-
1idejno urbanistiko - arhitektonsko rjeenje 1. nagrada na
natjeaju 2008.
CENTAR 3 ZABOK- WerkGruppe Zg
Urbanistika kompozicijamentor Prof.dr.sc. Marijan Hri,
dipl.ing.arh.
student I. Sladoljev
Arhitektonski fakultetSveuilita u ZagrebuKatedra za
urbanizam
2010 / 11
-
2SAETAK
Seminarski rad se bavi pobjednikim natjeajnim radom za Centar 3
u Zaboku, arhitektonsko planerske grupe WGZG. Uvod tematizira
kontekst natjeajnog zadatka te lokaciju - grad Zabok.Situacija zone
Centar 3 je takva da ima jedinstvenu priliku postati novi gradski
centar u klasinom smislu rijei visokokvalitetni, intenzivni urbani
prostor integriranog rada i stanovanja prokrvrljen visokopropusnim
promet-nim koridorima i premreen razliitim vidovima i mjerilima
javnih povrina.Rjeenje unutar zone Centar 3 formira etiri
prepoznatljive prostorno -programske cjeline jasno odreenog
karaktera: centralnu cjelinu Novi Centar te tri stambeno-poslovne
cjeline naglaeno stambeni Zeleni kvart, izrazito mjeoviti Miks te
primarno poslovnu Hi-Za.
KLJUNE RIJEI
stanovanjestambeno-poslovno srediteprometna infrastrukturazeleni
kvartnovi urbani centartvornica ZIVTCentralni Park
-
3SADRAJ
Uvod7
Prostorno - programske cjeline9
Struktura17
Otvorene povrine21
Zakljuak23
Autori24
-
41 urbanistiko - arhitektonsko rjeenje Centar 3 Zabok
-
5
-
62 model, pogled JZ
-
71. UVODGrad Zabok se nalazi pred povijesnom prekretnicom. Ima
priliku aktivira-ti golemu rezervu prostora u neposrednoj blizini
gradskog centra. Splet-om povijesnih okolnosti nekadanji nepovoljan
poloaj industrije u blizini sredita grada mogue je pretvoriti u
nevjerojatnu komparativnu prednost , nalije grada moe postati
njegovo novo lice.
Nemogue je precijeniti potencijal zone Centar 3. Zbog izvanredne
pro-metne povezanosti na razini regije i mogunosti integracije s
ostatkom gra-da u usponu nijedan program za ovu zonu nije
preambiciozan.
Zona Centar 3 ima jedinstvenu priliku postati novi gradski
centar u klasinom smislu rijei visokokvalitetni, intenzivni urbani
prostor integriranog rada i stanovanja prokrvrljen visokopropusnim
prometnim koridorima i premreen razliitim vidovima i mjerilima
javnih povrina.Ovo rjeenje pristupa prostoru adekvatno reduciranim,
no u mnogim pravcima i segmentima znaajno unaprijeeneim alatima i
metodologijom urbanistikog plana ureenja.
Daje urbanistike preduvjete za suvremeno gradsko stanovanje -
planira tri stambeno-poslovne etvrti razliitih karakteristika za
minimalno 2.500 novih stanovnika to zasigurno zadovoljava barem
srednjorone potrebe grada; formira novu okosnicu javnog ivota
cijelog grada i okolice; osigu-rava otvorene i zatvorene povrine
adekvatne prometnom, upravnom, obra-zovnom i poslovnom sreditu
regije.
-
83 prostorno - programske cjeline
ZELENI KVARTNOVI CENTAR
HI - ZA
MIKS
-
92. PROSTORNO-PROGRAMSKE CJELINERjeenje unutar zone Centar 3
formira etiri prepoznatljive prostorno -programske cjeline jasno
odreenog karaktera: centralnu cjelinu Novi Cen-tar te tri
stambeno-poslovne cjeline naglaeno stambeni Zeleni kvart, izrazito
mjeoviti Miks te primarno poslovnu Hi-Za.
Zeleni kvart, unutar cjeline Zelenog kvarta (planira se
izgradnja prven-stveno stambene namjene - min. 80% ostvarenog GBPa
(namjena M1A). Podruje ovog kvarta karakterizira izgradnja
stambenih nizova i manjih viestambenih zgrada visine od P+1 do P+3.
Postavljeni urabnistiki para-metri rezultiraju strukturom niske
visine i vie gustoe, low rise - high den-sity. Omogueno je
postizanje prednosti individualnog stanovanja visoke kvalitete,
unutar viestambene tipologije, u kombinaciji s komercijalnim
rezi-dencijalnim gustoama. Prilikom formiranja stambenih zgrada
ostvaruje se kontakt s terenom (pri-vatni vrtovi stanara), a
istovremeno se ulinim proeljima oblikuje urbani karakter prostora.
Dolazi do aktivacije ulice kao mjesta drutvene interakci-je, dok
privatna dvorita pruaju osjeaj intimnosti. U Zelenom kvartu
plan-ira se sustav obiteljskih parkova kao toaka javnog prostora
koji takoer sudjeluju u stvaranju zelenog urbanog, obiteljskog
naselja. Ureenjem parkova planira se zadovoljiti potreba za djejim
igralitima i javnim zelenim povrinam u neposrednoj blizini
stanovanja.Kroz detaljniju razradu ove zone obavezno je bilo
osigurati smjetaj manjeg djejeg vrtia kapaciteta minimalno etiri
vrtike jedinice. Vrti je poeljno projektirati kao integralni dio
stambene strukture uz obavezno potivanje zahtjeva orijentacije i
funkcionalne dispozicije. Detaljnijom razradom mogue je, takoer i
usitnjavanje planirane uline mree putem kolno-pjeakih povrina.
Ulina mrea, kako na razini ci-jele predmetne zone, tako i na razini
Zelenog kvarta, dimenzionirana je s obostranim parkiranjem unutar
drvoreda, putem kojeg je rijeena polovica parkiralinih potreba
stanovnika, dok se prestali dio smjeta na graevnoj estici u
graama.
HI-ZA Hiper-Zabok, primarno je poslovna cjelina (M2) unutar koje
se, u svrhu osiguravanja vitalnosti, planira i udio stambene
namjene od mini-malno 10% ukupnog GBP-a zone. Pored dominantnih
poslovnih sadraja i stanovanja ova cjelina doputa smjetaj upravnih
institucija, zatim sadraja rekreacije i sporta, te drutvenih
sadraja i institucija - kola, visokih kola, uilita i fakulteta.
Prepoznajui Zabok kao potencijalno poslovno i upravno sredite
regije, cjelina Hi-Za svojim smjetajem, kako unutar predmetnog
obuhvata, tako i u odnosu prema cjelini Zaboka, omoguava smjetaj
upravo onih gradskih funkcija koje djeluju kao nadopuna stanovanju
i centralnim gradskim funkci-jama predvienim u ostalim zonama -
Zeleni kvart, Centar, Miks. Ova cjeli-na u smislu programa omoguuje
profiliranje Zaboka u smjeru regionalnog sredita doputajui
maksimalnu fleksibilnost programa i veliku izgraenost prostora, ali
s naglaskom na poslovne sadaje koji ostvaruju visoku razinu
konkurentnosti u odnosu na oblinje gradove.
HI - ZA
MIKS
-
10
4 zeleni kvart
-
11
Istaknuti poloaj du autoceste A2 trai izgradnju koja e svojim
dimenzi-jama odgovoriti na potrebu formiranja nove slike grada
Zaboka iz ireg kon-teksta. U elji ostvarivanja te nove slike, putem
urbanistikih parametara omoguena je izgradnja koja svojim
gabaritima ostvaruje fasadu cijelog obuhvata uzdu jugoistonog
ruba.Sa sjeveroistone strane, a uzdu Centralne ulice formirana je
etnica koja svojim oblikovanjem i karakterom funkcionira kao
pretprostor planirane izgradnje. Distribucija izgraenosti po
visini, odreena urbanistikim par-ametrima za namjenu M2, doputa
stvaranje prostornih akcenata koji se kreu do visine P+15 na 10%
povrine cjeline. Glavnina strukture planirana je visine do P+8 uz
formiranje urbanih baza do visine P+1.Unutar Hi-Za izdvojene su
insule specifine namjene - Sportska dvorana (R.1), Gimnazija AGM
(D.1), Otvoreno puko uilite (D.2), Park (Z.2). Za navedene insule
odreeni su urbanistiki parametri sukladni njihovim nam-jenama, a o
kojima ovisi i morfologija strukture.Razradom cjeline Hi-Za
obavezno je osigurati smjetaj djejeg vrtia kapac-iteta minimalno
tri vrtike jedinice. Prilikom razrade i realizacije planirane
izgradnje ove cjeline obavezno je ostvariti tri planirane pjeake
veze, kako bi se osigurao kontinuitet mree javnih prostora u
obuhvatu.
MIKS - Mjesto Interakcije Kulture i Stanovanja - cjelina Miks
(namjena M1B) planirana je s udjelom stambene namjene od minimalno
50% u ukupnom GBP-u. Miks je planiran kao gusto, vitalno urbano
tkivo unutar kojeg se planira smjetaj stambenih jedinica u gornjim
etaama, dok se u prizem-ljima planiraju pratee namjene razliitog
karaktera - usluni, poslovni, kul-turni sadraji. Struktura je
odreena distribucijom izgraenosti po visini, ime se postie
kompaktnost strukture u prizemljima i rahlost na visini iznad P+1,
odnosno do P+3. Prilikom projektiranja preporua se istraiti
formiranje stambenih jedinica koje kombiniraju stanovanje i rad,
sukladno suvremenim trendovi-ma fleksibilnijeg poslovanja i
inovativnih i kreativnih profesija. Potrebno je formirati stambene
jedinice minimalno dvostrane orijentacije, integrirane s vanjskim
terasama i krovnim vrtovima.
Prizemne etae ovog kompaktnog grada omoguuju smjetaj ureda /
radion-ica / ateliera, restorana / caffea, manjih prodajnih
prostora i obiteljskih obrta. Relativno uske ulice, koje su
rezultat urbanistikih prametara, omoguuju intenzivno koritenje i
interakciju, kako stanovnika tako i ostalih korisnika ponuenih
sadraja.Cilj je ostvariti visokokvalitetan streetscape istovremeno
romantinih i suvre-menih karakteristika koji podrava i
najinovativnije vidove urbanog ivota.Interni sustav pjeako-kolnih
povrina vee se na planirani prometni sus-tav cjeline putem kojeg
postaje dio mree planiranih javnih prostora obuh-vata. Na
formiranje zone znaajno utjee i neposredna blizina Centra koja
podrava njegov naglaeno mjeoviti karakter i pridonosi njegovom
inten-zivnom koritenju. U zoni Miks pored zadranog Strukovnog i
umjetnikog uilita Zabok planirana je izgradnja osnovne kole. Vrti
je poeljno projektirati kao inte-gralni dio stambene strukture uz
obavezno potivanje zahtjeva orijentacije.
-
12
4 centralni park
-
13
NOVI CENTAR - transformacija industrijske zone Zaboka i irenje
grada i gradskih funkcija na te prostore uvjetovali su razvoj ideje
o stvaranju centralnog javnog prostora koji je logian nastavak
postojeeg gradskog centra. Rast grada Zaboka utjee na jaanje
njegovog znaaja u region-alnom smislu, to je takoer uzeto kao jedan
od motiva pri programiranju i oblikovanju Novog Centra. Novi
sredinji prostor - Novi Centar, analizira se i formira kroz dvije
razine znaenja. Prva razina bavi se postizanjem veeg nivoa
artikulacije javnog prostora samog grada Zaboka i povezivanjem
njegova dva odvojena dijela; druga razina razmatranja je na tragu
odreenja Zaboka kao regionalnog centra, ija snaga neupitno raste,
razina koja opravdava i ovako ambiciozan projekt transformacije i
revitalizacije.Cjelina Novi Centar formira se kroz otvorene i
zatvorene povrine i prostore razliitih karaktera i ureenja, a u nju
se smjetaju centralne gradske funk-cije u vidu servisa, usluga,
trgovine i infrastrukture; centralnost joj osigurana ispreplitanjem
razliitih vidova transporta bicikl, eljeznica, autobus,
au-tomobil...
Dvije otvorene povrine naglaeno razliitog karaktera formiraju
sredinji prostor Novog Centra: ploha Trga, smjetena na sjeveru i
ploha Centralnog Parka na jugu. Ove plohe povezane su pjeakim
vezama u vidu passagea koji prolaze korpusom zgrade ZIVT-a. Uzdu
jugozapadnog ruba zone No-vog Centra planira se smjetaj Kolodvora,
u neposrednoj blizini eljeznike pruge, te insula poslovne namjene u
nastavku prema Centralnoj ulici. Ploha Trga planirana je kao velika
otvorena povrina opremljena suvre-menom urbanom opremom, a
funkcionira kao centralni trg Zaboka na ko-jem se presijecaju
znaajni pjeaki putovi, te kao pretprostor obnovljenog ZIVTa. Ispod
plohe Trga planira se smjetaj javne garae kapaciteta cca. 500
automobila. Ovaj kapacitet garae zadovoljava potrebe niza
korisni-ka - namijenjena je u prvom redu za vanjske korisnike
predmetne zone, zatim funkcionira kao dio park&ride sustava
Kolodvora, te kao parkralite sadraja smjetenih unutar prostora
ZIVT-a. Gornja ploha - Trg, visoko je kvalitetni javni urbani
prostor koji je svojim ureenjem i veliinom pogodan i za odravanje
razliitih dogaanja - koncerata, skupova, sajmova, izlobi i sl.
Snani otvoreni prostor Trga u funkcionalnom se i simbolikom smis-lu
nadovezuje na postojei cenralni prostor Zaboka te formira plohu
plohu koja omoguava orijentaciju i distribuciju korisnika. Pored
korpusa ZIVT-a na prostoru trga zadran je i dimnjak koji je jedan
od najznaajnijih repera grada i, kao i ZIVT, dio je identiteta
Zaboka kao proizvodnog centra; upravo ista ploha Trga potencira
simboliku snagu ansambla.Juno od prostora ZIVTa planiran je
Centralni Park, pjeakim prolazima vezan na prostor Trga. Centralni
Park planiran je kao urbani park, formiran tematskim trakama koje
su generatori aktivnosti, susreta i odmora stanovni-ka i korisnika
zone. Park je u oblikovnom smislu protutea istoi i jed-nostavnosti
Trga, a funkcionira kao prijeko potreban ureen zeleni otvoreni
prostor cijele zone. Ujedno slui i kao svojevrsna tampon zona, te
prijelaz i poveznica prema zoni Hi-Za u nastavku. U programatskom
smislu postav-ljene tematske trake kreu se od prirodnog do visoko
kontroliranog kra-jolika, a unutar njih smjetene su povrine na
kojima se moe odvijati niz aktivnosti - od rekreacije do odmora i
relaksacije.
-
14
5 aksonometrija funkcionale cjeline tr / ZIVT / centralni park6
idejni presjek kroz kolodvor
-
15
Unutar insule poslovne namjene, koja je smjetena jugoistono od
povrine Centralnog Parka preporuka je smjestiti hotel, to ovisi o
potrebama i is-plativosti investicije. Zgrada Kolodvora planirana
je kao kompleksni infras-trukturni objekt unutar kojeg je
integriran autobusni i eljezniki kolodvor, te prijelaz preko
eljeznike pruge. Projektnim rjeenjem Kolodvora potrebno je ispitati
smjetaj autobusnog terminala u prvu podzemnu etau. U sklo-pu
Kolodvora planira se i smjetaj automobilske garae u etaama ispod
autobusnog terminala kojoj se ostavlja mogunost povezivanja s
velikom javnom garaom smjetenom ispod plohe Trga. Integracija sa
eljeznikim kolodvorom i sjevernim dijelom grada planira se pjeakom
pasarelom koja je dio sustava pjeakih mostova uzdu Ulice Ksavera
andora Gjalskog (Centralni most), a ujedno omoguava sputanje na
nove putnike perone kolodvora. Na ovaj nain pored osnovne namjene
autobusnog, odnosno eljeznikog kolodvora, ovaj objekt dobiva i
funkciju poveznice dvaju di-jelova grada, koja unutar sebe
integrira i dodatne usluno-komercijalne sadraje, omoguuje
sagledavanje blieg i ireg okruenja te die sam in prelaska
eljezniko-cestovnog koridora na nivo atrakcije.
Tvornica ZIVT je i fiziki i simboliki centralno mjesto cijelog
obuhvata, a njezina prenamjena i ureenje je jedan od kljunih
zahvata na razini ci-jelog grada Zaboka. Odluka o zadravanju i
rekonstrukciji potaknuta je razmiljanjima o kontinuitetu identiteta
Zaboka kao pokretaa i centra regije.Dominantni korpus tvornice ZIVT
postaje simbol snage i vitalnosti Zaboka koji svojom
transformacijom prati suvremene trendove deindustrijalizacije
europskih gradova. Revitalizirani ZIVT uvruje ideju Zaboka kao
gosp-odarskog, upravnog i uslunog sredita Zagorja.Unutar ZIVT-a
planira se, u prvom redu, smjetaj komercijalnih prostora (shopping,
caf, restoran, klub) kao primarnih generatora urbanosti. Kako bi se
ispotenciralo mijeanje i interakcija to veeg broja razliitih
koris-nika i funkcija te tako osigurala visoka razina kvalitete i
dinamike uporabe kompleksa, predlae se dopuna komercijalnog
programa ureenjem, unu-tar gabarita zgrade, polivalentne dvorane za
projekcije, scensko-glazbene dogaaje, predavanja i kongrese, te
formiranje adekvatnih prateih pros-tora.Budui da zgrada ZIVT-a ima
potencijal postati jedna od okosnica javnog ivota grada Zaboka i
regije, preporuka je, a imajui u vidu referentne eu-ropske
primjere, razmotriti i smjetaj kulturnih institucija i udruga
(mladi, umjetnici, civilno drutvo) unutar njezinih prostora. U
svrhu toga potrebno je uspostaviti iru javnu platformu - dijalog
svih zainteresiranih strana - vlas-nika prostora, jedinice lokalne
samouprave i predstavnika civilnog drutva.Rekonstrukcija ZIVT-a moe
se provoditi etapno, to pored financijske opravdanosti omoguuje i
eventualnu prilagodbu i promjenu programa kroz vrijeme.
-
16
7 visinske zone8 simulacija izgraene strukture
-
17
3. STRUKTURAIzgraena struktura u obuhvatu u potpunosti je
artikulirana preciznim urbanim pravilima. Na insule mjeovite
namjene koje tvore veinu izgraenog dijela obuhvata primijenjen je
visinski zoning koji koeficijent izgraenosti estice distribuira u 4
intervala.Niska zona (n) definirana je kao interval od razine
terena do 7 metara visine (priblino prve dvije standardne, ili
jedna visoka etaa). Ova visinska zona pogodna je za smjetaj
stambenih jedinica, odnosno poslovnih prostora u direktnom kontaktu
s terenom ulicama, trgovima, vrtovima. Moemo go-voriti o
svojevrsnom groundscape-u.Nia srednja zona (ns) je interval od 7 do
14 metara iznad razine tere-na (priblino sljedee dvije etae).
Gornja kota ovog intervala ujedno je i gornji rub glavnini izgraene
strukture cjelina Zeleni kvart i Miks. Ovdje moemo govoriti o
volumenima ugodnog gradskog streetscape-a.Srednja zona (s) interval
je od 14 do 31,5 m visine (priblino od visine P+4 do P+8) adekvatan
smjetaju poslovnih i upravni sadraji, te specifinih vid-ova
stanovanja. Omoguuje nastanak volumena krupnijeg gradskog mjerila
govorimo o cityscape-u.Visoka zona (v) je interval od 31,5 do 56 m
iznad razine terena do visine cca. P+15. i omoguuje ostvarivanje
snanih prostornih repera, formirajui gradski skyline, unapreujui
sliku grada u irokom landscapeu.
Urbana pravila za tri definirana tipa mjeovite namjene variraju
koeficijente izgraenosti insula kroz navedene visinske intervale
adekvatno karakteru pojedine cjeline. Uz visinski zoning, na
volumensku artikulaciju zgrada u po-jedinim cjelinama znaajno utjeu
i parametar minimalne veliine zahvata, te parametar maksimalne
veliine estice, koji su postavljeni tako da osigu-raju oblikovnu
koherentnost i finu modulaciju specifinih prostornih cjelina.U
cjelini Zeleni kvart tako je ostvariva niska struktura [kig(n)=0,4,
kig(ns)=0,2] adekvatna formiranju stambenih nizova i niih
viestambenih zgrada u bliskom kontaktu s terenom, odnosno ulicom
struktura suvreme-nog gradskog obiteljskog naselja.U cjelini Miks
urbanistiki parametri rezultiraju gustom prizemnom struk-turom
[kig(n)=0,6] koja se razrahljuje u nioj srednjoj zoni
[kig(ns)=0,4], a na malom dijelu cjeline [kig(s)=0,1] doputeno je i
izdizanje volumena u sred-nju visinsku zonu. Struktura je to
adekvatna za stvaranje mjeovite zone kompaktnog grada.U cjelinu
Hi-Za, shodno njezinom preteno poslovnom karakteru i smjetaju uz
jake prometnice, mogue je ostvariti najkrupnije volumene. Kig(n) u
iznosu od 0,7 omoguuje formiranje urbanih podija, a na kojima je
opet mogue ostvariti relativno krupne volumene gradskog mjerila
[kig(ns)=0,4, kig(s)=0,4]. U ovoj cjelini mogue je graditi i u
visokoj zoni [kig(v)=0,1] i tako formiranjem hiper-urbanih blokova
dramatino utjecati na cjelokupni grad-ski skyline.Cjelina Centar s
insulama centralne namjene, kao i insule specifinih namjena
(infrastrukturna, sportsko-rekreacijska, drutvena) u ostalim
pros-torno-programskim cjelinama adekvatno svom karakteru ili
znaaju imaju reducirani set obvezujuih urbanistikih parametara.
-
18
8 pogled sa zapada
-
19
9 pogled sa juga
-
20
10 HI - ZA11 Zeleni kvart
-
21
4. OTVORENE POVRINEZona obuhvata je premreena sustavom otvorenih
povrina i pjeakih pu-tova. Slijedi opis njihovih razliitih pojavnih
oblika i lokacija:
Privatni vrtovi - ureenjem parcela unutar stambenih insula
cjeline Zeleni kvart predvia se formiranje privatnih stranjih
vrtova stanova. Vrtovima koji su u neposrednom kontaktu s
unutarnjim stambenim prostorima ost-varuje se visoki standard
stanovanja, ali i ideja stanovanja u obiteljskoj kui.Sportski trg -
naglaeni poloaj dvorane - ugao predmetne zone, zahtijeva
arhitektonsku izvrsnost rjeenja. Projektom je potrebno formirati
adekvatni javni prostor - trg, dimenzioniran prema kapacitetima
dvorane, a prilikom projektiranja posebnu je panju potrebno
posvetiti sagledavanju lokacije u odnosu na pristupe zoni i
njezinoj percepciji, kako s autoceste, tako i s pristupnih
prometnica. etnica uz centralnu ulicu - kao dio ideje o
ostvarivanju cetralnog grad-skog porstora koji se protee od
dananjeg centra Zaboka, i prelaska pruge te formiranja Trga
povezanog s Centralnim Parkom u nastavku, predvia se proirenje
koridora Centralne ulice u vidu etnice. etnica postaje svo-jevrsna
ekstenzija Parka, ali i pretprostor graevinama smjetenim u zoni
izmeu Centralne ulice i autoceste. Visoko je urbanog karaktera,
parkovno ureena i vezana na prizemlja usporednih graevina.Otvorene
parkovno tematski ureene povrine - osnovna ideja ureenja ovih
povrina je ostvarivanje prostora za sport, rekreaciju i slobodno
vri-jeme. Na ovim se parkovno ureenim povrinama smjetaju
polivalentne sportske plohe i staze. Pjeako povezivanje i prodori -
irenje Zaboka juno od autoceste uvje-tovat e pjeako povezivanje u
vidu prodora kroz nasip autoceste. Ovi prodori postavljeni su kao
nastavci planirane cestovne mreePotez uz rijeku Krapinu - planira
se aktivacija poteza uz rijeku Krapinu formiranjem
pjeako-biciklistikih staza, te njegovim parkovnim ureenjem. Ovaj
potez svojevrsna je nadopuna planiranog sustava javnih povrina
predmetne zone. Njezino ureenje ide u smjeru ostvarivanja
primjerenih otvorenih javnih prostora koji se koriste za
rekreaciju.Pjeako kolne povrine - urbana pravila rezultiraju
pjeako-kolnim povrinama koje omoguuju koncentraciju urbanih
aktivnosti u prizemljima - manje trgovine, obrti, restorani,
atelieri i sl. Formirani prostorni odnosi ost-varuju izrazito
urbani karakter ovih sklopova - streetscape.Pasai - transformacijom
industrijske zgrade ZIVT-a preporuuje se os-tvariti pjeake prolaze
u vidu pasaa. Realizacijom ovog tipa pjeakih veza izmeu Trga i
Centralnog parka pospjeuje se intenzitet koritenja preureenog
prostora proizvodnih hala, to podrava njihovu komercijalnu
prenamjenu i urbanu vrijednost.Pjeako povezivanje, mostovi -
povezivanje postojeeg gradskog pros-tora s novoplaniranom zonom
planira se postavom pjeakih mostova. Tri
-
22
12 MIKS13 Centralni park
-
23
su pozicije prijelaza - Dijagonalni most, Sjeverni most i
Centralni most, pri emu Centralni predstavlja integraciju prijelaza
i eljeznikog, odnosno au-tobusnog kolodvora u jedinstveni
infrastrukturni objekt.Sustav obiteljskih parkova - manji parkovi
smjeteni unutar stambenih insula namijenjeni su okupljanju
stanovnika svih dobnih skupina; unutar njih predvia se smjetaj
djejih i manjih sportskih igralita.Trg - ploha Trga planirana je
kao velika otvorena povrina opremljena su-vremenom urbanom opremom,
a funkcionira kao centralni trg Zaboka na kojem se presijecaju
znaajni pjeaki putovi, te kao pretprostor obnov-ljenog ZIVTa. Ispod
plohe Trga planira se smjetaj javne garae. Gornja ploha - Trg,
visoko je kvalitetni javni urbani prostor koji je svojim ureenjem i
veliinom pogodan i za odravanje razliitih dogaanja - koncerata,
skupo-va, sajmova, izlobi i sl.Centralni Park pjeakim je prolazima
vezan na prostor Trga. Planiran je kao urbani park, formiran
tematskim trakama koje su generatori aktivnosti, susreta i odmora
stanovnika i korisnika zone. Funkcionira kao prijeko potre-ban
ureen zeleni otvoreni prostor cijele zone.
5. ZAKLJUAK
Rad svojim jasno definiranim zoningom stvara visokokvalitetne
makro i mik-ro lokacije. Namjena koja je definirana kao Zeleni
park, Hiper Zabok (Hi Za), Miks, te Novi centar jasno su sloene
kako bi bile prostori imanentne urba-nosti cijele regije. Zonom Hi
Za, stvara se rub prema autocesti koji uokviruje gotovo cijeli
obuhvat visokom preteno poslovnom izgradnjom. Tvornica ZIVT je i
fiziki i simboliki centralno mjesto cijelog obuhvata, a njezina
prenamjena i ureenje je jedan od kljunih zahvata na razini ci-jelog
grada Zaboka. Odluka o zadravanju i rekonstrukciji potaknuta je
razmiljanjima o kontinuitetu identiteta Zaboka kao pokretaa i
centra regije.Dominantni korpus tvornice ZIVT postaje simbol snage
i vitalnosti Zaboka koji svojom transformacijom prati suvremene
trendove deindustrijalizacije europskih gradova. Revitalizirani
ZIVT uvruje ideju Zaboka kao gosp-odarskog, upravnog i uslunog
sredita Zagorja.
-
24
Konceptualizacijom spontanih sastanaka, pod radnim imenom
Werk-Gruppe Zagreb, WGZG, grupa mladih arhitekata iz Hrvatske bavi
se pitanjima projektiranja i planiranja. Tri osnovna lana, Ivona
Jerkovi, Hrvoje Vidovi, Damir Petri, s mreom suradnika autori su
niza nagraenih urbanistiko-arhitektonskih rjeenja i projekata. WGZG
funkcionira na ne hierarhinom principu think tank-a, kroz raspravu
i konstantni te ne formalni nain donoenja odluka.
WGZG is a group of young architects/planners coming from
different parts of Croatia. At this very moment WGZG is formed of 3
to 5 people depending on project, but through WGZG passed several
other people that with their ideas, knowledge, skills and spirit
helped to form a fluid identity of this group. Some names to be
mentioned here are: Damir Petric, Hrvoje Vidovi, Petra Gali, Josip
Jerkovi, Morana Manger, Ivona Jerkovi, Tomislav Vre, Rene Lisac,
Iva Milievi, Ivana usti, Marta Lozo, Igor Slado-ljev, Andrej Vuk,
Iva Perui, Slaven Letica. At a very beginning, in 2003, when the
idea of WGZG still didnt exist, weve done some great projects with
Roman ilje and Danka Tiljar, later on with Wolfgang Timmer
And then from project to project, making a way and dealing with
prob-lems of design and planning we managed to conceptualize our
spon-taneous gathering under a work name WGZG, or WerkGruppe
Zagreb.WZGZ should be seen as an think-tank, not as a formal group.
It func-tions in a horizontal way, by discussions and constant and
informal way on decision making.
Napomena:Sav grafiki materijal dobiven je od autora. Takoer,
engleski tekst o grupi preuzet je sa stranice
http://wgzg.wordpress.com/2008/05/17/30/