-
227
1. Srpska oruæana pobuna u HrvatskojNa prvim viπestranaËkim
izborima u Hrvatskoj odræanima u travnju i svibnju1990. pobijedila
je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a Savez
komunistaHrvatske-Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) postao je
najveÊa oporbe-na stranka.11
Jugoslavenska narodna armija (JNA) je nakon objave izbornih
rezultata, aprije smjene vlasti, razoruæala Teritorijalnu obranu
(TO) tadaπnje SocijalistiËkeRepublike (SR) Hrvatske. Armija je svoj
postupak novim hrvatskim vlastimapravdala Ëinjenicom da je
naoruæanje TO samo prebaËeno u vojna skladiπta jerimaju bolje
uvjete Ëuvanja. Meutim, bilo je jasno da se radilo o razoruæavanjus
ciljem postizanja prednosti u raspletu krize u SocijalistiËkoj
Federativnoj Repu-blici Jugoslaviji (SFRJ). Osim u Hrvatskoj,
naoruæanje TO oduzeto je u Sloveni-ji, Bosni i Hercegovini,
Makedoniji, a u Crnoj Gori i Srbiji oduzimanje je bilo
fik-tivno.22
UnatoË slabom rezultatu na izborima, Srpska demokratska stranka
(SDS)nametnula se kao glavni predstavnik Srba u Hrvatskoj, ali je
zbog radikalnogsrpskog nacionalizma uπla u sukob s hrvatskim
vlastima. Tako su zastupniciSDS-a odluËili bojkotirati
konstituirajuÊu sjednicu prvoga viπestranaËkog Saborazakazanu za
30. svibnja 1990. Tek sredinom lipnja 1990. zastupnici SDS-a
poËe-li su sudjelovati u radu Sabora.33
CIVILNO-VOJNI ODNOSI JNA IPOBUNJENIH SRBANA PRIMJERU OKUPIRANIH
OPΔINA U LICI
Darjan GODIΔ
11 Davor MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992. Raanje dræave, Zagreb,
2017., 170.22 Nikica BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.—1995.,
Zagreb, 2005., 60-62; Davor MA-RIJAN, Slom Titove armije:
Jugoslavenska narodna armija i raspad Jugoslavije
1987.—1992.,Zagreb, 2008., 133-140, 151-156.33 Zdenko RADELIΔ,
Davor MARIJAN, Nikica BARIΔ, Albert BING, Draæen ÆIVIΔ,
Stvaranjehrvatske dræave i Domovinski rat, Zagreb, 2006., 92; Davor
MARIJAN, Domovinski rat, Za-greb, 2016., 22.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 227
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
228
Svoje ideje o poloæaju i pravima Srba u Hrvatskoj SDS je poËeo
provoditiu ljeto 1990. Potezi SDS-a bili su protuustavni i doveli
su do pogorπanja politiË-ke situacije, ali i javne sigurnosti. Na
inicijativu SDS-a 27. lipnja 1990. konstitui-rana je Zajednica
opÊina sjeverne Dalmacije i Like sa sjediπtem u Kninu.
Odkonstituiranja pa do prosinca 1990. u Zajednicu su uπle opÊine
veÊinski naselje-ne srpskim stanovniπtvom: Benkovac, Donji Lapac,
Dvor na Uni, Glina, GraËac,Knin, Obrovac i Titova Korenica.44
Srpanj 1990. donio je nastavak srpskog protuustavnog djelovanja.
Na sjed-nici Sabora 25. srpnja prihvaÊeni su prijedlozi amandmana
na Ustav SR Hrvat-ske kojima su iz Ustava izbaËene sve
socijalistiËke odrednice o izgledu dræav-nih simbola, naziva dræave
i dræavnih tijela. Istoga dana u Srbu je odræan flSrp-ski sabor« na
kojem je osnovano Srpsko nacionalno vijeÊe (SNV) i
prihvaÊenaDeklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda.
Prema Deklaraciji Srbi uHrvatskoj imali su pravo na
samoopredjeljenje, odcjepljenje i autonomiju. Nasjednici SNV-a u
Srbu 31. srpnja donesena je odluka o raspisivanju referendu-ma o
autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj koji se trebao odræati od 19.
kolo-voza do 2. rujna 1990. Ministarstvo pravosua i uprave
Republike Hrvatske (RH)poËetkom kolovoza 1990. odluku o referendumu
proglasilo je protuzakonitom,na πto je SNV odluËio da se neÊe
provesti referendum o autonomiji srpskog na-roda veÊ izjaπnjavanje
o srpskoj autonomiji.55
Izjaπnjavanje Srba u Hrvatskoj o autonomiji organizirano je u
gotovo svimdijelovima RH. Iako nije definirano o kakvom obliku
autonomije se radi, u Hr-vatskoj je prema izvjeπÊu Centralne
komisije za provoenje izjaπnjavanja glasa-lo 567.317 graana, a
izvan Hrvatske glasalo je 189.464 graana. Za srpsku au-tonomiju
izjasnilo se 756.549 graana. Na temelju rezultata SNV je 30.
rujna1990. u Srbu proglasio srpsku autonomiju u Hrvatskoj.66
Neposredno prije izjaπnjavanja o srpskoj autonomiji, dana 17.
kolovoza1990. izbila je srpska oruæana pobuna i to istovremeno u
sjevernoj Dalmaciji iLici. Povod za pobunu Srbi su pronaπli u
odluci Ministarstva unutarnjih poslovaRepublike Hrvatske (MUP RH) o
povlaËenju naoruæanja priËuvnog sastava izstanica javne sigurnosti
(SJS) u opÊinama i mjestima naseljenim veÊinski
srpskimstanovniπtvom. U ranim jutarnjim satima 17. kolovoza
milicajci iz OpÊinskog Se-kretarijata za unutraπnje poslove (OSUP)
Zadar izuzeli su naoruæanje iz SJS Ben-kovac πto je dovelo do
prosvjeda srpskog stanovniπtva u Benkovcu. NaoruæanjeSJS Obrovac i
Knin nije izuzeto jer su ga milicajci srpske nacionalnosti
podijeli-
44 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 62-63, 65-66.55 Isto,
72-75.66 Isto, 85-86.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 228
-
229
li okupljenom srpskom mnoπtvu koje se potom organiziralo u
straæe i blokiraloprometnice na tom podruËju. U pokuπaju da
zaustavi pobunu na kninskom po-druËju MUP RH poslao je tri
helikoptera sa specijalcima. Zbog prijetnji JNA daÊe ih sruπiti ako
se ne vrate u Zagreb, helikopteri su se prizemljili.77 Takoer,JNA
je za podruËje Petrinje, Gline, Dvora na Uni, VojniÊa, Vrginmosta,
DonjegLapca, Titove Korenice, OtoËca, GospiÊa i GraËaca pripremila
interventne sna-ge koje su trebale sprijeËiti uredovanje pripadnika
MUP-a RH.88 Na poËetku po-bune Armija se nije otvoreno stavila na
stranu pobunjenih Srba, ali iz prethod-no spomenutog moæe se
zakljuËiti da je njezino ponaπanje svakako pospjeπiloπirenje srpske
oruæane pobune.
Pobunjeni Srbi nastavili su s oruæanom pobunom i tijekom rujna
1990. Po-vod za nastavak pobune naπli su u novoj odluci MUP-a RH o
izuzimanju nao-ruæanja priËuvnog sastava milicije. Naoruæanje je
trebalo posluæiti za potrebeopremanja novih pripadnika djelatnog
sastava MUP-a RH. Nakon πto je dio na-oruæanja izuzet u Obrovcu,
Srbi su provalili u SJS i oteli preostalo naoruæanje.Prije nego πto
su specijalci MUP-a RH uspjeli izuzeti naoruæanje u Dvoru na Unii
Glini, Srbi su oteli naoruæanje iz SJS. Naoruæanje je izuzeto i u
Petrinji, ali jesrpsko mnoπtvo sprijeËilo vozilo MUP-a RH da ga
preveze u Sisak. U Dvoru naUni i Petrinji srpski prosvjednici su se
sukobili sa specijalcima MUP-a RH.99
Krajem 1990. pobunjeni Srbi su otiπli korak dalje u svojem
protuustavnomdjelovanju. Predstavnici SNV-a i Zajednice opÊina
sjeverne Dalmacije i Like uKninu su 21. prosinca 1990. proglasili
Srpsku autonomnu oblast (SAO) Krajinu,koja je definirana kao
teritorijalna autonomija unutar RH i SFRJ. Srpsku autono-miju
trebale su Ëiniti sve opÊine Zajednice opÊina sjeverne Dalmacije i
Like tedruge opÊine i mjesta veÊinski naseljena srpskim
stanovniπtvom, a koja se izjas-ne za prikljuËenje. Osim πto je
trebala imati vlastita tijela na podruËju zdravstva,gospodarstva,
financija, kulture i obrazovanja, SAO Krajina trebala je imati
vlas-tite pravosudne i organe unutarnjih poslova. Zakonodavnu vlast
trebala je oba-vljati Skupπtina SAO Krajine, a izvrπnu Izvrπno
vijeÊe na Ëelu s predsjednikom.1100
2. Srpska oruæana pobuna u Lici 1990.Na temelju dostupnih
podataka nije moguÊe dobiti potpuniju sliku o ponaπanjaJNA na
podruËju Like u dogaanjima od kolovoza pa do kraja 1990. Ipak,
moæe
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
77 Isto, 78-82.88 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 464.99 N.
BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 83.1100 Isto, 93-95.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 229
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
230
se zakljuËiti da je JNA prema pobunjenim Srbima imala vrlo
pomirljiv stav, dokje prema hrvatskim vlastima iskazivala izrazito
neprijateljstvo.1111
Liku i PlaπËansko-saborski prostor1122 1990. obuhvaÊale su
opÊine Donji La-pac, GospiÊ, GraËac, Ogulin, OtoËac i Titova
Korenica. Prema popisu stanov-niπtva iz 1991. u navedenim opÊinama
æivjelo je 113.017 stanovnika. Hrvati suimali apsolutnu veÊinu u
opÊinama GospiÊ, Ogulin i OtoËac, dok su Srbi imaliapsolutnu veÊinu
u opÊinama Donji Lapac, GraËac i Titova Korenica. Broj Srbabio je
izraæen i u ostalim opÊinama Like te u OpÊini Ogulin.1133
Istovremeno s izborima za Sabor u proljeÊe 1990. odræani su i
lokalni izbo-ri. U Lici je SDS osvojio vlast u opÊinama Donji Lapac
i GraËac, dok je u OpÊi-ni Titova Korenica izgubio od SKH-SDP-a. U
opÊinama GospiÊ, OtoËac i Ogu-lin pobijedio je HDZ.1144
VeÊ je spomenuto kako je srpska oruæana pobuna poËela
istovremeno usjevernoj Dalmaciji i Lici. U GraËacu je 16. kolovoza
1990. izuzeto naoruæanjepriËuvnog sastava milicije. IduÊeg dana na
prilazima GraËacu postavljene su ba-rikade, a ispred SJS GraËac
okupilo se srpsko mnoπtvo koje je kamenjem gaa-lo zgradu SJS, dok
je dio provalio u zgradu u namjeri da otme naoruæanje, πtoim nije
uspjelo. Pobunjeni Srbi su 18. kolovoza uklonili barikade nakon πto
jeMUP RH pristao povuÊi iz GospiÊa specijalce koji su pristigli
zbog intervencijeu GraËacu. Meutim, srpske naoruæane straæe nisu
povuËene.1155
Ako je vjerovati dostupnim izvorima, u pobuni je u graËaËkoj
opÊini sudje-lovala i prostorna struktura OpÊinskog πtaba TO
GraËac. Pripadnici prostornestrukture TO angaæirani su na Ëuvanju
liËke pruge izmeu Malovana i Cerovcaod 17. kolovoza 1990.1166
1111 Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog
rata (dalje: HMDCDR), 15.korpus Srpske vojske Krajine, kut. N
(dalje: 15. K SVK-N): Vojna poπta Br. 9595 Sveti Rok,Traæeni
izveπtaj, Pov. br. 684-1, od 12. 12. 1991.1122 U ovom radu
geografskom prostoru Like pridodan je i PlaπËansko-saborski prostor
kojipredstavlja prijelaz izmeu Gorskog kotara i Like, a veÊinom se
nalazio u tadaπnjoj OpÊiniOgulin.1133 Narodnosni i vjerski sastav
stanovniπtva Hrvatske 1880.—1991.: po naseljima, Svezak I--V.,
(priredili Jakov Gelo, Ivan CrkvenËiÊ, Mladen KlemenËiÊ), Zagreb,
1998., 705, 1091,1133, 1967, 2103, 2991.1144 flNajviπe odbornika
Ëlanova HDZ-a«, Novi list, (Rijeka), 26. 4. 1990., 8;
flZastupnici«, LiËkivjesnik, (GospiÊ), 15. 5. 1990., 1-2; flIzbori
1990.«, LiËki vjesnik, 15. 6. 1990., 4-5; N. BARIΔ,Srpska pobuna u
Hrvatskoj, 61.1155 flUpad u milicijsku postaju«, VeËernji list,
(Zagreb), 18. 8. 1990., 2; flKronologija dogaa-ja«, LiËki vjesnik,
15. 9. 1990., 1, 5; Dossier: Knin, 85; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA
i pobu-njenih Srba«, 219.1166 HMDCDR, 15. K SVK-N: Opπtinski πtab
TO GraËac, Potvrda o uËeπÊu u TO GraËac za ©.L. N., pov. br. 2-1,
od 12. 1. 1993.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 230
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
231
Uz JNA, TO je Ëinila Oruæane snage SFRJ (OS SFRJ) i bila je u
nadleænosticivilnih vlasti. Uporabu TO u sluËaju neposredne ratne
opasnosti ili izvanrednihprilika odobravalo je Predsjedniπtvo SFRJ,
tako da su socijalistiËke republike iautonomne pokrajine mogle samo
uz prethodno odobrenje Predsjedniπtva upo-rabiti TO.1177 Stoga je
uporaba TO u OpÊini GraËac bila neustavna i nelegalna.OpÊinski
πtabovi TO su jedino u sluËaju elementarnih nepogoda i drugih
nesre-Êa mogli uporabiti TO kao pomoÊ civilnim strukturama.1188
Premda je TO premaStrategiji opÊenarodne obrane i druπtvene
samozaπtite SFRJ mogla sudjelovati iu uspostavljanju i odræavanju
javnog reda i mira, ona je u Lici postala izvor ne-prilika.1199
Vaæno je napomenuti da je reorganizacijom OS SFRJ prema planu
Je-dinstvo, koji je prihvaÊen poËetkom 1987., JNA protivno ustavnim
odredbamapod svoj nadzor stavila TO. Armija je republikama i
pokrajinama branila mije-πanje u rad TO, ali nije uËinila niπta na
upad pobunjenih Srba u sustav voenjai zapovijedanja u OS SFRJ,
odnosno TO.2200
U Donjem Lapcu je 17. kolovoza 1990. izuzeto naoruæanje
priËuvnog sas-tava. IduÊeg dana SDS je organizirao prosvjed na
kojem je traæen povrat nao-ruæanja i smjena cjelokupnog vodstva
SJS, a okupljeno mnoπtvo prijetilo je smr-Êu komandiru SJS i
njegovoj obitelji.2211
U Titovoj Korenici oruæanoj pobuni prethodila je 15. kolovoza
1990. ostav-ka predsjednika Skupπtine opÊine (SO) i opÊinskog
vodstva iz redova SKH-SDP.Na ostavku ih je prisilio SDS jer su
odbijali prikljuËiti opÊinu Zajednici opÊinasjeverne Dalmacije i
Like. Srpsko mnoπtvo sprijeËilo je 17. kolovoza pripadnikeMUP-a RH
da izuzmu naoruæanje priËuvnog sastava iz SJS Titova Korenica,
doksu na liËku magistralu postavili barikade. Dan poslije SDS je
organizirao pros-vjedni skup na kojem je zatraæena zaπtita
Predsjedniπtva SFRJ i Saveznog sekre-tarijata za narodnu obranu od
postupaka MUP-a RH.2222
1177 Strategija opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ,
Interno, Beograd, 1987., 58,152; D. MARIJAN, Slom Titove armije,
31, 35-37.1188 Zakon o opÊenarodnoj obrani, Narodne novine,
(Zagreb), br. 27, 10. 7. 1984.1199 Strategija opÊenarodne obrane i
druπtvene samozaπtite SFRJ, 152.2200 D. MARIJAN, Slom Titove
armije, 108-110, 171-172.2211 HMDCDR, Stanica javne bezbjednosti
Donji Lapac, kut. N: OpÊinski Sekretarijat za unu-traπnje poslove
Donji Lapac, Kadrovska karta radnika R. O., Strogo povjerljivo,
Evidencijskibroj 16., Rukom nadopisani izvjeπtaj na dokumentu,
nedatirano; flKronologija dogaaja«, LiË-ki vjesnik, 15. 9. 1990.,
5; Dossier: Knin veljaËa 1990.—veljaËa 1991., Ministarstvo
informi-ranja Republike Hrvatske, Zagreb, 1991., 84; Davor MARIJAN,
flDjelovanje JNA i pobunje-nih Srba u Lici 1990.—1992. godine«,
Senjski zbornik, 2006., br. 33, 219.2222 Dossier: Knin, 75, 85-86;
N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 79.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 231
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
232
PobunjeniËko djelovanje Srba zabiljeæeno je i u gospiÊkoj
opÊini. U noÊi s18. na 19. kolovoza 1990. u LiËkom Osiku u
podmetnutoj eksploziji uniπten jerestoran u vlasniπtvu Hrvata, a na
obiteljskim kuÊama u mjestu pojavile su sevelikosrpske parole. Na
podruËju mjesne zajednice Medak naoruæane srpskestraæe zaustavljale
su i pregledavale vozila.2233 Valja istaknuti da je vodstvo
gos-piÊkog SDS-a za srpsku oruæanu pobunu tvrdilo da se flnarod sam
organizirao,da SDS nije umijeπan i da se pobuna nije dogodila jer
nije bilo pucanja veÊ dase radi o preventivnim mjerama«.2244
Kako bi se smanjile napetosti MUP RH je 19. kolovoza 1990.
vratio izuzetonaoruæanje u Lici na πto su pobunjeni Srbi uklonili
barikade na prometnicama.2255
Pobunjenim Srbima odgovaralo je smirivanje napetosti jer su
æeljeli da izjaπnja-vanje o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj proe bez
incidenata. U Lici je izjaπnja-vanje provedeno u svim opÊinama, no
Ëim je zavrπilo na prometnicama su seponovno pojavile barikade i
naoruæane straæe.2266
Pobuna je nastavljena i tijekom rujna 1990. Nakon πto su
specijalci MUP-aRH izuzeli naoruæanje priËuvnog sastava iz SJS u
Dvoru na Uni, Obrovcu i Pe-trinji, u organizaciji SDS-a 29. rujna
odræani su prosvjedi u Donjem Lapcu, Gra-Ëacu i Titovoj Korenici.
Prosvjedi u GraËacu i Titovoj Korenici proπli su mirno.2277
U Donjem Lapcu prosvjednici su provalili u SJS i oteli veÊu
koliËinu naoruæanja.Potom su pokuπali oteti naoruæanje i u
odjeljenju milicije Srb, ali to im nije us-pjelo jer je komandir
odjeljenja naoruæanje ranije podijelio priËuvnom sastavumilicije.
Predsjednik SO Donji Lapac David RastoviÊ nije sudjelovao u
otimanjunaoruæanja, ali je odbio smiriti okupljeno mnoπtvo iz Ëega
se moæe naslutiti daje otimanje naoruæanja i bilo cilj
prosvjeda.2288 »ini se da je oteto naoruæanje pos-luæilo za
opremanje oruæanih formacija za koje postoje odreene naznake da
suustrojene na temelju prostorne strukture OpÊinskog πtaba TO Donji
Lapac. For-macije su pokrivale Ëitavu OpÊinu Donji Lapac, imale su
zborna mjesta i njimasu zapovijedale opÊinske vlasti na Ëelu s
Davidom RastoviÊem.2299 SliËno kao i u
2233 flDiverzija u LiËkom Osiku«, VeËernji list, 20. 8. 1990.,
2; flKronologija dogaaja«, LiËki vjes-nik, 15. 9. 1990., 5.2244
flReferendum nije ometan«, LiËki vjesnik, 15. 9. 1990., 1, 5.2255
D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 219.2266 Dossier:
Knin, 92; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 219.2277
Hrvatski dræavni arhiv, Operativni πtab Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Hrvat-ske (dalje: HDA, O© MUP RH): Ministarstvo
unutraπnjih poslova, Operativno deæurstvo, Ve-za: Naπa depeπa broj
gornji od 28. i 29. 9 1990., Broj: 511-01-35-D-26900/90., od 29.
9.1990.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 83.2288 HDA, O© MUP
RH: SJS Donji Lapac, Broj: 511-04-11AA-635/90., od 29. 9. 1990.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 232
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
233
GraËacu na poËetku pobune, uporaba prostorne strukture TO nije
mogla proÊineopaæeno mimo JNA.
Pojava oruæanih formacija u Donjem Lapcu koincidirala je s
osnivanjem rat-nih πtabova na podruËju Like i Banovine u listopadu
1990. nakon πto su pobu-njeni Srbi shvatili da se njihova
organizacija obrane ne moæe oduprijeti interven-ciji snaga MUP-a
RH.3300
Nakon dogaaja u kolovozu i rujnu 1990. MUP-u RH postalo je jasno
da nemoæe raËunati na znatan dio milicajaca srpske nacionalnosti
koji prilikom pros-vjeda i otimanja naoruæanja nisu uËinili niπta
kako bi zaustavili krπenje zakona.Treba naglasiti da su milicajci
srpske nacionalnosti svojom pasivnoπÊu pridoni-jeli uspjehu srpske
oruæane pobune, ali to nije bilo dovoljno SDS-u, koji je æe-lio
njihovo potpuno svrstavanje uz velikosrpski projekt. Tako je
vodstvo graËaË-kog SDS-a 1. listopada 1990. pokuπalo prisiliti
pripadnike SJS srpske nacional-nosti na potpisivanje izjave prema
kojoj su milicajci morali odbiti svaku nared-bu MUP-a RH uperenu
flprotiv srpskog naroda i stanovniπtva GraËaca, gdje mi-licija
treba biti narodna, a ne reæimska«. UnatoË pritiscima, milicajci
nisu potpi-sali izjavu, ali su usvojili stav da su protiv
mijenjanja naziva milicije u flredarstvo«,protiv uvoenja
flπahovnice« i stranaËkih obiljeæja na odori, protiv izuzimanja
na-oruæanja priËuvnog sastava na dotadaπnji naËin i protiv
mijenjanja nacionalnogsastava pripadnika SJS.3311 Bez obzira na to
πto nisu potpisali izjavu, stav milica-jaca bio je na tragu onoga
πto je SDS traæio, a to je bilo otkazivanje posluπnos-ti MUP-u RH.
SliËan obrazac pritiska na miliciju SDS je primijenio i u Titovoj
Ko-renici 8. listopada kada su prosvjednici traæili ostavku
komandira SJS i predajunaoruæanja priËuvnog sastava. Prosvjednici
su se raziπli nakon πto je dio priËuv-nog sastava milicije
mobiliziran radi osiguranja javnog reda i mira.3322
Tijekom listopada 1990. dogaale su se i aktivnosti koje se mogu
opisatisamo kao terorizam. LiËka i unska pruga viπe puta su
minirane zbog Ëega je æe-ljezniËki promet bio u prekidu.3333
Dogodilo se viπe napada vatrenim oruæjem te
2299 HDA, O© MUP RH: SUP GospiÊ, Obavjeπtavamo vas o sljedeÊem,
Broj: 511-04-01-SP.240/90., od 1. 10. 1990.; SJS GraËac, Broj:
511-04-21-1199/90., od 2. 10. 1990.; SJS DonjiLapac, Broj:
511-04-11-1162/90., od 1. 10. 1990.3300 D. MARIJAN, Hrvatska
1989.—1992., 471.3311 HDA, O© MUP RH: SUP GospiÊ, Obavjeπtavamo vas
o sljedeÊem, Broj: 511-04-01-SP.240/90., od 1. 10. 1990.; SJS
GraËac, Broj: 511-04-21-1199/90., od 2. 10. 1990.; D. MARI-JAN,
flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 221.3322 HDA, O© MUP RH: SJS
Titova Korenica, Broj: 511-04-40-2214/90., od 8. 10. 1990.3333 HDA,
O© MUP RH: SJS Donji Lapac, Broj: 511-04-10-750/90., od 9. 10.
1990.; SJS OtoËac,Broj: 511-04-31-1724/1-90., od 10. 10. 1990.;
HMDCDR, Izvorna dokumentacija RepublikeSrpske Krajine, kut. N
(dalje: Dokumentacija RSK-N): Sluæba dræavne sigurnosti Ogulin
(da-
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 233
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
234
postavljanja eksploziva na imovinu graana.3344 SliËno kao i na
poËetku pobune,SDS je tvrdio da s miniranjima nema niπta. No, u
Ogulinu su zbog miniranja pru-ge privedena dvojica osumnjiËenih
koji su bili povezani s organizacijom SDS-au Plaπkom.3355
U odnosu na protekle mjesece, u studenom 1990. srpska oruæana
pobunaimala je neπto slabiji intenzitet iako je zabiljeæeno
nekoliko incidenata. Najteæiincident dogodio se 17. studenoga kada
je na prometnici GraËac — Obrovacnaoruæana skupina pobunjenih Srba
teπko ranila vozaËa kamiona i njegova su-vozaËa.3366 Na samom kraju
studenog zbio se dogaaj koji je najavio u kojem Êese smjeru dalje
razvijati srpska oruæana pobuna. Dana 30. studenog OpÊina Do-nji
Lapac na Ëelu s Davidom RastoviÊem odluËila je izdvojiti SJS Donji
Lapac izOSUP-a GospiÊ i pripojiti je OSUP-u Knin. Izdvajanje je
podrazumijevalo i za-branu djelovanja OSUP-a GospiÊ, odnosno MUP-a
RH na podruËju koje je pok-rivala SJS Donji Lapac. Odluku opÊinskih
vlasti podræala su 23 milicajaca SJS ko-ji su izjavili da nikada
neÊe priznati hrvatsku zastavu.3377
Od poËetka pobune pa do kraja 1990. SDS je u opÊinama veÊinski
naselje-nim Srbima stvorio zasebnu vlast i pravni poredak, a potom
iskljuËivo svojuvlast.3388 U promatranom razdoblju pobunjeni Srbi
postigli su uspjeh zahvaljujuÊiprevlasti u lokalnim strukturama
vlasti, naoruæanim skupinama, prosvjedima ipasivnoπÊu milicije.
Naravno, ne smije se zaboraviti i zaπtita JNA. Kako bi uËvrs-tili
vlast na pobunjenim podruËjima, ali i stvorili uvjete za dalje
πirenje pobune,pobunjeni Srbi osnovali su vlastitu
miliciju.3399
lje: SDS Ogulin), Sigurnosna procjena terena, bez nadnevka,
vjerojatno rujan 1991.; MarijaSENTIΔ, Kronologija Republike
Hrvatske 1990.—1998., Zagreb, 2015., 98, 99, 100, 103.3344 HDA, O©
MUP RH: SJS GraËac, Broj: 511-04-21-1237/90., od 9. 10. 1990.; SJS
Titova Ko-renica, Broj: 511-04-40-D-226/90., od 9. 10. 1990.; SUP
GospiÊ, broj nije vidljiv, od 13. 10.1990.; SUP GospiÊ, Broj:
KU-159/90.8M/JU., od 30. 10. 1990.; SUP GospiÊ, Broj:
511-04-03--5609/90., od 30. 10. 1990.3355 HMDCDR, 15. K SVK-N:
flKronologija dogaaja na podruËju opÊine Ogulin s posebnimosvrtom
na odnose Ogulin — Plaπki«,PlaπËanski ratni bilten, 1991.;
Dokumentacija RSK-N:SDS Ogulin, Sigurnosna procjena terena, bez
nadnevka, vjerojatno rujan 1991.; Ivan STRI-ÆIΔ, Ogulinski kraj u
Domovinskom ratu: obrana i oslobaanje ogulinskog kraja od
srbi-janske agresije i okupacije 1991.—1995., Knjiga I, Ogulin,
2013., 217.3366 Meunarodni kazneni sud za bivπu Jugoslaviju (dalje:
MKSJ), Predmet br. IT-95-11, Izja-va Biserko Ognjena, od 2. 12.
1990.; flPrvi snijeg u Lici«, VeËernji list, 7. 11. 1990., 3.3377
flIstupanje iz SUP-a GospiÊ«, VeËernji list, 1. 12. 1990., 4;
flGraani pred stanicom milici-je«, VeËernji list, 5. 12. 1990.; N.
BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 105-106.3388 D. MARIJAN, Hrvatska
1989.—1992., 273.3399 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 104; D.
MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenihSrba«, 221-222.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 234
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
235
Izvrπno vijeÊe SAO Krajine 4. sijeËnja 1991. donijelo je odluku
o osnivanjuautonomnog SUP-a SAO Krajine koji je trebao pokrivati
podruËja srpske auto-nomije u Hrvatskoj. U sastav samoproglaπenog
SUP-a SAO Krajine uπle su SJSBenkovac, Donji Lapac, GraËac, Knin,
Obrovac i Titova Korenica.4400 Dio pripad-nika SJS Titova Korenica
nije prihvatio ingerenciju SUP-u SAO Krajine. Ipak,pod pritiskom
srpskog mnoπtva koje je organizirao SDS 5. sijeËnja milicajci
srp-ske nacionalnosti su popustili te su potpisali izjavu o
pristupanju SUP-u SAOKrajine.4411 Odjeljenje milicije u Plaπkom 27.
veljaËe 1991. priznalo je nadleænostSUP-a SAO Krajine. Premda se
odjeljenje milicije u Plaπkom de iure izdvojilo izMUP-a RH, tek je
krajem svibnja 1991. de facto, nakon pritiska SDS-a, postalodio
SUP-a SAO Krajine.4422 Valja istaknuti da je JNA smatrala da je
odjeljenje mi-licije Plaπki dio sustava MUP-a RH. Armija je Ëak
traæila da milicajci SUP-a SAOKrajine napuste odjeljenje milicije
Plaπki jer je smatrala da su flnelegalni i da iri-tiraju svojim
aktivnostima Hrvate«.4433 Pripadnici SUP-a SAO ubrzo su
prozvaniflMartiÊevom milicijom« ili flmartiÊevcima« prema svojem
sekretaru Milanu Marti-Êu.4444 I prije osnivanja SUP-a SAO Krajine
dio naoruæanih skupina pobunjenih Sr-ba nosio je naziv
flmartiÊevci«. Tako se krajem studenoga 1990. u OpÊini
TitovaKorenica pojavila naoruæana skupina koja je sebe zvala
flmartiÊevcima«, ali nijejasno kome je skupina bila
podËinjena.4455
3. Odnos pobunjenih Srba i JNA na podruËju Like tijekom
1991.Suradnja JNA i pobunjenih Srba tijekom 1991. bila je
intenzivna, pogotovo na-kon πto su pobunjeni Srbi u srpnju 1991.
proglasili ratno stanje.
Osnivanje SUP-a SAO Krajine dovelo je do pogorπanja opÊe
sigurnosti napodruËju Like. Dana 6. sijeËnja 1991. mobiliziran je
priËuvni sastav SUP-a SAOKrajine u Donjem Lapcu, GraËacu, Kninu i
Titovoj Korenici. PriËuvnici su ras-poreeni oko vitalnih objekata
koje su trebali braniti u sluËaju intervencije spe-
4400 HDA, O© MUP RH: Ministarstvo unutraπnjih poslova, Broj:
511-01-35-D-286/91., od 4. 1.1991.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u
Hrvatskoj, 105; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunje-nih Srba«,
222.4411 HDA, O© MUP RH: PU GospiÊ, Broj: 02-28/91., od 5. 1.
1991.; flOstajemo u sastavu MUP-a«,VeËernji list, 8. 1. 1991.,
4.4422 HMDCDR, 15. K SVK-N: flKronologija dogaaja na podruËju
opÊine Ogulin s posebnimosvrtom na odnose Ogulin —
Plaπki«,PlaπËanski ratni bilten, 1991.; I. STRIÆIΔ, Ogulinskikraj,
Knjiga I, 310.4433 HMDCDR, 9. korpus OS SFRJ (dalje: 9. K OS SFRJ),
kut. 19., Organ bezbednosti Koman-de 9. korpusa (dalje: OB K-de 9.
K), Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 16. 5. 1991., 120.4444 D.
MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 222.4455 Rat u
Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca: prepisi dijelova ratnog
dnevnika,(http://www.krajinaforce.com/dokumenti/rat_u_hrvatskoj_iz_pera_obavjestajca.pdf),
33.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 235
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
236
cijalaca MUP-a RH.4466 Za opremanje priËuvnih milicajaca
nedostajalo je naoruæa-nje. Stoga su pripadnici SDS-a isti dan kada
je prema naredbi OpÊinskog πtabaza zaπtitu naroda iz Titove
Korenice proglaπena mobilizacija oduzeli trofejno na-oruæanje iz
Spomen-doma ©este liËke divizije Nikola Tesla u Mukinjama.
Diooduzetog naoruæanja bio je vlasniπtvo JNA. O svemu se
raspitivala i komandagarnizona u GospiÊu, ali Armija nije poduzela
niπta kako bi se naoruæanje vra-tilo.4477 VeÊ 7. sijeËnja na
prometnici GospiÊ — Titova Korenica ispred barikadeskupina
naoruæanih Srba teπko je ranila Hrvata Mirka HeÊimoviÊa. Odmah
na-kon incidenta u GospiÊu se okupilo hrvatsko mnoπtvo koje je
traæilo da se od-govorni za ranjavanje HeÊimoviÊa privedu, dok su
pojedinci traæili i oruæje zaobraËun sa Srbima.4488
Pogorπanje stanja opÊe sigurnosti u Lici dogodilo se uoËi
naredbe Predsjed-niπtva SFRJ od 9. sijeËnja 1991. o raspuπtanju i
razoruæavanju svih sastava kojinisu dio OS SFRJ ili organa
unutarnjih poslova. Takoer, cjelokupno ilegalnonaoruæanje moralo se
u roku od deset dana predati jedinicama ili ustanovamaJNA.
Predsjedniπtvo se na takav potez odluËilo nakon πto mu je JNA
dostavilainformacije da hrvatske vlasti ustrojavaju paravojsku za
obraËun sa Srbima u Hr-vatskoj. SliËno kao i ranije, na postupke
pobunjenih Srba gledalo se blagona-klono, dok je legalno
naoruæavanje poveÊanog broja pripadnika MUP-a RH is-koriπteno za
pokuπaj ruπenja hrvatskih vlasti.4499 UnatoË naredbi
PredsjedniπtvaSFRJ pobunjeni Srbi nastavili su s nasiljem. Tako su
10. sijeËnja 1991. naoruæa-ni pripadnici SDS-a prisilili na ostavku
direktora Nacionalnog parka flPlitviËka je-zera« Nikolu Lapova.
Ipak, nakon skupova potpore radnika Nacionalnog parkaLapov je
povukao ostavku.5500 Potez pobunjenih Srba prema upravi
Nacionalnogparka moæe se gledati kroz sigurnosni i financijski
aspekt. Joπ krajem 1990. JNAje raspolagala podacima da uprava tajno
financira naoruæavanje MUP-a RH. Na-vedeno upuÊuje da je iznuena
ostavka direktora Nacionalnog parka, premdaje bio srpske
nacionalnosti, bila posljedica njegove suradnje s hrvatskim
vlasti-ma.5511
4466 flNema predaha za peËenicu«, Borba, (Beograd), 7. 1. 1991.,
1.4477 flOteto trofejno oruæje s Plitvica«, Vjesnik, (Zagreb), 7.
1. 1991., 2; flStiæu nam i ratnici izSrbije«, Vjesnik, 9. 1. 1991.,
2.4488 HDA, O© MUP RH: Policijska uprava GospiÊ, Broj:
511-04-02-30/91., od 7. 1. 1991.; PUGospiÊ, Broj: 511-04-03-SL/91.,
od 7. 1. 1991.; Policijska uprava GospiÊ, bez broja, od 7.
1.1991.4499 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 112; D. MARIJAN,
Slom Titove armije, 233-235.5500 flOruæjem iznuena ostavka«,
VeËernji list, 11. 1. 1991., 4; flPodrπka Lapovu«, VeËernji
list,12. 1. 1991., 3; flBukaËi nisu uspjeli«, VeËernji list, 14. 1.
1991., 4.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 236
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
237
Dani nakon dogaaja na Plitvicama donijeli su kratkotrajno
poboljπanjestanja opÊe sigurnosti. Uzrok tome bilo je provoenje
naredbe PredsjedniπtvaSFRJ o raspuπtanju svih ilegalnih naoruæanih
sastava i povrata ilegalnog naoruæ-anja. U Policijsku upravu
GospiÊ5522 vraÊeno je oko 80 komada raznog streljaË-kog naoruæanja,
meu kojim se nalazilo i ono iz Spomen-doma ©este liËke di-vizije.
Dio naoruæanja vraÊen je i na podruËju Donjeg Lapca, Knina, Obrovca
iTitove Korenice.5533 No, stanje opÊe sigurnosti pogorπalo se veÊ
19. sijeËnja 1991.nakon dolaska desetorice hrvatskih policajaca u
Medak. Vodstvo OpÊine Gra-Ëac smatralo je da se policajci nalaze na
podruËju SAO Krajine, te je traæilo nji-hovo povlaËenje iz Metka te
ranije prisutnih hrvatskih policajaca u Lovincu. Is-tovremeno je u
Metku SDS organizirao prosvjed. Stoga su se policajci povuklijer je
bilo oËito da pripadnici SDS-a æele isprovocirati sukob policije i
prosvjed-nika.5544
Dolazak hrvatske policije u Medak i ranije u Lovinac bio je dio
taktike hr-vatskih vlasti koje su osnivanjem policijskih stanica i
ispostava na kriznim pod-ruËjima æeljele zaπtiti hrvatsko
stanovniπtvo.5555 Tako su i na podruËje Plitvica 14.veljaËe 1991.
stigli specijalci MUP-a RH. VeÊ iduÊeg dana u Donjem Lapcu,
Gra-Ëacu i Titovoj Korenici odræani su masovni prosvjedi na kojima
je traæeno po-vlaËenje specijalaca do 17 sati istog dana.5566
Specijalci su se do 16. veljaËe povu-kli. Dolazak hrvatskih
specijalaca uzbunio je i JNA. Na Plitvice je 15. veljaËe sti-gao
komandant RijeËkog korpusa JNA general-potpukovnik Marijan »ad,
koji jeotvoreno prijetio specijalcima uporabom sile ako se ne
povuku.5577 Prijetnje ge-
5511 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 15. korpusa (dalje: K-da 15.
K), ZakljuËci iz KO pro-cene, Str. pov. br. 273-1, od 20. 5. 1993.;
fl‘Kalaπnjikovi’ od srpskih para«, Politika, (Beograd),15. 2.
1991., 11; Rat u Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca, 33.5522 U studenom
1990. OSUP-ovi su preimenovani u policijske uprave, SJS su
preimenovaneu policijske stanice, a odjeljenja milicije u
policijske ispostave. flUpute o primjeni Zakona ounutraπnjim
poslovima«, Informativni list radne zajednice Ministarstva
unutarnjih poslovaRepublike Hrvatske, (Zagreb), sijeËanj 1991.,
2.5533 flVraÊeno i oduzeto oruæje«, LiËki vjesnik, sijeËanj 1991.,
2; flVraÊena i kubura«, VeËernjilist, 22. 1. 1991., 5; flDræavni
organi Republike Hrvatske nisu spremni na saradnju«, Narod-na
armija, (Beograd), 28. 2. 1991., 14.5544 HDA, O© MUP RH: Skupπtina
opπtine GraËac, Zahtjev SO i Izvrπnog vijeÊa GraËac za po-vlaËenjem
pripadnika MUP-a RH s podruËja opÊine GraËac, od 22. 1. 1991.;
Davor MARI-JAN, flGospiÊ u Domovinskom ratu«, GospiÊ: grad, ljudi,
identitet, (ur. Æeljko Holjevac), Za-greb, GospiÊ, 2013., 235.5555
D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 495.5566 HDA, O© MUP RH: Opπtina
GraËac, ZakljuËak, od 15. 2. 1991.; Graani opÊine Donji La-pac sa
protestnog zbora, od 15. 2. 1991.; HMDCDR, 15. K SVK-N: Vojna poπta
Br. 9595 Sve-ti Rok, Izveπtaj o preduzetim merama pojaËanog
obezbeenja objekata, Pov. Br. 142-1, od20. 2. 1991.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 237
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
238
nerala »ada nisu bile bez osnove jer je JNA u garnizonu GospiÊ
imala spremnesnage za intervenciju na Plitvicama. Istovremeno,
komandant skladiπta minsko--eksplozivnih sredstava pored Svetog
Roka bio je u kontaktu s pripadnicimaSUP-a SAO Krajine u Titovoj
Korenici i GraËacu, dok s hrvatskim vlastima nijeimao nikakav
kontakt. Zanimljivo je da je komandanta smetalo to πto
hrvatskapolicija na kapama nosi flπahovnicu, umesto zvezde
petokrake«.5588 Ponaπanje ge-nerala »ada i komandanta skladiπta
predstavljalo je kontinuitet podrπke JNA srp-skoj oruæanoj
pobuni.
Sredinom oæujka 1991. vodstvo OpÊine GraËac usvojilo je niz
mjera koje semogu shvatiti jedino kao priprema za sukob. Mjere su
predviale deæurstva uopÊinskim sluæbama, ustrojavanje centra veze,
osiguranje ceste GraËac — Gos-piÊ, dovoenje milicije SAO Krajine u
mjesta veÊinski naseljena srpskim stanov-niπtvom, zapoπljavanje
zbog pobune otpuπtenih milicajaca srpske nacionalnos-ti,
popisivanje svih transportnih vozila u opÊini, izradu opÊinskih
planova i jav-ljanje svih vozaËa autobusa na poziv za uzbunu.5599
Postupanje opÊinske vlastiprelazilo je njezine zakonske ovlasti jer
Predsjedniπtvo SFRJ nije utvrdilo posto-janje neposredne ratne
opasnosti ili izvanrednih prilika u zemlji. Kao predloæakza uvoenje
prethodno spomenutih mjera posluæila je Strategija
opÊenarodneobrane i druπtvene samozaπtite SFRJ.6600
Pobunjeni Srbi su krajem oæujka 1991. odluËili prisvojiti
Nacionalni parkflPlitviËka jezera«. Vjerojatno su se za takav korak
odluËili jer im bio potrebandodatni izvor za financiranje
institucija jer su krajem 1990. hrvatske vlasti zbogsudjelovanja
opÊinskih struktura u oruæanoj pobuni uskratile dopunska novËa-na
sredstva opÊinama Benkovac, Donji Lapac, Dvor na Uni, GraËac, Knin,
Obro-vac i Titova Korenica.6611 OpÊinske vlasti Titove Korenice
proglasile su 26. oæuj-ka 1991. Nacionalni park flPlitviËka jezera«
javnim poduzeÊem, postavile novuupravu te ga pripojile SAO Krajini.
Potom su prosvjednici koje je organiziraoSDS uz pomoÊ milicije SAO
Krajine preuzeli nadzor nad Nacionalnim parkom,dok su na liËkoj
magistrali postavili barikade.6622
5577 flSpecijalci napustili Plitvice«, VeËernji list, 17. 2.
1991., 3; Davor PEITEL, Na prvoj crti pro-tiv smrti: (prilozi o
povijesti regije Gacke u Domovinskom ratu 1991.—1993.),
Zagreb,2011., 24.5588 HMDCDR, 15. K SVK-N: Vojna poπta Br. 9595
Sveti Rok, Izveπtaj o preduzetim meramapojaËanog obezbeenja
objekata, Pov. Br. 142-1, od 20. 2. 1991.5599 HMDCDR, 15. K SVK-N:
Zapisnik sa 5. sjednice Izvrπnog vijeÊa Skupπtine opπtine
GraËacodræane dana 12. 3. 1991.6600 Strategija opÊenarodne obrane i
druπtvene samozaπtite SFRJ, 49-50, 144. 6611 MKSJ, Predmet br.
IT-02-54, ZakljuËak, od 10. 12. 1990.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 238
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
239
Zbog zbivanja na Plitvicama hrvatske vlasti uputile su
pobunjenim Srbimaultimatum da se u Nacionalnom parku uspostavi red
i mir. Nakon πto su Srbi ul-timatum odbili, hrvatski predsjednik F.
Tuman zapovjedio je 30. oæujka 1991.policiji da zavede red.6633
IduÊeg dana rano ujutro specijalci MUP-a RH stigli suna Plitvice
gdje su se sukobili s naoruæanim srpskim civilima i
flmartiÊevcima«koje su vrlo brzo potisnuli. U sukobu su poginuli
hrvatski policajac Josip JoviÊi srpski pobunjenik Rajko
VukadinoviÊ.6644 VeÊ 1. travnja 1991. na PlitviËkim je-zerima
uspostavljena je policijska stanica, dok je specijalnu policiju
zamijenilatemeljna.6655 Istodobno, Izvrπno vijeÊe SAO Krajine na
sjednici odræanoj u TitovojKorenici naredilo je mobilizaciju TO SAO
Krajine i dobrovoljaca.6666 Na podruËjuDonjeg Lapca, GraËaca i
Titove Korenice nije doπlo do mobilizacije, ali postojenaznake da
je u Vrhovinama i okolnim selima ipak provedena.6677
Zanimljiv je zapovjedni sustav koji je bio nadreen naoruæanim
formacija-ma pobunjenih Srba. Naoruæanim civilima zapovijedao je
ranije spomenuti Op-Êinski πtab za zaπtitu naroda koji su Ëinili
Ëlanovi SDS-a, opÊinsko vodstvo i ko-mandir milicije iz Titove
Korenice. Dio naoruæanja πto ga je OpÊinski πtab po-dijelio
civilima bio je porijeklom iz arsenala JNA. Milicija je odgovarala
iskljuËi-vo sekretaru SUP-a SAO Krajine Milanu MartiÊu.6688 Ustroj
pobunjeniËkih forma-cija pokazao se neadekvatnim za sukob sa
specijalcima MUP-a RH. Stoga je de-bakl na Plitvicama neugodno
iznenadio politiËko vodstvo SAO Krajine.6699
Presudnu podrπku pobunjenicima u sukobu s MUP-om RH pruæila je
JNA.VeÊ na samom poËetku sukoba, milicajci iz Titove Korenice
traæili su SUP SAOKrajine da o svemu obavijesti jedinice JNA u
GospiÊu i Æeljavi te zatraæi njiho-vu pomoÊ. Armija je zahtjev
odbila uz obrazloæenje da Êe postupati samo u skla-
6622 flO Plitvicama odluËuje Sabor«, VeËernji list, 28. 3.
1991., 5; flZaustavite balvane!«, VeËernjilist, 29. 3. 1991., 5;
flKninska milicija na Plitvicama«, VeËernji list, 29. 3. 1991., 5;
flOtkazi pos-lovodstvu«, VeËernji list, 30.—31. 3. 1991., 5.6633
flOπtro upozorenje MUP-a«, VeËernji list, 1. 4. 1991., 2; D.
MARIJAN, Slom Titove armije,247-248; Hrvatska policija u
Domovinskom ratu, (ur. Krunoslav Borovec), Zagreb, 2011.,99.6644
flKonferencija za tisak u MUP-u RH«, Informativni list, travanj
1991., 3; N. BARIΔ, Srpskapobuna u Hrvatskoj, 116-117.6655
flKonferencija za tisak u MUP-u RH«, Informativni list radne,
travanj 1991., 7.6666 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19., OB K-de 9. K,
Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 1. 4.1991., 33.6677 HMDCDR, 15. K
SVK-N: ©tab TO Vrhovine, Potvrda, 10/190-2, od 13. 4. 1992.6688
flTiho priπli ‘generalskoj stranci’«, Vjesnik, 18. 1. 1991., 4;
flKonferencija za tisak u MUP-uRH«, Informativni list, travanj
1991., 3.6699 Ivan BRIGOVIΔ, Natko MARTINIΔ JER»IΔ, Ivan RADO©,
Prvi oruæani napadi na hrvatskeredarstvene snage 1991.
Pakrac/Plitvice/Borovo Selo, Zagreb, 2016., 19.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 239
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
240
du s flodlukom Vrhovne komande«. Pobunjeni Srbi bili su ogorËeni
na JNA πtonije flintervenisala« odmah na poËetku sukoba.7700 Ipak,
pred sam kraj sukoba po-javile su se manje snage JNA koje su
zaustavile napredovanje hrvatske policijeprema Titovoj Korenici i
tako spasile pobunjene Srbe od potpunog poraza.7711
Dana 1. travnja 1991. na πire podruËje Plitvica pristigle su
dodatne snage iz 1. i5. vojne oblasti koje su uspostavile fltampon
zonu« izmeu hrvatske policije i po-bunjenih Srba. Istodobno je na
Plitvicama formirano Istureno komandno mjes-to (IKM) Komande 5.
vojne oblasti na Ëelu s general-majorom Ivanom ©timcem.Osim na
Plitvicama, Armija je na prilazima GraËacu i OtriÊu razmjestila
baterijusamohodnih protuzraËnih topova i borbena oklopna vozila
vojne policije. Prili-kom razmjeπtanja snaga u GraËacu doπlo je do
nesuglasica izmeu JNA i srp-skog stanovniπtva, koje je smatralo da
su snage razmjeπtene na pogreπnom mjes-tu, odnosno na mjestu koje
blokira put povlaËenja prema Kninu. Armija je vrlobrzo uvaæila stav
srpskog stanovniπtva te su snage iz GraËaca premjeπtene uskladiπte
minsko-eksplozivnih sredstava pored Svetog Roka.7722
Iako je spasila Srbe od potpunog poraza, Armija se u javnosti
trudila prika-zati kao nepristrana u meunacionalnim sukobima. Tako
je opovrgnula sve gla-sine da je Komanda 5. vojne oblasti znala za
namjere MUP-a RH te da je pru-æala pomoÊ hrvatskoj policiji. Iako
je tvrdila suprotno, MUP RH je neposrednopred akciju o svemu
upoznao komandanta 5. vojne oblasti. Isto tako, jedna Ëi-njenica je
nepobitna, a to je da je JNA pred samu akciju MUP-a RH naredila
po-jaËane mjere sigurnosti zbog flnepovoljne bezbednosne
situacije«. Tako je vojnoskladiπte minsko-eksplozivnih sredstava
pored Svetog Roka, dva dana prije ak-cije, pojaËalo mjere
sigurnosti. Svim straæarima podijeljeno je dodatno streljivo,a svi
podoficiri i oficiri morali su se naoruæani kretati izvan kruga
skladiπta.7733
U Titovoj Korenici i Kninu 1. travnja 1991. odræani su prosvjedi
Srba na ko-jima su Predsjedniπtvo SFRJ i Vrhovna komanda optuæeni
da nisu sprijeËili me-unacionalne sukobe i ærtve. Takoer, opÊinsko
vodstvo Titove Korenice traæi-lo je smjenu generala Ivana ©timca
zbog flneblagovremene i pristrane interven-cije«.7744
7700 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19., OB K-de 9. K, Dnevnik
dogaaja, zabiljeπka za 31. 3.1991., 20, 26-27.7711 N. BARIΔ, Srpska
pobuna u Hrvatskoj, 117.7722 HMDCDR, Dokumentacija RSK-N: Komanda
5. vojne oblasti, Zamena stareπina na IKM--Plitvice, Str. pov. Br.
9/75-158, od 23. 5. 1991.; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i
pobunjenihSrba«, 225-226.7733 HMDCDR, 15. K SVK-N: 944. pozadinska
baza, 2. tehniËko skladiπte, Nareenje za do-datno obezbeenje, Pov.
Br. 264-1, od 29. 3. 1991.; flJNA ne surauje ni sa jednom
stranom«,Vjesnik, 1. 4. 1991., 2; flArmija vraÊa mir«, Narodna
armija, 4. 4. 1991., 5; flDemanti MUP-a«,Vjesnik, 1. 4. 1991.,
2.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 240
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
241
Nezadovoljstvo pobunjenih Srba je bio najvjerojatniji razlog
zbog kojega je6. travnja 1991. u GraËacu boravio zamjenik
komandanta Komande 5. vojneoblasti general-potpukovnik Andrija
Raπeta. Na sastanku s opÊinskim vodstvomgeneral Raπeta inzistirao
je na uklanjanju barikada sa svih prometnica i prestan-ku
meunacionalnih sukoba. Dok je general Raπeta naglaπavao da je
zadaÊaJNA razdvajanje sukobljenih strana, vodstvu opÊine najveÊi
sigurnosni problempredstavljali su hrvatski policajci smjeπteni u
Lovincu koji su kontrolirali putni-ke i vozila. Problem nije bio u
kontroli putnika i vozila, veÊ u Ëinjenici πto je is-postava
hrvatske policije u Lovincu naruπavala teritorijalnu uvezanost SAO
Kra-jine izmeu GraËaca i GospiÊa.7755
Nepristranost Armije uskoro se naπla na kuπnji zbog ponaπanja
pobunjenihSrba. Sredinom travnja 1991. dogodio se incident izmeu
pripadnika JNA i mi-licajaca SUP-a SAO Krajine. Do incidenta je
doπlo nakon πto je JNA zatraæila odmilicijske ophodnje da napusti
Udbinu i vrati se u Knin. Prilikom odlaska mili-cajci su pucali u
zrak, zbog Ëega su ih pripadnici JNA uhitili. Osim πto su SUPSAO
Krajine i organ bezbjednosti Kninskog korpusa zajedno rjeπavali
problemuhiÊenih milicajaca, zajedno su dogovarali podruËje i naËin
kretanja milicijskihophodnji kako bi se izbjegli incidenti.
Milicija je od JNA traæila da se uhiÊeni flnepredaju ustaπama i da
ih se slobodno izudara, kad pijane budale provociraju«,dok je JNA
od milicije zatraæila da se suzdræi od slanja ophodnji prema
Plitvica-ma dok traju pregovori s MUP-om RH oko povlaËenja hrvatske
policije s Plitvi-ca.7766
Pobunjeni Srbi nisu se mirili s gubitkom Plitvica i veÊ sredinom
travnja1991. najavili su odræavanje flMitinga mira« na
Plitvicama.7777 Komanda IKM naPlitvicama odmah je zabranila miting.
Ipak, pobunjeni Srbi nisu odustajali te jemiting odræan 2. svibnja
1991. Armija je na dan mitinga zatvorila sve prilaze Plit-vicama.
Stoga je miting odræan na podruËju Prijeboja. Na mitingu su
govoreodræali predsjednik Izvrπnog vijeÊa SAO Krajine Milan BabiÊ i
predsjednik Srp-ske radikalne strane Vojislav ©eπelj. BabiÊ je
traæio povlaËenje JNA s Plitvica, dokje ©eπelj najavio anektiranje
cijele Hrvatske. Nakon mitinga, oko 500 mitingaπapredvoenih BabiÊem
i ©eπeljem krenulo je prema Plitvicama, ali su ih zausta-
7744 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik
dogaaja, zabiljeπka za 1. 4.1991., 33-34, 35.7755 HMDCDR, 15. K
SVK-N: Zapisnik sa 8. proπirenog sastanka IV odræanog dana 6. 4.
1991.god. u 10 sati.7766 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9.
K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 14. 4.1991., 7-8; OB K-de 9. K,
Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 16. 4. 1991., 14.7777 Rat u
Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca, 43.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 241
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
242
vili pripadnici JNA.7788 Postupanje Armije prilikom mitinga i
dalje je bilo u skladus proklamiranim stavom da JNA razdvaja
sukobljene strane.7799
Upravo je ponaπanje JNA pridonijelo da Lika postane popriπte
oruæanog su-koba. Hrvatske vlasti su joπ u ljeto 1990. imale
informacije da JNA pobunjenimSrbima dijeli naoruæanje.8800 O
naoruæavanju pobunjenih Srba u Lici, Kordunu iBanovini svjedoËi
primjer potpukovnika Duπana SmiljaniÊa. Kao naËelnik orga-na
bezbjednosti u ZagrebaËkom korpusu, SmiljaniÊ je poËetkom svibnja
1991.uz pomoÊ suradnika dijelio naoruæanje i vojnu opremu iz vojnih
skladiπta uOtoËcu, PeruπiÊu, Svetom Roku i Skradniku. SmiljaniÊ je,
izmeu ostalog, dese-tak godina sluæio u 944. pozadinskoj bazi sa
sjediπtem u Karlovcu, a koja je ima-la skladiπta diljem Like. Stoga
je lako vrbovao suradnike meu osobljem u skla-diπtima pozadinske
baze. Do poËetka srpnja 1991. pobunjenim Srbima je iz skla-diπta
podijeljeno oko 15.000 komada pjeπaËkog naoruæanja, minobacaËa,
pro-tuzraËnih topova i veÊa koliËina streljiva. U Lici je lokalna
organizacija SDS-aposredovala u podjeli naoruæanja izmeu pobunjenih
Srba i JNA.8811 Osim potpu-kovnika SmiljaniÊa, podjelu naoruæanja
organizirali su i drugi. PoËetkom srpnja1991. potpukovnik Milan
©kondriÊ, takoer iz 944. pozadinske baze, dijelio jenaoruæanje i
vojnu opremu pobunjenicima na podruËju Plaπkog.8822
UnatoË sve boljoj suradnji, izmeu Armije i pobunjenih Srba i
dalje je do-lazilo do povremenih incidenata. Armija je 10. i 11.
lipnja 1991. kod Udbine iGraËaca blokirala viπe milicajaca SAO
Krajine koji su trebali ovladati πirim po-druËjem Udbine, GraËaca i
Plitvica. Armija je od milicije traæila da se povuËe,dok je
milicija povlaËenje uvjetovala povlaËenjem hrvatske policije s
podruËjaPlitvica, PodlapaËe i Ljubova. Milicajci su se povukli
nakon πto je organ bezbjed-nosti Komande Kninskog korpusa
obavijestio SUP SAO Krajine da se hrvatskapolicija povukla s
podruËja PodlapaËe te da je JNA na prijevoju Ljubovo bloki-rala
hrvatske policajce.8833
7788 HDA, O© MUP RH: Policijska uprava GospiÊ, Broj:
511-04-01-S1/91., od 2. 5. 1991.; flPo-kisli mitingaπi«, VeËernji
list, 3. 5. 1991., 6; flArmija sprijeËila izazivanje nereda«,
Narodna ar-mija, 9. 5. 1991., 14.7799 flJNA smiruje meunacionalne
sukobe«, Narodna armija, 9. 5. 1991., 8.8800 D. MARIJAN, Hrvatska
1989.—1992., 559-560.8811 MKSJ, Predmet br. IT-04-81, Personalni
dosje pukovnika Duπana SmiljaniÊa; D. MARIJAN,Slom Titove armije,
283-284.8822 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 285.8833 HMDCDR, 9. K
OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 10.
6.1991., 30-31, 32, 35; OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka
za 11. 6. 1991., 44; D. MA-RIJAN, Slom Titove armije, 259.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 242
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
243
PoËetkom srpnja 1991. srbijansko politiËko vodstvo na Ëelu sa
SlobodanomMiloπeviÊem i Savezni sekretar za narodnu obranu general
armije Veljko Kadi-jeviÊ dogovorili su se da Êe JNA pokriti
podruËja gdje æivi srpsko stanovniπtvo.8844
Vrlo brzo intenzivirana je suradnja izmeu JNA i pobunjenih Srba.
Tako su nalokalnoj razini pripadnici Dræavne bezbjednosti SAO
Krajine iz Titove KorenicepoËeli aktivno suraivati s organom
bezbjednosti JNA na poslovima sigurnosti.8855
U pojedinim sluËajevima pobunjeni Srbi negodovali su zbog
postupanja JNA jerim je branila akcije koje su mogle dovesti do
otvorenog oruæanog sukoba sRH.8866 Ipak, postupanje JNA zasigurno
je uvjetovala Ëinjenica da je oruæana silapobunjenih Srba imala niz
slabosti. Na primjer, OpÊinski πtab TO Titova Kore-nica bio je
provizoran, a postojeÊi sustav veza nije omoguÊavao odræavanje
ve-za izmeu ©taba i oruæanih formacija pobunjenih Srba na
periferiji opÊine. Ta-koer, iako je JNA podijelila znatne koliËine
naoruæanja, dio ljudstva i dalje ganije imao.8877
UnatoË oËitim slabostima oruæane sile vlasti SAO Krajine
pokrenule su 11.srpnja 1991. mobilizaciju svih πtabova i jedinica
TO na podruËju SAO Krajine.8888
Ratne pripreme ubrzane su nakon πto je Vlada SAO Krajine 1.
kolovoza 1991.proglasila stanje neposredne ratne opasnosti. Istoga
dana Vlada je proglasila iprimjenu Zakona o obrani Republike Srbije
na podruËju SAO Krajine. Prema Za-konu, oruæane snage SAO Krajine
sastojale su se od TO SAO Krajine i specijal-ne milicije SUP-a SAO
Krajine.8899 Sredinom kolovoza 1991. Glavnom πtabu TOSAO Krajine
podËinjeni su opÊinski πtabovi TO pobunjenih Srba, meu kojimasu
bili i πtabovi u Donjem Lapcu, GraËacu i Korenici. Radi lakπeg
zapovijedanjaopÊinskim πtabovima na podruËju Banovine, Dalmacije,
Korduna i Like 20. ko-lovoza 1991. osnovane su operativne zone TO
SAO Krajine.9900 OpÊinski πtaboviu Benkovcu, Donjem Lapcu, GraËacu,
Kninu, Obrovcu i Korenici podËinjeni su1. dalmatinsko-liËkoj
operativnoj zoni, a koja je izravno podËinjena Glavnomπtabu TO SAO
Krajine u Kninu.9911
8844 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 382-383.8855 HMDCDR, 15.
K. SVK-N: Odeljenje Dræavne bezbednosti Korenica (dalje: ODB
Koreni-ca), Sluæbena beleπka o radnom sastanku sa SB JNA, od 24. 7.
1991.8866 HMDCDR, 15. K. SVK-N: ODB Korenica, Sluæbena zabiljeπka,
od 31. 7. 1991.8877 HMDCDR, 15. K. SVK-N: Opπtinski πtab TO
Korenica, Izvjeπtaj o stanju obrambenih pri-prema Korenica, bez
nadnevka, 1991.8888 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 275.8899
Dokument 94, Zapisnik 2. sjednice Vlade flSAO Krajine«, od 1. 8.
1991., Republika Hrvat-ska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti,
Knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenihSrba u Republici
Hrvatskoj (1990.—1991.), (ur. Mate RupiÊ), Zagreb, Slavonski Brod,
2007.9900 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 287.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 243
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
244
Armija se do sredine rujna 1991. nije mijeπala u organizaciju
oruæane silepobunjenih Srba.9922 Nakon prvih veÊih sukoba vrhu JNA
postalo je jasno daoruæana sila pobunjenih Srba nije borbeno
uËinkovita. Uz ranije spomenute sla-bosti, nije postojala
koordinacija izmeu JNA, TO i SUP-a SAO Krajine.9933 Primje-rice, u
okolici Divosela djelovala je postrojba prostorne strukture TO koja
nijeimala zapovjednika i nije se znalo kome je podËinjena.9944
Krajem rujna 1991. TOSAO Krajine je podËinjena JNA koja je
pokrenula njezin preustroj. PoËetkom lis-topada 1991. operativne
zone TO SAO Krajine preustrojene su. Tako je 1. dal-matinsko-liËka
operativna zona podijeljena na dvije zone: podruËje
Dalmacijepostalo je 1. operativna zona, a podruËje Like 2.
operativna zona sa sjediπtem uKorenici. Dio politiËkog vodstva
pobunjenih Srba predvoenih Milanom Babi-Êem gledao je na TO SAO
Krajine kroz prizmu socijalistiËkog naslijea premakojem se TO
nalazila u nadleænosti civilnih vlasti, πto je dovelo do
nesuglasicas Armijom jer se mijeπala u rad TO. BabiÊ je smatrao da
o radu TO treba odlu-Ëivati Vlada SAO Krajine, a ne Armija. Stavove
pobunjenih Srba JNA je u potpu-nosti ignorirala te je nastavila s
preustrojem TO.9955
Nesuglasice izmeu JNA i vodstva pobunjenih Srba negativno su se
odra-zile na ratne prilike u Lici. Zbog utjecaja Milana BabiÊa,
opÊinska vodstva po-kazala su krajnju netrpeljivost prema JNA zbog
odluke o ustroju 2. operativnezone i podËinjavanju svih postrojbi
TO. Iako su se opÊinska vodstva, opÊinskisekretarijati za obranu,
civilna zaπtita i milicija pokazali potpuno nespremni zadjelovanje
u ratnim uvjetima, netrpeljivost prema JNA iπla je toliko daleko da
sunjezini oficiri proglaπavani flnepouzdanim« i flkomunjarama« zbog
Ëega ih je dioodbio angaæman na podruËju Like.9966 SljedeÊi primjer
zorno ilustrira kolika je bi-la neuËinkovitost civilnih vlasti.
Komanda 2. liËke brigade iz Vrhovina za pre-hranu pripadnika
uspjela je osigurati dovoljne koliËine kupusa, ali nije
uspjelaosigurati kace za kiseljenje. Stoga je Komanda brigade
bezuspjeπno od Ratnogpredsjedniπtva Zajednice mjesnih zajednica
Vrhovine traæila kace za kiseljenjekupusa.9977 Armija se zbog
nesposobnosti lokalnih, ali i dræavnih vlasti SAO Kra-
9911 D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 230.9922
D. MARIJAN, Slom Titove armije, 287.9933 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut.
19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 13. 10.1991.9944
HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja,
zabiljeπka za 18. 10.1991.9955 D. MARIJAN, Slom Titove armije,
287-288.9966 HMDCDR, 15. K SVK-N: NaËelnik πtaba II operativne zone
Lika, Informacija o nekim pro-blemima TO u Lici, od 10. 3.
1992.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 244
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
245
jine, morala baviti poslovima mobilizacije, evidencije vojnih
obveznika, raspod-jele humanitarne pomoÊi i drugim poslovima koji
nisu u nadleænosti vojske.9988
UnatoË otporu opÊinskih vlasti, mijeπanje JNA u rad TO pozitivno
se odra-zilo na ratne prilike u Lici. Tome svjedoËi podatak da je
broj pripadnika u 1.partizanskoj brigadi TO porastao, iako je
mobilizacija bila u nadleænosti civilnihvlasti, tek nakon πto je
Armija pokrenula preustroj. Neposredno nakon ustroja-vanja u rujnu
1991. broj pripadnika u brigadi kretao se izmeu 350 i 770. VeÊu
listopadu 1991. brigada je narasla na 1700 pripadnika, dok ih je u
studenom1991. imala oko 3100.9999
Preustroj koji je pokrenula JNA imao je i negativnih posljedica,
osobito nastrukturu SUP-a SAO Krajine u Lici jer je dio milicajaca
preπao u jedinice JNA.Samo tijekom studenoga 1991. iz sastava
milicije u Korenici u Ëetu vojne poli-cije RijeËkog korpusa preπla
su 22 djelatna i sedam priËuvnih milicajaca. Iako jeJNA svojim
pripadnicima isplaÊivala novËane naknade, dok su milicajci
SAOKrajine prvu plaÊu primili u sijeËnju 1992., prelazak je
uzrokovalo nezadovolj-stvo kriminalom u kojem je sudjelovalo
vodstvo milicije u Korenici. Milicajci suo svemu obavijestili i
sekretara SUP-a SAO Krajine Milu MartiÊa koji nije podu-zeo
niπta.110000
Premda je Armija preustrojila i podËinila TO, oruæana sila
pobunjenih Srbanije imala preveliku borbenu uËinkovitost. Stanje
oruæane sile moæda je naboljeopisao oficir organa bezbjednosti
Kninskog korpusa: flU divizionu kojim koman-duje major ©koriÊ,
vojni obveznici imaju 273 godine robije. Regrutovanje
ovihdobrovoljaca vrπi se u Beogradu u Bubanj Potoku… Nema
sinhronizacije i po-vezanosti izmeu jedinica JNA i TO. Naπa
artiljerija zbog toga ne moæe da tuËejer ne zna gdje su poloæaji
naπih jedinica.«110011 Stanje u postrojbama pobunjenih
9977 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 2. liËke brigade (dalje: K-da
2. liË. brig.), Obezbee-nje kaca za kiseljenje kupusa, Sl. Br.
1/248, od 23. 11. 1991.; K-da 2. liË. brig., Ponovnotraæi kace za
kiseljenje kupusa, St. Pov. Br. _, od 1. 12. 1991.9988 HMDCDR, 15.
K SVK-N: ©tab TO II operativne zone Lika, Izlaganje komandanta
Zonskogπtaba Like o borbenoj gotovosti jedinica i πtabova TO, Br.
88/1, od 26. 1. 1992.9999 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 1.
motorizirane brigade (dalje: K-da 1. mtbr), Podat-ke o ljudstvu,
Pov. br. 139-1, od 31. 12. 1991.; HMDCDR, Glavni πtab Srpske vojske
Kraji-ne (dalje: G© SVK), kut. 20.: Glavni πtab TO RSK (dalje: G©
TO RSK), Operativni izvjeπtajza 22./23. 1. 1992., Pov. br. 60-7, od
23. 1. 1992.110000 HMDCDR, Vlada Republike Srpske Krajine, kut.
37.: Stanica javne bezbjednosti Koreni-ca, Predsjedniku Vlade SAO
Krajina, od 3. 12. 1991.; kut. 35.: Ministarstvo unutraπnjih
pos-lova, Osobni dohodak MUP-a za novembar i decembar 1991., Broj:
01-69/1-92.god., od 3.1. 1992.; HMDCDR, Stanica javne bezbjednosti
Korenica, kut. N: Spisak radnika milicije SJBKorenica koji su
preπli u vojnu policiju Rijeka — Plitvice 27. 11. 1991. god., bez
nadnevka,1991.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 245
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
246
Srba nije se popravilo niti nakon proglaπenja Republike Srpske
Krajine (RSK) 19.prosinca 1991.110022
4. Odnos pobunjenih Srba i JNA do njezina odlaska iz LikeU
Sarajevu su 2. sijeËnja 1992. predstavnici RH i JNA uz posredovanje
predstav-nika Ujedinjenih naroda (UN) potpisali sporazum o prekidu
vatre u Hrvatskoj.Prekid vatre je omoguÊio provoenje mirovnog plana
koji je prema izaslanikuglavnog tajnika UN-a Cyrusu Vanceu nazvan
flVanceovim mirovnim planom«.Mirovnim planom bio je predvien
dolazak snaga United Nations ProtectionForces (UNPROFOR) na
podruËja gdje su Srbi prije rata Ëinili veÊinu ili znatnumanjinu
stanovniπtva. PodruËja pod zaπtitom UN-a nazvana su United
NationsProtected Area (UNPA zona). Snage UNPROFOR-a rasporeene su i
u flruæiËas-tim zonama«, odnosno na podruËjima koja su JNA i
pobunjeni Srbi okupirali, alinisu bila dijelom UNPA zona. Sve vojne
snage u UNPA zonama morale su sepovuÊi ili raspustiti.110033
PodruËje Like postalo je dijelom UNPA zone Jug, dok
jePlaπËansko-saborski prostor postao dijelom UNPA zone
Sjever.110044
Sporazum o prekidu vatre okupirani dijelovi Like doËekali su u
teπkom sta-nju. Uslijed ratnih djelovanja podruËje se nalazilo u
teπkoj ekonomskoj situacijii upravo je JNA kroz novËane naknade i
materijalnu pomoÊ njezinim pripadni-cima te pripadnicima TO
uzdræavala gotovo cjelokupno stanovniπtvo.110055
Dio politiËkog vodstva pobunjenih Srba predvoenih Milanom
BabiÊemprotivio se mirovnom planu u ponuenom obliku. Tako su se
BabiÊ i njegoviistomiπljenici protivili povlaËenju JNA iz RSK i
razoruæanju TO. Tek nakon pri-tiska politiËkog vodstva Srbije i JNA
pobunjeni Srbi su prihvatili mirovni plan.110066
SliËno kao i tijekom jeseni 1991. meusobni politiËki obraËuni u
RSK odra-zili su se i na stanje u Lici gdje se znatan dio srpskog
stanovniπtva i pripadnikaTO protivio mirovnom planu. Stoga je JNA
uloæila trud kako bi ih uvjerila da je
110011 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik
dogaaja, zabiljeπka za 12. 11.1991.110022 HMDCDR, 15. K SVK-N:
Komanda Operativne grupe-6, Nareujem, str. pov. br. 695/26,od 11.
1. 1992.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 146.110033 Ivica
MI©KULIN, Imas puska, imas pistol?: o mirovnim operacijama
Ujedinjenih narodau zapadnoj Slavoniji, Slavonski Brod, 2014.,
16-17, 34-35.110044 9. gardijska brigada Hrvatske vojske Vukovi,
(ur. Josip LuciÊ), Zagreb, 2011., 113-114; I.STRIÆIΔ, Ogulinski
kraj, Knjiga 1., 711.110055 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 7.: K-da 9.
K, Referat ©tabu Vrhovne komande o dosadaπ-njim rezultatima i
izvoenju b/d, sadaπnjem stanju i predlogu mera, Str. pov. br.
747-1, od2. 12. 1991.; HMDCDR, Skupπtina opÊine Vrhovine, kut. N:
Zapisnik sa sastanka odræanogdana 16. 3. 1992. godine sa poËetkom u
14,00 Ëasova u prostorijama πkole u Vrhovinama.110066 N. BARIΔ,
Srpska pobuna u Hrvatskoj, 150-162.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 246
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
247
dolazak snaga UNPROFOR-a u njihovom interesu.110077 Takoer,
Armija je smatra-la da je duænost svih njezinih pripadnika
prihvatiti mirovni plan, a za sve kojisu bili protiv smatralo se da
rade u korist flsecesionista i NjemaËke«.110088 Zapov-jedni kadar u
brigadama i drugim postrojbama upornim promidæbenim radomuspio je
uvjeriti veÊinu pripadnika JNA da prihvate Vanceov mirovni
plan.110099 Us-koro se pokazalo da je Armiji teæe uvjeriti
stanovniπtvo i lokalne politiËare uprihvaÊanje mirovnog plana nego
πto se pretpostavljalo. Tu Ëinjenicu dodatnoje oteæavala i raπirena
prekomjerna konzumacija alkohola meu pripadnicimaJNA, TO i
stanovniπtvom πto je znaËajno naruπavalo opÊu sigurnost.
OpÊinskevlasti nisu uopÊe funkcionirale i nisu mogle zabraniti
toËenje alkohola, stoga jevojnoj policiji zapovijeeno da zatvori
sve objekte gdje se toËio alkohol.111100 Us-koro se pokazalo da su
prisilne mjere jedini naËin da se suzbiju protivnici mi-rovnog
plana. Tako je 5. veljaËe 1992. komandant 1. motorizirane brigade
JNAzabranio pristaπama Milana BabiÊa dolazak na radio-postaju
GraËac.111111 BabiÊe-vi pristaπe planirali su i prosvjede koji su
mogli prijeÊi u nasilje, pa je koman-dant brigade zabranio i sva
okupljanja u OpÊinama Donji Lapac i GraËac.111122 Po-duzete mjere
imale su uËinka jer je veÊ 7. veljaËe na sjednici SO GraËac, na
ko-joj je sudjelovao i komandant 1. motorizirane brigade, prihvaÊen
mirovni plan,ali oπtre podjele meu politiËarima i stanovniπtvom i
dalje su ostale.111133
Istodobno s pripremama za povlaËenje, JNA je pomagala pobunjenim
Srbi-ma u ustrojavanju TO i milicije. Krajem veljaËe 1992. pokrenut
je preustroj TOpobunjenih Srba. Glavni πtab TO RSK sa sjediπtem u
Kninu ustrojen je 27. ve-ljaËe 1992. Isto tako ustrojeno je πest
zonskih πtabova TO prema regionalnomprincipu.111144 Tako je na
podruËju Like ustrojen Zonski πtab TO Lika sa sjediπtem
110077 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 331-332.110088 HMDCDR,
15. K SVK-N: K-da 9. K, Informacija o aktivnostima Komande 9.
korpusa narealizaciji odluka i sporazuma o prekidu vatre i o
stanju, bez nadnevka, najvjerojatnije sije-Ëanj 1992.110099 HMDCDR,
15. K SVK-N: Komanda 1. motorizirane brigade (dalje: K-da 1. mtbr),
Razgo-vor sa predsednikom vlade SR krajine, Pov. br. 33-77, od 3.
2. 1992.; K-da 1. mtbr, Aktuel-na pitanja morala, meseËna
informacija, Pov. Br. 46-32, od 23. 2. 1992.111100 HMDCDR, 15. K
SVK-N: K-da 1. mtbr, Nareujem, Int. broj: 33-69 92, od 1. 2.
1992.111111 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Informacija o
planiranom odræavanju radio-tribi-ne i mitinga flIstine« u GraËacu,
Strogo pov. 33-94, od 5. 2. 1992.111122 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da
1. mtbr, Nareujem, Strogo pov. 33-91, od 5. 2. 1992.111133 HMDCDR,
15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Dogaaji u vezi odluke Predsedniπtva
Jugoslavi-je o dolasku snaga UN, Str. pov. br. 33-107/92., od 7. 2.
1992.; HMDCDR, G© SVK, kut. 4.:Opπtina GraËac, ZakljuËak, Br. 7-48,
od 29. 3. 1992.111144 HMDCDR, G© SVK, kut. 63.: Savezni sekretar za
narodnu odbranu, Organizacijsko-for-macijske promene TO u Republici
Srpska Krajina, DT BR. 892-1, od 27. 2. 1992.; D. MARI-JAN, Slom
Titove armije, 393-395.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 247
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
248
u Korenici. Zonskom πtabu su podËinjene sve jedinice TO tako da
se sastojaood dva odreda TO, tri brigade TO, jedinice za potporu i
opÊinskih πtabova TOu Donjem Lapcu, GraËacu, Korenici i
Plaπkom.111155 Usporedno s ustrojavanjemTO Armija je ustrojila i
Posebne jedinice milicije (PJM). U sklopu PJM ustrojenoje osam
brigada milicije prema regionalnom principu.111166 Na podruËju
Zonskogπtaba TO Lika ustrojena je 79. brigada PJM sa sjediπtem u
Korenici.111177
Preustroj TO i milicije pobunjenih Srba u Lici iπao je sporo jer
civilne vlas-ti i dalje nisu funkcionirale.111188 »esto se dogaalo
da su pripadnici TO i PJM uv-jetovali odlazak na poloæaje
rjeπavanjem problema koji su se nalazili u nadleæ-nosti civilnih
vlasti.111199 Uskoro je postalo uobiËajeno da vojnici, ali i civili
dolazerjeπavati probleme iz nadleænosti civilnih vlasti u
zapovjedniπtva postrojbi πto jeoptereÊivalo njihov rad.112200
Nefunkcioniranje civilne vlasti pogodovalo je πirenjurazliËitih
oblika kriminala. U kriminalu su sudjelovale i razne paravojne
skupine.Ovdje se posebno izdvaja fl13. Garava«, Ëeta koja se joπ od
1991. preteæno flbavi-la pljaËkom i ratnim profiterstvom«, a
uæivala je zaπtitu bivπeg predsjednika SOKorenica i Odjeljenja
Sluæbe dræavne bezbjednosti Korenica. SliËne skupine dje-lovale su
i na podruËju Donjeg Lapca, GraËaca i Plaπkog i sve su se, kao i
fl13.Garava«, nalazile pod zaπtitom lokalnih politiËara uglavnom iz
redova SDS-a.112211
U proljeÊe 1992. vlada RSK pokuπala je problem s kriminalom
rijeπiti takoπto su komandanti zonskih πtabova i brigada dobili
πiroke ovlasti u kaænjavanjusvih pripadnika oruæanih formacija koji
su prekrπili zakon, ali i civila. Primjeri-ce, komandant zonskog
πtaba mogao je prekrπiteljima izreÊi kazne zatvora do
111155 HMDCDR, 15. K SVK-N: Savezni sekretar za narodnu odbranu,
Knjiga pregleda mobili-zacijskog razvoja jedinica Teritorijalne
odbrane (manevarska struktura) Republike SrpskaKrajina, Dræavna
tajna 892-1, od 27. 2. 1992.; Telefonski imenik privremeni Zonskog
πtabaTO Lika, bez nadnevka, 1992.111166 D. MARIJAN, Slom Titove
armije, 394.111177 Dokument 195, Zapovijed Generalπtaba OS SFRJ za
organizacijsko-formacijske promje-ne u Teritorijalnoj obrani RSK,
od 28. 4. 1992., Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.—1995.,
dokumenti, Knjiga 3., Oruæana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija
Oruæanih SnagaSFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku
Hrvatsku (sijeËanj — lipanj 1992.), (ur. Ma-te RupiÊ), Zagreb,
2008.111188 HMDCDR, G© SVK, kut. 10.: G© TO RSK, Zapisnik sa
referisanja komandanata Operativ-nih zona komandantu TO RS Krajina
koji je odræan u Kninu 18. 3. 1992. god. PoËetkom u10:00 Ëasova,
Br. 216/92, od 23. 3. 1992.111199 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 2. liË.
brig., Referat, St. pov. Br. 10-263, od 27. 3. 1992.112200 HMDCDR,
15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Prijem stranaka kod komandanta brigade,
pov.br. 33-730, od 18. 5. 1992.112211 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 15.
K, ZakljuËci iz KO procene, Str. pov. br. 273-1, od 20.5. 1993.;
HMDCDR, G© SVK, kut. 67.: G© SVK, Paravojno organizovanje na
prostoru Like,od 6. 2. 1994.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 248
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
249
dvije godine, dok je komandant brigade mogao izreÊi kazne
zatvora do godi-ne.112222 Nije poznato jesu li komandanti
iskoristili svoje ovlasti u sprjeËavanju kri-minala.
Prilike u Lici nisu se popravile ni nakon povlaËenja JNA.
Glavnina snagaJNA povukla se s podruËja RH do 19. svibnja 1992.,
dok se manji dio snaga po-vukao do kraja lipnja 1992.112233
5. ZakljuËakPobunjeni Srbi i JNA su veÊ na samom poËetku pobune
u kolovozu 1990. us-postavili odnos koji je odredio daljnji tijek
pobune. Premda nema dokaza da jeJNA potaknula pobunu, u konaËnici,
bez njezine podrπke pobuna nije moglauspjeti πto se najbolje
vidjelo tijekom sukoba pobunjenih Srba i hrvatske polici-je na
Plitvicama u proljeÊe 1991. U ljeto 1991. zapoËela je intenzivnija
suradnjaJNA i pobunjenih Srba. Uskoro se pokazalo da je oruæana
sila koju su ustrojilipobunjeni Srba nesposobna provesti
postavljene politiËke ciljeve. Premda je udemokratskim druπtvima
uobiËajeno da oruæanom silom zapovijeda civilnavlast, u jesen 1991.
JNA je preuzela kontrolu nad oruæanom silom pobunjenihSrba.
©irenjem ratnih sukoba u Lici je prestala funkcionirati civilna
vlast u pobu-njenim opÊinama. Stoga je Armija u Lici imala znaËajnu
politiËku, ali i druπtve-no-socijalnu ulogu jer se zbog
nefunkcioniranja civilne vlasti morala baviti i pos-lovima koji
nisu u nadleænosti vojske. Borbena spremnost oruæanih snaga
po-bunjenih Srba u Lici bila je niska jer JNA nije uspijevala
rijeπiti sve slabosti kojesu je optereÊivale. UnatoË materijalnoj i
kadrovskoj podrπci Armija je glavni kri-vac za srpski vojniËki
neuspjeh 1991. Vojna organizacija pobunjenih Srba kojaje nastala
tijekom 1992. godine, nastala je iz ustroja koji je osmislila i
opremilaJNA. Utjecaj civilnih vlasti na razvoj vojne organizacije
pobunjenih Srba bio jezanemariv te je posljedica takvog pristupa
razvoja vojne organizacije bila bor-bena neuËinkovitost.
I z vo r i i l i t e r a t u r a
Neobjavljena arhivska graaa) Hrvatski dræavni arhiv, Zagreb
Arhivski fond:— Operativni πtab Ministarstva unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
112222 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 8. brigade TO, Nareenje
Vlade Krajine, Int. broj1626-2/92, od 24. 5. 1992.112233 D.
MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 239.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 249
-
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti
250
b) Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata,
ZagrebArhivski fond:— Glavni πtab Srpske vojske Krajine— Izvorna
dokumentacija Republike Srpske Krajine— Stanica javne bezbjednosti
Donji Lapac— Stanica javne bezbjednosti Korenica— Vlada Republike
Srpske Krajine— 9. korpus OS SFRJ— 15. korpus Srpske vojske
Krajine
Objavljena graaMeunarodni kazneni sud za bivπu Jugoslaviju, Den
Haag, (http://icr.icty.org/default.aspx).
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti,
Knjiga 2., Dokumenti institucijapobunjenih Srba u Republici
Hrvatskoj (1990.—1991.), (ur. Mate RupiÊ).
Hrvatskimemorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata,
Hrvatski institut za povijest —Podruænica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje, Zagreb, Slavonski Brod, 2007.
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti,
Knjiga 3., Oruæana pobuna Srbau Hrvatskoj i agresija Oruæanih Snaga
SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na RepublikuHrvatsku (sijeËanj
— lipanj 1992.), (ur. Mate RupiÊ). Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb,
2008.
Sluæbene publikacijeNarodnosni i vjerski sastav stanovniπtva
Hrvatske 1880.—1991.: po naseljima, Svezak I-V.,
(priredili Jakov Gelo, Ivan CrkvenËiÊ, Mladen KlemenËiÊ).
Dræavni zavod za statistikuRepublike Hrvatske, Zagreb, 1998.
TisakBorba (Beograd)
Informativni list radne zajednice Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Hrvatske (Zagreb)
LiËki vjesnik (GospiÊ)
Narodna Armija (Beograd)
Novi list (Rijeka)
Politika (Beograd)
VeËernji list (Zagreb)
Vjesnik (Zagreb)
»lanciMarijan, Davor. flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici
1990.—1992. godine«, Senjski zbornik,
2006., br. 33.
Marijan, Davor. flGospiÊ u Domovinskom ratu«, GospiÊ: grad,
ljudi, identitet, (ur. ÆeljkoHoljevac), Institut druπtvenih
znanosti Ivo Pilar, PodruËni centar GospiÊ, Zagreb, 2013.
Knjige9. gardijska brigada Hrvatske vojske Vukovi, (ur. Josip
LuciÊ). Ministarstvo obrane Republike
Hrvatske, Glavni stoæer Oruæanih snaga RH, Zagreb, 2011.
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 250
-
D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru
okupiranih...
251
Hrvatska policija u Domovinskom ratu, (ur. Krunoslav Borovec).
Ministarstvo unutarnjihposlova Republike Hrvatske, Zagreb,
2011.
BariÊ, Nikica. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.—1995., Golden
Marketing-TehniËka knjiga,Zagreb, 2005.
BrigoviÊ, Ivan, MartiniÊ JerËiÊ, Natko, Radoπ, Ivan. Prvi
oruæani napadi na hrvatske redarstvenesnage 1991.
Pakrac/Plitvice/Borovo Selo, Ministarstvo obrane Republike
Hrvatske, Zagreb,2016.
Marijan, Davor. Slom Titove armije: Jugoslavenska narodna armija
i raspad Jugoslavije1987.—1992., Golden Marketing-TehniËka knjiga,
Hrvatski institut za povijest, Zagreb,2008.
Marijan, Davor. Domovinski rat, Despot Infinitus, Hrvatski
institut za povijest, Zagreb, 2016.
Marijan, Davor. Hrvatska 1989.—1992. Raanje dræave, Hrvatski
institut za povijest, Zagreb,2017.
Miπkulin, Ivica. Imas puska, imas pistol?: o mirovnim
operacijama Ujedinjenih naroda uzapadnoj Slavoniji, Hrvatski
institut za povijest-Podruænica za povijest Slavonije, Srijema
iBaranje, Slavonski Brod, 2014.
Peitel, Davor. Na prvoj crti protiv smrti, (prilozi o povijesti
Gacke u Domovinskom ratu1991.—1993.), Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata,
Zagreb,2011.
RadeliÊ, Zdenko, Marijan, Davor, BariÊ, Nikica, Bing, Albert,
ÆiviÊ, Draæen. Stvaranje hrvatskedræave i Domovinski rat, ©kolska
knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.
SentiÊ, Marija. Kronologija Republike Hrvatske 1990.—1998.,
©kolska knjiga, Hrvatski institut zapovijest, Zagreb, 2015.
StriæiÊ, Ivan. Ogulinski kraj u Domovinskom ratu: obrana i
oslobaanje ogulinskog kraja odsrbijanske agresije i okupacije
1991.—1995., Knjiga 1., Ogranak Matice Hrvatske Ogulin,Ogulin,
2013.
Interna izdanjaStrategija opÊenarodne obrane i druπtvene
samozaπtite SFRJ, Savezni sekretarijat za narodnu
obranu, Centar oruæanih snaga za strategijska istraæivanja i
studije flMarπal Tito«, Interno,Beograd 1987.
Dossier: Knin veljaËa 1990. — veljaËa 1991., Ministarstvo
informiranja Republike Hrvatske,Zagreb, 1991.
Mreæni izvoriRat u Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca: prepisi
dijelova ratnog dnevnika,
(http://www.krajinaforce.com/dokumenti/rat_u_hrvatskoj_iz_pera_obavjestajca.pdf).
Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 251