant messaging) ili u tzv.
privatnim sobama priaonica (chatrooms).
ODNOSI - Konverzacija 4/4
Faze konverzacije obino su prisutne u veini on-line diskusijama
izmeu dviju ili vie osoba. Prva je tzv. inicijalna faza, u kojoj se
razmjenjuju pozdravi i, prema potrebi, meusobno
predstavljaju/upoznaju sudionici u raspravi. Zatim obino slijedi
faza definiranja pravila u kojoj sudionici nastoje uskladiti svoja
oekivanja o tome kako se konverzacija treba odvijati. Ako su se u
sljedeoj fazi potvrivanja pravila sudionici suglasili s nainom
odvijanja konverzacije, moe uslijediti intenzivnija rasprava o
odreenoj temi. U fazi razvijanja rasprave intenzivira se
konverzacija uz razmjenu miljenja i stavova te produbljivanje uvida
u temu konverzacije. U zavrnoj fazi promjene teme ili oprotaja
mijenja se tema konverzacije ili sudionici prekidaju/naputaju
raspravu.
Usklaenost sudionika u konverzaciji posebno je vaan initelj
uspjenog odvijanja rasprave. Usklaivanje sudionikaobavlja se u
odnosu na tip interakcije (npr. avrljanje, rasprava, prepirka
itd.), pravila u konverzaciji (npr. vezano uz uzimanje rijei,
prihvaanje voditelja rasprave, koritenje argona itd.), temu
rasprave (npr. izbor, razvijanje i promjene teme) isudjelovanje u
raspravi (npr. tko se, na koji nain i kada ukljuuje u raspravu).
Ukoliko sudionici imaju oprena pravila ili se ne uspjevaju
uskladiti, konverzacija se ne odvija na povoljan nain ili se
prekida. Ciljevi konverzacije mogu biti poslovni ili privatni,
vezani uz razmjenu informacija, rjeavanje problema, koordiniranje
aktivnosti, davanje podrke, pokazivanje razumijevanja, zbliavanje,
razvijanje i odravanje meusobnih kolegijalnih, prijateljskih i
emocionalnih veza itd.
ODNOSI - Pozornost 1/4
Pozornost je podjednako vana aktivnost u on-line komunikaciji,
kao i u komunikaciji licem u lice. Tijekom komunikacije licem u
lice, pozornost se oituje kao sluanje govora druge osobe i kao
paljivo praenje sugovornikovih neverbalnih poruka u odnosu na
situaciju u kojoj se komunikacija odvija. Kod komunikacije putem
tekstualnih poruka (npr. elektronikom potom ili u diskusijskom
forumu na webu) pozornost se oituje kao usmjerenost na
razumijevanje tekstualne poruke onako kako ju je zamislio
poiljatelj, tj. na njenu pravilnu interpretaciju. Ovo jekod
razmjene tekstualnih poruka prilino oteano jernedostaju pomoni
neverbalni znakovi poput boje glasa, izraza licem, gestikulacije i
drugih poruka sugovornika.
Pokazivanje zanimanja za sugovornika vaan je element tzv.
aktivnog sluanja u komunikaciji licem u lice, a obavljase znakovima
kao to su kimanje glavom, pozorno dranje, komentiranje,
postavljanje pitanja vezanih uz primljenu poruku itd. Kod aktivnog
sluanja obino se pokazuje zanimanje/interes u odnosu na primljene
poruke i u odnosu na osobu koja upuuje poruke. Na analogan je naini
u on-line komunikaciji mogue pokazati pozornost i/ili zanimanje za
primljene tekstualne poruke teinteres za osobu od koje su te poruke
primljene. To se najee ini odgovorima na vanije dijelove primljene
tekstualne poruke i izjavama u tekstu poruke kojima se izraava
interes/naklonost u odnosu na sugovornika i pokazuje panja prema
osobi koja je poslala poruku.
ODNOSI - Pozornost 2/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Attentiveness_3.html"
itanje teksta poruke neke druge osobe esta je on-line
komunikacijska aktivnost korisnika interneta, tj. ak 50% ili vie
on-line komunikacije povezano je s itanjem tuih poruka. Meutim,
pozornost u primanju tekstualnih poruka od drugih sudionika u
on-line komunikaciji ponekad oteavaju negativni initelji poput
informacijskog preoptereenja primatelja, prevelike sloenosti
poruke, nedostatka vremena, pomanjkanja interesa za sugovornika ili
njegovu poruku, sklonosti primatelja egocentrinoj komunikaciji i
filtriranju poruke i dr. Navedeni problemi, koji su povezani sa
(ne)pozornou u on-line komunikaciji,javljaju se tijekom uporabe
razliitih on-line komunikacijskih kanala kao to su elektronika
pota, diskusijski forumi, priaonice (chatrooms) itd.
Informacijsko preoptereenje ima negativan utjecaj na pozornost u
on-line komunikaciji u situacijama kada zbog obilja informacija
primateljne moe (ili ne stigne) primiti, razmotriti i zapamtiti sve
vane dijelove poruke. Nedostatak vremena takoer negativno utjee na
pozornost jer potie primatelja na povrno razmatranje poruke ili na
zanemarivanje njenihvanih sadraja. Pomanjkanje interesa za
sugovornika dovodi do zanemarivanja primljene poruke u cjelini,
kaoi do bezline komunikacijetako da se ne vodi rauna da je poruku
poslalo ljudsko bie s vlastitim mislima i osjeajima. Sklonost
primatelja egocentrinoj komunikaciji iskazuje se kad je primatelj u
primanju i reagiranju na poruku usmjeren samo na sebe, svoje
potrebe i svoja tumaenja poruke.
ODNOSI - Pozornost 3/4
HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Attentiveness_4.html"
Filtriranje poruke esta je pojava u on-line komunikaciji. Kod
ove pojave osoba koja je primila poruku selektivno odbacuje ili ne
prihvaa one dijelove primljene poruke koji joj iz nekog razloga ne
odgovaraju, odnosno selektivno prihvaa ili uzima u obzir samo one
dijelove primljene poruke koji su za nju povoljni. U on-line
diskusijskim forumima i priaonicama esta je pojava otimanja rijei,
pri emu primatelj poruke prati ono to izriu drugi sudionici u
raspravi samo da ugrabi priliku za vlastiti nastup ili monolog.
Takoer nije rijetko tzv. obrambeno ili defanzivno primanje poruke,
kada pojedinac i dobronamjerne izjave sugovornika interpretira kao
napad. Na kraju, ponekad se javlja previe doslovno primanje poruke,
kada su zanemarene nijanse u znaenju poslane poruke.
Osobine nepozornih primatelja poruke vrlo su brojne pa e ovdje
biti navedene samo neke od njih koje moete pokuati identificirati i
u svojem primanju on-line poruka:
nezainteresiranost za osobu od koje primate poruku i/ili njene
potrebe;
proputanje da se uzmu u obzir nekidijelovi poruke i/ili da se na
njih odgovori;