Sveučilište Sjever 1 Sveučilišni centar Varaždin Odjel Graditeljstvo Međunarodni interdisciplinarni simpozij FILOZOFIJA MEDIJA (2013.) Mediji i javnost 15 – 17. XI. 2013., hotel Petka, Dubrovnik. Sveučilište Sjever Odjel Graditeljstvo I. Muhovec, B. Soldo, M. Orešković, A. Aniskin Raspoznavanje starih graditeljskih obilježja i znakova Varaždin, XI. 2013.
16
Embed
Clanak_raspoznavanje Starih Graditeljskih Obiljezja i Znakova_finalno
Današnji složeni komunikacijski prostor predstavlja preplet najrazličitijih formi izričaja i tehnika stvaranih i mijenjanih kroz mnoga tisućljeća. U suvremenoj komunikologiji prevladava mišljenje da je sluh nositelj glavnog komunikacijskog kanala! Ako je to točno onda tome treba dodati i dru-gu stranu medalje, tj. da je sluh izričito fragilna komunikacijska kategorija, pa se stoga u vremen-skom protoku vrlo nepouzdano oslanjati na sluh. Pojava pisma prije više od 5000 godina (Su-mer) kompenzirala je glavni nedostatak sluha (nepostojanost), no i mnogo prije toga spontano je začeta komunikacijska kategorija koja je s „malo riječi“ puno toga mogla „reći“. Bilo je to GRADI-TELJSTVO. „Jedini“ je problem u tome što za „čitanje” graditeljskih „zapisa“ postoji imperativ prethodnog dešifriranja „ugrađenih kodova“. U ovom se članku težište stavlja upravo na dekodi-ranje nekih od kodova koji su prevladavali kroz ljudsku povijest.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Sažetak: Današnjisloženikomunikacijskiprostorpredstavljaprepletnajrazličitijihformiizričajaitehnikastvaranihimijenjanihkrozmnogatisućljeća.Usuvremenojkomunikologijiprevladavamišljenjeda je sluh nositelj glavnog komunikacijskog kanala! Ako je to točno onda tome treba dodati idrugustranumedalje,tj.dajesluhizričitofragilnakomunikacijskakategorija,pasestogauvre‐menskomprotoku vrlonepouzdano oslanjati na sluh. Pojavapismaprije više od5000godina(Sumer)kompenziralajeglavninedostataksluha(nepostojanost),noimnogoprijetogasponta‐no jezačetakomunikacijskakategorijakoja jes „maloriječi“punotogamogla„reći“.Bilo je toGRADITELJSTVO.„Jedini“jeproblemutomeštoza„čitanje”graditeljskih„zapisa“postojiimpe‐rativ prethodnog dešifriranja „ugrađenih kodova“. U ovom se članku težište stavlja upravo nadekodiranjenekihodkodovakojisuprevladavalikrozljudskupovijest.
Ključneriječi:graditeljstvo, graditeljski znakovi/kodovi, prostorna orijentacija, znakovi u ka‐menuiopeci,minerskiznakovi,stilsko‐oblikovnaobilježjagrađevine,zlatnirez
Summary:
Today'scomplexcommunicationspaceisinterwovenwithmanydifferentformsandtechniquesthathavebeencreatedandalteredthroughmilleniums.Contemporarycommunicationobservesthesenseofhearingasthefrontrunnerofthemaincommunicationcanal!Ifthisistrue,wesho‐uldalsolookattheothersideofthecoin.Hearingisaveryfragilecommunicationcategoryespe‐ciallyinalongertimespanwhenitbecomesanunreliablesource.Theemergenceofthescriptmorethan5000yearsago(Sumer)substitutedthemainflawofhearing(inconstancy)butthereis another communication category that had sponetaneously emerged way before the script.Thiscommunicationcategorywhichcouldalways„sayalotwithfewwords“isknownascons‐truction.Butinordertobeable„toread“the„building/constructionsigns“,thereisanimperati‐veofpriordecipheringthe„built‐incodes“.Thisarticlesputsanemphasiseondecipheringsomeoftheprevailingcodesinhumanconstructionhistory.
„Našesmograđevineporavnalipremacelestijalnimparametrimaatoznačidasmodubokobilisvjesni strogih pravilnosti koja važe pri gibanjima nebeskih tijela, poglavito Sunca, Zemlje iMjeseca,itimepokazalidasmobilisvjesniinaševitalneovisnostiotimgibanjima!“
3. DREVNOGRADITELJSTVOKAOODRAZDUHOVNOSTI
Obziromdaseuistovrijeme(prijelazneolitikaubrončanodoba)velikapozornostusmjerilainamegalitsku izgradnju kultnih građevina (hramova) kao i izgradnju grandioznih grobnihgrađevina(npr.piramida,grobnihkomorapoputNewgrangeauIrskojilitzv.AtrejeverizniceuMikeniisl.)akodnasinapodizanjevelikihzemljanihtumula(npr.kodLudbrega)ilikamenihgomila (najčešće u Dalmaciji i Hercegovini), danas nam je pružena mogućnost da „iščitamo”visokorazvijeniduhovniživottihdrevnihljudi.
KULTOVIIMITOVI‐Odnospremasmrti
Uspostava pojedinih kultova i mitova (u funkciji artikulacije nadnaravnih sila koje upravljajuuniverzumom!) te postupni prijelaz u sređene religijske sustave, izričito mnogo govori oduhovnomrazvojuljudskihzajednica,astimejeupunomskladuiodnospremasmrti,posebnokadjeupitanjusmrtvelikodostojnikailibliskeosobe,jervezasprecimaiznimnojevažna!
Duhovna je dimenzija jedina prava razlikovna kategorija koja odvaja čovjeka od drugih živihbića.
ORJENTIRANIUKOPI
Jošusrednjemvijekubilojeuobičajenodaseukopiobavljajutakodatijelopokojnika(kojiležinaleđima)budepoloženodužpravcaistok–zapad(približno),stimedajeglavabilanazapadukakobiočimogle „opažati“ izlazećeSunce (slika4a), jer izlazećeSuncesimboliziraobnovljeniživot(svijetlonakontame).
Od starine su klesarski znakovi poglavito predstavljali potpis majstora kameno‐graditelja iliklesarske škole kojoj je majstor pripadao (slika 5). Taj potpis (znak) na solidno i dopadljivoizgrađenojgrađevini,biojeodličnareklamazadaljnjenarudžbe,aakojegrađevinabilaosrednjailimoždačakiloša,možemospravompretpostavitidajeklesarizbjegaoupisatisvojznak!
Opeka kojoj je prirodna kolijevka u staroj Mezopotamiji (današnji južni Irak), imala je svojeznakove jošuvrijemerađanjacivilizacije (Sumerani),kao i tisućljećimanakon toga (npr. stariBabilonci)–slika8a.
PrvieksplozivnimaterijalkojisepojaviouEuropibiojecrnibarut(importizKinenegdjeuXIII.st).Nakonštojebarut„unaprijedio“ratovanja,počeoseprimjenjivatiizakorisnestvari.Mineri(posebnonacestogradnjamaranognovogvijeka)izraslisuunovuoperativno‐graditeljskuelitu.Njihoviznakovi tj.potpisinastjenskimmasivimakrozkojesuprovučenenovecestovne trase,predstavljali su prestižna obilježja koja su se mogla uspoređivatii s najboljim majstorimakamenoklesarimailizidarima–slika9.
Romaničkosestilskorazdobljeprepoznajepomasivnimzidovima,polukružnimlukovima,slije‐pim arkadama i drugim elementima koji reminisciraju antičko, poglavito kasnorimskograditeljstvo.
Ovaj graditeljski stil (nastao u Francuskoj – slika 13), prije svega pokazuje novoizniklugraditeljskuhrabrostkojajepoglavitoizraženakrozizduženevertikaleikrozvelikezidneotvo‐re koji predstavljaju prozore s raznobojnim vitrajima. Leteći kontrafori osiguravaju prijenoshorizontalnihpotisnihsila,štogovoridasugraditeljibaremnaempirijskojosnovishvatilidajetokritičnisegmentnovonastaloggraditeljskogkoncepta.
U Hrvatskom zagorju barok je našao svoj idealan sklad s bregovitim krajobrazom pa i danasbaroknecrkvepredstavljajuglavnezagorskevedute!CrkvauBelcusvojjezavršnibarokniizgleddobila1739./40.godinesiluzionističkimbaroknimfreskamapavlinskogmajstoraI.K.Rangerakojimajepodarioplemeniturokokolakoću.
Povijesnonajznačajniji sakralniobjektu sjevernojHrvatskoj zasigurno je crkva, tj.marijanskosvetišteMajkeBožjeGorskeuLoboru.Natomsulokalitetuutvrđeniostacipretpovijesnogianti‐čkogdobaapotomiranokršćanskisakralniostaci(V.iVI.st.),teostaciizranogsrednjegvijeka(tragovidrvenecrkveizIX.st.ipredromaničkecrkveizIX./X.st.)izačegapakslijedeostaciro‐maničkecrkve(prijelazXII.uXIII.st.),potomgotičkacrkva(početakXV.doXVI.st.)kojajenakoncubarokizirana(XVII.st.)–slika17.
10
Slika17CrkvaMajkeBožjeGorskeuLoboru
ROKOKO
Taj je stilski izražaj uzeo više maha pri koncipiranju interijera, no lijepi primjer rokoko‐eksterijerapredstavljapalačaKeglevićuVaraždinu(izgrađenakaobaroknauXVII.st.apreure‐đenaurokokostilu1775.god.‐slika18).
Slika21Crkvasv.BlažauZagrebu Slika22 StaraSveučilišna i narodnaknjižnica
(dovršena29.XI.1913.)SECESIJA
Nastala je na prijelazu XIX. u XX. st. kao kreativna reakcija na rutinizirana oponašanja starihstilova, tj. historicizma. Secesija se ipak poglavito iskazala kroz dekorativni izričaj (pročeljazgradaipalača,balkona,ulaznihnadstrešnicaisl.).
12
U Hrvatskoj najljepši graditeljski primjer secesije (tj. kasne secesije) predstavlja zgrada stareSveučilišneinarodneknjižnicearhitektaRudolfaLubynskoga,građenaod1911.do1913.(slika22).
MODERNIZAM
Najvažniji fenomen u umjetnosti i arhitekturi XX. st. predstavljamodernizam. Javlja se nakonPrvogsvjetskogrataaformalnotrajejošidanas(premdasezarecentnodobačestokoristiipo‐sebanterminsuvremenaarhitekturakaoiterminpostmodernizam).
UZagrebujeuduhuLeCorbusierakoncipiraniznatandioUl.gradaVukovara(ugrubo,zapadnapolovicaulice),alijepprimjerlecorbusierskezgradejestambenazgradaDrageGalića,tzv.„Mar‐sejka” (Vukovarska 43/43a – slika 24) kroz koju se odražava znakoviti moto Le Corbusiera:”Zgradajestrojukojemseživi!”
Slika24„Marsejka“DrageGalićauZagrebu
13
SUVREMENOGRADITELJSTVO
Suvremeno se graditeljstvo nažalost sve češće pretvara u razmetljivo iskazivanje financijskemoći,paćestogaubudućnostprenijetizbunjujućeporukekojećemoždaspodsmijehom„iščita‐vati”nadolazećegeneracije(slika25).No, i takvećegrađevinebitisvjedočanstva jednogavre‐mena,patoznačidaipakimajuosiguranosvojemjestougraditeljskojpovijesti.
Ponekad se činida sepojedininaručitelji (investitori)posebno trudenaći krajnje „otkačenog“arhitektakojibikrozbizarniizgledgrađevinemogaočimboljeistaknutinaručiteljevumentalnuosobnost.
Kroz članak sepokušalona esejistički načinukazati na činjenicuda graditeljskabaštinaodišeznatnimkomunikacijskimpotencijalomkojiprotokomvremenadobivasvevišenasvojojvrijed‐nosti.Onošto jepreduvjetzarazumijevanje„okamenjenih“porukakojesadrževrijednagradi‐teljskadjela, svakako jeovladavanjekomunikacijskimključem,pasuse stogau žarištučlankanašlenekeodnajvažnijihosnovatogaključa.
IVANMUHOVEC,rođenjeuZagrebu1944.god.gdjejeidiplomirao(1969.)naGrađevinskomfa‐kultetuSveučilištauZagrebuamagistrirao1985.godine.Preko20godinaradiojeupoduzećuGeotehnika(InstitutGeoexpert)naposlovimageotehničkihistraživanja,projektiranjaiizvedbe‐nognadzorau zemlji i inozemstvu.Tijekommnogobrojnih službenihputovanjau Irak (1974.‐1986.)koristiprilikuiobilazimnogelokalitetekojisuobilježilipovijestdrevnihmezopotamskihcivilizacijatesvojinteresusmjeravapremapovijesnimtemama,prijesvegapremaopćojpovijes‐tigraditeljstva.Jošod1982.honorarnijenastavnikaod1991.stalninastavniknaGeotehničkomfakultetuuVaraždinu,nakončega(2009.)prelazinavaraždinskiVELV,gdjeidanaspredaje(usklopuSveučilištaSjever)nekolikokolegijameđukojimajeiPovijestgraditeljstva,nastojećidatiuravnoteženiprikazkronološkograzvojabitnihsegmenatagraditeljskedjelatnosti,priklanjajućisepritomeholističkomkonceptu.
16
BOŽOSOLDOrođenje1971.godineuBritvici‐BosnaiHercegovina.StudijupisaonaGeotehni‐čkomfakultetaSveučilištauZagrebu1989.godine,gdje jeVI.stupanjstudijadiplomirao1993.godine, a VII. stupanj završava obranom diplomskog rada 1995. Dobitnik Rektorove nagradeSveučilištauZagrebu.Magistrirao2000. naGrađevinskom fakultetu SveučilištauZagrebu.Odzaposlenja1996.do2003.godineustatutuznanstvenognovakaiuključenuradnaznanstveno‐istraživačkimprojektima. Sudjelujeunastavi naGeotehničkom fakultetuuprogramuvježbi izviše kolegija. Akademski stupanj doktora tehničkih znanosti znanstveno polje građevinarstvostekao2.4.2004.godinenaGrađevinskomfakultetuSveučilištauZagrebu.Autor ikoautoroko70stručnihiznanstvenihčlanaka.Od2011.uznanstveno‐nastavnomzvanjuizvanredniprofe‐sor, Tehničkih znanosti, znanstveno polje Građevinarstvo. Iskustvo projektiranja i nadzora ugrađevinarstvuunatrag15godina.JedanjeodautoraizačetnikaStudijaGraditeljstvanaVeleu‐čilištuuVaraždinu,asvedodanasivoditeljstudijagraditeljstva.Od2014.godinestalnijezapos‐lenikSveučilištaSjever,pročelnikjeOdjelagraditeljstvanakojempredajenekolikostručnihgeo‐tehničkihpredmetatesudjelujeunastaviizPovijestigraditeljstva.Dobitnikjevišenagradaipri‐znanjaodstraneSveučilišta,RotaryCluba,Hrvatskogsavezagrađevinaraitd.Aktivnosudjelujeiradinapromicanjugraditeljskeznanostiistruketeprojekataodkoristizaužuiširuregiju.
MATIJAOREŠKOVIĆrođenje1984.godineuVaraždinugdjejezavršioosnovnutesrednjugra‐đevinskuškolu.2003.godineupisujeGeotehničkifakultetnakojemdiplomira2008.godine.IstesegodinezapošljavanaVeleučilištuuVaraždinu,Odjelugraditeljstva,nakojemradiidanas(usklopuSveučilištaSjever).2011.godinediplomiranaGrađevinskomfakultetuSveučilištauZa‐grebu,a2012.upisujedoktorskistudijnaDržavnojakademijigrađevinarstvaiarhitektureuO‐desi,Ukrajina.NaOdjelu graditeljstva predaje betonske konstrukcije te sudjeluje u nastavi nasrodnimkolegijima,tePovijestigraditeljstva.Aktivnoradiustrucinaposlovimaprojektiranjaipomoćnognadzora.Autorjeikoautorpreko20stručnihčlanaka.