ZATITA OD STRUJNOG UDARA
SADRAJ1. STRUJNI UDAR 2
1.1 Efekti djelovanja elektrine struje
..............................2
1.2 Fizioloko djelovanje elektrine struje ...3
1.2.1 ovjeije tijelo u strujnom krugu .3
1.2.2 Bioloko djelovanje elektrine struje ...6
1.3 Prva pomo ..7
2. ZATITNE MJERE OD STRUJNOG UDARA ......10
2.1 Zatitno izolovanje ....11
2.2 Zatita malim naponom . ...............................11
2.3 Naini prikljuka zatitnog voda ...12
2.3.1 Prikljuak zatitnog voda u sistemu nulovanja ...13
2.3.2 Prikljuak zatitnog voda u zatitnog uzemljenja
...........................14ZATITA OD STRUJNOG UDARAElektrina
struja (kretanje elektrona) se javlja kao sudaranje slobodnih
elektrona I atoma u metalnim provodnicima, kao elektronska struja u
elektronskim cijevima, kao jonska struja u gasovima i tekuinama, te
kao kretanje elektrona djeluje na medij kroz koji se odvija I
upravo ta pojava omoguava iroku primjenu elektrine energije, ali u
isto vrijeme postoje I pojave, posljedice kretanja, koje su tetne
kako sa aspekta prenosa energije tako I sa aspekte sigurnosti
opreme i osoblja koje omoguava taj prenos.
U tom smislu elektrina energija predstavlja opasnu stvar I za
njenu proizvodnju, prenos I eksploataciju vrijede uslovi I propisi
koji vrijede za druge opasne stvari. To znai da pravna I fizika
lica koja rade na proizvodnji, prenosu i eksploataciju elektrine
energije, moraju biti struna i osposobljena poduzimati sve mjere,
zakonom i propisima predviene, kako bi se sprijeila pojava
materijalnih teta i ljudskih rtava u tim procesima.1.STRUJNI
UDAR
1.1. Efekti djelovanja elektrine struje
Kod sudaranja slobodnih elektrona sa atomima, unutar metalnih
provodnika, dolazi do izbijanja atoma iz ravnotenog poloaja i
intenziviranja njihovog titranja. Ono se ispoljava kroz povienje
temperature, a time i tzv. unutranje energije. Pojaano titranje
atoma osjeamo kao toplotu, a ako se materijal zagrije do usijanja,
uz toplotu doi e do emitovanja svjetlosti. Takav efekat
predstavljatoplotni efekatelektrine struje, opisuje se Dulovim
zakonom i o njemu smo ve govorili u prvom poglavlju. Toplotni
efekat elektrine struje je koristan kod elektrinih grijaa, ali je
tetan kod nepotrebnog zagrijavanja vodova, maina i elektrinih
elemenata. Opasan je i u djelovanju na ive organizme.
U prostoru oko provodnika kroz koji protie elektrine struja,
pojavljuje se magnetno polje. Ova pojava predstavljamagnetni
efekatelektrine struje. Pojava magnetnog polja oko provodnika kroz
koji protie struja, te injenica da to magnetno polje prati promjenu
struje kroz provodnik, omoguilo je konstrukciju mnogih elektrinih
ureaja i maina. tetno djelovanje magnetnog efekta ogleda se u
elektromagnetnom zraenju koje izaziva smetnje u radu elektrinih
ureaja.
Ako se provodnik, kroz koji protie elektrina struja, nae u
prostoru djelovanja nekog stranog magnetnog polja ili magnetnog
polja drugog provodnika kroz koji protie struja, onda e se pojaviti
mehanika sila koja e nastojati potisnuti taj provodnik. Ova pojava
predstavljamehaniki efekatelektrine struje i uglavnom je koristan s
obzirom da omoguava konstrukciju elektrinih motora koji se koriste
za pretvaranje elektrine energije u mehaniku. teta koja moe nastati
usljed djelovanja mehanikog efekta elektrine struje ogleda se u
lomljenju izolatora, stvaranju kratkih spojeva usljed privlaenja
provodnika i sl.
U elektrino vodljivim tekuinama (nemetalni materijal) elektrina
energija vri razgradnju tih tekuina, odnosno dolazi do odvajanja
hemijskih elemenata od kojih je tekuina nainjena. Ovakav efekat
elektrine energije nazivamohemijski efekati on je vrlo koristan za
elektrolize, rad akumulatora i sl. U ivim organizmima hemijski
efekat elektrine energije je jako tetan.
Svjetlosni efekatelektrine energije je pojava da u nekim
sluajevima elektrina struja izaziva pojavu svjetlosti. Ve smo
pomenuli da kod zagrijavanja materijala do usijanja, usljed
toplotnog efekta, dovodi i do pojave svjetlosti, a to imamo kod
sijalica sa arnom niti. Pojava svjetlosti moe biti posljedica
jonizacije gasova (fluorescentne cijevi) ili kao posljedica
promjene energetskog nivoa pojedinih elektrona u samim atomima
materije (svijetlee LED diode). 1.2. Fizioloko djelovanje elektrine
strujeFizioloko djelovanje elektrine struje predstavlja djelovanje
elektrine struje na ljude I ivotinje .S obzirom na sloenost ivih
organizama, elektrina struja, prolaskom kroz njih izaziva niz
sloenih, uglavnom negativnih efekata vrlo opasnih po te organizme.
Osnovna opasnost za ljude lei u injenici da ovjek ne raspolae
nikakvim ulom za otkrivanje elektriciteta. Nemamo nikakav, prirodno
ugraen mehanizam, koji bi nas upozorio na prisustvo elektriciteta I
opasnost kojoj se izlaemo dodirom sa naelektrisanim tijelom.1.2.1.
ovjeije tijelo u strujnom krugu
Da bi dolo do proticanja elektrine struje kroz ljudski
organizam, neophodno je da se preko njega zatvori strujni krug,
odnosno da dvije razliite take organizma dou pod odreen napon
(razliku potencijala). U toj situaciji dio organizma koji se nalazi
izmeu te dvije take, predstavlja elektrini otpor.Poznato nam je da
vrijednost struje zavisi od napona koji djeluje u strujnom krugu I
vrijednosti otpora kroz koji protie struja (Omov zakon). Do
razliitih efekata u ivom organizmu dolazi zbog proticanja elektrine
struje, tako da je to veliina koja moe kod ivog organizma
proizvesti niz oteenja pa i smrt.Praktino je utvreno da su opasne i
smrtonosne vrijednosti struja :
I > 25 mA opasna vrijednost struje(djeluje na ritam rada srca
i duim prolaskom kroz organizam moe izazvati smrt)
I > 30 mA struja koja djeluje na rad zaliska srca
(predstavlja donju granicu direktne opasnosti)
I > 50 mA smrtonosna vrijednost struje
Sl. 1.155. Fizioloko djelovanje elektrine struje na ovjekovo
tijelo i dijagram vladanja miia ake u odnosu na strujuKada govorimo
o ovjekovom tijelu, kao elektrinom otporu, onda moemo konstatovati
da vrijednost tog otpora zavisi od vrijednosti prelaznih otpora na
mjestima gdje je tijelo prikljueno u strujni krug, kao i od samog
otpora tkiva kroz koji se strujni krug zatvara.
R = Rt + Rpr ()
Rt - otpor ovjeijeg tijelaRpr - prelazni otpori ulaska i izlaska
struje u tijelo
Prelazni otpori na mjestu ulaska i izlaska elektrine struje u
tijelo, jako su promjenjivi I zavise od niza parametara. Prije
svega zavise od vlanosti koe na mjestu dodira. Poveana vlanost e
svakako dovesti do smanjenja vrijednosti tog otpora. U tom smislu
govorimo o etiri stepena stanja koe, koja se prema IEC oznaavaju
kao :
BB1 potpuno suva koa, kontakt ruka noga
BB2 vlana koa, kontakt ruka nogaBB3 mokra koa, noge u vodi
kontakt rukomBB4 uronjeno u vodu, samo otpor tkivaPored navedenog,
otpor tijela prolasku elektrine struje, zavisi I od visine napona
koji djeluje na to tijelo. Pri viim naponima na mjestu ulaska i
izlaska elektrine struje u tijelo dolazi do probijanja koe na vie
mjesta, to poveava povrinu kroz koju se struja zatvara I samnjuje
ukupan otpor ovjeijeg tijela ( Tabela 1.30. )
Tabela 1.30. Otpor tijela u funkciji napona R = f(U)
Napon (V)2550250
Otpor tijela ()250020001000
Uzimajui u obzir, vidimo da je otpor ovjeijeg tijela, proticanju
elektrine struje razliit za razliite uslove i moe se rei da je u
odreenoj mjeri individualan za svaku osobu (vlanost i provodnost
koe ovise o znojenju, genetici i sl.). Tabela 1.31. pokazuje
vrijednosti otpora ovjeijeg tijela, uvaavajui navedene
injenice.
Tabela 1.31. Otpor ovjeijeg tijela
Napon dodira
(V)USLOVI
BB1
(suvo)BB2
(vlano)BB3
(mokro)BB4
(uronjeno)
R
()I
(mA)R
()I
(mA)R
()I
(mA)R
()I
(mA)
10
25
50
100
2507000
5000
4000
3000
15001,4
5
12,5
33
1673500
2500
2000
1500
10003
10
25
67
2501200
1000
875
750
6508
25
57
133
385600
500
440
375
32517
50
114
267
770
Sl. 1.156. Zavisnost otpora ovjeijeg tijela od napona i uslova
okoline 1.2.2 Bioloko djelovanje elektrine strujeProticanje
elektrine struje kroz nerko tijelo izazivca reakcije miia I ivanog
sistema. Prag osjeaja nalazi se izmeu 1 i 3 mA. Struje vee od 10 mA
izazivaju grenje miia Sl.1.155. Naroito je opasno proticanje
naizmjenine elektrine struje u blizini srca. U tom sluaju dolazi do
treperenja sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko poveava da
takav napor srce ne moe izdrati pa prestaje da radi. Prema
istraivanjima, struja od 100 mA, u vremenu od 3 sekunde, moe
dovesti do zaustavljanja rada srca.
Meutim, ak I jae struje dovode samo do obrmlosti rada srca, ali
ne i do smrti. To znai, ako se tijelo brzo odvoji od strujnog
kruga, srce jedno vrijeme nepravilno kuca, ali ovjek ostaje iv.
Dakle aritmija I zaustavljanje rada srca, zbog prolaska
naizmjeninme struje je opasna ukoliko tijelo ostane due vrijeme u
dodiru sa naponom. Brzim reagovanjem, ove posljedice se mogu izbjei
Sl.1.157.Drugi problem koji se javlja prilikom prolaska elektrine
struje kroz organizam je razvijanje dulovske toplote koja dovodi do
pojave tekih opekotina, a kod jakih struja moe doi do potpunog
ugljenuisanja dijelova tijela. Pri duem proticanju jakih struja
tijelo se ugljenie I gubi na teini zbog dehidracije. Postoji
odreena koliina toplote koja se , u odreenom roku, mora razviti u
organizmu da bi strujni udar bio smrtonosan. Rijetki su sluajevi
koji su nastupili pri proticanju struje krae od 30 sekundi I
razvijenoj topoloti manjoj od 1200 J (dula).
Znatan uticaj na posljedice strujnog udara ima frekvencija
elektrine struje. Elektrine struje nie frekvencije (kakva je upravo
frekvencija distributivne mree) su najopasnije. Istosmjerna
struhja, u istim okolnostima je manje opasna, a struje visokih
frekvencija se ak koriste za lijeenje. Svakako da I istosmjerne,
kao I struje visokih frekvencija, ako imaju velike vrijednosti
opeklina, ali su znatno manje tetne za rad srca. Zato se u tumaenju
pravog uzroka smrti od strujnog udara pojavljuje miljenje da je
zaustavljanje rada plua primarni uzrok smrti.
Sl. 1.157. Dijagram uticaja jaine struje I vremena prolaska na
rad srca
1.3. Prva pomoUnesreenog od strujnog udara treba to bre odvojiti
od strujnog kola. U toj hitnosti ne smijemo ugroziti vlastitu
sigurnost i zato mormamo poznavati proceduru I nain odvajanja
unesreenog : 1. provjeriti da li je strujni udar posljedica
djelovanja niskog (1kV) napona.
2. ako je u pitanju niski napon, tada uradimo neto od
navedenog:
ukoliko je to mogue iskljuimo napajanje
ukoliko raspoloeno sa dugom, suvom, drvenom letvom; pomou nje
odvojimo vod od nesreenog
izolujemo se od tla (daskama, suvim granama, plastinom
prostirkom, gumenim izmama I sl.), omotamo ruke suvom tkaninom I
povuemo unesreenog za odjeu, da bi se odvojio od strujnog voda. Ako
je unesreeni na nekom uzvienju (iznad poda ili iznad tla) osigurati
ga od padanja.
3. Ako je u pitanju udar struje visokog napona, tada ne smijemo
pristupiti odvajanju unesreenog dok se ne iskljui visokonaponski
vod ili taj dio postrojenja, pa zato treba:
obavjestiti lokalnu elektrodistribuciju da iskljui vod
pozvati ljekara Indvidualna snalaljivost spasioca I brzina
pruanja prve pomoi su glavni elementi za uspjeno spaavanje
unesreenog od strujnog udara. U oekivanju doktora, unesreenom treba
otkopati odjeu, raskomotiti ga i, ukoliko ne die, na licu mjesta
primjeniti vjetako disanje.
Sl. 1.158. Primjena vjetakog disanja metodom usta na usta
Najbolje je primjeniti metodu usta na usta. Unesreenog poloiti na
lea. Pod lopatice mu podmetnuti jastuk od odjee. Prii mu sa lijeve
strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatiti potiljak unesreenog, a
lijevom pritisnuti elo da se glava zabaci nazad. Time put disajnih
organa postaje Slobodan. Drugi spasilac spusti se na uzglavlje
unesreenog I maramicom mu obrie usta. Ukoliko postoji opasnost od
infekcije, unesreenom u usta stavljamo plastinu cjevicu ( ako je
pri ruci). Isti spasilac uduvava u usta unesreenom vazduh,
zatvarajui mu palcem nos da osigura ulazak tog vazduha u plua.
Pritisak treba da je toliko jak da pomjera grudni ko tza oko 3-4
cm, pa se zato izvodi objema rukama I teinom spasiovevog tijela
Sl.1.158. U ist vrijeme, radi izazivanja pulsacije velikih
arterija, pri svakom pritiskivanju vri se masaa srca. Zato je
korisno noge unesreenog drati malo uzdignuti radi priliva krvi iz
vena u srce. Cijeli ciklus uduvananje izduvavanje traje oko 5
sekundi. U poetku, prvu pomo, moe davati I samo jedan ovjek. Tada
se kombinuje uduvavanje I masaa srca. Nakon dva, tri duboka
uduvavanja slijedi 15 20 sekundi masiranja srca.Vjetako disanje se
primjenjuje sve dok se ne javi sopstveno disanje unesreenog. To
ponekad traje satima, pa se spasioci moraju smjenjivati, ali smjena
ne smije da narui kontinuitet, odnosno ritam vjetakog disanja.
Ukoliko su prilikom strujnog udara nastupile opekline na tijelu
unesreenog tada trebamo primjeniti sljedei postupak:
1. Skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili hemikalijom. Ako
imamo dijelove odjee zalijepljene za kou, ne smijemo ih nasilno
odvajati nego paljivo obrezati makazama.
2. Brzo hlaenje opeene povrine najvanija je mjera prve pomoi u
ovom sluaju, jer bitno poboljava konani ishod povrede. Opeeni dio
tijela treba to prije uroniti u vodu ili tuirati. Voda mora biti
hladna, alli ne I ledena. Hlaenje treba trajati najmanje deset
minuta. Malu djecu ne ostavljati dugo u hladnoj vodi jer moe doi do
pohlaivanja tijela.
3. S opeene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice I sat, prije
nego koa natekne. Ako se zbog otekline prsten vie ne moe skinuti
treba ga prerezati.
4. Opekline se pokrivaju gazom I zavojem, vrlo labavo, bez
zatezanja.
5. Ako je opeena velika povrina ruke ili noge treba ozlijeeni ud
imobilizirati.
6. Ako je prevoz do bolnice dug, ozlijeenom treba davati da pije
tekuinu (nikako alcohol).
Mogue je da prilikom strujnog udara, iz razliitih razloga, doe
kod unesreenog do prijeloma kosti. Ako pruanjem prve pomoi uoimo
takvu promjenu trebamo primjeniti sljedei postupak:
1. Ako je slomljeni ud deformisan, moemo pokuati da ga izravnamo
uzdunim istezanjem. Povuemo lagano dva susjedna zgloba u suprotnim
smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan I treba ga
prekinuti ako naiemo na otpor ili jau bol. Nepravilna manipulacija
slomljenim udom moe dovesti do oteenja krvnih ila, ivaca I ostalih
tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.
2. Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenoenja ili
prevoza unesreenog. Ako je hitna medicinska pomo dostupna, najbolje
je imobilizaciju I transport prepustiti strunim osobama. Ozlijeeni
mora mirovati do dolaska pomoi.
3. Kod otvorenih preloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu
stavite jastui od pamuka (vate) ili vune I sve skupa uvrstite
zavojem. Ako slomljena kost viri zi rane ne smije se istezanjem uda
vraati u prirodni poloaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira
u zateenom poloaju.2.ZATITNE MJERE OD STRUJNOG UDARAKonstutovali
smo da elektrina struja od 50 mA i vie, prolazrei kroz ljudski
organizam moe dovesti do povreda I smrti. U elektrinim situacijama
se uzima da je najvea vrijednost dozvoljenog napona dodira 50V ( u
elektroenergetskim postrojenjima taj napon je 65V). Toj vrijednosti
napona prema Tabeli 1.30. odgovara otpor ovjeijeg tijela od 2000.
Na osnovu toga, primjenjujui Omov zakon, moemo utvrditi vrijednost
struje koja e u tom sluaju da potekne kroz ovjeije tijelo.
Kao to vidimo sa Sl.1.155. ovo su uslovi pri kojima ovijek, jo
uvijek moemo vladati miiima. Kakos mo kod fiziolokog djelovanja
elektrimne struje vidjeli , vrijeme proticanja struje takoe igra
vrlo vanu ulogu te se u mnogim sluajevima propisuju znatno nii
naponi dodira. Tako npr. Za djeije igrake propisani napon dodira je
do 24 V , za elektrine alate na parnim kotlovima do 42 V I sl. U
stvari, napon sam po sebi nije opasan, opasnost je mogunost pojave
zatvorenog elektrinog kruga I pojave struje pod uticajem tog
napona. Ptice stoje na neizolovanom vazdunim vodovima razliitih
naponskih nivoa I nisu ugroene. Meutim, ako pri polijetanju imaju
takav raspon krila da u istom trenutku mogu doi u dodir sa dva ili
vie provodnika onda su itekako ugroene.Elektrine instlaacije I
potroai trebaju biti tako izvedeni da prilikom njihovog rada I
eksploatacije bude obezbijeena puna sigurnost. Meutim, i najbolje
izvedena instalacija, kao I najbolje izraeni potroai, vremenom se
oteuju, dolazi do proboja izolacije I dijelovi koji su pristupani
dohvatu ruke I koji u normalnim okolnostima nisu pod naponom,
dolaze pod napon. Svaki dodir tako oteenih elemenata elektrinih
instalacija, mogu biti smrtonosni. Da bi se to sprijeilo neophodno
je poduzeti I dodatne mjere sigurnosti. Elektrotehniki propisi ,
radi spreavanja nesrea od udara elektrine struje, predviaju sljedee
dodatne mjere zatite :a) zatitno izolovanje
b) mali napon
c) nulovanje
d) zatitno uzemljenje
e) sistem zatitnog voda
f) zatitne naponske sklopke (ZN sklopke)
g) zatitne strujne sklopke (ZS sklopke)
h) zatitni transformatori za galvansko odvajanje
Korieni standardi:
JUS N.B2.741
IEC 364-4-41; HD 384.4.41; DIN VDE 0100 T.410; DIN VDE 0100
T.739
2.1. Zatitno izolovanje Prema standardima postoje tri naina
zatite bezbjedno malim naponom:
a) Bezbjedno mali napon (SELV Separated extra-low voltage)
b) Uzemljeni zatitni mali napon (PELV Protective extra-low
voltage)
c) Mali radni napon (FELV Functional extra-low voltage)
SELV odvojeno (en.separated) strujno kolo. Karakteristike SELV
zatite su:
Nazivni napon obino ne prelazi 25V
Potreban je sigurnosni izvor napajanja tako da se u sluaju
kvara, u krugu sigurnosnih instalacija, ne mogu pojaviti vii
naponi
Vodovi I kuite elektrinih ureaja pod bezbjednosnim naponom ne
smiju biti nigdje uzemljeni
Vodovi bezbjenosnog napona moraju biti odvojeno poloeni od
ostalih vodova vieg napona.
PELV uzemljeno strujno kolo. Ovaj vid zatite malim naponom je
identian SELV sistenu, stim to dovoljava da se mrea bezbjednosnog
napona uzemlji. Ponekad zboh konstrukcijskih ili pogonskih razloga
takvu situaciju nije mogue izbjei.
FELV sistem zatite malim naponom do 50V za izmjeninu, odnosno do
120V za istosmjernu struju se primjenjuje ako zbog ekonoskih ili
tehnolokih razloga trebamo mreu radnog napona, a nisu nuni ni
sigurnosni mali napon (SELV) ni uzemljeni mali napon (PELV).
Na Sl.1.176. prikazana je izvedba sabirnice (ine) za
izdjednaavanje potencijala kao I nain povezivanja kablova sa njom.
PE provodnik do PE ine (e) je zeleno-uti PE provodnik koji povezuje
sabirnicu za izjednaavanje potencijala sa sabirnicom zatitnog voda
(uzemljenja) u GRO.
2.2. Izjednaavanje potencijala u stanuNajugroenija prostorija
stana, u pogledu mogunosti pojave strujnog udara je svako kupatilo.
Razlog tome je poveana vlanost I pojava prskajue vode. Da bi se
zatitili u ovoj prostoriji sprovodimo dodatnu mjeru zatite od
strujnog udara izjednaavanjem potencijala povezivanjem svih
metalnmih dijelova koji ne pripadaju elektrinoj instlaaciji I
njihovim prikljuivanjem na zatitnu sasbirnicu razvodnog ormara
(razvodne table) u stanu Sl.1.177.U novije vrijeme se razvod vode u
kupatilu vri PVC cijevima tako da u tom sluaju ove cijevi, s
obzirom das u od izolacionog materjala, ne veemo sa sistemom za
izjednaavanje potencijala. Povezivanje vodova za izjednaavanje
potencijala vri se na sabirnici smjetenoj u kutiji za izjednaavanje
potencijala Sl.1.178.
Sl. 1.177. Izjednaavanje potencijala u kupatiluKutija za
izjednaavanje potencijala se montira u zid, tako da bi njen
poklopac trebalo zadovoljavati estetske kriterijume I da se uklapa
u dekoraciju zida, a to su najee keramike ploice. ak I ako u
kupatilu nema elektrinih instalacija, ali postoje u drugom dijelu
stana, obavezno je izvesti sistem za izjednaavanje potencijala.
Sl. 1.178. Kutije za izjednaavanje potencijala2.3. Naini
prikljuka zatitnog vodaPrikljuivanje zatitnog voda sa sabirnicom za
izjednaavanje potencijala sprovodi se na razliite naine, a zavisno
od :
primjernog sistema zatite od opasnog napona dodira ( zatitno
uzemljenje, nulovanje, strujna sklopka i itd.).
od naina izvoenja kunog prikljuka (kablovski ili nadzemni).
od naina izvoenja elektrine instalacije u objektu.
2.3.1. Prikljuak zatitnog voda u sistemu nulovanjaAko se kao
sistem zatite od strujnog udara koristi klasino nulovanje
(provodnici bez treeg odnosno petog zatitnog voda) Sl.1.179.,
sabirnica za izjednaavanje potencijala 9 povezuje se na nultu
sabirnicu sistema 3, zasebnim vodom.
U sluaju da je napajanje objekta preko podzemne kablovske mree,
tada se povezivanje sabirnice za izjednaavanje potencijala sa
nultom sabirnicom vri u kablovskom prikljunom ormariu a), ako je
napajanje objekta preko nadzemnog kunog prikljuka u glavnoj
razvnodnoj tabli b). Izjednaavnje potencijala u kupatilku, kod
sistema kod koga je primjenjeno nulovanje,izvodi se na anin kako je
to prikazano na Sl.1.177 s tim da se poseban zatitni provodnik
sistema prikljuuje na nulti provodnik u razvonoj tabli stana.
Sl. 1.179. Spajanje zatitnog (nultog) provodnika u sistemu
zatite nulovanje2.3.2. Prikljuak zatitnog voda u sistemu zatitnog
uzemljenja
A. Kablovski kuni prikljuakAko je zatita od opasnog napona
dodira primjenjeno klasino zatitno uzemljenje, prikljuak zatitnog
provodnika sabirnice za izjednaavanje potencijala 8 treba izvesti
sa posebne zatitne sabirncie (ili viestruka stezaljke) 7 koja se
nalazi u ormariu za kablovski kuni prikljuak 3, Sl.1.180.a).
Sl. 1.180. Spajanje zatitnog (nultog) provodnika u sistemu
zatitnog uzemljenja za kablovski prikljuak
Zatitni vod instalacija zgrade treba dovesti na sabirnicu 7
preko petog provodnika u glavnom napojnom vodu elektrinih
instalacija objekta. Isto vrijedi ako se kao zatita koristi ZS
(strujna) sklopka.
Na Sl.1.180.b) prikazan je prikljuak zaitnog voda sa sistemom za
izjednaavanje potencijala, usluaju kada koristimo kombinovanu
zatitu sa zatitnim uzemljenjem i nlovanjem. Ukoliko je kablovkski
prikljuni ormari izraen od metala u tom sluaju izvrimo povezivanje
kuita kablovskog prikljunog ormaria sa zatitnim vodom.B. Nadzemni
kuni prikljuak
Ako je kuni prikljuak nadzemni a primjenjuje se klasino zatitno
uzemljenje ili (ZS sklopka), sabirnica za izjednaavanje potencijala
6 Sl.1.181.a) se posebnim provodnikom prikljuuje na zatitnu
sabirnicu glavnog razvodnog ormara 1, za povezivanje sa zatitnim
vodom elektrine instalacije 4 (trei ili peti vod u kablu).
Sl. 1.181. Spajanje zatitnog (nultog) provodnika u sistemu
zatitnog uzemljenja za nadzemni kuni prikljuakAko je primjenjeno
konbinovana zatita zatitnim uzemljenjem i nulovanjem,
Sl.1.181.b),tada osim povezivanja sabirnice za izjednaavanje
potencijala 6 (preko zatitne sabirnice u razvodnom ormaru) sa
zatitnim vodom instalacija 4, u glavnom razvodnom ormaru treba
povezati zatitni vod elektrinih instalacija sa nultim provodnikom.
Ako je kuite glavnog razvodnog ormara metalno tada se i ono
povezuje sa zatitnim vodom.PAGE 3