INIDBA inidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obligacionog odnosa duan izvriti povjeriocu-vjerovniku inidba je ljudska radnja i predmet obaveze, a obaveza je pravni odnos u kojem je sadrana jedna ili vie inidbi, s tim to je inidba/e objekt obligacionopravnih odnosa, a stvar objekt stvarnopravnih odnosa. Obligacionopravni odnos ne dovodi odmah do stvarnopravnih uinaka, nego je takav uinak odgoen u bududnost, npr. kad kupim nekretninu, nisam odmah postao njezin vlasnik, nego imam obligacionopravni zahtjev prema prodavcu da mi izvri inidbu, a to se u pravilu ne dogaa u momentu zakljuenja ugovora. Karakteristike inidbe: 1. inidba mora biti ljudska radnja, 2. inidba mora imati imovinski karakter, 3. inidba mora biti moguda, 4. inidba mora biti pravno doputena (nedoputena je ako je protivna Ustavu BiH, ustavima entiteta i kantona, prisilnim propisima ili moralu drutva), 5. inidba mora biti odreena ili bar odrediva (odrediva je ako ugovor sadri podatke pomodu kojih se moe odrediti ili je tredoj osobi ostavljeno da je odredi) inidba kao ljudska radnja nikada ne potie od prirodne sile, od ivotinje ili od automata. Kad inidba ima imovinski karakter, to znai da je ispunjenje inidbe ostvarenje privrednog interesa bilo koje strane u odnosu. Imovinski karakter inidbe se neposredno izraava kada inidba odmah izaziva promjenu u imovini povjerioca, npr. kod obaveze da se preda stvar, te se time imovina povjerioca povedava-mijenja. Imovinski karakter inidbe se moe izraziti i indirektno, npr. kad se zadovoljavaju kulturne potrebe. Dakle, imovinski karakter inidbe znai njeni ispunjenje direktno ili indirektno, a oituje se u promjeni imovinske mase jedne ili obje strane. Da li dogovor sa prijateljem da se poe u etnju predstavlja inidbu? Nije, jer ne dolazi do promjene imovinske mase niti kod jedne strane. inidba mora biti objektivno moguda. Znai, obaveza ne nastaje ako je inidba u momentu sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguda, to je tkz. prvobitna nemogudnost inidbe. Obaveza de nastati ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom, pa postane moguda prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka. Subjektivna nemogudnost ne gasi obavezu, nego je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu. Kako inidba mora biti pravno doputena, to znai da njen sadraj ne smije biti u suprotnosti sa ustavnim naelima, prisilnim propisima i moralom drutva, npr. inidba moe biti objektivno moguda, ali je pravno nedoputena kod kupoprodaje stvari koje su van prometa. inidba je odreena kada je tano individualizirana, a odrediva kada pravni posao sadri podatke pomodu kojih se moe odrediti, npr. alternativne, fakultativne i generine inidbe. Dakle, sadraj inidbe predstavlja pozitivna ili negativna ljudska radnja. Pozitivne inidbe: davanje (dare) i injenje (facere). Novana inidba danas se smatra inidbom vrijednosti, a ne davanja.
Sadraj inidbe davanja podrazumjeva da je dunik duan povjeriocu pribaviti vlasnitvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari, a to zni kada nema prenosa nekog stvarnog prava.npr. detencija ili posjed, to nije davanje, nego injenje (facere), injenje (facere) je inidba rada, a ispunjava se troenjem radne snage sa ili bez mehanikih sredstava. Objekat inidbe moe biti funkcija zada (okopati njivu), a moe biti i rezultat rada (sainiti portret). Na rezultatu rada se temelji i ugovor o djelu. Negativne inidbe: proputanje (non facere-neinjenje) podrazumjeva proputanje ili neinjenje vlastite radnje koji bi subjekt inae mogao obaviti da nije u obligacionopravnom odnosu, a trpljenje (pati) imamo u sluaju da smo susjedu dopustili prolaz preko naeg zemljita a inae bi smo to bili ovlateni sprijeiti da se ne nalazimo u obligacionopravnom odnosu, te je tada objekat nae obaveze inidba trpljenja. Dakle, trpjeti se moe samo tua radnja. IMOVINA Imovina je vieznaan pojam.Imovina kao ekonomska ili privredna kategorija je skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih graanskih prava predstavljenih jednim nositeljem Imovina ne obuhvada stvari i inidbe nego samo subjektivna prava koja postoje u pogledu stvari i inidaba Imovinska masa je skup stvari i inidaba koje pripadaju jednom subjektu (stvarna prava, obligaciona prava) Imovinu sainjavaju sva prava koja pripadaju jednom licu i koja se mogu izraziti u novcu, jer samo ova prava imaju imovinski karakter. Imovina koja obuhvata samo prava, znai da ne obuhvata obaveze koje predstavljaju samo teret imovine, a to znai da se obaveze namiruju iz imovine. Npr. teret prelazi na pribavioca imovine, a posebno na nasljednika, ali on odgovara za te obaveze samo u granicama vrijednosti nasljeene imovine. Znai, na nasljednika prelaze sva imovinska prava ostavioca, ali za njegove dugove nasljednici odgovaraju samo do visine nasljeene imovine. U imovinu ne spadaju lina neimovinska prava jer su neodjeljiva od njihovog titulara, npr. pravo na ime, ast i sl. U imovinu ne spada ni nasljedno pravo, jer nasljednik po sili zakona automatski (ipso iure) preuzima imovinu koja je jedinstvena pod imenom zaostavtina. U imovinu ne spadaju ni pravna stanja koja jo nisu pretvorena u subjektivna graanska prava, npr. da bi se kvalifikovano posjed pretvorio u pravo svojine neophodan je protek vremena. Imovina i imovinska masa nisu istovjetni pojmovi Imovina obuhvada samo prava, ali ne i obveze (razlika u odnosu na ostavinu); obveze su teret imovine, ali ne i njezin sastavni dio Imovina kao knjigovodstvena kategorija sastoji se od aktive i pasive, dakle od prava i obveza
Funkcije imovine: 1. jamstvena funkcija (jedinstvena imovina koja predstavlja skup imovinskih prava jami za dugove subjekta) i 2. Zbog toga ovako definirana imovina olakava promet Karakteristike imovine: 1. jedinstvenost i 2. identitet Jedinstvo imovine izraava se jednim subjektom, pa sva imovinska prava koja pripadaju jednom subjektu obrazuju samo jednu imovinu, zato imovina u pravilu postoji, dok postoji i subjekt. Ona se moe povedavati i smanjivati, ali pribavljanjem nove imovine, ne formira se nova imovina, ved se postojeda samo povedava. To znai da se ne mijenja identitet imovine, odnosno imovina ostaje ista, iako se povedavaju ili smanjuju imovinska prava. Iako imovina u pravilu postoji dokle i subjekt, ipak se moe desiti da se od subjekta odvoji imovina i za njegova ivota, npr. steaj-jer se imovina oduzima radi zajednikog i podjednakog namirenja povjerilaca po utvrenim pravilima. Za steaj su potrebna dva uslova: insolventnost dunika (dunik nije vie u mogudnosti da plada svoje obaveze) i prezaduenost (dugovi vedi od potraivanja). Imovina se razlikuje od svojine po tome to je imovina iri pojam, jer ona pored svojine obuhvata i ostala imovinska prava. Inae, u obinom govoru, imovina se mijea sa svojinom, pa narod za svojinu upotrebljava termin imovina-imude. Samo lica koja imaju imovinu mogu da budu uesnici u graanskopravnom prometu, te imovina predstavlja bazu na osnovu koje lice moe da ostvari izvjestan ekonomski cilj. Kako se mogu prenositi samo imovinska prva koja se mogu izraziti u novcu, zato se graanskopravni promet naziva jo i imovinski promet. Promet imovinskih prva, osim pravnog, ima i ekonomsko znaenje. Kod ekonomskog prometa karakteristian je faktiki prenos same stvari, pa pribavilac dobija samo fiziku vlast nad stvarima, to mu omogudava da iz stvari izvlai i ekonomsku korist. Meutim, kod graanskopravnog prometa ne vri se prenos dobara-stvari, ved prava odnosno graanskopravnih ovlatenja, koja se mogu odnositi i na same stvari. Na osnovu tih ovlatenja pribavlja se i faktika vlast nad stvarima, npr. ako sam kupio odreenu stvar od nevlasnika, mogu nad njom da imam samo fiziku vlast (posjedujem je), ali povodom te stvari nemam pravnih ovlatenja, pa ako se vlasnik pojavi, duan sam mu stvar vratiti. Dakle, ekonomski promet je faktikog, a graanskopravni, pravnog karaktera-zato to se njime vri prenos prava. Mada ova dva prometa nisu identina, oni se ipak po pravilu istovremeno obavljaju. Osnovni instrument graanskopravnog prometa su pravni poslovi koji omogudavaju prenos imovinskih prava.
NEIMOVINSKA DOBRA (da ponovimo!) I lina-osobna neimovinska dobra su objekti graanskog prava Lina-osobna neimovinska dobra fizike osobe su: ivot, tjelesno zdravlje, duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i porodinog-obiteljskog ivota, sloboda i dr. Lina-osobna neimovinska dobra pravne osobe su: ugled i dobar glas, ast, ime odnosno tvrtka, poslovna tajna, sloboda privreivanja Ukupnost osobnih neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizikoj i pravnoj osobi ine njezinu osobnost Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizikoj i pravnoj osobi samom injenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta Pravo osobnosti je skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na njegovim osobnim neimovinskim dobrima Prava osobnosti su strogo osobna i ne nasljeuju se; prestaju prestankom pravnog subjekta (fizike i pravne osobe) PRAVNI POSLOVI Pravni posao je izjava volje uinjena sa ciljem da se zasnuje graanskopravni odnos, dakle, da nastane, da se prenese, ili da se ugasi izvjesno subjektivno graansko pravo, ukoliko to doputa pravni poredak. Svaki pravni posao je izjava volje, ali svaka izjava volje nije pravni posao, npr. izjavom volje koju ne priznaje pravni poredak ne moe zasnovati graanskopravni odnos. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi Jednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane (npr. ponuda za sklapanje ugovora, oporuka, otkaz). U ovim sluajevima se izjava volje poklapa sa pravnim poslovima. Dvostrani pravni poslovi nastaju suglasnim izjavama volja dviju ili vie stranaka, npr. ugovori. Meutim, nekad se za valjan ugovor trai pored izjave volje i neka druga injenica, npr. ugovor o posluzi ne nastaje samim tim to je poslugodavac saglasan da stvar preda poslugoprimcu, ved i da je izvrio predaju stvari-to su tkz. realni pravni poslovi. Pravni posao je samo pravna injenica, koja na osnovu pravne norme izaziva nastanak, izmjenu ili prestanak graanskopravnog odnosa VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi mogu biti raznovrsni, a navodim samo glavne vrste pravnih poslova: jednostrani i dvostrani, teretni i dobroini i pravni poslovi meu ivima i u sluaju smrti. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi (negotia unilateralia i nagotia bilateralia). Kod jednostranih pravnih poslova je za njihov postanak dovoljna izjava volje jedne stranke (moe biti i vie lica na
jednoj strani), npr. testament, otkaz i sl. Kod dvostranih pravnih poslova ili ugovora potrebna je saglasna izjava volje obje ili vie strana koje uestvuju u pravnom poslu. Od jednostranog i dvostranog pravnog posla treba razlikovati jednostrani i dvostrani ugovor. Jednostrani ugovori su oni koji stvaraju obavezu za jednu stranku, npr. ugovor o zajmu, poklonu i sl. Dvostrani ili sinalagmatiki ugovori su oni iz kojih proizilaze obaveze za obje stranke, tako da je svaka stranka istovremeno i povjerilac i dunik, npr. kupoprodaja Meutim, svaki ugovor, pa i jednostrani, je dvostrani pravni posao. Podjela pravnih poslova na jednostrane i dvostrane izvrena je prema tome da li jedna ili obje stranke izjavljuju volju u pravnom poslu. Ali, podjela ugovora na jednostrane i dvostrane izvrena je prema diobi prava i obaveza izmeu stranaka. Teretni i dobroini pravni poslovi (negotia onerosa i negotia lacrativa). Teretni pravni poslovi obavezuju jedno lice da neto da ili uini drugoj strani za korist koju to lice dobija iz tog pravnog posla, npr. kupoprodaja, zajam i sl. Kod dobroinih pravnih poslova ne trai se nikakav ekvivalent za koris koju jedna strana dobija iz pravnog posla, npr. testament, poklon, zajam bez kamata i sl. Postoje i mjeoviti pravni poslovi koji su samo djelimino teretni, npr. kada se kod ugovora o poklonu ugovori da poklonodavac u zamjenu mora biti obdaren, pa to predstavlja razliku izmeu jednog i drugog poklona. Pravni poslovi meu ivima i u sluaju smrti (negotia inter vivos i negotia mortis causa). Pravni poslovi u sluaju smrti su oni kojim jedno lice raspolae svojom imovinom sa pravnim dejstvom od momenta njegove smrti ako je ovlateni subjekt nadivio drugog subjekta, npr. ugovor o doivotnom izdravanju i testament. Ostali pravni poslovi koji proizvode svoje dejstvo za vrijeme ivota lica su pravni poslovi izmeu ivih. Naplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za inidbu trai protuinidba (npr. kupoprodaja, zakup, najam i sl.) Besplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za inidbu ne trai i ne daje protuinidba (npr. posudba, poklon) Komutativni i aleatorni pravni poslovi Komutativni su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge (vedina pravnih poslova) Aleatorni pravni poslovi su oni kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze stranaka, ponekad ni njihove stranake uloge, jer to ovisi od nekog neizvjesnog dogaaja (npr. opklada, igre na sredu, ugovor o doivotnom izdravanju i sl.) Formalni i neformalni pravni poslovi Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreen bilo propisom, bilo po odredbi stranaka (npr. ugovori o otuenju nekretnina, oporuke, ugovori o osiguranju i sl.) Formalizam unisi sigurnost i olakava dokazivanje.
Neformalni su oni pravni poslovi za koje oblik nije odreen, nego stranke sporazumom odreuju formu (sklapaju se u pravilu usmeno) Kauzalni su oni pravni poslovi kod kojih je kauza naznaena kao bitan element pravnog posla (vedina pravnih poslova) Apstraktni su oni pravni poslovi kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla (mjenica, pa i punomod je apstraknan pravni posao, jer se ne vidi cilj koji je determinisao zastupljenog da izda punomod) Dok se kod kauzalnih pravnih poslova jasno vidi cilj-kauza, kod apstraktih poslova se njegov cilj ne vidi. Ovdje treba naglasiti da apstraktni pravni posao nije bez kauze, ved kauza nema onu normalnu funkciju koju ima kod kauzalnih pravnih poslova, jer je kauza esencijalni elemenat svakog pravnog posla. Kod apstaraktnog pravnog posla, po pravilu, kauza nije oznaena-ona je apstraktna, ali takvi pravni poslove proizvode dejstvo. Da bi ovakvi pravni poslovi mogli postojati, potrebno je da se sklope u propisanoj formi, pa se zato nazivaju formalnim pravnim poslovima, iako svaki formalni pravni posao ne mora biti apstraktan. Apstraktni pravni poslovi stavljaju povjerioca u povoljniji poloaj, jer u sluaju spora ne mora da dokazuje postojanje kauze, a time olakava realizaciju svojih prava. Meutim, istovremeno se apstrahovanjem kauze oteava ocjenjivanje konkretnog pravnog odnosa sa stanovita opdedrutvenih interesa. Zato je upotreba apstraktnih pravnih poslova izuzetno dozvoljena i to samo u sluajevima taksativno navedenim u pozitivnim propisima. Savjesna nesaglasnost izmeu izjave i volje Neozbiljne izjave volje, npr na predavanjima radi uveseljavanja, ali ove izjave nemaju nikakvih pravnih posljedica. Prividne (simulovane) izjave volje su izjave koje se u stvari nede, te stranke preduzimaju jedan pravni posao da bi ispod njega sakrile drugi. Taj prikriveni pravni posao zove se disimulovani, npr. poklonodavac skriva poklon pod simulovanu kupoprodaju. Zbog toga, prividni ili simulovani posao nitav je i ne proizvodi pravno dejstvo jer ga stranke i ne ele, dok je prikriveni ili disimulovani pravni posao vaedi jer je volja stranaka upravljena ba na njega. Od simulovanog pravnog posla treba razlikovati fiktivni pravni posao koji se zakljuuje samo radi forme i njime stranke ne ele nikakve pravne posljedice, npr. dunik fiktivno proda kudu svojoj eni da bi izbjegao obavezu da plati svoje dugove. Kod simulovanog pravnog posla stranke ele graanskopravni odnos, samo ne onaj koji se spolja pokazuje. Od oba ova pravna posla treba razlikovati pravni posao sa namjerom da se zakon izigra, npr. posao nije protivan zakonu, ali jeste njegov cilj i rezultati. Prinudne izjave volje predstavljaju takoe nesaglasnost izmeu volje i izjave. Izjava volje moe biti iznuena fizikom silom (vis absoluta) i to predstavlja prinudu u uem smislu, ali moe i psihikom silom (vis compulsiva) i to predstavlja prijetnju.
Kod prinude se upotrebljava fizika sila, npr. da se neko fiziki natjera da potpie neku ispravu (kompulzivna prinuda) i to treba razlikovati od propulzivne prinude koja ima za cilj sprjeavanje izvjesne radnje, npr, samoodbrana. Ako je do izjave volje dolo fizikom silom, onda tu nema ni volje ni izjave, npr. uzmem neiju ruku i njome stavljam potpis na ispravu. Kod prijetnje lice izjavljuje svoju volju ali usljed straha, jer mu je ozbiljno zaprijeeno nekim zlom ako izjavu ne uini. Ovdje postoji i volja i izjava, ali ne vrijedi jer se do njih dolo na nedozvoljen nain. Radnja kojom se neko prinuava na pravni posao treba da bude protivpravna, ali su pravni poslovi zakljueni pod prinudom relativno nitavi-zavisi od prinuenog da li de pravni posao ostati na snazi Nesavjesna nesaglasnost izmeu volje i izjave Zabluda je nesaglasnost izmeu predstave koja se ima o jednoj injenici i stvarnog stanja. Ovdje postoji pogrena predstava o sopstvenoj izjavi volje. I u naem pravu zablude se dijele na bitne i nebitne. Bitne zablude su one za koje, da je uesnik u pravnom poslu znao, ne bi taj posao zakljuio. Koja je zabluda bitna, odreuje sud u svakom konkretnom sluaju. Samo se usljed bitne zablude moe traiti ponitenje pravnog posla, te su ovi poslovi relativno nitavi. Zabluda u motivu je nebitna zabluda, a ako je ova zabluda rezultat prevare druge strane, moglo bi da se na osnovu takve zablude trai ponitenje pravnog posla. Prevara je namjerno izazivanje, pojaavanje ili odravanje pogrene i lane predstave kod drugog lica. Prevara se razlikuje od zablude u tome to je kod prevare zableda namjerno izazvana kod jednog lica nedoputenim radnjama drugog lica. Kod zablude nema uopde volje, jer i ono to je izjavljeno nije prava volja. Meutim, kod prevare volja postoji, ali je njena izjava uinjena usljed nedoputenih radnji drugog lica. Pravni poslovi koji su zakljueni usljed prevare, mogu se ponitavati na zahtjev prevarene strane (relativno nitavi pravni poslovi). Kauza u pravnim poslovima Kauza u pravom smislu rijei znai uzrok. U pravnom poslu kauza nema to znaenje. Ona u pravnom poslu oznaava cilj koji se u bududnosti eli postidi zakljuivanjem pravnog posla, jer se cilj ostvaruje preko pravnog posla koji mu slui kao sredstvo, zbo ega kauza ne moe biti nikada u prolosti. Zato su kauza i cilj identini. Cilj je tvorac svakog pravnog posla, a realizuje se pomodu volje.
Kauza ili cilj je istovremeno ekonomska i pravna kategorija. Kao ekonomska kategorija olakava ekonomski promet dobara, a kao pravna kategorija unosi pravnu sigurnost u pravni posao, npr. ovisno od kauze odreuje se vrsta pravnog posla, a time i prava i obaveze uesnika, ime se uklanja neizvjesnost pravnog prometa, odnosno ostvaruje pravna sigurnost. KAUZA I MOTIV: Motiv je izvan voljnog akta, dok kauza-cilj ini sadrinu volje. Zato je motiv subjektivnog karaktera i varijabilan je prema subjektu, npr ako kupim neku kudu to zato to mi se svia, ili to elim ba u njoj da stanujem ili to mi se svia kraj, ili to mi je dobar komiluk, ili to mi se svia okoli i sl. Dakle, kauza uvijek mora da se manifestuje, a motiv se nalazi u unutranjosti ovjeka-to znai da je motiv samo psiholoki faktor. KAUZA I VOLJA: Kauza-cilj je bitan elemenat volje, pa bez kauze nema ni obligacije. Volja se sastoji od dva elementa: pristanka-to je injenica obedanja da de dodi do obavezivanja u pravnom poslu i cilja-koji treba da se postigne tim obedanjem. Zato se pristanak mora razlikovati od kauze-cilja, jer je pristanak subordiniran kauzi kao sredstvo cilju. Zato kauza u sebi sadri psiholoku komponentu-motiv, ali je i objektivnog karaktera. Zato? Pa cilj koji imaju u vidu uesnici kada zakljuuju pravni posao je u stvari materijalni, odnosno imovinski cilj. KAUZA I TITULUS: Titulus oznaava pravni osnov koji omoguava prenos nekog subjektivnog prava, akle omogudava pravni promet. Kauza ili cilj oznaava ekonomski cilj pravnog posla, jer se pravni posao i sklapa radi ostvarenja tog cilja. KAUZA I PREDMET: Predmet obaveza moe biti isti, ali se obaveze razlikuju po svojoj kauzi, npr. zajmoprimac i kupac imaju isti predmet svoje obligacije (pladanje). Iako su ove obje obaveze sline po predmetu, meu njima postoji razlika po njihovoj kauzi. KAUZA I OTEDENJE PREKO POLOVINE I RASKID PRAVNIH POSLOVA ZBOG PROMJENJENIH OKOLNOSTI: Pomodu kauze moemo objasniti institute graanskog prava otedenje preko polovine i raskid pravnih poslova zbog promjenjenih okolnosti, tzv. klauzula: rebus sic stantibus. Otedenje preko polovine imamo kada jedna stranka u pravnom poslu ne primi od druge stranke ni polovinu obine vrijednosti onoga to je ona drugoj strani dala ili obedala. Kako ovdje postoji nesrazmjera (laesio enormis) izmeu obostranog davanja, ovakav pravni posao se moe ponititi na zahtjev otedene strane (relativna nitavost) zbog toga to nije ispunjena kauza-cilj. Detaljnije u obligacionom pravu. Raskid pravnih poslova zbog promjenjenih okolnosti (klauzula: rebus sic stantibus) dozvoljava da jedna od strana moe odstupiti od izvrenja obaveza, iako je izvrenje mogude, ali samo uz nesrazmjerne trokove stranke, to je posljedica promjenjenih okolnosti za koje nije kriva stranka, npr. sue, poplave, zemljotresi, pad ili skok cijena, rat i sl. Ovo je odstupanje od osnovnog naela da su stranke dune da u potpunosti izvre svoje obaveze (pacta sunt servanda). Zbog ovih okolnosti, stranka moe traiti da se pravni posao izmjeni ili raskine, jer je ispunjenje obaveza za nju pretjerano oteano. Detaljnije u privrednom pravu.
SADRAJ PRAVNIH POSLOVA Bitni sastojci (esentialia negotii) pravnog posla su oni koji su nuni za odreeni tip pravnog posla jer bez njega pravni posao ne moe uopde nastati (npr. kod kupoprodaje su to predmet i cijena) Prirodni sastojci (naturalia negotii) su oni koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode odreenog pravnog posla (npr. kod kupoprodaje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari). Ovi sastojci pravnog posla su na snazi i kad stranke prilikom sklapanja pravnog posla o njima nisu nita ugovorile. Meutim, stranke sporazumom ove dijelove pravnog posla ipak mogu, ako ele, izmjeniti. Sluajni ili uzgredni sastojci (accidentalia negotii) su sastojci pravnog posla koji nisu predvieni u samom zakonu, nego postoje samo po volji stranaka. Njih stranke slobodno ugovaraju u granicama zakona, a koji odstupaju od pozitivnih normi, npr. kapara, odustanica, kamata, uvjet, rok, nalog i sl. Ovdje spada i lex comissoria-kupoprodaja se razvrgava ukoliko kupac ne plati kupovnu cijenu u odreenom roku. Ovi sastojci moraju biti izriito ugovoreni da bi imali pravno dejstvo, pa onaj ko tvrdi da postoje ovi sastojci, mora to i dokazati. USLOV-UVJET (CONDICTIO) Uvjet ili uslov (condicio) je bududi dogaaj od ijeg nastupanja ili nenastupanja, po volji stranaka, zavisi poetak ili prestanak dejstva jednog pravnog posla. Uslovni pravni posao nastaje odmah njegovim zakljuenjem, samo dejstvo pravnog posla zavisi od nastupanja ili nenastupanja uslova. Poetak ili prestanak dejstva pravnog posla zavisi od dogaaja koji mora da nastupi u bududnosti i mora biti neizvjestan, npr. nemamo uslov ako kaemo: prodadu ti sat ako umre lice A, jer smrt nije neizvjesna iako je bududi dogaaj. Meutim, ako kaemo: prodadu ti sat ako lice A umre u toku ove godine, onda imamo ispunjenje oba elementa uslova. Uslovi koji imaju spoljnju formu, ali nemaju sve elemente, nazivaju se nepravi uvjeti, u koje spadaju: Uslovi koji se odnose na dogaaje koji su se desili u prolosti ili se ba sad deavaju, iako je dogaaj za lice neizvjestan. Ovaj pravni posao je bez uslova jer je za uslov mjerodavna objektivna, a ne subjektivna neizvjesnost. Uslovi koji se moraju desiti (nuni uslovi) i Nemogudi uslovi kod kojih je za uslov postavljeno neto to se ne moe stvarno ili pravno ostvariti. Uslovna izjava volje moe imati za cilj nastanak jednog pravnog posla, npr. ako diplomira na pravnom fakultetu, poklonit du ti sat. Ovo je odgodni (suspenzivni) uslov koji odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet-uslov ne ispuni ili ne izjalovi. Uslovni pravni poslovi mogu da imaju za cilj da prekinu dalje postojanje jednog ved nastalog graanskopravnog odnosa, npr. poklanjam nekom sat da mi ga vrati ako padne na diplomskom
ispitu. Ovo je raskidni (rezolutivni) uvjet koji raskida uinak pravnog posla u asu kad nastupi ona bududa i neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet. Po njihovom sadraju, uslove moemo podijeliti na: kauzalne ili sluajne, potestativne, mjeovite, pozitivne i negativne. Kazualni uslov-uvjet je onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili o volji nekog tredeg, npr. ako doe do provale oblaka. Potestativan uslov zavisi od nastupanja jednog dogaaja koji zavisi od volje jedne od stranaka, npr. ako se oeni. Mjeoviti uslov ovisi kako od volje jedne od stranaka, tako i od volje nekog tredeg lica, npr. ako se oeni Azrom. Pozitivni i negativni uslovi se razlikuju prema tome da li dejstvo jednog pravnog posla poinje ispunjenjem ili neispunjenjem bududeg neizvjesnog dogaaja, pa zavisi od toga da li je uslov formulisan u obliku potvrdne (afirmativne) ili odrene (negativne) reenice, npr. da ne rodi muko dijete, jeste, u stvari, pozitivan uslov, isto kao da je reeno: ako rodi ensko dijete. Kada se ostvari okolnost ili dogaaj koji je kao uslov postavljen, onda se kae da se uslov ispunio (condictio existit). Dok ne nastupi ova okolnost ili dogaaj, a postoji mogudnost da de nastupiti, kaemo da uslov lebdi (condictio pendent). Kada je sigurno da okolnost ili dogaaj koji je postavljeni kao uslov nede natupiti ili da u odreeno vrijeme nije nastupio, onda kaemo da je uslov otpao (condictio deficit). Ima sluajeva u kojima se smatra da je uslov ispunjen, iako u stvari nije-to predstavlja fikciju ispunjenja uslova, npr. postoji fikcija ispunjenja uslova ako je ispunjenje uslova onemogudeno protivpravnom radnjom onog lica za koje bi nastala obaveza ako se uslov ispuni. Kada je u pitanju retroaktivnost uslova, vrijedi pravilo: Ako je uslov bio odloan, dejstvo pravnog posla poinje od dana kada je uinjena izjava volje, Ako je uslov bio raskidan, onda se smatra da pravni posao nije nikada ni postojao. Kada se ispuni odloni uslov, od tog momenta pravni posao proizvodi svoje puno pravno dejstvo, a ako se odloni uslov ne ispuni, pravni posao gubi svaku vanost. Pravni poslovi pod raskidnim uslovom proizvode svoje dejstvo sve dok se uslov ne ispuni. Ako se ne ispuni raskidni uslov, onda pravni odnosi postaju definitivni. Jedna stranka ne moe drugu primorati ili tuiti da ispuni uslov. Iz svega navedenog, moe se zakljuiti da postoje i drugi nepravi uvjeti kod kojih nedostaje da je okolnost bududa ili neizvjesna. To su:
Pravni uvjet i nije uvjet nego jedna od pretpostavki po propisu potrebnih za nastanak nekog pravnog posla Nedoputen uvjet je onaj koji je protivan ustavu i prisilnim propisima (ugovor je nitavan) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu drutva (ugovor je nitavan) Nerazumljivi i protivrjeni uslovi (perpleksni npr. A de biti moj nasljednik ako umre prije mene) i dovode do nitavosti. Uslov moe biti predvien izriito ili predutno, to se utvruje tumaenjem. Zakon o obligacionim odnosima (ZOO) ureuje fikciju ispunjenja uvjeta i fikciju neispunjenja uvjeta: Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzroi strana u iju je korist odreen ROK (DIES) Rok (dies) je uzgredna stranaka odredba dodana pravnom poslu kojom se njegov uinak ograniava vremenom, to znai da je to pravni posao koji nastaje ili prestaje jednog odreenog dana. Vrijeme kojim se ograniava trajanje ili od koga zavisi nastupanje dejstva pravnog posla, zove se rok. Pravni posao koji je vezan za rok naziva se roni pravni posao. Sami izuzetno neki graanskopravni odnosi nisu vezani za rok, npr. pravo svojine, a neki poslovi se ne mogu ograniiti rokom, npr. ostavljanje nunog nasljednog dijela. Rok se ne smije izjednaavati sa uslovom, iako su oba bududi dogaaji. Ali, uslov je neiuzvjestan i ne zna se da li de nastupiti, dok je rok izvjestan i zna se da de sigurno nastupiti. Izraunavanje poetka ili zavretka roka, naziva se komputacija, a ona moe biti prirodna i graanska. Prirodna (naturalna, astronomska)-kojeg datuma, dana, sata, minute i sl. rok poinje da tee, tim istim se i zavrava. Ovo raunanje roka je izuzetno i propisuje se zakonom (zemljinoknjino pravo) ili ako ga stranke izriito ugovore. Graanska (civilna) komputacija sastoji se u tome to se rok rauna po danima, tako da se kao jedinica vremena uzima jedan cio dan. Rok odreen u danima poinje tedi prvog dana poslije dogaaja od kojeg se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljededi radni dan S obzirom da li uinak pravnog posla nastaje od odreenog vremena ili traje do odreenog vremena, razlikuju se poetni ili odloni i zavrni ili raskidni rokovi. Kod odlonog roka pravni posao postoji, ali ne proizvodi svoja dejstva dok ne nastupi rok.
Kod pravnih poslova sa raskidnim rokom, pravni posao proizvodi dejstvo dim je zakljuen, prava se mogu vriti, a mogu biti i predmet graanskopravnog prometa u grnicama roka koji odreuje njegovo trajanje. to se tie dejstva nastupanja roka kod odlonog roka, im on nastupi, od tog momenta postoji puno dejstvo pravnog posla. Nastupanjem raskidnog roka, prestaje subjektivno graansko pravo neposredno i odmah. Ako naiemo na rokove koji nikako ne mogu dodi (nemogudi rokovi), za njih vae principi koji vae za nemogude uslove. Rok odreen u sedmicama, mjesecima ili godinama zavrava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka dogaaja od kojeg rok poinje tedi, a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina petnaesti, a kraj posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz prirode ugovornog odnosa Kad uinak ugovora poinje od odreenog vremena, na odgovarajudi se nain primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu, a kad uinci ugovora prestaju vaiti nakon isteka odreenog roka, na odgovarajudi se nain primjenjuju pravila o raskidnom uvjetu NALOG ILI NAMET (MODUS) Nalog se moe dodati npr. ugovoru o poklonu, oporuci i sl. Prema ZOO ako primatelj koristi ne ispuni nalog-namet druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora Posljedica raskida je povrat onoga to je primatelj primio pravnim poslom u kojem je sadran namet Neispunjenje nameta kod pravnog posla za sluaj smrti ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta Namet je mogud kod pravnih poslova meu ivima i kod pravnih poslova za sluaj smrti OBLIK OITOVANJA VOLJE U odreenim oblicima oitovanja volje izraava se volja subjekta 1. Usmeno oitovanje volje je pomodu ive izgovorene rijei (izriita volja) 2. Pisano oitovanje volje je ono koje je dato pomodu pisanih rijei (potpis, elektroniki potpis, paraf, faksimil, rukoznak-izriite volje) 3. Oitovanje volje znacima (npr. pruanje ruke, klimanje glavom i sl.-izriita volja) 4. Oitovanje volje konkludentnim radnjama (npr. potencijalni nasljednik pone se sluiti ostavinom ili ako na ponudu da kupi stvar ponueni ne odgovara ved poalje kupoprodajnu cijenu-predutno izjavljena volja)
Protestatio je oitovanje volje kojim se odreena osoba unaprijed osigurava od krivog shvadanja njezinih postupaka Reservatio je oitovanje volje kojim se stranka ograuje od toga da se neki njezin in shvati kao naputanje prava 5. utnja ponuenika ne znai prihvat ( to znai da ne vrijedi pravilo: tko uti smatra se da odobrava) utnja ipak znai prihvat u dva sluaja: 1.ako je ponuenik u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u pogledu odreene robe i 2. kod ugovora o nalogu, nalogoprimac je duan izvriti nalog osim ako ga odmah ne odbije OBLIK PRAVNIH POSLOVA 1. Usmeni oblik (pravni posao sklopljen usmeno je najede neformalan, ali moe biti i formalan ako je usmeni oblik propisan npr. usmena oporuka) 2. Pisani oblik pravnih poslova (npr. ugovori o otuenju prava vlasnitva na nekretninama, ugovor o kreditu, osiguranju, bankarskoj garanciji, najmu stana, zakupu poslovnog prostora itd.) 3. Pravni posao sklopljen pred svjedocima (pisana oporuka pred svjedocima) 4. Pravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela (pr. poslovi sklopljeni u obliku sudskog zapisnika ili notarskog-javnobiljenikog akta npr. javna oporuka) Potvrivanje (solemnizacija) privatnih isprava daje im znaaj javnih isprava, a obavlja se kod notara-javnog biljenika Ovjeravanjem potpisa potvruje se da potpis ili rukoznak na nekoj ispravi potiee od odreene osobe. Ovjeravanje potpisa obavljaju notari-javni biljenici i organi dravne uprave Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukije odreeno Ako je oblik ugovora propisan, pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u tom istom obliku Postoje dva izuzetka od pravila da dopune formalnog ugovora (najede pisanog) moraju imati isti oblik: 1. mogude su usmene dopune koje se odnose na sporedne toke o kojima nije nita reeno u formalnom ugovoru i 2. usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan u interesu ugovornih strana Oblik pravnog posla najede se trai radi: 1. valjanosti pravnog posla (kada se oblik trai po propisu ili su se ugovorne strane sporazumjele da poseban oblik bude pretpostavka valjanostiforma ad solemnitatem) ugovor je nitavan ako nije sklopljen u odreenom obliku; 2. utuivosti pravnog posla, 3. dokazivanja postojanja pravnog posla (forma ad probationem); 4. upis u javni registar
APSOLUTNO NITAVI PRAVNI POSLOVI Pretpostavke valjanosti: 1. pravna i poslovna sposobnost subjekata, 2. valjano i saglasno oitovanje volje, 3. moguda, doputena, odreena ili odrediva inidba, 4. ponekad, odreeni oblik pravnog posla Nevaedi pravi poslovi mogu biti: apsolutno nitavi, relativno nitavi i nepostojedi pravni poslovi. APSOLUTNA NITAVOST Nitavi (apsolutno nitavi) su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Ovi poslovi se nazivaju apsolutni nitavim, jer se ponitavaju zato to vrijeaju opde interese i ne mogu se odrati na snazi i kada bi stranke smatrale da njihovi interesi nisu povrijeeni. Ovdje postoji izjava volje, ali ona usljed svojih nedostataka nije u mogudnosti da proizvede pravne posljedice, npr. volja duevno bolesnog lica ili djeteta koje nije navrilo 14 godina ivota. Ugovor je nitavan ako je protivan ustavima u BiH, prisilnim propisima ili moralu drutva, osim ako zakon ne propisuje u odreenom sluaju neto drugo. To su zabranjeni pravni poslovi. Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti, ona nastupa ex lege, nastaje ex tunc tj. od trenutka sklapanja ugovora. Apsolutno nitavi pravni poslovi ne mogu se konvalidirati-naknadno osnaiti i pravo na isticanje prigovora apsolutne nitavosti je nezastarivi. Ovi pravni poslovi se u graanskopravnom prometu pojavljuju kao faktiki pravni poslovi iako oni pravno ne postoje i ne mogu da proizvedu odreene pravne posljedice. U sluaju spora da li se jedan pravni posao ima smatrati apsolutno nitavim ili ne, odluku donosi sud, samo ona nije konstitutivnog ved deklarativnog karaktera, to znai da sud svojom odlukom ne ponitava pravni posao, nego samo utvruje da je pravni posao apsolutno nitav. Razlozi nitavosti: 1. poslovna nesposobnost stranaka (potpuna), 2. nevaljanost i nesaglasnost oitovanja volje (mane volje neke), 3. nemogudnost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kad jedna strana kod sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to nede, a druga strana za to ne zna (npr. kod javnog natjeaja-drabe). Mentalna se rezervacija ne uvaava i nije razlog nevaljanosti pravnog posla Simulacija je prividno sklapanje pravnog posla Prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama, osim ako se njime prikriva neki drugi ugovor Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla (npr. prividno otuenje nekretnine radi uskraivanja povjerioca- vjerovnika). Takav pravni posao je nitavan
osim ako je proizveo pravne uinke prema savjesnim tredim osobama ime se titi povjerenje u promet Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao (npr. prividno stranke sklope kupoprodaju, a stvarno se radi o poklonu-darovanju) Prividni posao je simuliran i kao takav nitavan, dok prikriveni (disimulirani) posao ostaje na snazi jer je valjan Kada postoji nesporazum, ugovor ne nastaje. Radi se o nepostojedem ugovoru koji je izjednaen s nitavim ugovorom Nitavost uzrokuje nemoguda, nedoputena, neodreena ili neodrediva inidba Zabranjeni ugovori su nedoputeni (npr. ugovori o nasljedstvu) Zelenaki ugovor je ugovor kojim neko koristedi se stanjem nude, tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenodu ili zavisnodu, ugovori za sebe ili nekog tredeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obavezao dati ili uiniti Zelenaki je ugovor nitavan, ali otedena strana moe u roku od pet godina od sklapanja podidi zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos Ako sud udovolji tom zahtjevu ugovor ostaje na snazi uz odreene izmjene Nitavost neke odredbe ne povlai nitavost ugovora ako on moe opstati bez te odredbe iako ona nije bila uvjet ugovora ili odluujuda pobuda Ugovor de ostati valjan ak i ako je nitavna odredba bila uvjet ili odluujuda pobuda ugovora u sluaju kad je nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vrijedio bez nje Posljedice nitavosti su obveza restitucije i odgovornost za tetu ZOO vie ne poznaje mogudnost oduzimanja primljenog u korist opdine, odnosno zabranu restitucije nesavjesnoj strani Nitavan ugovor ne postaje valjan kad uzrok nitavosti naknadno nestane Pravo na isticanje nitavosti ima svaka zainteresirana osoba Pravo na isticanje nitavosti ne gasi se
RELATIVNA NITAVOST ILI POBOJNOST RELATIVNO NITAVI ILI POBOJNI pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvienom roku, ponititi. Kod relativno nitavih pravnih poslova postoje nedostaci u odnosu na volju ili na druge sastojke pravnog posla, npr. poslovi koji su zakljueni pod prinudom, bitnom zabludom, prevarom, usljed otedenja preko polovine, promjenjenih okolnosti i sl. Kod ovih pravnih poslova nedostaci nesu takvog znaaja kao kod apsolutno nitavih pravnih poslova da bi se pravni posao smatrao nitavim na osnovu samog zakona, neko ovi pravni poslovi mogu da ostanu na snazi, a da se time ne vrijeaju bitni interesi drutvene zajednice. Kod relativno nitavih pravnih poslova primarno su u pitanju lini interesi stranaka, a tek sekundarno opdi interes. Zbog toga od volje uesnika u ovakvom pravnom poslu zavisi da li de taj posao ostati na snazi ili ne. Prema ZOO ugovor je pobojan kad ga je sklopila ogranieno poslovno sposobna strana, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje, te kad je to odreeno propisom. RAZLIKE IZMEU APSOLUTNO I RELATIVNO NITAVIH PRAVNIH POSLOVA: Apsolutno nitavi pravni poslovi su nitavi po samom zakonu, ne mogu se naknadno osnaiti i zahtjev za ponitaj ovakvih pravnih poslova je nezastariv. Relativno nitavi pravni poslovi se ponitavaju odlukom suda po tubi ovlatenog lica, tuba zastarjeva, ali se ovlateno lice moe i odredi tube, te se mogu naknadno i osnaiti. U pogledu dejstva nitavosti, nema nikakve razlike izmeu apsolutno i relativno nitavih pravnih poslova, jer su i jedan i drugi nitavi od samog poetka (ex tunc) Za razliku od apsolutno nitavih, kod relativno nitavih pravnih poslova u mnogim sluajevima zavisi od volje zainteresovane strane da le de relativno nitavan pravni posao biti nitavan od samog poetka (ex tunc) ili od momenta kada se pobija (ex nunc). Pravni posao se po pravilu sav niti. Ali, ako se nitavost ne odnosi na bitnost ili osnovu pravnog posla, on se moe ponititi i djelimino, npr. kod ugovora o zajmu ne vai sporedni ugovor o kamati ukoliko je ugovorom prekoraena kamatna stopa odreena pravnim propisima. Suugovaratelj ogranieno poslovno sposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost ima pravo raskinuti ugovor to ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika Pravo na raskid ugovora ima i suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost, ali ga je ona prevarila da ima odobrenje svoga zakonskoga zastupnika Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od trideset dana od saznanja za ogranienu poslovnu sposobnost odnosno odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika; ovo se pravo gasi i prije ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije nego to taj rok protekne
NEPOSTOJEI PRAVNI POSLOVI Ovo nisu uopde pravni poslovi, te iz ovog posla ni jedna stranka ne moe da izvlai bi prava ni obaveze, jer nedostaju bitni elementi koji su potrebni za njihovo postojanje. Konstitutivan elemenat kod pravnih poslova je volja, pa ako je nema, pravni posao je nepostojedi. Drugi elemenat nije jedinstven, ali je to najede predmet i cijena, npr. kod kupoprodajnih ugovora Nedostatak zakonske forme, ako se ona trai, je razlog za nepostojanost pravnog posla, npr. ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti pismen. Teorijska razlika izmeu nepostojedeg i apsolutno nitavog pravnog posla je u tome to kod apsolutno nitavog potoji spoljna forma posla, dok kod nepostojedih nema ni te forme. U praksi se ipak moe desiti da jedna od strana trai izvrenje apsolutno nitavog pravnog posla, ili da nastane spor da li je ovakav pravni posao apsolutno nitav, pa je tada potrebna intervencija suda da bi se ustanovila apsolutna nitavost ovakvih pravnih poslova. Suugovaratelj osobe s ogranienom poslovnom sposobnodu ima pravo u sluaju sklapanja ugovora bez odobrenja zakonskog zastupnika pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni odobrava li ugovor. Presumira se da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se nije izjasnio u roku od 30 dana od toga poziva. U sluaju ponitenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja, suugovaratelj takve osobe moe zahtijevati vradanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrebljen u njezinu korist, a i onoga to je namjerno uniteno ili otueno Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna Prijetnja je kad jedna strana ili neko tredi, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnodu ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili trede osobe Zabluda je pogrena predodba o nekoj okolnosti Da bi uzrokovala pobojnost zabluda mora biti bitna (novi ZOO naputa neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti) Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila takav ugovor
U sluaju ponitenja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo Kod besplatnog ugovora bitnom se zabludom smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obaveze Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom oitovanju volje U teoriji se razlikuju zabluda o pravu, o injenicama, o motivu, pravnoposlovna zabluda (o elementima pravnog posla) Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla Naziva se jo i kvalificirana zabluda; ne trai se da kod prevare zabluda bude bitna Strana koja je sklopila ugovor pod prevarom ima pravo zahtijevati ponitaj ugovora, a ima i pravo na naknadu pretrpljene tete Ako prevaru uini treda osoba ima se pravo zahtijevati ponitaj ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru u vrijeme sklapanja ugovora; kod besplatnih se ugovora uvijek moe zahtijevati ponitaj zbog prevare trede osobe bez obzira da li je druga ugovorna strana za nju znala ili ne Pobojnost ugovora mogu izazvati i pravne radnje dunika na tetu povjerioca- vjerovnika (paulijanska tuba) prouava se u obligacionom-obveznom pravu Posljedice ponitenja pobojnog posla su jednake kao i kod nitavih pravnih poslova: povrat u preanje stanje (restitucijo in integrum) i odgovornost za tetu Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno ima se vratiti, a ako to nije mogude, ima se dati odgovarajuda naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke Ukoliko je poniteni pravni posao jednim dijelom izvren, moe nastati: da svaka strana vrati ono to je dobila iz ponitenog pravnog posla (dvostrana restitucija zbog poslovne nesposobnosti stranaka) ili da samo otedena strana moe traiti povrat onoga ti je dala (jednostrana restitucija zbog prinude ili prevare). Pravo zahtijevati ponitaj pobojnog pravnog posla imaju stranke, a iznimno i neke trede osobe (npr. nasljednici u pogledu oporuke) Prema ZOO pravo zahtijevati ponitaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok), odnosno od prestanka prisile (misli se na prijetnju)
Objektivni rok za ponitaj pobojnog ugovora je tri godine od sklapanja toga ugovora KONVALIDACIJA I KONVERZIJA Konvalidacija je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova Nitavan ugovor ne moe konvalidirati kad uzrok nitavosti naknadno nestane Nitavost se ne moe isticati ako je zabrana manjeg znaenja, a ugovor je u cijelosti ispunjen Konverzija postoji kad nitavan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda de meu ugovoraima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u saglasnosti s ciljem koji su ugovorai imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitavost svog ugovora, npr. jedna mjenica usljed manjkavosti ne vai kap mjeninopravni posao, ali moe vaiti kao obina obveznica-kao graanskopravna obligacija. STICANJE I GUBITAK PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih graanskih prava s nekim subjektom Izvorno ili originarno sticanje prava znai da sticatelj (pribavilac) svoje pravo ne izvodi iz prava prednika (prethodnika), nego ga stiee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee sticanje subjektivnih prava-npr. dosjelost. pravnih injenica koje moraju da postoje da bi nastao odreeni graanskopravni odnos, odnosno da bi nastupile pravne posljedice, naziva se osnov pribavljanja prava (titulus, naslov). Osnov pribavljanja prava (titulus) moe da bude zakonski ili ugovorni (zakonski-imamo kod obaveze da se naknadi teta prouzrokovana radnjom; ugovorni titulus imamo kod kupoprodajnog ugovora). Kod pribavljanje prava svojine i ostalih stvarnih prava istidu se dva zahtjeva, i to: Pravni osnov (titulus), odnosno pravna mogudnost da se neko pravo stekne pravnim poslom izmeu stranaka npr. kupoprodaja, zamjena, sudska odluka ili zakonski propis i; Zakonski nain pribavljanja (modus acquirendi) tj. odreena radnja kojom se na osnovu titulusa zasniva svojina. Modus acquirendi se kod pokretnih stvari sastoji u predaji (tradiciji), a kod nepokretnih stvari u upisu u zemljine knjige. Pribavljanje subjektivnih prava moe biti: originarno i derivativno. Kod originarnog pribavljanja prava, pravo pribavioca se ne bazira na pravu njegovog prethodnika, ved to pravo nastaje kao novo, npr. okupacija stvari koja se ne nalazi u nedijoj svojini ili npr. povjerilac pribavlja pravo zakljuenjem ugovora o zajmu na originaran nain. Derivativno ili izvedeno pribavljanje prava imamo kada se subjektivno pravo koje je pripadalo prije nekom subjektu (prethodnik, auctor) prenosi na pribavioca (successor). Ovo pribavljanje
prava se bazira na nekom pravnom poslu, a moe i na nekim drugim injenicama, npr. zakonsko nasljeivanje. Postoji derivativno sticanje prava i bez prenosa, npr. vlasnik plodonosne stvari pribavlja pravo svojine na plodu, kao novoj stvari, u momentu odvajanja (separacija) ili npr. vlasnik krave pribavlja pravo svojine na teletu dim se krava oteli. Derivativno pribavljanje prava (sukcesija, pravno nasljedovanje), dijeli se na: 1. Univerzalnu sukcesiju i 2. Singularnu sukcesiju. Kod univerzalne sukcesije skup imovinskih odnosa kao cjelina sa svim teretima ili dio jedne imovine prelazi jednim pravnim aktom sa jednog lica na drugo, npr. kod nasljedstva. Ovdje na pribavioca prelaze ne samo prava, nego i obaveze, ali i dugovi njegovog prethodnika koji terete zaostavtinu. Kod singularne sukcesije se na pribavioca jednim pravnim aktom prenose pojedina odreena prava ili stvari ili vie prava i stvari, npr. prenos prava svojine jedne odreene stvari ili prenos zalonog prava. Prava koja se prenesena singularnom sukcesijom ne odgovaraju za dugove ranijeg pravnog subjekta. Singularna sukcesija moe biti: 1. Translativna i 2. Konstitutivna Kod translativne sukcesije, pravo pribavioca (successora) je prema vrsti i sadraju isto kao i pravo prethodnika (auctora). To znai, ako se promjeni ili nestane osnov pribavljanja prava kod prethodnika, to isti automatski vai i za pribavioca. Kod svih sluajeva derivativnog pribavljanja prava vai pravilo na niko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego to on sam ima. Kod konstitutivne sukcesije, pravo pribavioca je novo pravo koje nije imao njegov prethodnik, ali je zasnovano (kostituisano) na pravu prethodnika koje je on zadrao kod sebe. To znai da se ovo pravo pribavioca oslanja na pravo prethodnika, ali je po obimu ue nego pravo prethodnika. Npr. konstitutivnom sukcesijom se iz prava svojine izdvaja-nastaje pravo uivanja, slunosti i zalono pravo, to znai da ovaj prenos prava ne znai i prenos osnovnog prava (prava svojine), ved predstavlja samo njegovo opteredenje. Gubitak prava je odvajanje subjektivnih graanskih prava od njihovih nositelja (apsolutan-neko pravo gubi, a niko ga ne stide; relativan-jedan subjekt gubi pravo, a drugi ga istovremeno stide). ZASTARA PRAVA Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Kod subjektivnog prava zastarjeva samo zahtjev odnosno tuba u materijalnom smislu, tok tuba u formalnom smislu ne zastarjeva jer se po proteku roka zastarjelosti, istina formalno, moe podnijeti tuba sudu, ali de sud kad utvrdi zastaru po priedlogu jedne stranke tubu odbaciti. Ne zastarjeva ni subjektivno pravo kao takvo, jer se i po proteku rokova zastarjelosti pravni odnos ne prekida definitivno, pa ako bi dunik nakon ovog roka platio svoj dug, on nema pravo na povrat jer se ovo ne smatra poklonom povjeriocu nego dobrovoljnim izvrenjem njegove obaveze.
Zastarjelost postoji u opdem interesu, radi odravanja pravne sigurnosti, stalnosti u pravnim odnosima, ali i u interesu pojedinaca koji na ovaj nain mogu da odbrane svoja prava. Stranke ne mogu pravnim poslovima iskljuivati primjenu zastarjelosti ili ugovoriti due ili krade vrijeme zastarjelosti nego to je zakon predvidio. Stranke se ne mogu odredi zastare prije nego to proe vrijeme koje je odreeno za zastaru. Pretpostavke zastare: nepodizanje tube i protek zakonom odreenog vremena ZOO ureuje zastaru obligacionih-obveznopravnih zahtjeva Sud se nede obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao Zastara poinje tedi prvog dana poslije dana kad je povjerilac-vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, pod uslovom da zakonom nije to drugo propisano Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena U vrijeme zastare rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prednika Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara nede tedi za neko vrijeme Pod zastarnim rokovima podrazumjevamo protek zakonom odreenog vremena u kome pravo nije vreno, to ima za posljedicu gubitak ovlatenja da se moe zahtjevati realizacija tog prava. Rokovi zastarjelosti mogu biti opdi (dui) i specijalni ili posebni (kradi). Kad protekne vrijeme zastare, povjerilac ija je trabina osigurana zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz opteredene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi Zastarjela trabina kamata i drugih povremenih davanja ne moe se namiriti ni iz opteredene stvari Kad zastari glavna trabina zastarjele su i sporedne trabine kao to su kamate, plodovi, trokovi i ugovorna kazna Pravila o zastari ne primjenjuju se u sluajevima kad su u zakonu odreeni rokovi za podnoenje tube ili izvrenje odreene radnje pod prijetnjom gubitka prava Trabine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije odreen neki drugi rok (opdi zastarni rok po ZOO) Povremene trabine koje dospijevaju godinje ili u kradim razdobljima (npr. trabina izdravanja, trabine kredita) zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja Pravo iz kojega proistiu povremene trabine zastarijeva za pet godina raunajudi od dospjelosti najstarije neispunjene trabine, a tada zastarijevaju i povremene budude, ali i dospjele trabine koje proizlaze iz toga prava
Ne moe zastarjeti pravo na izdravanje odreeno zakonom (ali moe pojedino davanje koje proizlazi iz izdravanja-u roku od 3 godine) Meusobne trabine iz ugovora o prometu robe i usluga, te trabine za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine Zastara tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu Trabina zakupnine i najamnine, bilo da je odreeno da se plada povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine Trabina naknade tete zastarijeva za tri godine otkad je otedenik doznao za tetu i za osobu koja je tetu uinila (subjektivni rok), a u svakom sluaju za pet godina otkad je teta nastala (objektivni rok) Trabina naknade tete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze Kad je teta prouzroena krivinim djelom, zahtjev za naknadom tete zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru krivinog gonjenja, ali samo ako je za zastaru krivinog gonjenja predvien dui zastarni rok Za jednu godinu zastarijevaju: trabina naknade za isporuenu elektrinu i toplotnu energiju, plin, vodu, dimnjaarske usluge, istodu ako je isporuka ili usluga obavljena za potrebe domainstva. Takoer za jednu godinu zastarijevaju trabine rtv pretplate, pote, telegrafa, telefona, potanskih pretinaca, pretplate na povremeno tampane listove Trabine utvrene pravomodnom sudskom odlukom ili odlukom drugog organa javne vlasti ili nagodbom pred sudom, drugim nadlenim tijelom, odnosno notarskim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inae predvia kradi rok zastare Sve povremene trabine koje proistiu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno notarskog akta i dospijevaju ubudude, zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina ZASTOJ ZASTARE Zastara ne tee izmeu: branih drugova izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo izmeu tidenika i staratelja-skrbnika za trajanja starateljstva-skrbnitva izmeu osoba koje ive u vanbranoj zajednici dok ta zajednica postoji za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj dunosti za trabine koje imaju osobe zaposlene u tuem domainstvu prema poslodavcu
ili lanovima njegove porodice koji zajedno s njim ive, sve dok taj odnos traje za vrijeme za koje povjeriocu-vjerovniku nije bilo mogude zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze Zastara tee i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi bez obzira imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju Ako maloljetnik ili druga poslovno nesposobna osoba nemaju zastupnika, zastara ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali poslovno sposobni ili dobili zastupnika Nakon prestanka zastoja zastare, uraunava se (dodaje se) vrijeme proteklo do zastoja PREKID ZASTARE Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tedi, a proteklo vrijeme se ne uraunava (gubi se). Zastara se prekida: 1. kad dunik prizna dug (neposredno ili posredno), 2. podnoenjem tube i svakom drugom povjerioevom-vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja potraivanja-trabine (npr. podnoenjem prijedloga za osiguranje dokaza, prijavom potraivanja-trabine u steajnom postupku). Prekid zastare ne nastupa ako povjerilac-vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je preduzeo. Za prekid zastare nije dovoljno da povjerilac-vjerovnik pozove dunika pismeno ili usmeno da obvezu ispuni (npr. opomena duniku zbog nepladanja. PREKLUZIVNI ROKOVI Od rokova zastarjelosti, treba razlikovati prekluzivne rokove. Prekluzivni rokovi su ne samo rokovi i kojima pravo ima da se ostvari, ved koji odreuju i samo trajanje prava. Po proteku ovog roka, samo pravo prestaje i dalje se ne moe vriti. Razlika izmeu rikova zastarjelosti i prekluzivnih rokova: Protekom roka zastarjelosti prestaje jedino ovlatenje na prinudno ostvarenje prava, ali pravo kao takvo i dalje postoji. Kod prekluzivnih rokova, njihovim protekom prestaje samo pravo. Prekluzivni rokovi odreuju se zakonom i njihova prava su unaprijed vremenski ograniena, dok su kod rokova zastarjelosti pravna ovlatenja na podizanje tube vremenski neograniena, ali se gube usljed nevrenja. Sud na prekluzivne rokove pazi po slubenoj dunosti. Prekluzivni rokovi mogu biti materijalni, npr. uzajamna potraivanja stranaka kod ostave moraju se obznaniti u roku od 30 dana po povratu stvari, jer inae nema mjesta tubi, i procesni, npr. sud odbacuje albu kao neblagovremenu ako se utvrdi da je podnesena poslije zakonskog roka.