-
323
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
UDK: 37.015.4:316.6(497.11) Struni rad / Professional article
Primljeno / Received: 23.07.2014.
eljko Lj. Krsti, sociolog, Valjevo, Srbija*
initelji delinkventnog ponaanja1
SAETAK
U tekstu se razmatraju initelji koji utjeu na delinkventno
ponaanje. Panja se poklanja porodici, kao primarnom uzroniku, kao i
samom delinkventu sa svim psihosocijalnim karakteristikama. Potom
prelazimo na sekundarne initelje: kolu, ali i slobodno vrijeme i
izbjeglitvo, materijalni status porodice, zdravstveno stanje
delinkventa i njegovih roditelja. Najzad, kao initelje koji utjeu
na delinkventno ponaanje i njegovo strukturiranje navodimo
ustanove: centre za socijalni rad, sudove, zatvore. elja nam je
pokazati imaju li navedene ustanove kapacitete i mehanizme za
rjeavanje problema delinkventnog ponaanja mladih.
Kljune rijei: delinkvencija, roditelji, odgojni stilovi, kola,
slobodno vrijeme, materijalni status porodice, zdravstveni problem,
izbjeglitvo, centri za socijalni rad, sudovi, zatvori, recidiv,
Srbija
Uvod
Da bi se uoio pojam delinkvencije, koji je u svom pravom znaenju
zajedniki izraz za sva protupravna djela (Ignjatovi, 2007, 70),
mora se jasno postaviti u odnosu na pojam kriminologije,
kriminaliteta i devijantnog ponaanja. Tako eljko Horvati u svojoj
knjizi Elementarna kriminologija navodi pojam delinkvencije u
pravnonormativnom znaenju: Kada govorimo o delinkvenciji,
delinkventnom
1 Napomena: rad je nastao u praksi, tijekom moga rada kao
sociologa-kriminologa s novim osuenicima u prijamnom odjelu
Kazneno-popravnog zavoda za maloljetnike u Valjevu u razdoblju od
2008. do 2012. godine.
* Adresa za kontakt: eljko Lj. Krsti, sociolog, Kazneno popravni
zavod za maloletnike u Valjevu, Ulica Karaoreva 84/III, Valjevo,
Srbija, e-mail: [email protected].
-
324
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
ponaanju i delinkventu, mislimo na sva ona ponaanja koja
obuhvaaju kriminalitet, ali i na sva ostala kanjiva djela u
odreenom pravnom sustavu (Horvati, 1994, 5). Isti autor precizira:
Devijantna ponaanja, ili kako se jo nazivaju u svom totalitetu,
socijalnopatoloke pojave, jesu, dakle, jo iri pojam od
kriminaliteta i delinkvencije. Kriminalitet je dio delinkvencije, a
delinkvencija je dio ukupnih devijantnih ponaanja u odreenoj
drutvenoj zajednici. Horvati navodi: kriminologija za predmet svog
izuavanja ima ne samo kriminalitet u pravnonormativnom znaenju, ve
sva kanjiva djela u nekom sustavu, dakle, delinkvenciju. Horvati na
kraju zakljuuje: Znai, delinkvencija kao ukupnost kanjivih djela
predmet je kriminologije (Horvati, 1994, 6-7).
U literaturi se, meutim, pod maloljetnikom delinkvencijom
podrazumijeva velik broj razliitih ponaanja maloljetnika od
neprilagoenog do kriminalnog. Pritom se koriste razliiti nazivi za
oznaavanja ove pojave, kao, primjerice, prijestupnitvo
maloljetnika, odgojna zaputenost, drutvena neprilagoenost,
asocijalnost, besprizornost, moralna posrnulost, asocijalnost,
antisocijalnost, huliganstvo i sl. Pojam delinkvencije uglavnom se
razgraniava na ire i ue shvaanje: Prema irem shvaanju, maloljetniku
delinkvenciju ine svi oblici devijantnog ponaanja, do onih
inkriminiranih u zakonodavstvu. Pored krenja krivinih i drugih
pravnih normi, delinkvencija ili prijestupnitvo obuhvaa i ponaanja
suprotna moralnim normama u jednom drutvu. Po uem shvaanju, pojam
maloljetnike delinkvencije ili omladinskog kriminaliteta obuhvaa
sva ona ponaanja maloljetnika koja su, kao i za punoljetne osobe,
inkriminirana u krivinom zakonu kao krivina djela
(Konstantinovi-Vili, Nikoli-Ristanovi, 2003, 178). Milana Ljubii u
svojoj najnovijoj knjizi Porodica i delinkvencija (2011; igoja,
ISI, Beograd) navodi vie autora (Jaovi, N. Tadi, M. Milutinovi i M.
Bokovi) koji vide razliku u maloljetnikoj delinkvenciji u uem i
irem smislu. Tako prof. Ljubii navodi Todorovia (1973) koji:
maloljetniko prijestupnitvo vidi kao devijantno ponaanje mladih
odreenog uzrasta kojim se kre legalne norme ustanova u zajednici,
te moralne norme sredine. U tom smislu maloljetnika delinkvencija
trebala bi obuhvatiti kriminalitet (dakle sva ona djela koja su
inkriminirana pozitivnim pravom), potom prekraje mladih, koji u
najopenitijem podrazumijevaju povredu propisa o javnom redu, te
asocijalno ponaanje koje nije pravno, ali jest propisano moralom
(Ljubii, 2011, 22). Profesorica Ljubii u svoj knjizi navodi
initelje koji po Robertu Agnewu utjeu na nastanak delinkvencije. On
izdvaja nekoliko faktora koji se u nekim elementima poklapaju s
naima: crtama linosti, porodinim initeljima, kolom, vrnjacima te
varijablama vezanim uz posao, od kojih je za prouavanje
maloljetnike delinkvencije znaajno nisko radno/kolsko postignue
(Ljubii, 2011, 61).
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
325
Metodoloke napomene
Rad je nastao prvenstveno analizom sadraja izvjetaja centara za
socijalni rad na podruju Srbije. Uzorak su inili: socijalne
anamneze, izvjetaji socijalnih radnika, opisa stanja korisnika,
miljenja i prijedloga odgojnih mjera upuenih nadlenom sudu, nalaza
strunog tima (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog),
sudskih presuda, sociopsihopedagokih izvjetaja za maloljetnike iz
kriminolokih nalaza Vaspitno-popravnog doma za maloletnike u
Kruevcu u Kazneno-popravnom zavodu za maloletnike u Valjevu (270
izvjetaja zapisanih od svibnja 2008. do 2012. poklapa se s brojem
proitanih sudskih presuda), ali i izjava osuenih. Osim analize
sadraja, koriteni su i svakodnevni neformalni razgovori i kontakti
s osuenima, ali i promatranje sa sudjelovanjem. Imali smo, dakle,
jedinstvenu priliku koja se rijetko prua sociologu istraivau,
usporediti izvjetaj s terena centara za socijalni rad i priu
konkretnog osuenika koji je bio u naoj kancelariji i s kojim smo
komunicirali. O dobivenim izvjetajima nismo im govorili, ali smo ih
koristili da provjerimo koliko su iskreni prema nama. Na kraju je
preostalo da se sve to uoblii i osmisli u cjelinu koja bi imala
unutarnju strukturu. Odluili smo se za neformalni pristup, koristei
pojedine reenice iz dostupnih dokumenata, slaui ih u svojevrsni
mozaik.
Analiza sadraja2: U svojoj knjizi Socijalna istraivanja profesor
Milosav Milosavljevi najprije definira socijalna istraivanja: U
sreditu socijalnih istraivanja jest ovjek s razliitim aspektima
svog oitovanja i u razliitim relacijama s drugim ljudima, drutvenim
skupinama i zajednicama i globalnom drutvu (Milosavljevi, 2013,
15). Primijenjeno na nae istraivanje to bi bio delinkvent, koji je
takoer ovjek (homo sapiens) i koji je u razliitim relacijama sa
svojim roditeljima, prijateljima iz okruenja, a preko konkretnih
ustanova: kola, centara za socijalni rad, sudova, zatvora - s
globalnim drutvom. Da bismo to realnije doli do konkretnog
pojedinca i initelja koji ga ine, od metodolokih tehnika koristili
smo analizu sadraja. Ona je po nedavno preminulom sociologu
Stjepanu Gredelju (1955. 2012.) odreena teorijsko-hipotetikim
okvirom usmjerenim na istraivaki postupak kojim se stvara
objektivna i sistematski iskustvena graa o sadraju drutvenog
komuniciranja, koja omoguuje izvoenje relevantnih zakljuaka o
drutvenom kontekstu u kojem se komuniciranje odvija (Gredelj, 1986,
19).
2 S. Brankovi smatra da su ciljevi analize sadraja da: 1. opie
sadraj pojedinih vidova komunikacije; 2. da ga klasificira; 3. da
ga dovoenjem u vezu sa socijalnim, biografskim, kulturnim i drugim
obiljejima autora dokumenta, kao i onima kojima su namijenjeni.
Autor knjige M. Milosavljevi smatra da je analiza sadraja
karakteristina metoda u kojoj se kombiniraju kvalitativni (sadraj)
i kvantitativni (uestalost pojedinih poruka, ideja, atributa ili
nekih svojstava ispitivanih fenomena) pristup i u izuavanju
razliitih vrsta ljudske komunikacije (Milosavljevi, 2013, 231).
-
326
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
Prikupljanje grae trajalo je vie od tri godine i to u razdoblju
od proljea 2008. do ljeta 2011., kada smo na raspolaganju imali
prispjele izvjetaje iz centara za socijalni rad (270). itajui
izvjetaje primijetili smo da su kvalitetnije obraeni i napravljeni
ako su iz manjih sredina nego izvjetaji iz velikih gradova,
pogotovo ako se odnose na korisnika usluga kome su roditelji javne
ili poznate linosti (recimo da je otac osuenog koji je pokuao
izvriti ubojstvo lijenik). Zanimljivo je da u praksi zatvorski
odgajatelji, pogotovo oni s velikim iskustvom i radnim staem,
izbjegavaju itanje izvjetaja iz Centara. Za razliku od izvjetaja iz
Centara za socijalni rad, sociopsihopedagoki izvjetaji iz
Vaspitno-popravnog doma (VPD) iz Kruevca uravnoteeniji su i veoma
kvalitetni. Oni su posebno znaajni jer imaju vezu s prethodnim
eventualnim boravkom njihovog biveg tienika u Domovima otvorene
zatite (Knjaavac, Ni i sl.). Osim pojedinih, dodue rijetkih
izvjetaja iz centra, koji su neobjektivni, vei je problem to stiu
sa zakanjenjem, nakon ve uinjene opservacije. I tu postoji korist
za istraivaa, jer se preko naknadno pristiglih izvjetaja moe
utvrditi stupanj iskrenosti osuenog prilikom odgovaranja u
intervjuu prilikom izrade kriminolokog izvjetaja i utvrivanja
dijagnostike.
Cilj rada je istraiti predstavlja li devijantno ponaanje samo
uvod u delinkventno ponaanje, koje se, naalost, veim dijelom
oblikuje i u samom svom hodu kroz institucije, koje bi po svemu
trebale korigirati, a ne, kako se dogaa u praksi, pogreno
kanalizirati i afirmirati. Tako u specijaliziranim dravnim
ustanovama za izvrenje krivinih sankcija vidi ansu za razvoj
kriminalne karijere koja poinje u VP Domu Kruevac kao osnovnoj
koli, preko Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) za maloljetnike u
Valjevu kao srednjoj koli kriminala, nakon ega se upisuje na
kriminalne fakultete s razliitim smjerovima u KPZ-u Zabeli,
Srijemskoj Mitrovici i Niu. Uz sve to treba biti realan i priznati
da nai domai KP zavodi vremenom postaju svojevrsne karantene za
narkomane i beskunike koji upravo sa slobode bjee u zatvore. U to
smo se nedavno osobno uvjerili kada smo meu kanjenim osuenicima
ugledali jednog valjevskog beskunika koji je u zatvoru nosio cipele
na nogama.
Naa osnovna hipoteza u ovom radu je da se delinkvent ne raa
bioloki, ve nastaje pod utjecajem sociolokih initelja, dakle,
socioloki. Naime uz blagu kaznenu politiku, centre koji nemaju
mehanizme da natjeraju maloljetnika na suradnju, blagonaklone
sudove i zatvore, prosjean delinkvent sklon je rizinom ponaanju i
recidivu (povratu). On ve ima naueno ponaanje, oblikovano kroz
navedene ustanove, promiljeno ne kako bi mijenjao sebe i svoje
stavove, ve kako bi ostvario neke sekundarne dobiti.
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
327
Rezultati istraivanja
I. Primarni initelji
U primarne initelje koji utjeu na delinkventno ponaanje ubraja
se prije svih dezintegrirana porodica, potom odnosi u porodici koji
su poremeeni meu svim lanovima (kako izmeu samih roditelja, tako
izmeu roditelja i djece, a potom i meu djecom), nezainteresiranost
roditelja (obino oeva koji rade u inozemstvu dok su majke previe
emotivne i svoje sinove ne vide realno) te zdravstveni problemi,
kako roditelja tako i samog delinkventa.
1.1. Dezintegrirana porodica
Dezintegriranu porodicu moemo odrediti kao porodicu u kojoj
nastaju takvi poremeaji u porodinom ivotu koje karakterizira
nedostatak zajednitva, to se manifestira u nedostatku suglasnosti
meu lanovima u bitnim pitanjima porodinog ivota, u emocionalnoj
nepovezanosti, u nedostatku uzajamne podrke i solidarnosti i
nemogunosti ispunjenja bitnih porodinih ciljeva, to se manifestira
u nedostatku kooperacije i u poremeenosti porodinih uloga, u
pojaanim i uestalim sukobima koji se ne razrjeavaju, u poremeajima
samih linosti lanova porodice (mentalni poremeaj, delinkvencija
itd. (Golubovi, 1981, 219). Do dezintegracije porodice, po Zagorki
Golubovi, dovode prije svega: smrt jednog suprunika ili djeteta,
due odsustvo jednog suprunika iz porodice (na primjer, zbog
odvojenosti mjesta rada od mjesta stanovanja), nevjerstvo, neeljena
ili izvanbrana trudnoa, samoubojstvo lana porodice, razni oblici
devijantnog ponaanja, duga nezaposlenost lana porodice, iznenadno
osiromaenje, migracija ili izgnanstvo (Golubovi, 1981, 218). Iz
izvjetaja centara za socijalni rad za koje su opisani primjeri u
razdoblju od svibnja 2008. do svibnja 2011. navodimo sluaj osuenog
kome su roditelji razvedeni i nalaze se u inozemstvu:Tijekom
odrastanja o S. su preteno brinuli baka i djed po ocu, dok je on
uglavnom rastao odvojeno od svojih roditelja. Kada je S. imao
godinu dana, otac i majka otili su u inozemstvo. U meuvremenu vie,
zbog meusobnih nesuglasica, ne ive zajedno, ali nisu slubeno
razvedeni. Osobitost odgojnih stilova osoba koje su vodile brigu o
S.-u je pretjerana liberalnost bez postavljanja bilo kakvih
granica, kontrole i uvanja, s obrazloenjem da to nije potrebno jer
je izuzetno dobro dijete Roditelji su svoje sudjelovanje u razvoju
S.-a vie sveli na savjete koje su davali uglavnom telefonskim putem
i slanje djetetu velike koliine novca, neprimjerene uzrastu; tjedno
po 50 eura za deparac, a kada kupuje garderobu, naknadno su mu
poslali novac po ljudima koji dolaze iz Bea. S. od svoje 13. godine
vozi motor, a od 15. godine ima svoj motor koji su mu zajedniki
kupili roditelji, podravajui na taj nain njegovo neprihvatljivo
ponaanje, pritom znajui da nema potreban poloen
-
328
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
ispit o poznavanju prometnih propisa. Majka je htjela sinu
ispuniti elju i kupila mu je motor u listopadu 2006. Od kupovine
motora do 2007., kada je uinio krivino djelo (naletio na djevojku
romske nacionalnosti i nakon toga pobjegao s mjesta nesree, a
djevojka je nastradala), povremeno ga je vozio, a prilikom vonje
nekoliko puta ga je zaustavljala policija, ali, po njegovim
rijeima, to bi se zaustavljanje zavravalo usmenim opomenama.
Romske porodice s mnogo djece esto su optereene egzistencijalnim
problemima, koji potencijalno mogu biti faktori to utjeu na
devijantno i delinkventno ponaanje. To se posebno odnosi na
mnogobrojne romske porodice koje ive u loim socioekonomskim i
higijenskim uvjetima. Oni svoju djecu najprije ukljuuju u
prosjaenje, koje kasnije prerasta u sitne krae. One vremenom
prerastaju u bavljenje organiziranim kriminalom, kao to je kraa
bakra koja se odvija pod platem skupljanja sekundarnih sirovina.
Osim toga, jedan broj delinkvenata potjee iz migracijskih porodica
koje su nakon rata izbjegle iz ratnih podruja u Hrvatskoj i Bosni
ili nakon bombardiranja snaga NATO-a 1999. ili prognane s Kosova.
Kod veine tih porodica dolo je do slabije integracije u novu
sredinu, to je indirektno utjecalo na kriminalna djela mlaih
lanova. U ostalim, neizbjeglikim porodicama kao faktori
stimulativni za nastanak delinkventnog ponaanja navode se: razvod
roditelja, alkoholizam oeva, neprihvaanje ouha ili maeha, smrt
jednog od roditelja, uglavnom oeva, i boleljivost, odnosno
prevelika emotivnost majki. U poremeenim suprunikim odnosima najveu
cijenu plaaju djeca koja se odaju kriminalu ili zloupotrebi
psihoaktivne supstance (PAS), odnosno, psihoaktivnih supstancija, u
koje spadaju: marihuana, hai, ekstazi, spid, LSD, heroin, kokain,
kao i mjeavina tableta za smirenje s alkoholom (Trodon, Ksalol,
Lorozepam, Bensedin).
1.2. Odnosi u porodici
U porodicama usmjerenim na zadovoljavanje osnovnih
egzistencijalnih potreba vladaju disharmonini i disfunkcionalni
odnosi. Po Z. Golubovi Indikatori koji signaliziraju pojavu
dezintegracijskih procesa u porodici su: rascjep i stvaranje
skupina u okviru porodice, emocionalna otuenost lanova jednih od
drugih, zanemarivanje porodinih uloga, zaputenost djece, pojave
delinkvencije i kriminala, a est pokazatelj su i mentalne bolesti
lanova porodice (Golubovi, 1981, 271). Psihoanalitiari zato ukazuju
na znaaj porodica za razvitak budue linosti, u smislu razvijenosti
osjeaja sigurnosti, osjeaja djeteta da ga roditelji vole i da se
brinu o njemu (Rot, 1989, 11415).
Nesreeni porodini odnosi roditelja N. a, grub, prgav i nasilju
sklon otac, kao model za identifikaciju, uticali su na N. B.-a da
tuu i nasilje prihvati kao obrazac ponaanja. U odnosima roditelja
ne mogu se naslutiti konflikti koji bi eventualno utjecali ili
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
329
uvjetovali delinkventno ponaanje maloljetnika. Vjeruje da ga
prati nesrea, to je nain razmiljanja koji je preuzet iz porodice,
gdje se nekim znacima praznovjerja pridaje vanost. Otac je napustio
porodicu i zasnovao novu branu zajednicu. Povjeren majci. Odnosi u
porodici relativno su zadovoljavajui. Ouh je dosta strog i
zahtjevan u postavljanju zadataka. Majka ima prisniji kontakt
zasnovan na toleranciji i razumijevanju. Kao najei vid kanjavanja
roditelji upranjavaju zabrane. Porodina tragedija negativno je
utjecala na njega. Odgojna uloga roditelja u periodu rane
adolescencije okrivljenog nije obavljena adekvatno, zbog estih
sukoba roditelja, zlostavljanja u porodici i suicida. Porodini
milje nisu karakterizirali konfliktni odnosi meu suprunicima.
Njihov odnos bio je emotivno distanciran i bilo je prisutno samo
formalno funkcioniranje. U odgojnom procesu majka je bila
angairaniji roditelj. Otac se angairao samo po potrebi, kada se
pojavi neki problem. Porodica funkcionira obezglavljeno, a majka jo
uvijek preuzima ulogu organizatora porodinog ivota. Ne vidi se
njena spremnost za to i ubudue. Uvjeti porodine dezorganizacije
bili su jedan od generatora ranog prijestupnikog ponaanja N.-a.
Saetak: U izvjetajima dobivenim iz centara za socijalni rad
uglavnom se navodi da je otac odsutan ili zbog radnih obaveza u
inozemstvu ili zbog alkohola koji je glavni dezintegracijski faktor
porodice, ali i utjee na nasilnitvo u porodici (tue majku pred
djecom, troi nerazumno novac, stavlja joj pitolj u usta i sl.).
Otac je esto u konfliktu sa sinom, pri emu dolazi do zamjene uloga,
kada sin postaje roditelj ocu. Dogaa se i prihvaanje oeve figure za
identifikaciju, kada se nasilje i tunjava prihvaaju kao obrazac
ponaanja. Majka je preemotivna i uglavnom ima opravdanje za
postupke svog sina, traei krivce u drugima (ocu, loem drutvu i
sl.). Milana Ljubii navodi da je u razumijevanju etiologije
maloljetnike delinkvencije od posebnog (je) znaaja strukturalni
model porodinog pristupa, koji poiva na postavkama ope teorije
sistema, te teoriji komunikacija. Ova mlada profesorica s Katedre
za sociologiju beogradskog Filozofskog fakulteta na predmetu
Socijalna patologija s Filozofskog fakulteta Beogradskog
univerziteta (BU), smatra, pozivajui se na Minushina (1974.) da
porodice funkcioniraju zahvaljujui tzv. transakcijskim obrascima,
koji kada se dovoljno dugo ponavljaju postaju pravila koja upuuju
kada, s kim i kako stupiti u interakciju. Budui da je porodica
sustav koji tei ka homeostazi, svaka promjena, bila ona razvojna
ili neoekivana (recimo, odlazak djeteta na izdravanje zatvorske
kazne, pr. autora . K.) predstavlja prijetnju porodinoj
ravnotei.
1.3. Nezainteresiranost roditelja
Ovaj faktor jasnije emo sagledati ako poemo od pretpostavke da
je porodica prva etapa, prva drutvena sredina koju dijete spoznaje,
njegovo prvo drutveno iskustvo, ali takoer i prozor u svijet koji
doivljava upravo kroz neposredna iskustva
-
330
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
porodinog ivota. (...) Kao vjebalite autoriteta ona omoguuje
osobama da u njenim okvirima prakticiraju principe, ponaanja i
norme koji slijede iz postojeeg ureenja porodice i svijeta (Mili,
1978, 101-102). U ovako tipskom shvaanju porodice vidimo da su
roditelji, odnosno njihova nezainteresiranost za odgajanje svojih
potomaka, jedan od glavnih faktora delinkvencije. U porodicama iz
kojih potjeu nai osueni delinkventi imamo manifestaciju neureenih
porodinih odnosa u kojima je dolo do pucanja tzv. porodinog
oklopa.
Otac istie da je esto bio odsutan, jer je putovao po Europi kao
voza, a o njemu se, poslije smrti majke, starala baka koja nije
bila u mogunosti kontrolirati njegovo ponaanje. Otac je upoznat s
problemom koji je imao, a to je da nije konzumirao opojne droge,
ali da je sudjelovao u njihovoj prodaji. Sklon je antisocijalnim
oblicima ponaanja, nema roditeljsku kontrolu, a ni superviziju.
Nedostatak bilo koje kazne za izvrioca uvrstio ga je u uvjerenju da
su tunjave doputen oblik ponaanja. Kao najmlae dijete u porodici
bio je prezatien. Roditelji su u odgajanju djece bili blagi,
popustljivi i tolerantni. N. se otvoreno opire roditeljima, vrlo
zahtjevan kada je u pitanju novac i na pokuaje roditelja da
uspostave kontrolu reagira burno, verbalno agresivno, do granice
nasrtanja na njih.
1.4. Zdravstveni problemi
Roditelji delinkventa:
Zdravstveni problemi roditelja, koji obino kulminiraju smru
jednog ili obaju roditelja, takoer su faktor odgojne zaputenosti
koja utjee na delinkventno ponaanje. U nekim porodicama imamo
hendikepiranu majku (slabovidost ili gluhonijemost) ili izgledom
hendikepiranog oca (grbavost). U veini porodica oeva bolest
povezana je s alkoholizmom, koji se u primitivnim sredinama ne
tretira kao bolest ovisnosti koju treba lijeiti. Jedan broj oeva
nalazi se na lijeenju u duevnim bolnicama, najee u Toponici kod
Nia.
Otac je tijekom 2001. doivio modani udar, zbog ega je imao
paraplegiju (nepokretnost) i preminuo je 2004. Majka je loeg
zdravstvenog stanja, operirala je u 1995., lijei se od
hipertenzije, a od prije etiri godine i od dijabetesa.
Majka je tee mentalno retardirana osoba koja je zbog
intelektualnog deficita u potpunosti liena poslovne sposobnosti.
Otac maloljetnika, osuivan za protuprirodni blud nad djetetom od 12
god., bio je takoer mentalno retardiran, gluhonijem i dugogodinji
alkoholiar.
Bolest delinkventa: bolest samog osuenog, poput astmatinih ili
epileptikih napada.
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
331
Sam osueni se od malena razvijao usporeno, psihofiziki razvoj je
tekao usporeno, do sedme godine bila je prisutna enureza
(mokrenje). Prohodao je i progovorio tek u treoj godini ivota. Kad
je S. bio dijete od 10 godina pojavili su se problemi popraeni
epi-napadima. Roditelji su ga lijeili u privatnim
neuropsihijatrijskim ambulantama. Dvije godine bio je pod terapijom
i tada nije imao epi-napada, posle toga je prekinuo terapiju i nije
se vie lijeio.
Kod drugog delinkventa imamo problem s kraljenicom koju je
operirao. Zbog operacije kraljenice M. je osloboen svih fizikih
aktivnosti u kui i izvan nje. Usporedno s tim je zanemario
kolovanje. Izvanredno se koluje u privatnoj koli. Roditelji su
prema M. bili popustljivi i, kako je odrastao, sve je manje potovao
njihov autoritet. U meuvremenu je M. poeo puiti, konzumirati
alkohol i izlaziti iz kue kada hoe i kamo hoe. U Opinskim sudom
evidentiran je 2003. zbog krivinog djela teke krae i oteenja tuih
stvari. Zbog nedostatka dokaza i negiranja koje je iskazao M.,
postupak je obustavljen. U okruenju je M. nerijetko vien u
alkoholiziranom stanju i sklon nedolinom ponaanju.
1.5. Psihiki status
Prosjean osuenik u valjevskom zavodu za maloljetnike ima
dvadeset godina. Intelektualna, emotivna i socijalna zrelost su na
neto nioj razini razvoja. Tei ulozi voe, dominantan, ili je
submisivan u odnosu na druge osuene. Sugestivan i povodljiv. eljan
dokazivanja. Ima potrebu da sebe i svoju porodicu prikae u to
boljem svjetlu. Od emocija kod ovisnika dominiraju: agresija,
depresivnost, nekontroliranost, stalna potreba za novim, niska
plaljivost i nepovjerenje. Ovisan o PAS-u i o majci, prema kojoj
gaji ambivalentan odnos. Sklon hedonistikom obrascu ponaanja. Voli
novac. Nema potrebu raditi. esto mijenja poslove, jer je
nezadovoljan plaom. Nije ustrajan3. Ovo potvruje i profesor Rot
(1989, 17): Istraivai ukazuju i na odreene oblike odgoja koji
oteavaju proces socijalizacije i formiranja pozitivne linosti.
Proces socijalizacije otean je ako se djetetu doputa da ini sve to
hoe, a nita mu se ne zabranjuje, tj. ako se samo manifestira ljubav
prema djetetu. Takvo dijete lako postaje sebino i samoivo.
Negativno djeluje i nedosljedno postupanje roditelja. Tezu o
batinama iz ljubavi zastupa i psiholog Zoran Milivojevi, koji
smatra da je potrebna odreena koliina fizikog kanjavanja koje
primjenjuju roditelji. Tako e, naime, dijete znati i nauiti to je
dobro za njegov ivot ili zdravlje. Tako je, ako dijete stavi ruicu
i svoje prstie u tekuntat (utinicu za neki kuni aparat), jedina
adekvatna sankcija ona po guzi, kako to ne bi
3 Ova tvrdnja temelji se na psiholokim nalazima koji se takoer
biljee u radu s osuenima u Odjelu za prijam.
-
332
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
ponovo uinilo. Ovom svojom teorijom Z. Milovojevi izazvao je
neodobravanje dijela strune javnosti u Srbiji, koja smatra da s
djecom o svemu treba razgovarati4.
Tijekom ponovljenog dijagnostikog postupka djeluje
nezainteresirano, nervozno (pouruje nas, jer gubi vrijeme),
arogantan je i na mahove cinian. U kontaktu ostavlja utisak
ekstrovertirane osobe, s kojom se lako uspostavlja komunikacija i
isto tako odrava. Povodljiv. Intelektualne sposobnosti u granicama
normale. Radne navike su nerazvijene i nema pravilnu orijentaciju
prema radu, uenju i obrazovanju... Prividno stvara utisak da je
sposoban uvaavati autoritete... Intelektualna, emotivna i socijalna
zrelost su na neto nioj razini razvoja. Bioloka zrelost je u okviru
uzrasta kome pripada. Tei ulozi voe... Intelektualni, moralni i
estetski odgoj zapostavljeni su... Opi izgled i ponaanje su
psiholoki neupadljivi. Razina intelektualnog funkcioniranja u
kategoriji je ispodprosjenog. Sklon je alkoholu, ali nema znakova
ovisnosti. Proao je apstinencijsku krizu, suoio se sa sobom i
vlastitim ivotom i donio pozitivne odluke. Donio je odluku da ne
uzima opijate i za sada apstinira. Miljenje mu je konkretno, bez
elemenata apstraktnog, a panja mu je selektivna. Istie da je
nervozan, da eli imati mnogo novaca, to govori o pogreno usvojenom
sustavu vrijednosti; savjetovano mu je da se zajedno s roditeljima
obrati neuropsihijatru pri Zavodu za mentalno zdravlje, kao i
Centru za porodinu terapiju. Introvertirana je linost, niske
tolerancije na frustraciju.
II. Sekundarni faktori
Materijalni status porodice, odnosno nezaposlenost roditelja,
izbjegliki status porodice i nepohaanje kole, koje stvara viak
slobodnog vremena, mogui su potencijalni faktori delinkvencije koji
najee promoviraju antisocijalne, kriminalne oblike ponaanja kod
maloljetnika. Okolnosti koje su pridonijele oblikovanju
delinkventnog ponaanja i kriminalne inficiranosti kod osuenih
nastale su pod utjecajem brojnih faktora, recimo, mikrosocijalne -
sredina romskog naselja, koji su vremenom zbog nedostatka adekvatne
drutvene kontrole postali rizini. Sve ove navedene tvrdnje dobivene
su analizom sadraja centara za socijalni rad.
2.1. Materijalni status porodice
Materijalni status porodice pojavljuje se kao faktor rizika u
dvije ekstremne situacije. Na jednoj strani imamo prvenstveno
romsku populaciju, koja ivi u krajnje nefunkcionalnim
socioekonomskim uvjetima. Na drugoj imamo osuene kojima su
roditelji ispunjavali sve elje, slanjem novca i davanjem velikog
deparca, kao i kupovinom automobila i motora. Rije je o roditeljima
koji se nalaze na
4
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Da-li-je-batina-iz-raja-izashla.lt.html
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
333
privremenom radu u inozemstvu. Nekada je to bila Njemaka, a u
posljednjih deset godina sve vie naih ljudi ide na privremeni rad u
Rusiju. I u jednom i u drugom sluaju zanemaren je odgoj i uoljiv je
nedostatak kontrole roditelja, koji su uglavnom razdvojeni, nad
djetetom. Osim navedenoga, faktor delinkventnog ponaanja, pored
skitnje, moe biti i gubitak posla zbog statusa tehnolokog vika,
koji dovodi do kockanja i krivinih djela pod utjecajem
alkohola.
Materijalna situacija porodice nije zadovoljavajua. Porodica
egzistenciju zasniva na prihodima koje ostvaruje iz MOP-a, preko
Centra. D. je bio u stalnom radnom odnosu, radio na poslovima
varioca, ali je kao tehnoloki viak ostao bez posla i prije
izdravanja kazne. etverolana porodica ivi u jednoj prostoriji
bespravno sagraenog objekta, a prije toga dugo je ivjela u
naputenom autobusu
K. je odrastao u porodici koja je usvojila ergarski model
ivljenja, bavei se prosjaenjem i skitnjom. To su razlozi to su A. i
njegov mlai brat dovedeni u status bez adekvatnog roditeljskog
staranja. Stariji brat smjeten je u odgojno-popravni dom, a
najstariji brat je na izdravanju kazne zatvora. Porodica se izdrava
sakupljanjem sekundarnih sirovina, ukupan socioekonomski status im
je veoma lo, jer su prinueni svi zajedno ivjeti u jednoj sobi za
koju plaaju stanarinu. Soba nema uvjeta za ivot.
2.2. Nezaposlenost roditelja u doba tranzicije
Na osnovi prispjelih izvjetaja Centara za socijali rad s podruja
cijele Srbije moemo doi do podataka o materijalnostambenom statusu
roditelja koji takoer moe utjecati na delinkvenciju najmlaih
lanova, odnosno djece roditelja koji su ostali bez posla. Nerijetko
se dogaa da su oba roditelja nezaposlena, da su korisnici novane
pomoi Centra za socijalni rad i da su utoite nali kod jednog od
ivih roditelja koji imaju redovitu mirovinu. R. M. je zbog krae
bakra osuen na tri /3/ godine zatvora na osnovi l. 204 Krivinog
zakonika Srbije (KZS). C. Z. je u pritvoru proveo 15 mjeseci. Na
osnovi izvjetaja odjeljenja Centra za socijalni rad Palilula koji
je prispio u Kazneno-popravni zavod za maloletnike u Valjevu
saznajemo da je:
...potjee iz izvanbrane zajednice. Porodica je loeg materijalnog
statusa. ive ispod egzistencijalnog minimuma u dvije prostorije
koje su sastavljene od dasaka i blata. Spavaju na spuvama. Jedini
izvor prihoda je socijalna pomo koja ne moe zadovoljiti ni osnovne
potrebe porodice za ishranom. Roditelji su profesionalno
neorijentirani, nezaposleni. Otac je alkoholiar i agresivan je
prema ostalim lanovima porodice. Zbog svog delinkventnog ponaanja
otac je esto bio u zatvoru, to dodatno oteava egzistenciju
porodice. Lo je primjer djeci. Brat ima preko sto
-
334
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
krivinih prijava. Dok je bila u zajednici, majka je bila potpuno
pasivna, bez energije i potencijala da se suprotstavi muu.
D.-u roditelji nisu zaposleni, majka je po zanimanju
konfekcionar kroja, ima deset godina radnog staa, nezaposlena, otac
je strojobravar, 35 godina radnog staa, nezaposlen. Izdravaju se
povremenim poslovima i bakinom mirovinom. Do prije nekoliko mjeseci
porodica je bila u evidenciji Centra za socijalni rad kao korisnik
novane socijalne pomoi. Nisu obnovili zahtjev za dalje
primanje.
Otac Z. Trenutno nezaposlen, majka Z. takoer nezaposlena, kao i
brat. Baka po ocu je umirovljenica i njena redovita primanja iznose
24.000,00 din. Po navodima oca materijalni status porodice jako je
lo. Otac je prije imao lokal. Lokal je prije dva mjeseca zatvoren.
Porodica je optereena kreditom, a kua u kojoj ive pod
hipotekom.
D.-ov otac po zanimanju je metalostrugar. Trenutno je
nezaposlen, nalazi se na popisu Nacionalne slube za zapoljavanje i
korisnik je novane socijalne pomoi. Ranije je radio u kombinatu
koji je steajem prestao s radom i ima 17 godina staa.
Porodica . obuhvaa vie generacija i prosjene je socioekonomske
razine. Porodica ivi u vlastitoj kui. Svi su nezaposleni i bez
stalnog prihoda. Prihode za egzistenciju porodica ostvaruje
angairanjem na porodinom imanju i od stoarstva.
Otac M. bio je zaposlen, ali je zbog psihikih oboljenja prije
deset godina otiao u invalidsku mirovinu koja mjeseno iznosi
36.000,00 din. Majka je zaposlena u koli kao istaica i ima plau od
17.000,00 din. ivi s roditeljima u stanu od 20 m2, koji je u
njihovu vlasnitvu. Ki se udala i ivi u Makedoniji. (teke tjelesne
povrede sa smrtnim posljedicama, 3 god.)
Otac po zanimanju elektrotehniar, zaposlen na odravanju, gdje je
i N. radio s njim dok je bio na slobodi. lan je upravnog Odbora
jednog sportskog saveza i veoma je posveen tome. Za razliku od
majke ostavlja utisak veoma temperamentne osobe, veoma je otvoren i
komunikativan, psihiki ouvan i veoma posveen roditelj. G. ove
godine jo uvijek nije primio ni jednu plau i nada se da e firma
uskoro poeti s naplaivanjem zaostalih zarada. Po njegovim rijeima
ovakva situacija dogaala se i ranije, ali nisu ovako puno kasnili s
isplatama (ubojstvo u pokuaju, kazna zatvora dvije godine).
2.3. Izbjegliki status porodice
Izbjegliki status porodice potencijalno moe biti uzrok
delinkventnog ponaanja najmlaih lanova porodice. Nastaje pod
utjecajem tee integracije u novu sredinu, a manifestira se
neprihvaanjem od strane novih kolskih prijatelja i
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
335
nerazumijevanjem nastavnika. U ovim porodicama postoji esto i
unutranja patologija, kao to je alkoholizam oeva, to dovodi do
razvoda suprunika. Kao trei faktor delinkventnog ponaanja u
izbjeglikim porodicama javlja se nizak materijalni status i
usamljenost djece. Jo, sada davne 1992. godine, Nenad Rudi i Vida
Raki sa svojim su kolegama iz Instituta za mentalno zdravlje u
Beogradu, u okviru edicije Stresovi rata, objavili istraivaki tekst
Dete i porodica u izbeglitvu. On je objavljen u II. knjizi pod
naslovom Deca i mladi u ratu i izbeglitvu. U jednoj od njih oni
navode: Kao est opis neposrednog reagiranja djece pri dolasku u
novu sredinu pojavljuju se opisi uznemirenosti, plaa, smetnje u
spavanju To je period u kome je potrebno organizirati svoje
postojanje u novoj sredini i u kome se jo vie i oiglednije
prelamaju osnovne djeje potrebe upuene svetu koji ih okruuje Zato
(naglo) prekidanje socijalnih veza ne predstavlja samo fiziki
prelazak iz jedne sredine u drugu ve i prelazak iz jednog naina
ivota u drugi. U istoj knjizi Dragana Lazi, Nikola Atanackovi i
Svetomir Bojanin napisali su rad pod naslovom Oblici poremeaja
ponaanja dece i omladine u izbeglitvu. I tu nalazimo delinkventa
koji ima slinu sudbinu naem delinkventu iz izvjetaja centra za
socijalni rad. Ova podudarnost govori o ozbiljnom fenomenu
poremeaja ponaanja adolescenta koji se naao u novoj sredini:
Dominantna potreba svih faza adolescencije jest druenje. To je
potreba za drugim, s kojima bi se spajale tenje, akcije i kriali,
sjedinjavali misaoni koncepti i sadraji. Govor u ovom dobu ima
znaajnu ulogu. Njime se ovladava istim pojmovima. Razotkrivaju
jedni drugima osnovne tenje i ostvaruju uzajamni procesi osjeaja,
misli, stremljenja i volje, koja se individualizira i otima
kolektivizmu i grupi. Otima se grupi koju ini porodica, drugovi u
ulici i koli, gdje su linosti nivelirane opom atmosferom porodine i
izvanporodine grupe Na primjer: djeak, star trinaest godina, ranije
odlian uenik u svom malome mjestu u unutranjosti. Otac je bio
cijenjen u mjestu. Djeak je prebjegao s majkom rodbini u drugi
kraj. Ukljuen u kolu u mjestu koje ga je prihvatilo. Nije se odmah
snaao. Uenici u razredu nisu mu bili simpatini, a vjerojatno ni on
njima. Tata je ostao negdje u zarobljenitvu. Osjeaj nelagodnosti u
koli tjerao je djeaka da povremeno pobjegne s nastave, to su radili
i drugi. Njemu se kao izbjeglici neto vie pratalo, jer su se
trudili da ga razumiju. Jednog dana, kada nije dao pozitivan
odgovor, a uz to se neto vrpoljio i razgovarao na satu, nastavnica
je kazala: Dok se ti eka po gradu i ne ui, tamo, u tvom kraju, moj
sin je na ratitu i gine za tebe. Od tada djeak naputa kolu, otkriva
skupinu delinkventnih adolescenata s kojima provaljuje u kioske,
preprodaje ukradene cigarete, provaljuje u slastiarnice. Tako je
doao do Centra za socijalni rad i susreta s nama. (Skupina autora,
1992, 51).
-
336
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
Peterolana porodica izbjegla je u malo mjesto nadomak Beograda.
N. je najmlai lan. Umiljat, uvijek nasmijan, dobar uenik. Otac
alkoholiar. Jednoga dana majka mu je priopila da je pokrenula
postupak za razvod braka. Djeak to teko prihvaa. Plae. Sutradan se
nije vratio iz kole. Luta gradom. Zatim se ukljuuje u delinkventnu
skupinu adolescenata. Sudjeluje najprije u sitnim kraama, da bi
potom bio ukljuen u provale u samoposluge iz kojih su iznosili
alkohol i cigarete. Putuju vlakom i ukradene stvari prodaju
putnicima. Jednog dana ga je uhvatio milicionar kako kupuje runu
bombu. N. je zajedno s porodicom u tretmanu Centra za socijalni
rad.
Preseljeni najprije u Kraljevo, a potom u Beogradu ive u
prostoru od 40 m2; koriste zajedniku kupaonicu s ostalim lanovima
Kolektivnog centra. U porodici je roeno sedmero djece. Otac je po
zanimanju bravar, srani bolesnik, boluje od astme, glaukoma. Majka
boluje od dijabetesa i srani je bolesnik. Jedna od sestara studira,
dok najmlaa sestra, s obzirom na to da joj je tijekom bombardiranja
oteen sluh, ide u srednju kolu za gluhe i nagluhe. Osueni je
napustio redovito kolovanje u srednjoj elektrotehnikoj koli (zbog
posjedovanja i prodaje marihuane l. 246 osuen na kaznu zatvora od 3
god.).
Saetak: Izbjeglitvo predstavlja ozbiljan rizik za razvoj
socijalizacije djece i adolescenata. On se sastoji u promjeni
egzistencijalnog polja, pri emu se rjeavanje problema u
novonastaloj situaciji ne moe oslanjati ni na kakva ranija ivotna
iskustva. Ovo se naroito odnosi na adolescente. Izloeni su
doivljaju usamljenosti i odbaenosti. Usamljenost ih vodi k
depresivnim oblicima ponaanja ili ukljuivanju u skupine povrnih
kontakata koje nisu prilagoene ni u sredinama domaina u kojima se
formiraju. Tako se dogaa da adolescenti mogu doivjeti pad svoje
socijalizacije u vidu narkofilije, predelinkventnih oblika ponaanja
i prvih oblika asocijalnih ponaanja. Drugi problem predstavljaju
institucije socijalnog rada i kole koje nemaju organizacijske
oblike rada s usamljenicima, dakle s onim adolescentima koji su
primarno introvertni ili su zapali u sudepresivna raspoloenja
dolaskom u izbjeglitvu (Skupina autora, 1992, 55).
2.4. Neorganizirano slobodno vrijeme
Kroz pripadnost skupini vrnjaka, prije svega u periodu
adolescencije, mladi ljudi trae svoj identitet, nastoje postii
osobnu autonomiju i nai uspjean put u svijet odraslih (Rot, 1989,
122). Slobodno vrijeme i nain koritenja slobodnog vremena direktna
su veza s delinkventnim ponaanjem, odnosno vrenjem krivinih djela.
Ono nastaje, kao to smo ve naveli, kao posljedica izbjegavanja
kolskih obaveza, to stvara prostor za dokolicu i dezorganizirano i
besciljno lutanje koje dovodi do druenja s problematinim vrnjacima,
s kojima se poinje vriti krivino djelo.
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
337
Veina osuenih u djetinjstvu se poinje baviti kolektivnim
sportovima (nogomet, koarka), da bi u meuvremenu prela na borilake
vjetine, brzu vonju motorima i pripadnost ratobornim navijaima, a
zavrila kao heroinski ovisnici. Postoje osueni koji se nisu
ostvarili u sportu, ali su ostali eljni dokazivanja. Oni svoje
adrenalinske tendencije zadovoljavaju kroz pripadnost militantnim
navijakim skupinama. Ovu nau konstataciju donekle potvruje
empirijsko istraivanje koje se bavilo nasiljem navijakih skupina u
Srbiji. Autori upozoravaju da posebnu opasnost predstavlja sve vei
broj maloljetnika u huliganskim skupinama, uivanje lakih droga i
alkohola, upotreba hladnog oruja, najee noeva, ak i vatrenog oruja,
to je rezultiralo poveanjem broja nanijetih tekih tjelesnih povreda
i pojave huliganskih napada sa smrtnim posljedicama (Miloevi i
Milainovi, 2011, 501).
U izvjetajima Centra, bar kada je rije o slobodnom vremenu,
navodi se da:
Slobodno vrijeme provodi u drutvu vrnjaka iz naselja koji su
skloni antisocijalnim oblicima ponaanja. S. je u porodici bio
posluan, ali je imao previe slobodnoga vremena i roditelji nisu
imali kapaciteta niti mogunosti da ga kontroliraju izvan kue. Druio
se s vrnjacima koji su dolazili u sukob sa zakonom...
Najuspjeniji je bio u boksu, gdje je vie puta postizao odline
rezultate, ali je, naalost, pod utjecajem asocijalnih vrnjaka
napustio ovaj sport i upisao se u aktivno uivanje psihoaktivnih
supstancija. Uglavnom je koristio heroin umrkavanjem, a mnogo rjee
intravenozno ili na drugi nain. B. ovu drogu koristi posljednje
dvije godine i ivot kao da mu se zaustavio.
III. Tercijarni - institucijski faktori
Tercijarni faktori rizika nastaju u institucijama kroz koje
prolaze osueni, nakon pucanja porodinog oklopa, odnosno nedostatka
odgojnih utjecaja same porodice, ponajprije zbog
nezainteresiranosti samih roditelja, odnosno smanjenim odgojnim
kapacitetima roditelja. U takvim porodicama roditelji se prema
svojoj deci pogreno postavljaju kao prijatelji, to automatski
dokida i ukida ulogu roditelja. Kao problem se esto spominje
razliitost stilova u odgoju u istoj porodici. Tako majka moe biti
popustljiva prema sinu, dok je otac strog i krut. Postoje sluajevi
gdje su oba roditelja popustljiva ili stroga. Sve to govori da
porodica nema unutarnje kapacitete da se suoi s vrlo tekim zadatkom
kao to je odgovarajui odgoj djece. On, uz znanje, podrazumijeva
ogromno strpljenje, ljubav, ali i izgradnju uzajamnog povjerenja
svih lanova.
-
338
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
3.1. Prekid redovitog kolovanja
Prva institucija, poslije porodice, koja reagira na delinkventno
ponaanje je kola. kola je u svojim zahtjevima orijentirana, po
pravilu, prema uenicima srednjih sposobnosti. Zato ona vri u
izvjesnoj mjeri negativan utjecaj i na one s niim, kao i one s
najvie razvijenim sposobnostima. kola je naroito teka za uenike s
posebnim osobnim problemima (...) I izrazito bistri uenici ne
dobivaju dovoljno poticaja u tradicionalnoj koli (...) za uspjeh
djeteta u koli veoma je vaan odnos roditelja prema koli (Rot, 1989,
120).
Veina osuenika naputa svoje redovito kolovanje, to svakako
stvara velik prostor za dokolicu, skitnju i druenje s problematinim
vrnjacima, to opet dovodi do vrenja krivinih djela. U prekidu
redovitog kolovanja uoena su dva krizna perioda. U osnovnoj koli to
je obino esti razred, koji se najee ponavlja ili tijekom kojeg
uenici bivaju izbaeni iz kole zbog neopravdanih izostanaka, sukoba
s drugim acima i nastavnicima. Drugi krizni period javlja se
polaskom u prvi razred srednje kole, gdje najvei broj osuenika
prekida dalje kolovanje, uz pokuaje upisa u drugu kolu ili pokuaje
izvanrednog kolovanja. Osim problema sa kolom, oni imaju problem i
s drugim uenicima, ali i s nastavnicima s kojima ulaze i u fizike
sukobe. Jedino oni koji imaju podrku u porodici uspijevaju izgurati
srednju kolu, i to uglavnom do treeg razreda, rjee do etvrtog. Vrlo
mali broj osuenih nastavlja dalje kolovanje na fakultetu ili vioj
koli. Oni to pokuavaju tijekom izdravanja kazne, vie da bi se
dokopali izvanzavodskih pogodnosti (izlasci u grad ili odlasci kui)
nego to stvarno imaju potrebu stei diplomu. Praksa je pokazala i da
upis u srednju kolu ide teko, te da veina osuenika sporijim tempom
zavrava izvanredno kolovanje. U zatvoru formalno stjeu tzv.
majstorsko pismo, a neformalno, vizu za ulazak u kriminalne krugove
kao ispravni momci.
Primjeri:
a. Sukob s nastavnicom u estom razredu osnovne kole koja je
navodno pala niz stepenice, zbog ega je izbaen iz kole, kao i
izbjegavanje suradnje s Centrom prilikom provoenja odgojne mjere
pojaanog nadzora; govori nam da se u poetku rane adolescencije
eksponirao kao devijant, a kasnije, nakon izvrenja veeg broja
krivinih djela, kao i prekraja iz podruja Zakona o javnom redu i
miru, kao delinkvent prema kome je bilo potrebno poduzeti i
primijeniti odgojnu mjeru trajnijeg karaktera...
b. Zavrio je osnovnu kolu, dalje kolovanje nije nastavio jer
nije volio uiti, a tome su dosta pridonijele nestimulativne
porodine prilike. Na vrijeme je ukljuen u osnovni odgojno-obrazovni
proces, gdje je u niim razredima postizao vrlo dobar
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
339
uspjeh, potom dobar. U osmom razredu upuen je na polaganje
razrednog ispita zbog velikog broja neopravdanih izostanaka. Nakon
polaganja razrednog ispita okonao je osnovno obrazovanje, ali nije
bio motiviran da nastavi dalje kolovanje i profesionalno
osposobljavanje. Vrijeme je provodio neorganizirano, bez obaveza i
zaduenja, druio se s djeacima problematinog ponaanja.
3.2. Centri za socijalni rad (CSR)
CSR pojavljuje se kao ustanova s iskljuivom nadlenou u odnosu na
djecu (do 14 godina) i kao jedna znaajna karika u lancu drutvenih
institucija koje se bave krivino odgovornim maloljetnicima
izvriteljima krivinih djela (14 do 18 godina, a uzimaju
sudjelovanje i u postupku prema mlaim punoljetnim osobama (do 23
godine, pr. autor . K.) u postupnoj zatiti punoljetnih). Bilo o
kojoj vrsti programa da je rije (programima spreavanja nastajanja
prijestupnikog ponaanja ili programa za spreavanje recidiva)
djelatnost ovih ustanova, grubo uzevi, moe se podijeliti u nekoliko
faza: 1. otkrivanje; 2. dijagnostika (s izborom i programiranjem
tretmana); 3. tretman u uem smislu i 4. postretmanski postupak
(Staki, 1977, 375). Nakon kole nastupaju Centri za socijalni rad
koji evidentiraju, pomau i predlau sudovima odgojne mjere, poevi od
pojaanih nadzora (roditelja, staratelja) do zavodskih mjera
(upuivanja u domove otvorenog i zatvorenog tipa). Postajui
punoljetnima delinkventi se briu iz evidencije Centra, to
podrazumijeva institucijsko i sistemsko podravanje problematinog
ponaanja, jer samo brisanje iz evidencije ne podrazumijeva i da e
osueni prestati s krivinim djelima. U mnogim situacijama kada su se
prema delinkventu provodile mjere pojaanog nadzora organa
starateljstva (PNOS), pojaanog nadzora roditelja (PNOR) na
prijedlog Centra, izreene odgojne mjere, pa i upuenja u VPD
Kruevac, nisu imale uinak, ve su, tovie, utjecale da se
delinkventno ponaanje vre uoblii. To je uoeno posebno kod osuenih
delinkvenata koji su proli domove Zavod za vaspitanje mladei u
Knjaevcu, Zavod za vaspitanje omladine u Niu, tzv. Bodarevac, ili
Vasu Staji u Beogradu.
Kako se u praksi provode odgojne mjere i koliko one utjeu na
delinkventa? Navodimo sluaj osuenog koji je odbio suradnju sa
strunom slubom Centra, koji govori zapravo o tome da oni sami po
sebi nemaju teinu, da ih korisnici usluga ne doivljavaju ozbiljno.
Zbog delinkventnog ponaanja sud je prema F.-u izrekao odgojnu mjeru
pojaanog nadzora, za ije izvrenje je bio nadlean Centar. Mi smo
poduzeli sve mjere zatite tada maloljetnog F.-a. Imali smo korektnu
i zadovoljavajuu suradnju s njegovim roditeljima, ali ne i iskrenu
suradnju s F.-om koji nas je pokuavao obmanjivati. U poetku, za
vrijeme trajanja pojaanog nadzora, uspio je napraviti pozitivne
pomake u svom ponaanju i zapoeti socijalizaciju izvan miljea
neformalne skupine kojoj je pripadao i koja mu je
-
340
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
omoguavala pogrenu identifikaciju. Ubrzo je odustao od obrasca i
naina drutveno prihvatljivog ponaanja i u nekoliko navrata
recidivirao bez elje za nastavkom suradnje s ovim Centrom.
Provoenje odgojne mjere bilo je oteano jer se N. nije odazivao
pozivima. Opet mu se izrie ukor, da bi nastavio s vrenjem krivinih
djela, ali budui da je postao punoljetan, vie se ne nalazi u
evidenciji CSR-a. Okruni sud u N.-u je zbog krivinog djela krae
izrekao odgojnu mjeru pojaanog nadzora od strane organa
starateljstva....
Budui da se povukao u miran ivot (supruga mu je kupila kuu) i
stekao punoljetnost, Centar je predloio obustavu, a Okruni sud je
donio rjeenje o obustavi. Nakon toga izvanbrana supruga alila se da
ju je pod pritiskom i prijetnjom natjerao da proda kuu i da je dolo
do raskida izvanbrane zajednice. Poslije toga je promijenio adresu
i zasnovao novu izvanbranu zajednicu. Od supruge i suca saznajemo
da je imao prijavu da se drogira.
Centar s 18 godina prestaje biti nadlean za mnoge koji su do
tada vrili krivina djela, poevi od granice krivine odgovornosti,
koja u Srbiji poinje s etrnaest godina. U mnogim situacijama kada
su se prema osuenom provodile mjere PNOSA, PNORA na prijedlog
Centra, izreene odgojne mjere, pa i upuenje u VPD, nisu imale
uinka.
3.3. Sudovi - primjeri iz prakse
N. se u evidenciji Centra pojavljivao vie puta. Kao
maloljetniku, Centar je Opinskom sudu u kao i opinskom organu za
prekraje predlagao odgojne mjere ukora i pojaanog nadzora roditelja
(vonja bez dozvole i kraa dijelova s traktora). U kasnijim
prekrajima maloljetnik je sudjelovao s braom i ocem. Zbog serije
krivinih djela kraa, u pet sluajeva Centar je predloio pojaan
nadzor organa starateljstva (kraa i preprodaja ugljena). Takoer,
Opinskom sudu ovaj Centar je zbog ponovne krae predloio pojaan
nadzor organa starateljstva. Nakon toga ni od jednog suda nismo
dobili presudu, osim suca za prekraje koji je dostavio rjeenje
ukor.
Gotovo u kontinuitetu nastavlja s vrenjem krivinih djela, pa mu
je sud izrekao odgojnu mjeru pojaanog nadzora organa starateljstva,
koju nije bilo mogue realizirati, jer maloljetnik nije prihvatio
suradnju s Centrom, nije se odazivao na pozive, o emu je u vie
navrata obavjetavan sud. Na zakazane sjednice suda, radi kontrole
odgojne mjere, nije dolazio.
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
341
Opinski sud izrekao je odgojnu mjeru pojaanog nadzora od strane
roditelja, koja nije izvrena na adekvatan nain jer F. nije suraivao
s ovim Centrom. Struni tim za rad s djecom i omladinom s
poremeajima u ponaanju miljenja je da Opinski sud izmijeni odgojnu
mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu, s obzirom na nesveobuhvatnost
primjene mjera resocijalizacije u uvjetima otvorenog tipa.
Predlaemo da se prema maloljetnom A. izrekne odgojna mjera
upuivanja u VPD u Kruevcu, gdje bi se u kontroliranim uvjetima, uz
osiguranje konstantnog nadzora nad maloljetnikom, moglo utjecati na
korigiranje njegovih navika, oblika ponaanja i ukupnu
resocijalizaciju. Smatramo da ga treba izdvojiti iz negativnog
socijalnog okruenja i izrei mu odgojnu mjeru upuivanja u VPD.
Predlaemo sudu izricanje mjere pojaanog nadzora organa
starateljstva. Kada je struni tim Centra shodno interesima
maloljetnika predloio primjenu odgojne mjere pojaanog nadzora od
strane roditelja, organ starateljstva nije dobio povratnu
informaciju da je ovu mjeru izrekao Opinski sud, te realizacija
mjere od strane Centra nije provedena. Odgojna mjera nije
prevenirala recidive u smislu vrenja prijestupnikih djela.
Najuinkovitija zatita postigla bi se njegovim izdvajanjem iz
prirodne sredine upuivanjem u VPD.
Radei kao zatvorski odgajatelj i imajui priliku da kao sociolog
itam sudske presude, mogao sam doi do nekoliko zakljuaka. Najprije
smo uoili da za isto krivino djelo sudovi iz razliitih gradova
izriu razliite visine zatvorskih kazni. Pogotovu kada su u pitanju
krvni delikti sa smrtnim posljedicama, kao i krivina djela
razbojnitva u kojima su osueni koristili oruje. Na sudu se navodi
da su se umjesto pravih pitolja koristile replike, to je teko
dokazati. Dogaalo se da se uz posredovanje dobrog odvjetnika
krivino djelo sa smrtnim posljedicama preformulira u teke tjelesne
povrede sa smrtnim posljedicama, koje povlai manju kaznu. Takoer je
primijeeno da se razliite kazne izriu za krivina djela iz prometa u
kojima je bilo smrtnih posljedica. Zabiljeen je sluaj da je osuenom
izreena minimalna kazna iako je izvrio krivino djelo u kojem je
pregazio rtvu. On je bio u alkoholiziranom stanju i pobjegao je s
mjesta nesree. Njegovi roditelji rade u inozemstvu, a rtva je bila
Romkinja, bez roditelja. Takoer se dogaalo da zbog posjedovanja
jedne bombe osueni dobije godinu dana zatvora. Istovremeno se
dogaalo da poznata linost u ijem je stanu pronaen arsenal oruja
dobije uvjetnu kaznu. I ma koliko se mislilo da e nanogice rijeiti
problem nepravednih izricanja kazni zatvora, stjee se utisak da one
koriste poznatim linostima. Osnovni problem alternativnih mjera je
u tome to nisu transparentne. Nanogice su pokazale i svoju
manjkavost, jer se moe dogoditi da onaj koji se nalazi pod
elektronikim nadzorom moe vriti teko krivino djelo, kao to je,
recimo, preprodaja narkotika. Tome pridonosi centralizirana
kontrola iz Beograda, jer ona samo podrazumijeva kontrolu
-
342
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
kretanja osuenog, a ne i njegovih svakodnevnih aktivnosti.
Sudovi su takoer nedosljedni u odreivanju onoga kome e se dopustiti
uvjetni otpust, odnosno promijeniti uvjeti koji se odnose na
ostatak kazne. Tako se esto dogaa da sud ne uzme u obzir to to
osueni koristi izvanzavodske pogodnosti, a preformulira ostatak
kazne onome koji je u zatvorenom dijelu, i ne izlazi iz ustanove. U
Srbiji osueni imaju pravo pisati molbu sudu za uvjetni otpust nakon
dvije treine izdrane kazne. Miljenje o ponaanju osuenog pie struni
tim, to u praksi podrazumijeva odgajatelja. Sud ini pogreku to u
rjeenju koje ita osueni navodi struno miljenje odgajatelja, koje
esto ima elemenata koji nisu za itanje osuenom.
3.4. Pritvor
Svi navedeni primjeri govore u prilog injenici da na kraju, kada
se iscrpe sve institucijski mehanizmi koji sankcioniraju
delinkventa putem neke odgojne mjere, ostaju sami roditelji s
problematinim djetetom koje u nekim situacijama moe biti agresivno
i prema roditeljima. Kao odgajatelj uoio sam primjer maloljetnika
koji je razbijao stvari i svoje boksake trofeje po kui jer mu
roditelji nisu ispunili elju kupovinom tenisica. Divljanje je
zavreno pritvaranjem, to je prva stepenica k zatvoru.
Pritvor je bio dramatini pokuaj da se s ovim ponaanjem prekine.
Od majke saznajemo da je posljednjih godinu dana proveo u KPZ-,
zbog neplaenih novanih kazni u povodu raznih krivinih djela. Nakon
raspisane potjernice, na dan izdrane kazne u KPZ-u, proveden je u
KPZ za maloletnike u Valjevo. inio krivina djela da nabavi sredstva
za kupovinu narkotika: Bio je uhapen i nalazio se 16 dana u
istranom zatvoru gdje se fiziki oistio od droge i od tada je vie ne
uzima.
Pritvor takoer moe dovesti do kriminalne infekcije kod
delinkventa, pogotovo ako se zna da su deprivacije mnogo vie
izraenije kod pritvorenih, koji su smjeteni u kolektivne prostorije
koje se zakljuavaju, nego osuenih osoba. Tako, za razliku od
osuenih, pritvorene osobe imaju ogranienu slobodu kretanja,
telefoniranja, a izvanzavodske pogodnosti im ne pripadaju. Oni se
takoer vrlo rijetko radno angairaju. U slinoj situaciji se nalaze i
osueni na prekrajne kazne, koje slino izdravaju kaznu kao
pritvorene osobe. Zanimljivo je da meu pritvorenim osobama postoje
osueni i na preko pet stotina dana. Prekrajno osuena osoba nalazi
se takoer u teoj poziciji od osuenog jer ne postoji mogunost
pisanja mobe za uvjetni otpust. Prekrajne kazne mogu se jedino
platiti. I pritvorene osobe i osobe u prekraju zbog dugog boravka u
istranim zatvorima podlijeu kriminalnoj infekciji i nelegitimnim
djelima, kao to je koritenje mobilnih telefona ili koritenje
psihoaktivnih supstancija, odnosno droga, prije svega heroina.
Boravak u pritvoru i
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
343
prekrajne kazne najtee padaju ljudima sa sela koji su nauili
raditi. Takoer, meu prekrajno kanjenima primijeena je jo jedna
neloginost s obzirom na sud. Naime, na osnovi ZOBS-a (Zakon o
bezbednosti saobraaja), voza u alkoholiziranom stanju bez vozake
dozvole moe dobiti 60 dana zatvora, dok osueni kanjen za prekraj na
osnovi Zakona o javnom redu i miru za jedan udarac akom ili pljusku
koju je nanio susjedu u svai moe dobiti maksimalno desetak
dana.
3.5. Zatvori
Po dolasku ili privoenju osuenog na izdravanje kazne zatvora ili
maloljetnikog zatvora nadlenim centrima alju se dopisi za dobivanje
socijalne ekspertize ili anamneze. U veini sluajeva centri alju
izvjetaje. Oteavajue okolnosti su situacije kada osueni nije
pronaen na odreenoj adresi:
Nismo u mogunosti da vam dostavimo traenu ekspertizu za
imenovanog jer se porodica J. ne nalazi na navedenoj adresi. Ako
ste u mogunosti da od osuenog saznate tonu adresu na kojoj ivi
njegova porodica ili srodnici, molimo Vas da nas izvijestite, kako
bismo s njima uspostavili kontakt.
Takoer, postoje situacije kada roditelji na terenu ne ele
obaviti razgovor s radnicima iz Centra ili se i nakon izlaska na
teren ne dobije podatak gdje je porodica otila.
Nakon isticanja odgojne mjere ouh je obavijestio Centar da je
punoljetni S. ponovo u krivinom postupku, jer je recidivirao. O
novom djelu od slubenih organa nismo dobili nikakvu informaciju,
niti traenje da se obrauje. Terenskom posjetom navedene adrese
utvrdili smo da se porodica osuenog odselila izvan B. Susjedima je
adresa nepoznata.
Ali postoje situacije kada sami centri ne ele poslati izvjetaj,
posebno kada su u pitanju, primjerice, skinhedsi, vehabije ili
pripadnici ratobornih navijakih skupina, traei opravdanje u
nejasnim zahtjevima, odnosno proceduri.
Primjer: U vezi s Vaim predmetom pod brojem ....., s
prebivalitem u ... na adresi ..., koji se nalazi na izdravanju
zatvora u Vaem zavodu, moemo Vas obavijestiti da istog nismo po
zahtjevu Suda obraivali u Centru za socijalni rad S. Ne moemo Vam
dostaviti primjerak nalaza. U postupku obrade morate biti jasni to
smatrate pod socijalnom ekspertizom: anamnezu ili vjetaenje, s
kojim ciljem trebamo dati podatke i na koji period ivota se odnosi
Va zahtjev.
Saetak: Neadekvatna komunikacija s centrima za socijalni rad
dovodi do toga da se sluaj osuenog ne sagledava realno, tako da se,
dolazei do slike o konkretnom osuenom na posredan nain preko
izvjetaja centara za socijalni rad, sudskih
-
344
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
presuda ili izvjetaja iz popravnih domova u kojima je prethodno
boravio, ne dobiva realna slika. esto se dogaa da osuena osoba
ostavlja utisak estokog momka koji pui skupe cigarete i nosi skupe
tenisice u zatvoru, a da potjee iz porodice koja ivi na rubu
egzistencije. Do realne slike moe se jedino doi ako se odgajatelj
kojim sluajem nae na terenu, bez ikakvih posrednika. To se u praksi
dogaa vrlo rijetko. Tako se nama dogodilo da do takvog saznanja
doemo tek kad smo osuenog odveli na sahranu ocu, koji je bio
razveden. Tek poslije sahrane, kada smo otili u stan osuenog,
shvatili smo da njegova majka i sestra ive kao podstanari u stanu
koji nema kupaonicu, ve koriste vanjski zahod. Majka je radila teke
sezonske poljoprivredne poslove i slala sinu pakete. U zatvoru je
osueni ostavljao utisak da potie iz materijalno imune porodice, to
u realnom ivotu nije sluaj.
IV. Ustanove kao initelji delinkvencije
Tercijarni faktori rizika nastaju u institucijama kroz koje
prolaze osueni, nakon nedostatnih odgojnih utjecaja same porodice,
prvenstveno nezainteresiranosti samih roditelja. Prva institucija
koja poslije porodice reagira na delinkventno ponaanje je kola.
Nakon kole nastupaju Centri, koji evidentiraju, pomau i predlau
sudovima odgojne mjere, poevi od pojaanih nadzora (roditelja,
staratelja) do zavodskih mjera (upuivanja u domove otvorenog i
zatvorenog tipa). Poznato je da vei broj tienika u VPD-u u Kruevcu
kalkulira s mjerom upuenja, koja traje od est mjeseci do pet
godina, i koju oni zovu gumi kazna. Veina njih tijekom boravka u
VPD-u Kruevac napravi svjesno krivino djelo, obino krau, za koju
dobije kaznu zatvora do jedne godine, ime praktino ubijaju dvije
muhe jednim udarcem. Najprije rjeavaju sam problem vremenski
nedefinirane mjere koja moe trajati i do pet godina. S druge
strane, prijevremeno dolaze u KPZ Valjevo, kao srednju kolu
kriminala, koja im je prolazna stanica do kriminalnih fakulteta u
Zabeli, Niu ili Srijemskoj Mitrovici.Ovu nau konstataciju
potkrepljuje i dr. Milan kuli, profesor s Pravnog fakulteta u
Srbiji, koji radi na nacrtu novog Zakona o maloljetnicima: U
kriminalistikotaktikom smislu treba istaknuti da drutvena reakcija
koja slijedi u odnosu na prvobitno delinkventno ponaanje, u sluaju
kada se ogleda u institucionaliziranju maloljetnog delinkventa, moe
dovesti, to se u praksi ee zapaa, ne do njegovog popravljanja, ak i
do uobliavanja njihovog delinkventnog statusa, kroz utjecaj koji
vre iskusni delinkventi u ustanovama, kada dolazi ne samo do
izraajnih kriminalnih infekcija, ve se takve interakcije izraavaju
i kroz usavravanje delinkventa poetnika, koji razvija nove
kriminalne tehnike, upoznaje se s novim nainom djelovanja, zbog ega
se ponekad ustanove u kojima se izvravaju krivine sankcije
pejorativno ciniki uz naglaen defetizam u odnosu na mogunost
ostvarivanja zakonom proklamirane svrhe izricanja i izvrenja
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
345
krivinih sankcija, nazivaju kolama kriminala ili mjestima gdje
se odravaju seminari kriminala (kuli, 2003, 39).
V. Zakljuak
itajui 270 izvjetaja centara za socijalni rad iz veine gradova
Srbije, od Subotice, preko Novog Sada, Beograda, Nia do Vranja,
doli smo do zakljuaka koji obuhvaaju delinkvente s vie aspekata,
tako to najvie panje poklanjaju njihovim porodicama,
interpersonalnim odnosima izmeu lanova porodice, slobodnom vremenu
delinkvenata, tijeku kolovanja, ali i izvrenim krivinim djelima
(uglavnom imovinskog karaktera, kao to su krae i teke krae) za koje
su izricane odgojne mjere, koje u velikom broju sluaja nisu imale
uinka. Zanimljivo je izdvojiti bive tienike koji su boravili u
VPD-u Kruevac, od osuenih koji su bili samo na evidenciji Centara.
Postoji i jedna kategorija osuenih koja je poinila teka krivina
djela, ali koja se ne nalazi u evidenciji Centra za socijalni rad
niti je boravila u VPD-u Kruevac.Zato je osnovni cilj ovog rada
istaknuti prije svega faktore koji imaju presudni znaaj za
nastajanje delinkvencije. Mi ih nismo unaprijed odredili, ve su se
oni sami po sebi nametnuli i iskristalizirali kroz svakodnevno
iitavanje navedene dokumentacije.
Odsustvo adekvatne roditeljske kontrole (naputanje jednog od
roditelja, smrt jednog ili obaju roditelja), odnosno porodice i
prekid redovitog kolovanja (najee poetak prve godine srednje kole),
koji su doveli do ogromne koliine slobodnog vremena glavni su
uzronici delinkvencije. Smatra se da se socijalizacija prosjenog
delinkventa odvijala uz realne probleme, kao to je pogrean izbor
drutva, lo uzor za identifikaciju i potreba za dokazivanjem u
skupini, obino na pogrean nain (kao to je, recimo, pripadnost
skupini militantnih navijaa). Sve to dovodi do izvrenja krivinog
djela, najee imovinskog karaktera. Zbog krae sud na prijedlog
centra izrie najee odgojnu mjeru ukora, pa PNOS, PNOR. Obino se
dogaa da odgojne mjere nemaju uinka, odnosno da su iscrpljene
realne mogunosti za izricanje odgojnih mjera u otvorenoj sredini.
Nakon toga devijanti nastavljaju s teim krivinim djelima,
posjedovanjem droge, nasilnikim ponaanjem, razbojnikim kraama, to
sve moe kulminirati ubojstvom. Pokazalo se da su u nekim
situacijama prilikom izricanja odgojne mjere (najee mjere, upuenje
u VPD, sudovi u odnosu na Centre superiorniji, koji donose odgojne
mjere koje se ne provode i nemaju pravog uinka, kao to je ukor,
PNOR ili PNOS, to samo dodatno potie maloljetnike u vrenju krivinih
djela. Primjetno je da postoji oteana komunikacija izmeu Centara i
Sudova, koji sporo ili uope ne reagiraju na prijedloge Centara za
izricanje odgojnih mjera, koje ionako imaju slab uinak. U
situacijama primjene zavodskih mjera, struni tim Centra kao
najteu
-
346
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
sankciju moe predloiti upuivanje u VPD u Kruevcu. Za tea krivina
djela, kao to su ubojstva, strune slube predlau KPZ Valjevo za
maloljetnike, nakon ve izvrenog krivinog djela, to je samo
formalnost.
Po procjeni osuenog viestrukog povratnika koji je imao hod kroz
ustanove, poevi od VPD-a u Kruevcu, pa do KPZ-a za maloljetnike u
Valjevu, a vie puta se vraao u Zabelu od deset osuenih
maloljetnika, prema izdranoj kazni: pet njih (ili 50 %) ostaje u
kriminalu, trojica se kolebaju (30 %), dok se samo dvojica vraaju
normalnom ivotu (20 %), zasnivaju porodice i nalaze legalan posao.
Da bi se rijeio problem recidivizma potrebno je izvriti korjenitu
reformu svih domaih institucija, poevi od obrazovnog sustava -
kola, preko centara za socijalni rad - socijalne zatite, te potom
sudova i zatvora pravosua. U takvom, novom ambijentu, porodica bi
bila rastereena velikog tereta, rjeavanja problema delinkvencije za
koji nema niti kapaciteta, pa ni kompetencije.
U Srbiji se ponovo povelo pitanje ovog Zakona o maloljetnicima i
granice krivine odgovornosti koja iznosi etrnaest godina. Novinarka
asopisa Politika Katarina orevi u tekstu Zloini krivino neodgovorne
dece bavi se problematikom maloljetnike delinkvencije. Njen
sugovornik, direktor Zavoda za vaspitanje dece i omladine u
Beogradu, Dragan Rolovi, kae da zabrinjava injenica da su djeca
ispod 14 godina nekada pljakala kioske i deparila putnike u
autobusu, a danas kategoriju krivino neodgovorne djece popunjavaju
oni koji ine teka razbojnitva s upotrebom sile, a nekad i pod
prijetnjom orujem. Na pitanje kakav je porodini profil ove djece na
sugovornik odgovara da su to uglavnom djeaci iz socijalno ugroenih
porodica u kojima caruje porodina patologija i materijalna
oskudica. Ipak, Rolovi smatra da ne treba sputati granicu krivine
odgovornosti, ve se treba vie baviti prevencijom i razvojem
programa koji ne podrazumijevaju izdvajanje ove djece iz porodice.
Sputanjem granice njihove odgovornosti pred zakonom samo se poveava
broj maloljetnika u ustanovama, smatra on. Zbog toga se ponekad ini
da je sustav socijalne zatite nemoan rijeiti problem maliana koji
su krivino neodgovorni. Mi smo tada osmislili program intenzivnog
tretmana (PIT) krivino neodgovorne djece, koji je 2004. i 2005.
godine financirao Fond za socijalne inovacije i postigao izvanredan
uspjeh. O tome ilustrativno svjedoi podatak da od 39 djece koja su
prola kroz taj program u dvije godine nijedno vie nije poinilo
nijedno krivino djelo i sva su ukljuena u obrazovni sustav. ak 65 %
ove djece vraeno je u svoje bioloke porodice, a ostali su smjeteni
u hraniteljske porodice. Nijedno dijete nije smjeteno u ustanovu
socijalne zatite. Treba imati na umu da ta djeca nisu imala ni
higijenske ni radne navike, gotovo nikakve veze s porodicom i kolom
i nikakva moralna naela. Za vrijeme trajanja PIT-a svako dijete je
imalo svog terapeuta i nad njima je bio provoen dvadesetetverosatni
struni rad pria
-
eljko Lj. Krsti: initelji delinkventnog ponaanja str. 323
348
347
Rolovi. S obzirom na to da je ovaj program u meuvremenu ostao
bez sredstava, strunjaci zavoda za odgoj djece i omladine morali su
smanjiti broj djece i terapeuta zbog toga je uspostavljena suradnja
s Institutom za mentalno zdravlje u Beogradu i povean broj
volontera. Konaan rezultat ovog programa glasi da je od 2004.
godine do danas, od 207 djece, njih 187 trajno sklonjeno s ulice i
nisu vie uli u sustav socijalne zatite, a sedam se jo nalazi na
tretmanu. Dragan Rolovi sa zadovoljstvom dodaje da je u srpnju
odran sastanak s predstavnicima policije i Ministarstva za rad,
zapoljavanje, boraka i socijalna pitanja koji su prepoznali potrebu
da se PIT ponovo aktivira u punom intenzitetu5.
LITERATURA
1. orevi, Katarina. Zloini krivino neodgovorne djece,
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zlocini-krivicno-neodgovorne-dece.lt.html
2. Flandern, anLuj. 1988. Raanje moderne porodice, Anelka Mili
(ur.), Beograd, Zavod za udbenike 3. Golubovi, Zagorka. 1981.
Porodica kao ljudska zajednica. Zagreb, Naprijed4. Gredelj,
Stjepan. 1986. Istraivakoizdavaki centar SSO Srbije, Beograd 5.
Horvati, eljko. 1994. Elementarna kriminologija. Zagreb, kolska
knjiga.6. Ignjatovi, ore. 2007. Delinkvencija. U: Socioloki
leksikon, priredili
Aljoa Mimica i Marija Bogdanovi, 701. Beograd, Zavod za udbenike
i nastavna sredstva.7. Kosti, Milan. 2008. Nepoznati. Beograd,
Slubeni glasnik.8. Konstantinovi-Vili, Slobodanka i
Nikoli-Ristanovi, Vesna. 2003. Kriminologija. Ni, Centar za
publikaciju Pravnog fakulteta u Niu.9. Koen, Albert. 2006.
Potkultura delikvenata. U: Kriminalistiko naslee, ore Ignjatovi,
Beograd,
Slubeni glasnik.10. Krivini zakonik, Slubeni glasnik RS, 88/2005
i 107/2005.11. Ljubii, Milana. 2011. Porodica i delinkvencija.
igoja i Institut za socioloko istraivanje FF u Beogradu12. Mili,
Anelka. 1978. Klase i porodica. Beograd, Radnika tampa13.
Milivojevi, Zoran. Da li je batina iz raja izala,
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Da-li-je-batina-
iz-raja-izashla.lt.html14. Milosavljevi, Milan. 2013. Socijalna
istraivanja. Slubeni glasnik I Fondacija Solidarnost Srbije,
Beograd15. Miloevi, Goran i Milainovi, Sran. 2011. Nasilje
navijakih grupa u Srbiji i kriminalitet maloletnika.
U: Teme, str. 501, Ni.16. Rot, Nikola. 1989. Osnovi socijalne
psihologije. Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva.17.
Skupina autora (S. Bojanin, V. Ipanovi, V. Raki, N. Rudi, D. Lazi,
N. Atanackovi, G. ivkovi, D.
Mitrovi, I. Popov, V. Vlajkovi i V. Krsti). 1992. Institut za
mentalno zdravlje, Beograd
5
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Zlocini-krivicno-neodgovorne-dece.lt.html
-
348
JAHR Vol. 5/2 No. 10 2014
18. Staki, ura. 1977. Uloga centra za socijalni rad u prevenciji
prestupnitva mladih. U: Zbornik Defektolokog fakulteta Univerziteta
u Beogradu, str. 375, Beograd, Defektoloki fakultet.
19. kuli, Milan. 2003. Maloletnici kao uinioci i kao rtve
krivinih dela. Beograd, Dosije.20. Zakon o izvrenju krivinih
sankcija. Slubeni glasnik RS, 85/2005 i 72/2009.
Pravilnik o tretmanu, programu postupanja, razvrstavanju i
naknadnom razvrstavanju osuenih lica (Na osnovi lana 63. st. 7
Zakona o izvrenju krivinih sankcija). Slubeni glasnik RS, 85/05 i
72/09. 2005.
Zeljko Krstic
Contributing factors to the juvenile delinquent
behaviorABSTRACT
This paper considers the factors that influence delinquent
behavior. Attention is paid to the family, as the primary cause, as
well as to the juvenile delinquents with their own psychological
and social characteristics. There are also secondary factors:
school and leisure time, exile, financial status of the family, the
health condition of the juvenile delinquent and his or her parents.
Finally, the factors that also influence delinquent behavior and
its structuring are a number of public institutions: social work
centers, juvenile courts, prisons. Our desire is to prove whether
the above mentioned institutions have the capacity and mechanisms
to mitigate the problem of delinquent behavior and to prevent their
recurrence.
Keywords: juvenile delinquency, parents, educational styles,
schools, leisure, financial status of the family, health problems,
exile, social work centers, juvenile courts, prisons, recidivism,
Serbia