This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
F A K U L T E T Z A U S L U Ž N I B I Z N I SF A K U L T E T Z A U S L U Ž N I B I Z N I SS R E M S K A K A M E N I C AS R E M S K A K A M E N I C A
S E M I N A R S K I R A DS E M I N A R S K I R A D
P R E D M E T : B A N K A R S K I M E N A D Ž M E N TP R E D M E T : B A N K A R S K I M E N A D Ž M E N T
Tema: CENTRALNA BANKATema: CENTRALNA BANKA
SREMSKA KAMENICA, 2009.
Mentor:Dr Milenko Dželetović
Student:Aca Vasić
XIV-313/08
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
UVODUVOD
Centralna banka ima izuzetno veliku ulogu u funkcionisanju tržišta novca. Ta njena
uloga se ispoljava kroz regulisanje ovog tržišta, propisivanjem i nametanjem obaveznosti
pravila ponašanja, rada i funkcionisanja tržišta novca, kao i direktnim učešćem na njemu.
Kao učesnik na tržištu novca ona vrši funkciju „banke banaka“ vodeći kod sebe
evidenciju o stanju na računima svih poslovnih banaka i drugih učesnika na tržištu novca. Ona
je autonomna i potpuno samostalna u regulisanju, propisivanju i sprovođenju pravila
ponašanja, funkcionisanja i načina rada na tržištu novca koja su neprikosnovena i potpuno
obavezujuća za sve druge učesnike na tržištu novca.
Centralna banka samostalno donosi odluke kojima se utvrđuju uslovi poslovanja na
tržištu novca i to pre svega odluke vezane za:
cenu novca izraženu u većoj ili manjoj eskontnoj i diskontnoj stopi,
obim ponude izražen u povećanju ili smanjenju novčanih kontigenata,
obim tražnje izražen u povećanju ili smanjenju obavezne rezerve,
obim javnog duga izražen u prodaji ili kupovini državnih hartija od vrednosti.
Zato su u mnogim razvijenim zemljama jedan od najznačajnijih instrumenata
monetarnog regulisanja operacije Centralne banke na otvorenom tržištu, čija je suština
optimiziranje primarnog novca, a time i novčane mase. Aktivnosti koje Centralna banka
preduzima, dakle, kupovina ili prodaja zavisiće direktno od ciljeva kreditno monetarne
politike.
Ukoliko je cilj povećanje količine novca, to jest ukoliko je reč o ekspanzivnoj politici,
Centralna banka će vršiti kupovinu državnih hartija od vrednosti, čime će doći do povećanja
likvidnosti banaka i njihovog kreditnog potencijala. Obrnuto, u slučaju realizacije restriktivne
kreditno-monetarne politike, Centralna banka će prodajom hartija od vrednosti smanjivati
količinu novca u opticaju i kreditni potencijal poslovnih banaka.
Tržište novca postalo je osnovni mehanizam za sprovođenje ciljeva i zadataka
monetarne politike. Na osnovu ovoga može se zaključiti da je Centralna banka praktično
osnivač, organizator, regulator i kontrolor ukupnih poslovnih događaja i radnji koje se
dešavaju na tržištu novca.
3
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
CENTRALNA BANKACENTRALNA BANKA
PPOJAMOJAM C CENTRALNEENTRALNE BANKEBANKE
Centralna banka je definisana kao samostalna i jedinstvena emisiona ustanova
monetarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku
disciplinu i za obavljanje drugih poslova određenih zakonom.
Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz pomoć
instrumenata monetarno – kreditnog regulisanja, u koje spadaju: eskontna stopa, obavezna
rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti,
učešće u deviznim transakcijama, ograničenje plasmana, i slično.
Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih specijalizovanih institucija
emituje gotov novac. Centralna banka emituje i primarni novac tako što odobrava kredite
poslovnim bankama ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka
održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na finansijskim
tržištima. Centralna banka treba da:
brine o bezbednosti domaće valute
obezbedi likvidnost privrednim subjektima u plaćanjima u zemlji prema inostranstvu
obavlja monetarnu i deviznu kontrolu bankarskih subjekata.
Prve Centralne banke su nastale krajem 17. veka uporedo sa razvojem robno –
novčanih odnosa. Do danas su ove institucije formirane u gotovo svim zemljama koje imaju
državnu, odnosno monetarnu suverenost. Nalaze se na vrhu bankarskog sistema i u velikoj
meri od nje zavisi dinamika i stabilnost privrednog sistema.
FFUNKCIJEUNKCIJE, , POSLOVIPOSLOVI II ZADACIZADACI C CENTRALNEENTRALNE BANKEBANKE
„Aktivnosti Centralne banke se mogu grupisati u nekoliko osnovnih funkcija (na
unutrašnjem planu):
emisiona funkcija (monopol na štampanje novčanica i izradu kovanog novca),
regulisanje kreditnog potencijala banaka i usmeravanje njihove kreditne politike,
4
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
uloga bankara države, odnosno Vlade,
nadzorna uloga (kontroliše bankarsko poslovanje),
uloga garanta likvidnosti bankarskog sistema,
upravljanje deviznim rezervama i spoljnim dugom zemlje,
upravljanje deviznim kursom nacionalne valute“.1
Na međunarodnom planu, Centralne banke uspostavljaju poslovnu saradnju sa
multilateralnim finansijskim organizacijama (MMF, WB…). Osim ovih osnovnih funkcija,
Centralne banke u nekim zemljama imaju i posebne uloge kao sto su razvojna uloga Centralne
banke, u manje razvijenim zemljama, kada ona primenjuje princip selektivnog kreditiranja.
MERE I INSTUMENTI CENTRALNE BANKEMERE I INSTUMENTI CENTRALNE BANKE
Monetarnom politikom obezbeđuje se optimalan odnos količine novca u opticaju i
kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se
svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz opticaja u
cilju obezbeđenja adekvatne količine novca u nekoj nacionalnoj privredi.
U okviru ostvarivanja mera kreditno – monetarne politike, centralna banka ima
nekoliko instrumenata:
eskontna politika, koja se sastoji u određivanju visine eskontnih stopa i uslova za
odobravanje kredita (visina kredita, rok trajanja i slično);
operacije na otvorenom tržištu, koje se sastoje u kupovini ili prodaji različitih hartija
od vrednosti, čime se ostvaruju određeni ciljevi kreditno-monetarne politike. Centralna
banka vrši kupovinu hartiju od vrednosti, kada želi da poveća likvidnost banaka i
njihov kreditni potencijal. Ovo se dešava u slučaju realizacije kreditno-monetarne
politike, kada je cilj da se poveća nivo novčane mase. U slučaju restriktivne kreditno –
monetarne politike, centralna banka vrši prodaju hartija od vrednosti, čime smanjuje
količinu novca u opticaju i kreditni potencijal poslovnih banaka;
politika obaveznih rezervi, kojom centralna banka ostvaruje ciljeve kreditno-
monetarne politike preko kontrole visine kreditnog potencijala. Ova mera značajna je i
za kontrolu bankarskog sistema i održavanje likvidnosti banaka. Suština ove mere
sastoji se u utvrđivanju osnovice i stope izdvajanja banaka iz svog depozitnog 1 Ćirković, Milutin, Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001. str. 194.
5
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
potencijala u korist obaveznih rezervi kod centralne banke. U slučaju restriktivne
kreditno – monetarne politike povećava se stopa obaveznih rezervi, čime se povlači
deo novca i smanjuje kreditni potencijal banaka, i
politika aktiviranja i dezaktiviranja depozita, čime se takođe, reguliše nivo novčane
mase. Aktiviranje depozita znači ukidanje ograničenja za njihovo slobodno korišćenje.
Obrnuto, dezaktiviranje depozita znači njihovo povlačenje u smislu uvođenja različitih
ograničenja u korišćenju slobodnih sredstava.
IINSTRUMENTINSTRUMENTI II MEREMERE MONETARNOGMONETARNOG REGULISANJAREGULISANJA
Za sprovođenje određene monetarne politike, Centralna banka koristi odgovarajuće
instrumente monetarnih regulisanja (sredstva i metode) koje primenjuje da bi održala masu i
strukturu novca i kredita na optimalnom nivou.
Sastav instrumenata može biti veoma različit, ali efekat primene uvek ima istu svrhu:
da se obezbedi potrebna količina novca u opticaju, tako da monetarna politika ne bude
naglašeno ekspanzivna, ili strasno restriktivna. „Centralna banka kvantitativno reguliše
kreditni potencijal banaka pomoću dva metoda:
na osnovu stope obaveznih rezervi
regulisanjem kvantuma primarnog novca“.2
U zemljama razvijenih tržišnih ekonomija, Centralne banke primenjuju standardizovan
izbor instrumenata monetarnih regulisanja koji čine:
obavezna rezerva,
rezerva likvidnosti,
kreditni poslovi Centralne banke,
operacije na otvorenom tržištu,
politika eskonta, reeskonta i refinansiranja,
politika eskontne stope Centralne banke,
ograničenje plasmana banaka…
Sa aspekta načina na koji deluje, instrumenti monetarnog regulisanja se razvrstavaju
na direktne i indirektne.
2 Hadžić, Miroljub, Organizacija bankarstva, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd,
2005. str. 273.
6
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
DIREKTNI INSTRUMENTI monetarnog regulisanja omogućavaju da Centralna banka
neposredno postigne cilj intervencije, kao što je slučaj prilikom regulisanja visine kamatnih
stopa banaka, ograničenja rasta plasmana (kreditni limiti) banaka i drugih finansijskih
institucija.
INDIREKTNE MERE su više zastupljene u uslovima razvijene privrede i finansijskih
transakcija zemalja tržišnih ekonomija. Delovanje indirektnih instrumenata monetarnog
regulisanja ostvaruje se uticajem kako na tražnju za primarnim novcem, tako i uticajem na
njegovu ponudu.
Najčešće korišćen instrument monetarnog regulisanja u praksi svih Centralnih banaka
u svetu jeste mehanizam obaveznih rezervi. Ovom se merom kratkoročno reguliše kreditni
potencijal poslovne banke. Regulisanje obaveznih rezervi banaka može se definisati kao mera
kojom se poslovne banke obavezuju da deo svog potencijala drže u obliku depozita kod
Centralne banke.
Pored obaveznih rezervi, za monetarno regulisanje je veoma značajna i politika
kreditiranja koju sprovodi Centralna banka. Politikom kreditiranja Centralna banka
interveniše:
prema bankama radi prevazilaženja problema kratkoročne nelikvidnosti,
prema državi odobravanjem kredita za pokriće deficita budžeta (tzv. deficitno
finansiranje),
u sprovođenju selektivne kreditne politike.
PPRIMARNARIMARNA II SEKUNDARNASEKUNDARNA EMISIJAEMISIJA
Centralna banka stvara primarni novac ili monetarnu osnovu (monetarnu bazu) sa
ciljem da reguliše likvidnost i kreditni potencijal poslovnih banaka, i da tako kontroliše
količinu novčane mase u rukama nebankarskih sektora.
Primarni novac predstavlja broj svih obaveza Centralne banke u odnosu na sektor
poslovnih banaka, sektor stanovništva, kao i u odnosu na sve druge nebankarske sektore, koji
imaju depozite kod Centralne banke. Upravo primarni novac predstavlja osnovu za dalju
naknadnu emisiju novca koji obavlja poslovno bankarstvo (sekundarna emisija).
7
C e n t r a l n a b a n k aC e n t r a l n a b a n k a
Osnovni cilj politike primarne emisije jeste uticaj na celokupnu finansijsku strukturu i
na realne ekonomske parametre. Veoma često, primarna emisija preuzima i određene
kvalitativne, odnosno selektivne zadatke, čime se omogućuje realizacija određenih ciljeva