-
C B AC o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i
n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r
u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e 2 O 1
4
Green Council/ Savjet za zelenu gradnjuJuni 2014, Sarajevo
www.green-council.org
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
C B A
Green Council/ Savjet za zelenu gradnjuJuni 2014, Sarajevo
www.green-council.org2 O 1 4
-
Lista skraćenica Lista tabela i grafikona Sažetak Uvod 1.0
Metodologija istraživanja 1.1. Pregled analize2.0. Kontekstualna
analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja Bosne i Hercegovine2.1. Institucionalni i pravni okvir u
oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH 2.2. Opšte
karakteristike stanja poljoprivrede u BiH i procesa evropskih
integracija u ovoj oblasti 2.3. Poljoprivredna politika u EU,
standardi i programi podrške 2.3.1. Upravljačko tijelo 2.3.2. IPARD
Agencija 2.4. Definisanje ciljeva projekta 3.0 Identifikacija
projekta 4.0 Analiza izvodljivosti i opcija Policy opcija 1.
Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo Policy opcija 2.
Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj
BiH Policy opcija 3: Jačanje institucionalnih kapaciteta
Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za
poljoprivredu, prehranu, sumarstvo i ruralni razvoj Odabir policy
opcije 5.0 Finansijska analiza 5.1. Ukupna ulaganja 5.2. Poslovni
troškovi i prihodi5.3.Novčani tokovi i neto sadašnja vrijednost
novca
6.0 Ekonomska analiza 6.1. Konverzija tržišnih u obračunske
cijene 38 6.2. Uključivanje i monetizacija netržišnih
(nefinansijskih) benefita projekta 6.2.1. Benefit I: IPARD
strukture i fondovi – monetizacija benefita 6.2.2. Benefit II:
Izvoz proizvoda animalnog porijekla u Republiku Hrvatsku nakon
njenog ulaska u Evropsku Uniju – monetizacija benefita6.2.3.
Diskontovanje procjenjenih troškova i koristi i izra čunavanje
pokazatelja ekonom skog prinosa projekta 6.2.4. Multikriterijska
analiza opcija 7.0 Procjena rizika 7.1. Analiza osjetljivosti 8.0
Preporuke Zaključak Bibliografija Dodatak 1: Lista osoba s kojima
su obavljeni intervjui i konsultacije Dodatak 2. Lista osoba koje
su učestvovale na radionici u Livnu 6. Juna 2014 Dodatak 3. Lista
osoba koje su učestvovale na radionici u Trebinju Juna 2014 Dodatak
4. Spisak učesnika završne konferencije „Uspostava Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog raz-voja BiH i drugih struktura
kao put ka ekonomskom napretku BiH u procesu evropskih
integracija“, 26. juni. 2013. god.Sarajevo, Bosna i Hercegovina
C B A 4
6 7 913151617
21
13
27
303132343535
36
37
3738394144
4747
48
50
55
59
6661
6669707173
74
74
75
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Sadržaj
01
020304
05
060708
Metodologija istraživanja
Identifikacija projekta
Analiza izvodljivosti i opcija
Finansijska analiza
Ekonomska analiza
Preporuke
Procjenarizika
Kontekstualna analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
-
AzSH BiH Agencija za sigurnost hrane BiH BiH Bosna i
HercegovinaBD Brčko DistriktDEU u BiH Delegacija EU u BiH CAP
Zajednička poljoprivredna politika (Common agricultural policy) CBA
Analiza troškova i koristi (Cost-Benefit Analysis)CEFTA Sporazum o
slobodnoj trgovini centralne Evrope EU Europska UnijaENPV Ekonomska
neto sadašnja vrijednostERR Ekonomska interna stopa prinosaFBIH
Federacija Bosne i HercegovineFMPVŠ Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FNPV Finansijska neto
sadašnja vrijednost FRR Finansijska interna stopa prinosaIPA
Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Preaccession
Assistance)IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni
razvojMKA Multikriterijske analizaMVTEO BiH Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BIHMPŠV RS Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede Republike SrpskeNAO Nacionalni službenik
za ovjeravanje OCD Organizacije civilnog društvaRS Republika
SrpskaSDR Društvena diskontna stopa ( social discount rate)UzV BiH
Ured za veterinarstvo BiH UZZZB BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja
bilja BiHVM BiH Vijeća ministara BiH WTO Svjetska trgovinska
organizacija (World Trade Organization)
Lista skraćenica
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B A
6
-
Tabela 1 Pregled ukupnih ulaganja u projekat (KM)Tabela 2
Pregled poslovnih troškova i prihoda (KM)Tabela 3 Pregled novčanih
priliva i odliva (KM)Tabela 4 Diskont neto novčanog toka (KM)Tabela
5 Monetizacija Benefita I – IPARD grantovi (KM)Tabela 6 Pregled
izvoza proizvoda animalnog porijekla prije ulaska Republike
Hrvatske u Evropsku Uniju (KM)Tabela 7 Pregled izvoza proizvoda
animalnog porijekla nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku
Uniju (KM)Tabela 8 Ekonomski tok projekta (KM)Tabela 9 Kriteriji
MKA i ocjena njihovog značajaTabela 10 Ocjena opcija po svakom
kriteriju MKATabela 11 MKA: Ponderisana ocjena ponuđenih opcija
Tabela 12 Identifikacija kritičnih faktoraTabela 13 Kvantitativna
analiza uticaja faktora na ENPV
Grafikon 1 Pregled ukupnih izdvajanja u poljoprivredu u BiH (u
milionima KM)Grafikon 2 Nivo izdvajanja za poljoprivredu u zemljama
regije (u milionima €)Grafikon 3 Učešće izdvajanja za poljoprivredu
u budžetima zemalja regije (u %)Grafikon 4 Kumulativno trošenje
sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007 2013Grafikon 5 Odnos
ekonomskih koristi i ekonomskih troškova Uspostave Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH (u milionima
KM)Grafikon 6 Ponderisana ocjena ponuđenih opcija
Lista tabela i grafikona
C B A 7C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B A
8
-
Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu poljoprivrednu
politiku niti se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa
kao strateški bitnoj društveno-ekonomskoj grani razvoja cjelokupne
privrede. Poljoprivredena politika i politike ruralnog razvoja se
trenutno vode na entitetetskim nivoima i na nivou Distrikta Brčko,
a dometi i učinci tih politika su ograničeni i neefikasni. Domaći
poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno inform-isani,
stimulisani niti zaštićeni. Ovakvo stanje dovodi do nepovoljnog
polažaja domaćih pol-joprivrednika na tržištu.
Općenito, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH
karakterišu nedovoljni instituci-jski kapaciteti, preklapanje
nadležnosti, nedefinisani lanci komuniciranja i kontrole u skoro
svim oblastima poljoprivrede, slaba komunikacija i koordinacija kao
i djeljenje informacija između različitih nivoa vlasti,
neujednačeni sistemi podsticaja na različitim administrativnim
nivoima koji nisu dovoljni niti transparentno dodijeljivani. Većina
zakona, procedura i stand-arda nije usklađena sa poljoprivrednom
politikom Europske Unije.
Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i ruralnih odluka je
otežano zbog ne-dostatka osnovnih informacija o sektoru,
kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o pol-joprivredi te
izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih
statističkih agencija. Ove informacije su neophodne
poljoprivrednicima da plasiraju adekvatno svoje proizvode ali isto
tako nedostak ovih informacija ne stimuliše strane investitore za
pokretanje razvojnih projekata u BiH.
Provođenje reformi na putu europskih integracija u sektoru
poljoprivrede i ruralnog razvoja se odvija jako sporo. Primjera
radi, u prvih 12 godina od uspostavljanja procesa stabilizacije i
pridruživanja Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak koji je
ekvivalent napretku Republike Hrvatske za prvih 12 mjeseci.
Sve ovo gore navedeno predstavlja veliku kočnicu bržem razvoju i
napretku domaćeg poljoprivrednoga sektora i upravo se zaostajanje
ovog sektora najviše odražava na ekonomsku situaciju građana
BiH.
Sažetak
C B A 9C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Istraživanje iz 2013 godine je pokazalo da rješenje problema
opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u provedbi
poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini svaka-ko treba
tražiti u jačanju institucionalnoga ustroja i nadležnosti državne
razine. Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni
razvoj u okrviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
ne može da odgovori zahtjevnim uslovima na uređenju poljoprivredne
politike i koordinacije. Uspostavljanjem državnog ministarstva
poljoprivrede prehrane i ru-ralnog razvoja, što jeste kratkoročni
cilj Evropskog partnerstva, sa nadležnostima za kreiran-je, razvoj
i koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavljanje
strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, kreiranje
mjera strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih,
carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera
podrške za poljoprivredu u skladu sa EU standardima, te druge
dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivredom, veterinarstvom,
zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivre-dom i
ruralnim razvojem osigurala bi se adekvatna i efikasna komunikacija
i koordinacija ovog društveno-ekonomski važnog sektora u BiH. Bitno
je naglasiti da bi značajno mjesto u takvom institucionalnom
ustroju i dalje imala entitetska i kantonalna nadležna tijela, ali
ovaj put kao dio jasno definirane politike u kojoj su mjere
međusobno usklađene i koordinirane. Pored toga, Evropski parlament
je također prepoznao ovu potrebu te u Re-zoluciju o napretku Bosne
i Herecgovine u procesu evropskih integracija koju je us-vojio 6.
Februara 2014. godine preporučio i zatražio od domaćih donosica
odlu-ka hitno uspostavljanje Ministarstva za poljoprivredu,
prehranu i ruralni razvoj BiH. 1
Najsavremenijim metodama cost-benefit analize definisani su svi
prateći troškovi formiranja ovog ministarstva uz realne projekcije
broja novouposlenog osoblja u ministarstvu i IPARD platnoj agenciji
od 150 novouposlenih lica, koji bi sa već postojećim uposlenicima u
pomenutim institucijama na državnom nivou obezbijedli nesmetano,
efikasno i učinkovito djelovanje svih planiranih funkcija
novouspostavljenog Ministarstva za poljoprivredu, preh-ranu i
ruralni razvoj, uključujući i funkciju Upravljačkog tijela. Analiza
je rađena za period od 6 godina i to od 2015. do 2020, godine
bazirajući našu odluku na periodu dostupnosti IPA II fondova
(2014-2020). Dinamika popune sistematizacije novouspostavljenog
ministar-stva i agencije bi bila planirana u tri godine do momenta
neophodnog akreditiranja (Mini-starstvo – 75 lica prve godine, 50
lica druge godine i 25 lica treće godine po osnivanju a Agencija –
25 lica prve godine, 25 lica druge godine i 50 lica treće godine
nakon osnivanja
1
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+20140206+ITEMS+DOC+XML+V0//EN&language=EN#sdocta8
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A10
-
ministarstva) te bi nakon svođenja na sadašnju vrijednost ukupni
novčani odlivi ovog pro-jekta iznosili 58.888.894 KM.
Nakon definisanja monetizacije koštanja formiranja ovog
ministarstva prepoznat je niz benefita sa aspekta ekonomske ali i
ukupne društvene koristi.
• Konačno uspostavljanje zahtjevane funkcionalne IPARD strukture
koja će obezbi jediti efikasan sistem identifikacije, formulacije i
aplikacije IPARD programa, praćenje i ocjenu realizacije programa,
promovisanje, izvještavanje, koordinaciju, funkcije realizacije i
plaćanja.
• Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti u cilju
izvoza naših proiz voda na zahtjevno tržište Evropske Unije –
povećanje (ponovno uspostavljanje) izvoza određenih proizvoda na
tržište Hrvatske i EU;
• Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti za
regulisanje uvoza u BiH. Stepen liberalizacije uvoza je bez
presedana u našem okruženju, što se vidi iz činjenice da u okviru
asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za sve
proizvode dok ostale zemlje imaju dogovorene koncesije za proizvode
od posebnog interesa za te zemlje.
• Razvijanje mjera za stimulisanje domaće proizvodnje • Konačno
definisanje poljoprivredne politike i pristup sektoru poljoprivrede
i ruralnog razvoja kao strateškom sektoru cjelokupne privrede;
• Ujednačavanje sistema poticaja za poljoprivredu i njihovo
usklađivanje sa poljo privrednom politikom EU;
• Uspostavljanje funkcionalne statističke podrške koja će
omogučiti donošenje pravo vremenih i efikasnih odluka.
• Direktan uticaj na jačanje nacionalne sigurnosti jačanjem
sektora poljoprivrede.
Za potrebe ove analize izvršena je monetizacija samo dva od
ukupno osam navedenih benefita (koristi koje će nastati kao
posljedica uspostavljanja IPARD strukture i koristi koje bi nastale
kao posljedica obezbjeđenja uvjeta za nesmetan izvoz proizvoda
animalnog
C B A11C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
porijekla u Republiku Hrvatsku odnosno EU) međutim i samo dva
analizirana benefita uveliko premašuju pokazatelje koštanja te
predstavljaju enormnu korist, koje BiH i njeni poljoprivred-nici i
ruralne zajednice mogu da ostvare uspostavom funkcionalnog
ministarstva. Dijagram koji slijedi slikovito pokazuje odnos
koštanja i benefita te dodatno pojačava argumente za uspostvaljanje
državnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja
BiH.
Nakon sagledavanja cjelokupnog stanja i upoređivanja troškova i
benefita vezanih za uspostavu i postojanjenje funkcionalnog
Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, a kao
što su ranije analize i ova Cost-Benefit analiza pokazala, jedino
uspostava Ministarstva može da garantira sigurne i trajne promjene
i da osigura kvalitetno planiranje i razvoj sektora ruralnog
razvoja i da doprinese velike društveno-ekonomske i druge koristi
za BiH i cjelokupno njeno društvo.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A12
-
Uvod Ova cost - benefit analiza (analiza koštanja i koristi)
uspostave Ministarstva poljo-privrede, prehrane i ruralnog razvoja
Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja logičan i pri-rodan slijed
nastojanja Green Council organizacije da ukaže na hitnu potrebu
uspostave ovog ministarstva i da to argumentirano zagovara.
Naime, prethodno istraživanje koje je proveo Green Council u
periodu od januara do juna 2013. godine nedvojbeno ukazuje na
potrebu postojanja ovog ministarstva. 2 Stručnjaci, predstavnici
institucija, akademska zajednica, organizacije civilnog društva
(OCD) u sektoru ruralnog razvoja i poljoprivrednici jasno su
pokazali da samo sa jačanjem institucionalnog okvira na državnom
nivou, konkretno uspostavom funkcionalnog Ministar-stva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, mogu se postići
suštinske promjene i do-prinijeti uređenju i unaprijeđenju ovog
sektora. Napori u ostvarivanju koordinacije između različitih nivoa
vlasti su se pokazali više nego neuspješnim i poražavajućim tokom
zadnje decenije i ne mogu ni u budućnosti ponuditi funkcionalno
rješenje bez uspostave Ministar-stva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja BiH.
Kao što je navedeno u spomenutom istraživanju, BiH nema jasno
definisanu pol-joprivrednu politiku niti se sektoru poljoprivrede i
ruralnog razvoja pristupa kao strateški bitnoj grani razvoja
cjelokupne privrede. Trenutno se poljoprivredena politika vodi na
no-vou entiteta i Distrikta Brčko (BD) ali dometi i učinci te
politike su ograničeni. Domaći pol-joprivrednici i domaća
proizvodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH
nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog
uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u
CEFTA-i. Ovako stanja dovodi do nepovoljnog polažaja domaćih
poljoprivrednika na tržištu. Općenito, sektor poljoprivrede i
ruralnog razvoja u BiH karakterišu nedovoljni institu-cionalni
kapaciteti, preklapanje nadležnosti, nedefinisani lanci
komuniciranja i kontrole u skoro svim oblastima poljoprivrede,
slaba komunikacija i koordinacija kao i dijeljenje 2 Više o ovome
pogledati na: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom
napretku BiH u procesu evropskih integracija“, Green Coucnil, 2013,
dostupno na: http://green-council.org/publikacije
C B A13C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
informacija između različitih nivoa vlasti, neujednačeni sistemi
podsticaja na različitim ad-ministrativnim nivoima koji nisu
dovoljni i koji nisu usklađeni sa poljoprivrednom politikom
Eu-ropske Unije. Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i
ruralnih odluka je otežano zbog nedostatka osnovnih informacija o
sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o poljoprivredi
te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih
statističkih agen-cija. Ove informacije su neophodne
poljoprivrednicima da adekvatno plasiraju svoj proiz-vod ali isto
tako nedostak ovih informacija ne stimuliše strane investitore za
pokretanje raz-vojnih projekata u BiH.
Dodatno, zbog neuspostavljanja IPARD struktura (IPARD platne
agencije i Upravljačkog tijela i donošenja državne Strategije za
ruralni razvoj BiH) BiH nije do sada bila u mogućnosti da koristi
IPARD 2007-2013 nepovratna sredstva za poljoprivredu i ruralni
razvoj koja idu direktno poljoprivrednicima i ruralnim zajednicima.
Ako se donosioci odluka u BiH uskoro ne dogovore oko uspostave
pomenute strukture, BiH neće biti u prilici da koristi ta sredstva
za planirani period 2014-2020 godine. Pored toga, uslijed kašnjenja
u provođenju mjera i aktivnosti na ublažavanju posljedica ulaska
Republike Hrvatske u Europsku Uniju (EU) BiH je dovela u pitanje
izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH nakon
ulaska Hrvat-ske u EU i time direktno ugrozila položaj
poljoporivrednika i privrednika iz BiH na inozemnim tržištima i
cjelokupni ekonomski napredak države.
Provođene reformi na putu europskih integracija u BiH se odvija
jako sporo. Primjera radi, u prvih 12 godina od uspostavljanja
procesa stabilizacije i pridruživanja BiH je ostvarila napredak
koji je ekvivalent napretku Republike Hrvatske za prvih 12
mjeseci.Istraživanje je pokazalo da rješenje problema opće
neusklađenosti i nepostojanja koordi-nacije u provedbi
poljoprivredne politike u BiH svakako treba tražiti u jačanju
institucional-noga ustroja i nadležnosti državne razine.
Upravo se ova analiza naslanja na navedeno istraživanje i ide
korak dalje. Naime, cost - benefit analiza nudi konkretne odgovore
na pitanje koliki su troškovi uspostave i funk-cionisanja ovog
ministarstva i s druge strane koje su to prednosti i koristi koji
poljoprivrednici i građani mogu očekivati. Ovi odgovori su
nedostajali u zaokruživanju cjelokupne argument-acije u procesu
zagovaranja za uspostavu ministarstva. Naime, imajući na umu veliku
javnu administraciju na svim nivoima vlasti u BiH, neophodno je
pitanju uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja BiH, koliko god da struka opravdava njegovo postojanje,
prići na jedan ozbiljan i studiozan način koji će predočiti upravo
odgovore na gore navedena pitanja.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A14
-
Analiza je rađena u periodu od aprila do juna 2014. godine.
Istraživački tim je koris-tio kako kvantitativne tako kvalitativne
metode istraživanja. Obavljen je značajan broj in-tervjua sa
predstavnicima institucija na različitim nivoima vlasti, domaćim i
međunarodnim ekspertima i organizacijama civilnog društava (OCD). 3
Pored toga, konsultirana je najbolja praksa zemalja u regionu,
posebno Hrvatske i Makedonije, u smislu uspostave instituconal-nog
okvira u sektoru ruralnog razvoja i iskustva ovih zemalja su
prilagođena kontekstu i potrebama BIH. Nadalje, preliminarni
rezultati istraživanja su predstavljeni OCD u sektoru ruralnog
razvoja, privrednim komorama i drugim akterima u sektoru na dva
regionalna sas-tanka održana u Livnu i Trebinju.4 Ovi sastanci i
diskusije koje su uslijedile su poslužili da se testiraju
postavljenje istraživačke teze, predstave preliminarni rezultati
cost - benefit analize i sagleda mišljenje šireg spektra
zainteresiranih strana.
Kad se govori o cost - benefit analizi, ona se može definisati
kao metoda ekonomske analize kojom se vrednuju i upoređuju sve
prednosti i svi nedostaci nekog projekta analizom troškova (cost) i
koristi (benefit) koje taj projekat svojom realizacijom
prouzrokuje.5Akcenat je na sistematičnom obuhvatanju i poređenju
troškova i koristi koje neki projekat ulaganja prouzrokuje u
ukupnom društvenom okruženju.
Najčešća primjena cost - benefit analize je kod ulaganja u
infrastrukturne projekte, ali se sve više koristi i u slučajevima
kada postoji mogućnost nastajanja znatnijih društvenih koristi i
šteta. Za razliku od klasične tržišne analize koja obuhvata
prihode, troškove, stvarnu isplativost projekta, cost – benefit
analiza obuhvata i dio faktora koje je teško monetizirati i pokriva
znatno šire područje posmatranja, te analizira eventualne
posljedice poduzimanja projektnih aktivnosti uzimajući u obzir niz
društvenih, socijalnih i ekonomskih parametara kako bi odredila
društvene koristi i štete realizacije projekta.
1.0 Metodologijaistraživanja
3 Spisak osoba s kojima su obavljeni razgovori može se naći u
Dodatku 1.4 Spisak prisutnih na ovim sastancima se može pronaći u
Dodatku 2 i Dodatku 3. 5 Milan Čupić, „Cost-benefit analiza“,
Business Start-up centre Kragujevac, 2009.g.
C B A15C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Kako je ova cost–benefit analiza atipična, jer se radi o analizi
uspostavljanja Ministar-stva poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja BiH, te svih koristi i troškova koje to sa sobom nosi, u
njoj ćemo posebnu pažnju pokloniti i dijelu faktora koje možemo
svrstati u teško mon-etizirane kako bi ispunili osnovnu odrednicu
cost – benefit analize koja podrazumijeva da je potrebno uključiti
što više finansijskih, ekonomskih i društvenih faktora kako bi se
na adekva-tan način moglo pristupiti procjeni isplativosti
projekta. Stoga ćemo finansijsku i ekonomsku analizu upotpuniti sa
multi-kriterijskom analizom uz uvažavanje više kriterija i njihovih
ocjena
1.1. Pregled analize Cost – benefit naliza se sastoji od 8
dijelova. U prvom dijelu se daju uvodna razma-tranja i predstavlja
korištena metodologija. Drugi dio se fokusira na kontekstualnu
analizu dok je u trećem dijelu obrađena identifikacija projekta.
Analiza izvodljivosti i opcija je pred-stavljena u četvrtom dijelu
a peti i šesti dijelovi studije se bave fianansijskom i ekonomskom
analizom dok se u sedmom dijelu studija bavi procjenama rizika.
Konačno, zadnji, dio nudi preporuke i zaključke.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A16
-
2.0 Kontekstualna analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine Kao osnov za izradu
cost - benefit analize uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja na državnom nivou neophodno je bilo
napraviti adekvatno istraživanje društvenog, ekonomskog i
institucionalnog okruženja kako bi, shodno prikupljen-im
saznanjima, predstavili postojeće stanje ovog sektora u BiH.
Procjena budućih troškova i koristi svakako zavisi od navedenih
kretanja iz okruženja. U ovom dijelu dat je osvrt na tre-nutne
izazove u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u smislu
institucionalnog i pravnog okvira, saradnje nadležnih institucija
te načina kako se to odražava na proces evropskih integracija sa
posebnim naglaskom na pitanje nespremnosti BiH za ulazak Republike
Hrvat-ske u EU. Također, ovdje će se dati kratak osvrt na
poljoprivrednu politiku EU, standarde i neophodne strukture.
U uvodu smo istakli da ova cost - benefit analiza uspostave
Ministarstva poljoprivre-de, prehrane i ruralnog razvoja BiH
predstavlja logičan i prirodan slijed nastojanja Green Council
organizacije da ukaže na hitnu potrebu uspostave ovog ministarstva
i da to argu-mentirano zagovara. Naime, prethodno istraživanje koje
je proveo Green Council u peri-odu od januara do juna 2013. godine
nedvojbeno ukazuje na potrebu postojanja ovog ministarstva.6 6 Više
o ovome pogledati na: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka
ekonmskom napretku BiHu procesu evropskih integracija“, Green
Coucnil, 2013, dostupno na http://green-council.org/publikacije
C B A17C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
7 Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Službeni
glasnik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09,
59/09 i 103/09)
2.1. Institucionalni i pravni okvir u oblasti poljoprivrede i
ruralnog razvoja u BiH Institucionalni okvir u oblasti
poljoprivrede i ruralnog razvoja je uređen na način da je većina
nadležnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja na
entitetima i Brčko Distriktu. Tako su na nivou entiteta za
upravljanje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja ključna dva
ministarstva i to: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede Republike Srpske (MPŠV RS), Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), a u BD je Odjel za
poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Sitaucija je dodatno
usložena na nivou FBiH gdje svih 10 kantona imaju uspostavljene
uprave koje su nadležne za pitanja poljo-privrede, veterinarstva,
šumarstva i vodoprivrede.
Na državnom nivou nadležnost u oblasti poljoprivrede i ruralnog
razvoja je povjer-ena Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH (MVTEO BiH) i ona je definisana članom 9. Zakona o
ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH. 7
MVTEO BiH je zaduženo za saradnju sa EU i drugim međunarodnim
organizacijama rel-evantnim za sektor poljoprivrede, ishrane i
ruralnog razvoja, za međunarodnu poljoprivred-nu trgovinu,
stvaranje jedinstvenog ekonomskog tržišta, opću legislativu, mjere
granične kontrole i inspekcijskoga nadzora u oblasti veterinarstva,
identifikaciju životinja kao i za har-monizaciju politika
enititskih tijela i vlasti sa politikama na međunarodnom planu. U
tom smislu u okviru MVTEO BiH formiran je Sektor za poljoprivredu,
prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj.
U okviru MVTEO-a BiH se nalaze i upravne organizacije i to Ured
za veterinarstvo BiH (UzV BiH) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja
bilja (UZZZB BiH) koje imaju svoje nadležnosti u pogledu zdravlja i
njege životinja, odnosno zdravlja bilja.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A18
-
Ove upravne organizacije odgovaraju direktno ministru, a Sektor
poljoprivrede, ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja je nadležan za
koordinaciju ovih upravnih jedinica. Dodatno, u okviru MVTEO BiH se
nalazi i upravna jedinica Ured za harmonizaciju i koordinaciju
sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju koji,
između os-talog, ima nadležnost da razvija pravni okvir za
uspostavu i razvoj institucionalnih struktu-ra za podršku u
provođenju mjera politike i privlačenja sredstava EU i sredstava iz
drugih međunarodnih fondova i da uspostavlja jedinstvene prakse i
procedure odobravanja, izvršenja i računovodstvenih transakcija u
sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, koje će biti
primijenjene u entitetima i BD. Pored toga, nadležnost nad
pitanjima sigurnosti hrane na nivou BiH ima Agencija za sigurnost
hrane BiH (AzSH BiH). AzSH BiH je samostal-na upravna organizacija
pod ingerencijom Vijeća ministara BiH (VM BiH), a sa MVTEO BiH
sarađuje u poslovima vezanim za oblast ishrane.
Kad se ima na umu ovako složeno administrativno uređenje i
podjela nadležnosti iz oblasti poljoprivrede po različitim nivoima,
zatim upravne jedinice koje MTVEO BiH treba da koordinira,
usmjerava i nadzire sasvim razumljivo se postavlja pitanje koliko
je taj sektor za-ista u stanju da sa svojim kapacitetima (čiji
ljudski resursi su u posljednje dvije godine sman-jeni)8 koordinira
entitetske politike, planove sa međunarodnim tijelima te dvije
upravne or-ganizacije sa kompleksnim aktivnostima i obavezama,
posebno uzimajući u obzir kontekst obaveza BiH u pristupanju EU.9
Naime, kad je u pitanju ostvarivanje koordinacije upravnih
oragnizacija od strane Sektora poljoprivrede, ishrane, šumarstva i
ruralnog razvoja, (u kojem trenutno postoji samo jedno radno mjesto
za koordinaciju rada UZZB BiH, UZV BiH i ASH BiH) neminovno se
nameće zaključak da u ovom slučaju koordinacija ne može biti
uspješna i treba je unaprijediti. Dalje, postavlja se pitanje
hijerarhijskog ustroja u okviru ministarstva i upravih jedinica
kojima Sektor treba da koordinira, tj. mogućnosti koordinacije
upravnih jedinica kojima rukovode direktori, od strane Sektora
(državnog službenika) kojim rukovodi pomoćnik ministra. Tu nastaju
izazovi za vršenje kordinacije, ostvarivanje kvalitetne, brze i
učinkovite komunikacije, te se zbog toga jasno pokazalo da Sektor
poljoprivrede, ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja sa postojećim
kapacitetima nije u mogućnosti da ostvaruje zakonom predviđene
dužnosti.
8 Ovaj sektor trenutno zapošljava svega 25 osoba i mnoge
strukovne oblasti iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja nisu
pokrivene9 Koordinacija je dodatno usložena i usporena osnivanjem
Ministarstva za ekonomske odnose u RS koje predstavlja pandan
Direkciji za evropske integracije (DEI) na entitetskom nivou i
preko koga sva komunikacija treba da ide kad je riječ o pitanjima
koji se tiču EU integracija. Sasvim razumljivo, u tom ministarstvu
nisu zaposleni stručnjaci za svaku pojedinačnu tematsku oblast pa
tako ni za poljoprivredu i ruralni razvoj i ne mogu odmah da
reaguju i daju svoje mišljenje o traženoj temi, već traže dodatne
konsultacije sa nadležnim tijelima te to dodatno usporava i ovako
već spor i slabo koordiniran način rada.
C B A19C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Pokazalo se također da u sistemu sigurnosti hrane postoje
problemi institucionalne saradn-je, kako vertikalno tako i
horizontalano. Delegacija EU u BiH (DEU u BiH) već duži niz godi-na
zahtijeva uspostavljanje jasnog lanca komandovanja u sistemu
kontrole hrane i stočne hrane u zemlji po principu “od njive do
stola” te definisanja jasne nadležnosti institucija u mreži hrane,
kao jednog od preduvjeta za izvoz proizvoda životinjskog porijekla
ali ovo pitanje još uvijek nije riješeno i ne zna se kada će biti.
Primjer tzv. “higijenskog paketa” 10za čije usvajanje je trebalo
više od dvije godine jasno ilustrira postojanje nejasnoća u oblasti
službenih kontrola proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, te
pitanja raspodjele nadležnosti i nedovoljne koordinacije i saradnje
između državnih i entitetskih institucija.11U intervjuima
provedenih tokom istraživanja postalo je jasno da se u nacrtu
izvještaja, posljednje revizorske posjete iz EU (EU FVO Inspekcije)
od 21. do 31. januara 2014. godine, naglašava slabost sistema
inspekcija koji na terenu nije efikasan jer ne postoji jasan lanac
kontrole i jasne nadležnosti. Neusvajanjem i neprovođenjem EU
standarda, BiH privreda se suočava sa direktnim ekonomskim
posljedicama, što negativno utiče na zaposlenje i prihode
poljoprivrednika a time i ruralni razvoj u BiH. Poređenja radi, EU
je odobrila izvoz mesa, ribe i mlijeka iz Srbije dok se određene
mesne prerađevine i mlijeko mogu izvoziti iz Makedonije u EU.
Dakle, u poređenju sa zemljama u okruženju, BiH nije poduzela
adek-vatne mjere na vrijeme da bi se prevazišle prepreke za izvoz
mlijeka i drugih proizvoda životinjskog porijekla u EU.
Kad je u pitanju pravni okvir, Zakon o poljoprivredi, ishrani i
ruralnom razvoju BiH12 je ok-virni zakon i uređuje osnovne ciljeve,
principe i mehanizme za razvoj politika i strategija, strukturu i
nadležnosti na svim nivoima vlasti, njihove uloge i veze, mehanizme
monitorin-ga i evaluacije, te upravni inspekcijski nadzor. Ovaj
Zakon, također treba da olakša nap-redak u procesu evropskih
integracija i usklađivanja sektora, te pripremne faze za
pred-pristupnu pomoć. Ipak, zakon ne predviđa nikakve mehanizme
kontrole niti posljedice za nadležne organe koji ne ispunjavaju
svoje obaveze.
10 «Higijenski paket» predstavlja set Uredbi EU kojima se daju
osnovne smjernice u oblasti sigurnosti hrane, a proizvođačima okvir
kako proizvoditi hranu sigurnu po zdravlje potrošača, te nadležnim
tijelima u oblasti sigurnosti hrane instrukcije kako kontrolisati
taj cjelokupni proces11 Koliko je čitava procedura komplicirana
govori i sljedeći podatak: Propise koje su prethodno pripremili
Agencija za sigurnost hrane BiH i Ured za veteri-narstvo BiH iz
oblasti službene kontrole hrane (higijenski paket) odnosno pravni
okvir za uspostavu službenog lanca kontrole hrane je najprije morao
odobriti upravni odbor Agencije, koji se inače sastoji od tri
predstavnika nadležnih institucija BiH, devet predstavnika
nadležnih institucija entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i tri
člana koje na osnovu posebnih propisa imenuje Vijeće ministara BiH.
Danka Savic, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Europski
istraživački centar, Sarajevo. 12 Službeni glasnik BiH, br.
50/08
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A20
-
Nadalje, proces izrade Strategija za ruralni razvoj na državnom
nivou je bio formalno započeo ali vrlo brzo i stao. Izrada
Strategije ruralnog razvoja, izgradnja IPARD struktura i izrada
IPARD programa na osnovu tog strateškog plana je bio cilj već
nekoliko projekata finansiranih iz EU IPA fondova.13 No, nedostatak
političke volje za usvajanjem dokumenta i izgradnju struktura na
državnom nivou je doprinio da projekti ne ostvare svoje ciljeve i
da BiH ostane uskraćena za strateški dokument i neophodne strukture
na osnovu kojeg se vrši programiranje IPARD-a i tako ne iskoriste
dostupna sredstva iz IPARD fondova. U RS strate-gija ruralnog
razvoja postoji, dok je na nivou FBiH proces izrade operativnog
plana ruralnog razvoja 2014-2020 u toku. Uslov pristupa
programiranju IPA 2 sredstava za 2014-2020 za BiH između ostalog
jeste dogovor o izradi sveobuhvatne višegodišnje državne strategije
rural-nog razvoja i formiranje IPARD struktura te implementacija
IPA mjera ruralnog razvoja u skladu sa državnom strategijom,
Programom ruralnog razvoja, u skladu sa IPA zahtjevima.
2.2. Opšte karakteristike stanja poljoprivrede u BiH i procesa
evropskih integracija u ovoj oblasti Stanje u poljoprivrednom
sektoru u BiH karakteriše različito pravno regulisanje određenih
oblasti, zakonska preklapanja, ograničeni kapaciteti i kanali za
komunikaci-ju, nepostojanja jasne vizije te izostanak potrebnih
reformi. Na državnom nivou ne postoji definisana poljoprivredna
politika u pravom smislu te riječi, iako poglavlje II Zakona o
pol-joprivredi definiše okvirne ciljeve i mjere politike
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, te njihove nosioce.
Trenutno se poljoprivredena politika vodi na entitetima i BD ali
dometi i učinci te politike su ograničeni.
13 Podrška implementaciji preporuka Funkcionalnog pregleda u
sektoru poljoprivrede (SESMARD), 2006 – 2008 (finansiran iz CRDS
sredstava u iznosu od 1 milion eura) , IPA 2007 Jačanje kapaciteta
za programiranje ruralnog razvoja (3P-BHRD) 2009-2011u iznosu od
2,2 milion eura
C B A21C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno
stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH nema razvijene mjere za
zaštitu domaće proizvodnje od prekomjer-nog uvoza određenih
proizvoda, a za šta se ima pravno uporište u CEFTA-i.14 Naime, iako
Sporazum CEFTA-e i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s
EU predviđaju određene mogućnosti za zaštitu domaće proizvodnje u
slučajevima kada dolazi do narušavanja domaćega tržišta do sada
nisu poduzimane mjere naše zemlje u tom pravcu. Rezultat takve
pasivne politike jeste nemogućnost prodaje domaćih proizvo-da na
našem tržištu po cijenama koje odgovaraju specifičnosti domaće
proizvodnje, osobito nedovoljnu tehnološku razvijenost i nedostatne
poticaje domaćoj proizvodnji. 15
Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju,
što se vidi iz činjenice da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH
ima nultu carinsku stopu za sve proizvode dok ostale zemlje imaju
dogovorene koncesije za proizvode od posebnog interesa za te
zemlje. Pored toga, BiH je ušla u ove aranžmane potpuno
nepripremljenih in-stitucija kojima se mogu uspostaviti recipročne
vancarinske mjere, te osigurati iz-voz naših proizvoda na zahtjevna
tržišta poput EU. MVTEO BiH i VM BiH nemaju raz-vijene mjere za
zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih
proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i. Ovakva
pozicija naše zemlje u vanjsko-trgovinskoj razmjeni nije u interesu
države BiH, a posebno njene poljoprivrede16
14 CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Evrope koji
su u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka,
Mađarska i Poljska. CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija,
1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Makedonija.
Osnovni ciljevi CEFTA-e bili su: usklađivanje razvoja ekonomskih
odnosa, osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te uklanjanje
trgovinskih prepreka među zemljama potpisnicama. Također, CEFTA je
djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti zemalja potpisnica na
putu ka punopravnom članstvu u EU. Tako su zemlje potpisnice kao
uslove pristupanja CEFTA-i postavili: potpisan ugovor o
pridruživanju sa EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji
(WTO) i pristanak svih članica CEFTA-e. Stupanjem u članstvo u
Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i
Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska,
Rumunija, Hrvatska i Makedonija članstvo u Evropskoj uniji 2004.
godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se
iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska i
Makedonija. Od 1 Maja 2007, clanice CEFTA-e su : Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska (clanstvo u CEFTA-i Hrvatskoj
prestaje 24 sata prije ulaska u EU) Makedonija, Moldavija, Srbija i
Kosovo(UNMIK). Više o ovome na:
http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=455315 Više o ovome na:
«Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – Preporuke civilnog društva
za brži put prema EU» dostupno na:
http://gradjanizaeuropu.ba/sites/default/files/poljoprivreda_i_ruralni_razvoj_finalne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A22
-
Donošenje važnih strateških odluka u sektoru poljoprivrede i
ruralnog razvoja je otežano zbog nedostatka osnovnih informacija o
sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade poda-taka o
poljoprivredi te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje
entitetskih statističkih agencija. Naime, u BiH još uvijek nije
usvojena informaciona strategija za poljoprivredu, kao ni zakon o
poljoprivrednom popisu. Ovako nejasno i neuređeno stanje u sektoru
pol-joprivrede i ruralnog razvoja ne privlači strane investitore i
nove poslovne ideje obzirom da nemaju potrebne informacije i
sigurnost u slučaju investiranja u sektor poljoprivrede i rural-nog
razvoja.17
Ove činjenice također, otežavaju i proces ulaska u Svjetsku
trgovinsku organizaciju (World Trade Organization-WTO) i kasnije
pregovore sa EU u vezi sa poglavljem poljoprivre-de. Ono što
dodatno otežava provedbu određenih reformskih procesa u sektoru
poljo-privrede i ruralnog razvoja jeste činjenica da procesi i
projekti koji u svrhu uređenja sistema u određenoj oblasti pa tako
i u poljoprivredi i ruralnom razvoju zahtjevaju dijeljenje i prenos
podataka u jedan zajednički registar ne nailaze na odobravanje u
RS-u. Naime, Vlada RS je donijela Instrukciju institucijama
Republike Srpske u pogledu pripreme i realizacije IKT
(informaciono-komunikacionih tehnologija) projekata koja između
ostalog kaže da : ”Realizacija projekata koji imaju za cilj pristup
bazama ili prenos baza poda-taka pod ingerencijom organa i
institucija RS na nivo VM BiH ili koje institucije izvan
ustav-no-pravnih okvira RS, a bez preciznog definisanja vlasništva,
nadležnosti, prava i politika pristupa, predstavlja u suštini
pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka odnosno prenos
nadležnosti.”18
Kad su u pitanju izdvajanja za podsticaje poljoprivrednicima,
Izvještaj o napretku za BiH 2013 navodi da su entitetski budžeti za
poljoprivredu i ruralni razvoj i dalje mali, podsti-caji za
poljoprivrednike uglavnom u vidu proizvoda i da nisu usklađeni sa
acquis-em.19
17 Ovdje treba napomenuti da je EU putem projakta IPA 2007
«Jačanje i harmonizacija BiH informacionog sistema u sektoru
poljoprivrede i ruralnog razvoja» pružala tehničku podršku BiH sa
ciljem unaprijedenja prikupljanja ažuriranih i pouzdanih podataka
iz ruralne ekonomije i poljoprivrednog sektora zasnovanih na
metodologiji koja je standardizirana i usklađena sa EU, a koja će
se razviti tokom provođenja pilot projekata za prikupljanje
podataka o poljoprivrednoj proizvodnji, ekonomskim performansama na
farmama i dostupnost tačnih podataka i uzimanja uzoraka. U okviru
ovog projekat izrađeni su različti strateški dokumenti i analize
koji nikad nisu usvojeni zbog nedostatka političke volje.18
Instrukcija institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i
realizacije IKT projekata, Agencija za informaciono društvo, Vlada
RS, 2013, dostupno na:
http://www.aidrs.org/wp-content//files/Instrukcija_institucijama_Republike_Srpske_u_pogledu_pripreme_i_realizacije_IKT_projekata.pdf19
Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za
2013 godine, dostupno na:
http://europa.ba/documents/delegacijaEU_2013101614134537bos.pdf
C B A23C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Analizirajući dodjelu podsticaja stiče se dojam da se podsticaji
najčešće koriste za održavanje socijalnog mira u zemlji i da nemaju
neku stratešku viziju na osnovu koje se odlučuje koje će se
oblasti, na kojem geografskom području, na koji vremenski period i
u kom obimu podsticati. Vrlo često su odluke o dodjeljivanju
podsticaja za određenu proiz-vodnju ostavljene na diskrecionu
ocjenu malom broju ljudi.
Ovakvi višestruki sistemi podsticaja i različit ambijent
kreiraju nepovoljan i vrlo često nepravedan položaj
poljoprivrednika u BIH. Ovo je posebno vidljivo i frustrirajuće u
ent-iteskim pograničnim poljoprivrednim predjelima. Međutim, iako
postoje višestruki sistemi podsticaja na različitim
administrativnim nivoima u BiH, Izvještaj iz oblasti poljoprivrede
za BiH za prethodne godine navode da je budžetska podrška
poljoprivrednim proizvođačima jedini oblik iz seta mjera
poljoprivredne politike koji funkcionira u punom smislu u BiH.
Drugi oblici kroz koje je moguće pružiti podršku poljoprivrednicima
u BiH svedeni na minimum ili uopće ne postoje. Ovo se posebno
odnosi na tzv. nebudžetsku podršku koja se provodi kombinacijom
mjera zaštite i intervencija na tržištu. Na zaštitu domaće
proizvodnje se ne može računati u onom klasičnom obliku, dok je
tržišna uređenost i mjere intervencija na tržištu nešto što u BiH
nije nikada ni zaživilo.
Ukupna izdvajanja za poljoprivredu u 2012. godini iznosila su
157,89 miliona KM, što predstavlja povećanje od oko 11,14%, u
odnosu na prošlogodišnji budžet od 142,05 miliona KM. 20 Međutim,
ovaj nivo izdvajanja još uvijek nije dostigao nivo iz 2010.godine
kada je za poljoprivredu ukupno izdvojeno 166 miliona KM.
20 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu,
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013,
dostupan na
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A24
-
Grafikon 1 - Pregled ukupnih izdvajanja u poljoprivredu u BiH (u
milionima KM)
Kako bi dobili realnu sliku nivoa podrške poljoprivrednicima u
BiH, urađeno je poređenje domaće budžetske podrške s istovjetnom
podrškom u zemljama okruženja. Nivo podrške poljoprivredi i
ruralnom razvoju u BiH daleko je ispod nivoa u zemljama regiona,
zemljama s kojima BiH ima najveću trgovinsku razmjenu i koje su nam
i konkurenti i partneri. Poređenje je urađeno za petogodišnji
period i na osnovu dostupnih podataka. Utvrđeno je da je najveći
nivo podrške u regiji u periodu 2008 – 2012. godina zabilježen u
Hrvatskoj - prosječno 456,3 miliona EUR-a, slijedi Srbija s 212,3
miliona EUR-a, sljedeća je Makedonija s 93 miliona EUR-a, dok se
Bosna i Hercegovina nalazi na posljednjem mjestu s prosjekom od
80,6 miliona EUR-a.
Grafikon 2 – Nivo izdvajanja za poljoprivredu u zemljama
regije(u milionima €)
21 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu,
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013,
dostupan na
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA22
IBIDEM
C B A25C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Ako prikazana izdvajanja u poljoprivredu posmatramo u procentima
u odnosu na ukupne budžete zemalja u regiji, najviši procenat
izdvajanja u odnosu na budžet zabilježen je u Makedoniji - 3,44%,
slijedi Hrvatska sa 2,91%, pa Srbija 2,61%.
Grafikon 3 – Učešće izdvajanja za poljoprivredu u budžetima
zemalja regije(u %)
Kada je riječ o trendu izdvajanja može se reći da najpozitivniji
trend opet ima Make-donija, koja je u poređenju na 2008., u 2012.
godini povećala izdvajanja za poljoprivredu za 90 miliona EUR-a (s
45, u 2008 na 135 miliona EUR-a, u 2012. godini), ostale tri zemlje
imaju manje više stabilan nivo izdvajanja. Uzimajući u obzir nivoe
budžetske podrške, kao i stepen zaštite domaće poljoprivredne
proizvodnje, jasno je da se u poređenju na proizvođače iz
susjedstva BiH poljoprivredni proizvođači nalaze u neravnopravnijem
položaju.23
Sve ovo gore navedeno onemogućava ozbiljno bavljenje sektorom
poljoprivrede i ruralnog razvoja i zbog toga, sektor poljoprivrede
i ruralnog razvoja veoma zaostaje u pro-cesu pridruživanja EU kada
govorimo o usklađivanju zakona sa pravnom stečevinom EU, procedura
i traženih struktura koje će provoditi razvojne politike u ovom
sekoru u skladu sa zahtjevima i standardima EU. Nedostatak
institucijskih kapaciteta za razvoj, koordinaciju i monitoring
poljoprivrednih politika i legislative, velika je kočnica bržem
razvoju i napretku domaćeg poljoprivrednoga sektora i upravo se
zaostajanje ovog sektora najviše odražava na ekonomsku situaciju
građana BiH.
23 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu,
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013,
dostupan na
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A26
-
2.3. Poljoprivredna politika u EU, standardi i programi podrške
Poljoprivreda je uvijek bila jedna od značajnijih politika EU i
zbog toga je podignuta na nivo Zajednice, odnosno postoji
Zajednička poljoprivredna/agrarna politika EU (Com-mon Agricultural
Policy - CAP) kojom su postavljeni standardi za učešće u
zajedničkom poljoprivrednom tržištu svih zemalja članica. Od njenog
usvajanja, jedinstveno tržište i smanjenje tehničkih prepreka u
trgovini su značajno utjecali na porast trgovine prehram-benim
proizvodima u Europi .24
Politike koje se tiču koordinacije, usklađivanja i
konkurentnosti su uvijek bile prior-itizirane od strane donosioca
politika u EU. To slikovito ilustrira i činjenica da zakonodavstvo
EU u oblasti poljoprivrede zauzima preko 50% ukupnog zakonodavstva.
Također, jasan pokazatelj važnosti ovog sektora na nivou EU jesu i
izdvajanja EU za sektor poljoprivrede. Naime, gotovo 35%25 svog
budžeta EU izdvaja upravo za oblast poljoprivrede i ruralnog
razvoja dok, kako je prethodno naglašeno, BiH za ovaj sektor odvaja
samo oko 2 %. U cilju pristupanja EU, države moraju usvojiti i
učinkovito provoditi pravnu stečevinu EU, koja se odnosi na cijelo
tijelo europskog prava .26 Poglavlje 11 pravne stečevine EU sadrži
Zajedničku poljoprivrednu politiku CAP, koja regulira europsko
tržište za poljoprivredne proizvode.27
24 Bruno Henry de Frahan i Mark Vancauteren, Harmonisation of
food regulations and trade in the Single Market: evidence from
disaggregated data, 33 EUROPEAN REVIEW OF AGRICULTURAL ECONOMICS,
337, 337-360 (2006). u Standardi Europske Unije za državnu
regulaciju poljoprivrede, dostupno na
http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf25
U 70-im godinama ovaj iznos je bio još i veći gdje ukupni iznos
finansiranja poljopivrednih politika iznosi oko 70% ukupnog budžeta
EU. Ovo smanjene je uzrokovano ekspanzijom drugih nadležnosti EU
ali i reformama štednje koju su omogućile da EU od 2004 primi
dodatnih 12 članica, više o ovome na
http://europa.eu/pol/agr/index_en.htm26 Europsko vijeće, Santa
Maria da Feira Europsko vijeće 19-20 juni 2000: Zaključci
Predsjedništva, 16 (2000), u Standardi Europske Unije za državnu
regulaciju poljoprivrede, dostupno na
http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf27
Emil Erjavec i Dragi Dimitrievski, EU Common Agricultural Policy
and Accession Tasks for Western Balkan’s Countries, u WESTERN
BALKAN AGRICULTURE AND EUROPEAN INTEGRATION 1, 2 dostupno na
http://www.agroedu.net/basic/publication/English.pdf#page=6.
C B A27C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Skoro sve komponente CAP-a zahtijevaju jake državne
poljoprivredne institucije i jasne i razvijene mehanizme
koordinacije. Upravo činjenica da se 50 % zakonodavstva EU odnosi
na sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja govori u prilog važnosti
jasnih i razvijenih mehanizama koordinacije za svaku zemlju
kandidata ili članicu EU. Mehanizmi koordinaci-je ne smiju biti
shvaćeni neozbiljno kao u BiH do sada. Koordinacija ne znači samo
puku ulogu pismonoše, koordinacija zahtjeva ozbiljnu organizaciju i
strukture sa jasnim lancom kontrole i garancija. EU zahtjeva od
svih zemlja potencijalnih kandidatkinja usaglašenost politika i
izgradnju institucija u skladu sa CAP-om te iz tog razloga od samog
početka proc-esa pridruživanja preporučuje BiH da kao kratkoročni
cilj formira Ministartsvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog
razvoja BiH koje bi osiguralo jasnu i razvijenu koordinaciju
kompleksnih politika poljoprivrede i ruralnog razvoja. Konkretno u
slučaju BiH, kako bi se nastavilo sa pridruživanjem EU, BiH će
morati prim-jeniti CAP a u primjeni CAP-a, EU je naročito
istakla:
1. razvoj jednolike administrativne strukture; 2. prikupljanje
informacija; 3. administracija poticaja; 4. sigurnost hrane; 5.
veterinarsku i fitosanitarnu politiku (zdravlje bilja); i 6.
ruralni razvoj.
Uprkos umjerenom napretku, EU je ocijenila da je BiH napor na
primjeni CAP-a ograničen slabom koordinacijom i mehanizmima
primjene.28
Kako bi olakšala proces uspostave i korištenje sredstava, EU
pruža podršku zemljama na putu evropskih integracija kroz IPARD
program29 , primjenjivim za zemlje koje nisu članice EU putem
Okvirnog sporazuma, Sektorskog sporazuma i Višegodišnjeg
finansijskog spora-zuma kojima se Komisija pravno obavezuje da će
datim zemljama isplaćivati sredstva. IP-ARD je pretpristupni
program EU za razdoblje 2007. – 2013 te IPA 2 za period 2014 -2020.
Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng.
Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegova V.
komponenta Ruralni razvoj. Glavni cilj IPARD programa je
unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti
poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta:
28 Standardi Europske Unije za državnu regulaciju poljoprivrede,
dostupno na
http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf29
IPARD je zasnovan na Uredbi Savjeta 1085/2006 i Uredbi Komisije
718/2007
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A28
-
1. Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda
2. Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih
mjera i LEADER-a (program koji omogućava da se u pojedinim regijama
ili mikroregijama, bez obzira na postojeće administrativne granice,
stvaraju i sufinanciraju projekti koji uključuju što više
interesnih grupa onih koji žive na tom prostoru
3. Razvoj ruralne ekonomije. 30
S ciljem osiguranja dosljednosti kod realizacije pred-pristupne
pomoći za poljo-privredu i ruralni razvoj, te jednakog tretmana
zemalja, Komisija je usvojila standardni tekst Sektorskog
sporazuma. Sporazum detaljno definiše sistem upravljanja i
kontrole.31 Usvojeni model Sektorskog sporazuma je ustupljen
vlastima BiH tokom posjete predstavnika Opće uprave (DG-ovi) za
poljoprivrede Europske komisije još u aprilu 2009. godine. Kako bi
mogla započeti realizaciju IPARD-a, pod pretpostavkom da će isti
principi pravnog okvira za re-alizaciju IPARD-a važiti i za novi
finansijski okvir EU za period 2014 - 2020, BiH bi tako trebalo da
zaključi Sektorski sporazum sa Evropskom komisijom i ispuni njegove
zahtjeve. Sektorski sporazum definiše da se operativna struktura za
IPARD mora sastojati od Upravljačkog ti-jela i IPARD agencije.
Također, za pristup IPARD programu neophodno je usvajanje
Strate-gije za ruralni razvoj koja predstvalja viziju razvoja
cijele države sa jasnim prioritetima i cilje-vima razvoja te
mjerama koje je potrebno provoditi da bi se obezbijedio
ravnomjeran, pravičan i transparentan razvoj na cijeloj teritoriji
države. Strategija treba biti odobrena a IPARD struktura
akreditovana od strane EU. Komisija povjerava upravljanje IPARD
pro-gramom, sistem upravljanja i kontrole koji je namjenski određen
za IPARD u zemlji korisnici, pri tom zadržavajući sveukupnu konačnu
odgovornost za opšte izvršenje budžeta. Nacion-alni službenik za
ovjeravanje (NAO) snosi sveukupnu odgovornost za finansijsko
upravljanje sredstvima EU u zemlji korisnici i odgovoran je za
zakonitost i regularnost transakcija.
30 Više o ovome na http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx31 Naknadni
sporazumi su zaključeni sa Hrvatskom, Bivšom Jugoslovenskom
Republikom Makedonijom i Turskom
C B A29C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
2.3.1. Upravljačko tijelo Upravljačko tijelo je obično dio
strukture državnog ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede
i ruralnog razvoja. Ovo tijelo ima slijedeće funkcije:
• sačinjavanje IPARD programa• praćenje i ocjenu realizacije
programa, • promovisanje,• izvještavanje • i koordinaciju.
Osnovne funkcije Upravljačkog tijela su izrada IPARD programa i
praćenje programa i ove funkcije se ne mogu delegirati.
Sveukupna odgovornost za funkciju promovisanja bi trebalo da
bude na central-nom nivou, bez delegiranja, kako bi se osigurala
dosljednost distribuiranih informacija u svim administrativnim
jedinicama i na svim nivoima. Međutim, mogli bi se delegirati
određeni elementi realizacije aktivnosti promovisanja.
Kad je u pitanju funkcija izvještavanja, tu se radi o osiguranju
da se o realizaciji pro-grama i napretku pojedinačnih projekata i
mjera izvještava na način koji omogućava efek-tivnu i efikasnu
realizaciju mjere, korištenjem adekvatnih sistema informisanja i
komunikaci-je. U slučaju da se smatra da se delegiranjem pojedinih
zadataka prikupljanja podataka i sačinjavanja izvještaja može
osigurati funkcionalniji sistem, onda se te funkcije i mogu
del-egirati. Međutim, sveukupna odgovornost za završni izvještaj
zadržava se na centralnom nivou.
U skladu sa Sektorskim sporazumom, neke funkcije ocjene se mogu
delegirati. Ipak, iskustva drugih zemalja pokazuju da ovo i nije
najbolji pristup. U slučaju delegiranja određenog dijela zadatka,
Upravljačko tijelo i dalje zadržava potpunu odgovornost za
efi-kasnost i ispravnost upravljanja i realizacije ovih zadataka.
Znači, mogu se prenijeti određeni zadaci ali ne i odgovornosti.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A30
-
2.3.2. IPARD Agencija IPARD agencija32 je glavno tijelo koje je
zaduženo za slijedeće funkcije:• funkcije realizacije i • funkcija
plaćanja
Osim funkcija realizacije, ona je direktno odgovorna za izbor
aktivnosti i dijeli sa Upravljačkim tijelom funkciju promovisanja.
U okviru funkcija plaćanja, ona je zadužena za odobravanje i
kontrolu obaveza, odobravanje i kontrolu isplata (ovu funkciju u
određenoj mjeri može obavljati i Nacionalni fond 33), izvršenje
plaćanja, te računovodstvo za obaveze i plaćanja (zajedno sa
Nacionalnim fondom).
Funkcija izbora podrazumijeva provjeru aktivnosti u skladu sa
kriterijima, mehanizmi-ma i pravilima koji se primjenjuju na IPARD
program, u skladu sa relevantnim EU i domaćim pravilima. Funkcija
mora ostati odgovornost IPARD agencije i ne može se delegirati.
Izvršavanje funkcije plaćanja podrazumijeva izdavanje
instrukcije bankarima i oper-ativne strukture da isplati odobreni
iznos. Računovodstvo za obaveze i plaćanja zajednički obavljaju
IPARD agencija i Nacionalni fond. To podrazumijeva evidentiranje
svih obaveza i plaćanja u posebnu računovodstvenu evidenciju za
rashode IPARD-a i pripremu periodičnih pregleda potrošnje,
uključuju i izjave o rashodima za Evropsku Komisiju.34 Obje ove
funkcije su centralne funcije IPARD agencije i ne mogu se
delegirati.
Osim i uporedo sa navedenim funkcijama, IPARD agencija na
centralnom nivou će tako morati da: obavlja prateće radnje u cilju
analize napretka projekata koji su u reali-zaciji, izvještava o
napretku mjera koje se realizuju na bazi indikatora, osigura da se
vrši informisanje o nepravilnostima i da NAO, Nacionalni fond i
Upravljačko tijelo dobijaju sve informacije koje su im potrebne za
obavljanje njihovih zadataka.
32 Funcije i nadležnosti IPARD agencije opisane su u članu 14.
Sektorskog sporazuma, te u Dodatku I. 33 Finansiranje projekata iz
IPARD sredstava se odvija uz sufinansiranje koje treba da
obezbijedi država uplaćivanjem u Nacionalni fond. Taj omjer
finansir-anja iznosi 50%-50%. 34 član A.2.c Dodatka I Sektorskog
sporazuma
C B A31C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Važnost uspostave IPARD struktura je bitna ne samo radi
povlačenja sredstava iz IP-ARD fondova već i zbog postajanja tih
struktura kad su državi dostupni struktuirani fondovi koji su puno
veći a za koje je upravljačka struktura ista kao i IPARD struktura.
Ono što treba navesti jeste da su to sredstva koja idu direktno
poljoprivrednicima I ruralnim zajednicama koji bi putem tih
sredstava značajno doprinijeli ekonomskom i socijalnom napretku,
razvoju ruralnih zajednica te općenito podizanju kvalitete života u
ruralnim sredinama.
BiH još nije uspostavila tražene IPARD strukture i svakim
dodatnim odlaganjem pol-joprivrednici, građani i cijela država trpe
enormne ekonomske gubitke. Ovdje treba na-pomenuti da određena
institucionalna struktura već postoji kad je u pitanju Agencija za
plaćanje. Naime, po svojim već zakonom utvrđenim nadležnostima,
Ured za harmonizaciju i koordinaciju platnih sistema u BiH se može
posmatrati kao embrion IPARD agencije za plaćanje. Dodatno tome
Europsko pratnerstvo isto tako je predvidilo da ovaj Ured preuzme
funkciju IPARD Agencije za plaćanje.35
2.4. Definisanje ciljeva projekta Prethodno istraživanje Green
Council organizacije36 je pokazalo da rješenje prob-lema opće
neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u provedbi
poljoprivredne politike u BiH svakako treba tražiti u jačanju
institucionalnog ustroja i nadležnosti državne razine. Bitno je
naglasiti da značajno mjesto u takvom institucionalnom ustroju bi i
dalje imala en-titetska i kantonalna nadležna tijela, ali ovaj put
kao dio jasno definirane politike u kojoj su mjere međusobno
usklađene i koordinirane. Sektor za poljoprivredu, prehranu,
šumarstvo i ruralni razvoj u okrviru MVTEO BIH ne može da odgovori
zahtjevnim uslovima na uređenju poljoprivredne politike i
koordinacije.
35 Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko
partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, kod EP3.KP.082 «Usvojiti
Odluku o uspostavljanju Ureda za harmonizaciju sistema plaćanja BiH
(kao prijelazno tijelo do dogovora o uspostavljanju platne agencije
(agencija))»36 Više o ovome pogledati na: “Uspostava Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura
kao put ka ekonmskom napretku BiH u procesu evropskih integracija“,
Green Coucnil, 2013, dostupno na:
http://green-council.org/publikacije
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A32
-
Naime, funkcionalan pravni i institucionalni okvir koji je
usaglašen sa EU standardima i najboljim praksama i koji
podrazumijeva usku saradnju državnih i entiteskih i nižih
institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja bi osigurao
jednakost poljoprivredne politike u cijeloj državi i omogućio
efikasnije upravljanje. Jedna dodirna tačka na državnoj razini
između EU i BiH bi pojednostavila komunikaciju i spriječila
dupliranja. Ministarstvo poljoprivrede, preh-rane i ruralnog
razvoja BiH ne znači prenos nadležnosti, njegova uspostava samo
pruža odgovarajuću strukturu za malu zemlju sa malim ali
rascjepkanim tržištem i privredom uz i dalje jako prisustvo
entiteskih ministarstava. Dodatno, sva finansijska i druga sredstva
koja su do sada utrošena i koji će se i dalje trošiti na uspostavu
sistema koordinacije koji se pokazao neučinkovitim se mogu bolje
plasirati na uspostavu funkcionalnog ministarstva sa jasnim
nadležnostima.
Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane
i ruralnog razvoja na državnom nivou bi garantovala
najsigurnije
i trajne promjene i to je primarni cilj ovog projekta
C B A33C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
3.0 Identifikacija projekta Kako bi u okviru cost - benefit
analize uspostavili jasnu identifikaciju projekta neophod-no je
obezbijediti da se projekat posmatra nezavisno od drugih projekata,
uzeti u obzir sve indirektne uticaje koje projekat ima sa drugim
projektima i uzeti u obzir važne društvene efekte projekta.
Sljedeći koraci i aktivnosti definišu i identificiraju projekat
uspostave Ministarstva pol-joprivrede, prehrane i ruralnog razvoja
na državnom nivou, a rezultat su istraživanja37 koje je u prvoj
polovini 2013. godine sprovela organizacija Green Council:
• Uspostaviti jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja BiH sa nadležnostima za kreiranje, razvoj i
koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavljanje
strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, kreiranje
mjera strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih,
carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera
podrške za poljoprivredu u skladu sa EU standardima, te druge
dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivre dom, veterinarstvom,
zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivredom i
ruralnim razvojem.• Hitno izraditi strategiju ruralnog razvoja za
BiH kao prioritet i uslov budućeg korištenja programa IPA 2.• Hitno
donošenje odluke o formiranju neophodnih IPARD struktura koje
podrazumjevaju formiranje upravljačkog tijela i IPARD agencije za
plaćanje (Prijedlog rješenja IPARD struktura pripremljen od strane
IPA 2008 projekta SAPIC).• Podržati rad Ured za harmonizaciju i
koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju
stavljanjem istog u punu funkciju sa planiranim kapacitetima te
preuzimanje njegove uloge buduće IPARD agencije za plaćanje.•
Implementirati preostale aktivnosti iz „Akcionog plana za
prevazilaženje posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj
uniji“ kako bi se ubrzao izvoz proizvoda biljnog i životinjskog
porijekla u RH.
37 Više o ovome pogledati na:“Uspostava Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura
kao put ka ekonmskom napretku BiH u procesu evropskih integracija“,
Green Coucnil, 2013, dostupno na:
http://green-council.org/publikacije
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A34
-
4. 0 Analiza izvodljivosti i opcija Na osnovu istraživanja Green
Council organizacije38 tri policy opcije identifikovane su i
razmatrane kao potencijalne opcije kojima bi se moglo urediti
pitanje poljoprivrede i ru-ralnog razvoja u BiH. U istraživanju je
napravljen osvrt na njihove prednosti ali i ograničenja u provedbi.
Tri opcije, koje su razmatrane, su:
1. Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo,
2. Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni
razvoj BiH
3. Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za vanjsku
trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu,
šumarstvo i ruralni razvoj
Policy opcija 1. Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo Iz
svega navedenog, jasan je zaključak da ova policy opcija ni u kom
slučaju ne može da odgovori zahtjevima funkcionalnog ustroja
sektora poljoprivrede. Naime, ova opcija je obilježena stalnim
odugovlačenjem procesa evropskih integracija, neusvajanjem
potreb-nih reformi, slabom koordinacijom u institucionalnom sistemu
i naposljetku ogromnim gu-bicima kako za poljoprivrednike tako i za
cjelokupni ekonomski razvoj BiH. Na kraju, ovakvo stanje je
prisutno više od decenije i rezultati su poražavajući kako za sve
poljoprivrednike tako i općenito za BiH.
38 Više o ovome pogledati na:“Uspostava Ministarstva
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura
kao put ka ekonmskom napretku BiH u procesu evropskih integracija“,
Green Coucnil, 2013, dostupno na:
http://green-council.org/publikacije
C B A35C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Policy opcija 2. Uspostava Ministarstva za poljoprivredu,
prehranu i ruralni razvoj BiH Ova opcija bi garantovala
najsigurnije i trajne promjene. Naime, funkcionalan prav-ni i
institucionalni okvir koji je usaglašen sa EU standardima i
najboljim praksama i koji podra-zumijeva usku saradnju državnih i
entiteskih i nižih institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog
razvoja bi osigurala jednakost poljoprivredne politike u cijeloj
državi, i omogućila efikasnije upravljanje. Jedna dodirna tačka na
državnoj razini između EU i BiH bi pojednostavila ko-munikaciju i
spriječila dupliranja.
Ministarstvo bi se moglo upostaviti ili izmjenama ustava ili pak
postizanjem saglas-noti između entiteta.
Prvi pristup može stabilizovati poljoprivredne institucije i
agencije učinkovitije od običnog zakonodavstva. Na primjer, ovaj
pristup može umanjiti učinke budućih političkih sukoba oko sektora
poljoprivrede i ruralnog razvoja i provedbu CAP-a. Nadalje, takva
struktura može pomoći u unaprjeđenju prilikom odlučivanja i
sprovođenja zakona.
Drugi pristup, odnosno postizanjem saglasnosti između entiteta,
može osigurati manju stabilnost nego ustavna reforma, jer entiteti
mogu pokušati ponovo uspostaviti svoj au-toritet ili opozvati svoju
saglasnost za uspostavom Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i
ruralni razvoj BiH. Ograničenje ove policy opcije predstavlja
činjenica da nema političke volje iz RS za uspostavom ikakavih
dodatnih tijela na nivou BiH.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A36
-
Policy opcija 3: Jačanje institucionalnih kapaciteta
Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za
poljoprivredu,prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj Ova opcija
dopušta entitetima da zadrže značajan autoritet nad poljoprivrednom
politikom i ona ne može proizvesti toliko ujednačenosti i
učinkovitosti kao alternative. Ova opcija ne može garantovati
efikasnost u postizanju usklađenosti za CAP niti ikakave smis-lene
i trajne promjene.
Odabir policy opcije Nakon sagledavanja ponuđenih policy opcija,
njihovih prednosti i ograničenja nameće se zaključak da je za
funkcionalno uređenje sektora poljoprivrede i ruralnog raz-voja,
uspostave sistema koji će doprinijeti stvarnom razvoju ovog sektora
i tako doprinijeti konkrektnim koristima kako za poljoprivrednike
tako i za cjelokupni ekonomski napredak, jedina stvarna opcija
upravo uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni
raz-voj BiH. Ova opcija je podržana kao jedina prava opcija i na
završnoj konferenciji održanoj 26. juna. 2013. god u Sarajevu kada
je predstavljeno prethodno istraživanje Green Council „Uspostava
Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i
drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH u procesu
evropskih integracija“.39
Pored toga, Europski parlament je takođjer prepoznao ovu potrebu
te u Rezoluciju o napretku BiH u procesu europskih integracija koju
je usvojio 6. Februara 2014 godine, preporučio i zatražio od
domaćih donosica odluka hitno uspostavljanje Ministarstva za
pol-joprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH.40
Kroz cost - benefit analizu će se identificirati i analizirati
troškovi koje ova opcija prouz-rokuje u uporedbi sa monetiziranim
ali i nekvantificiranim društvenim koristima uspostavl-janja
državnog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni
razvoj.
39 Spisak učesnika konferencije se nalazi u Dodatku 440 Više o
ovome pogledati na:
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+20140206+ITEMS+DOC+XML+V0//EN&language=EN#sdocta8
C B A37C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Cilj finansijske analize je obračun finansijskih prinosa. Dva su
značajna finansijska in-dikatora koje je moguće utvrditi imajući u
vidu uloženi kapital odnosno javne finansijske izvore:
1. Finansijska neto sadašnja vrijednost – (FNPR)
2. Finansijska interna stopa prinosa – (FRR)
Do ovih finansijskih indikatora dolazimo diskontovanjem novčanih
tokova uzimajući u obzir samo novčane prilive i odlive a ne
amortizaciju, rezerve i slično, novčane tokove nastale ukoliko se
projekat zaista i pokrene a ne one koji trenutno već postoje, a
koje je potrebno diskontovati radi njihovog poređenja u različitim
godinama.
Prilikom izrade cost - benefit analize projekta uspostavljanja
Ministarstva za poljo-privredu, prehranu i ruralni razvoj BiH
izazovno je odrediti i opredijeliti se za neki vremen-ski period .
Ipak, opredijelili smo se za period od 6 godina i to od 2015. do
2020. godine bazirajući našu odluku na periodu dostupnosti IPA II
fondova (2014-2020) obzirom da ćemo u ekonomskoj analizi kao bitnu
korist prikazati mogućnost povlačenja IPA II grantova ako se na
nivou države uspostavi tražena IPARD struktura (što će biti
omogućeno uspostavom adekvatnog institucionalnog i pravnog okvira
na nivou BiH).
Kako se radi o specifičnom projektu koji ne generiše klasične
prihode, te samim tim ne postoje niti prilivi, već se radi
isključivo o ulaganjima i troškovima uspostavljanja Ministar-stva
za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH, to ćemo u ovom
dijelu analize obratiti pažnju isključivo na novčane odlive.
5. 0 Finansijska analiza
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A38
-
5.1. Ukupna ulaganja Ova ulaganja se odnose na ulaganja u fiksnu
imovinu i start-up troškove projekta. Start-up troškovi nastaju u
prvim posmatranim godinama analize, odnosno po otpočinjanju
projekta sa osnovnim ciljem stvaranja adekvatnih uslova provođenja
samog projekta. U ovom projektu kalkulisani start-up troškovi su
troškovi vezani za prijem uposlenika, njihova obuka, te
konsultantske, notarske, administrativne i druge usluge. Kako se
radi isključivo o ulaganjima i novčanim odlivima, te sve stavke
imaju negativan predznak.
Ulaganja u fiksnu imovinu kalkulisana su na osnovu iskustvenih
pokazatelja uspostav-ljanja drugih institucija na nivou BiH.
Ulaganja u nekretnine nisu kalkulisana vodeći se in-formacijama iz
već uspostavljene prakse da se smještaj institucija obezbjeđuje
zakupom određenih prostora što se finansira iz operativnih troškova
(zakup poslovnih prostora) koji su kalkulisani u dijelu analize
koja tretira prihode i rashode.
Ulaganja u opremu su kalkulisana na osnovu empirijskih
pokazatelja i procjena u prosječnoj visini po zaposlenom od 10.000
KM. Ulaganja su oprezno raspoređena u dvije startne godine
projekta.
Start-up troškovi su također kalkulisani na osnovu empirijskih
podataka (uspostavl-janje Ministarstva odbrane BiH, uspostavljanje
Agencije za sigurnost hrane) i procjene u visini od 500 KM po
zaposlenom za troškove prijema ljudstva, 1.000 KM po zaposlenom za
troškove obuke i paušalni procjenjeni iznosi za ostale start-up
troškove.
Svi start-up troškovi raspoređeni su u prve tri godine
realizacije projekta uz procjen-jenu dinamiku prijema zaposlenih u
prve tri godine projekta (Ministarstvo 150 novih uposleni-ka:
75+50+25, Agencija za plaćanje 100 novih uposlenika: 25+25+50). Do
procjene potreb-nog broja uposlenika u Ministartsvu i Agenciji se
došlo kroz razgovore sa predstavnicima institucija, ekspertima u
ovom sektoru i kroz uporednu praksu zemalja u regionu čiji
para-metri odgovaraju parametrima BiH.
C B A39C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Start-up troškovi nisu kalkulisani za već uposlena lica u
institucijama i agencijama na državnom nivou nadležnim za
poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj (Sektori u MVTEO BiH -
Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj i
Sektor za prirodne resurse, en-ergetiku i zaštitu okoline, Ured za
veterinarstvo BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Ured za
harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi,
ishrani i ruralnom razvojui i Agencija za sigurnost hrane BiH –
ukupno 145 uposlenih41 ). Ni u analizi prihoda i rashoda neće biti
kalkulisani već postojeći troškovi ovih administrativnih jedinica
na nivou BiH. Bitno je naglasiti još jednom da se kalkulišu samo
troškovi novouposlenih lica.
Tabela 1 - Pregled ukupnih ulaganja u projekat (KM)
41 Izvor MVTEO BiH – 2011.godine
Cost- benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
33
Tabela 1 - Pregled ukupnih ulaganja u projekat (KM)
STAVKE ULAGANJA GODINE
2015 2016 2017 2018 2019 2020 1. Nekretnine 2. Oprema -1.500.000
-1.000.000
A UKUPNO FIKSNA IMOVINA (1+2) -1.500.000 -1.000.000 0 0 0 0
1. Troškovi prijema uposlenih -50.000 -37.500 -37.500
2. Obuka uposlenih -100.000 -75.000 -75.000
3.
Konsultantske, sudske, notarske, administrativne i druge usluge
-50.000
4. Ostali start-up troškovi -100.000 -50.000 -30.000
B
UKUPNO START-UP TROŠKOVI (1+2+3+4) -300.000 -162.500 -142.500 0
0 0
UKUPNO ULAGANJA (A+B) -1.800.000 -1.162.500 -142.500 0 0 0
Izvor: Autori.
5.2. Poslovni troškovi i prihodi
Poslovni troškovi projekta iskazani u cost - benefit analizi
obuhvataju sve poslovne troškove koji imaju karakter novčanog
odliva. Dakle, ovi troškovi ne obuhvataju troškove koji ne
izazivaju novčane odlive, kao što su troškovi amortizacije koji su,
u stvari, obračunski troškovi i najčešće ne izazivaju novčane
izdatke. Troškovi kamata i poreza, iako izazivaju novčane izdatke,
ne uključuju se u poslovne troškove (troškovi kamate se u
finansijskoj analizi uključuju kao sastavni dio diskontne stope,
dok se troškovi poreza uključuju samo u analizu finansijske
održivosti projekta).
U poslovne prihode ne uključuju se prilivi po osnovu dotacije
države kao ni porez na dodatu vrijednost.
Kako bi se na adekvatan i funkcionalan način uspostavilo
ministarstvo potrebno je obezbijediti sredstva za njegovo
funkcioniranje i finansiranje poslovnih troškova plata i naknada
uposlenih, izdataka za materijal i usluge te kapitalni izdaci.
Troškovi plata i naknada uposlenih kalkulisani su na osnovu
prosječne bruto plaće i naknada po zaposlenom u ministarstvima na
državnom nivou za 2015. godinu. Prosječni materijalni troškovi po
zaposlenom kao i prosječni kapitalni izdaci po zaposlenom uzeti su
na osnovu podataka o izdacima Agencije za sigurnost hrane za 2015.
godinu. Svi
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A40
-
5.2. Poslovni troškovi i prihodi Poslovni troškovi projekta
iskazani u cost - benefit analizi obuhvataju sve poslovne troškove
koji imaju karakter novčanog odliva. Dakle, ovi troškovi ne
obuhvataju troškove koji ne izazivaju novčane odlive, kao što su
troškovi amortizacije koji su, u stvari, obračunski troškovi i
najčešće ne izazivaju novčane izdatke. Troškovi kamata i poreza,
iako izazivaju novčane izdatke, ne uključuju se u poslovne troškove
(troškovi kamate se u finansijskoj ana-lizi uključuju kao sastavni
dio diskontne stope, dok se troškovi poreza uključuju samo u
ana-lizu finansijske održivosti projekta).
U poslovne prihode ne uključuju se prilivi po osnovu dotacije
države kao ni porez na dodatu vrijednost.
Kako bi se na adekvatan i funkcionalan način uspostavilo
ministarstvo potrebno je obezbijediti sredstva za njegovo
funkcioniranje i finansiranje poslovnih troškova plata i na-knada
uposlenih, izdataka za materijal i usluge te kapitalni izdaci.
Troškovi plata i naknada uposlenih kalkulisani su na osnovu
prosječne bruto plaće i naknada po zaposlenom u ministarstvima na
državnom nivou za 2015. godinu. Prosječni materijalni troškovi po
zaposlenom kao i prosječni kapitalni izdaci po zaposlenom uzeti su
na osnovu podataka o izdacima Agencije za sigurnost hrane za 2015.
godinu. Svi podaci preuzeti su iz Dokumenta okvirnog budžeta
institucija VM BiH za period 2014.- 2016. godine.Budžetske dotacije
države za funkcionisanje novouspostavljenog ministarstva nisu
kalkulisane kao novčani prilivi.
Na osnovu serije intervjua sa predstavnicima institucija na
različitim nivoima vlasti, domaćim i međunarodnim ekspertima i
organizacijama civilnog društava u vezi sa pro-jekcijama funkcija
budućeg ministarstva i broja novih uposlenika potrebnih za
obavljanje tih funkcija, kao i na osnovu sprovedene komparativne
analize broja uposlenih u nadležnim ministarstvima u Republici
Hrvatskoj i Makedoniji i analize potencijalnog dislociranja
up-oslenika postojećih institucija na nivou BiH nadležnih za
poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, došli smo do broja novih
uposlenika koji bi dopunili postojeće strukture i obezbijedili
efikasnost i učinkovitost svih funkcija novouspostavljenog
ministarstva na državnom nivou.
C B A41C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M
i n i s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i
r u r a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e
-
Prema našim analizama i projekcijama potrebno je dodatno
uposliti još 150 lica koji bi sa već postojećim uposlenicima u
pomenutim institucijama na državnom nivou obezbijedli nesmetano,
efikasno i učinkovito djelovanje svih planiranih funkcija
novouspostavljenog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i
ruralni razvoj, uključujući i funkciju Upravljačkog tijela u okviru
zahtjevane IPARD strukture (sa svim obavezama i nadležnostima
objašnjenim u dijelu teksta koji se odnosi na kontekstualnu analizu
projekta).
U cilju uspostavljanja funkcionalne IPARD strukture, ovim
projektom planirana je us-postava IPARD agencije za plaćanje sa 100
novouposlenih lica, odnosno funkcionalno popuniti postojeći Ured za
harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi,
ishrani i ruralnom razvoju. Dinamika popune sistematizacije
novouspostavljenog ministarstva i agencije je sljedeća:
Ministarstvo – 75 lica prve godine, 50 lica druge godine i 25
lica treće godine po osnivanju. Agencija – 25 lica prve godine, 25
lica druge godine i 50 lica treće godine nakon osnivanja
ministarstva.
Sve kalkulacije troškova odnose se samo na novouposlena lica,
dok troškovi postojećih struktura nisu uključeni u cost - benefit
analizu.
C o s t - b e n e f i t a n a l i z a u s p o s t a v e M i n i
s t a r s t v a p o l j o p r i v r e d e , p r e h r a n e i r u r
a l n o g r a z v o j a B o s n e i H e r c e g o v i n e C B
A42
-
Tabela 2 - Pregled poslovnih troškova i prihoda (KM)
Cost- benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i
ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine
35
Tabela 2 - Pregled poslovnih troškova i prihoda (KM)
STAVKE POSLOVNIH PRIHODA I TROŠKOVA
GODINE
2015 2016 2017 2018 2019 2020
1.
A
UKUPNO POSLOVNI PRIHODI (1+2+3) 0 0 0 0 0 0
1.
Troškovi plata i naknada uposlenih -3.240.000 -5.670.000
-8.100.000 -8.100.000 -8.100.000 -8.100.000
2.
Izdaci za materijal i usluge (energenti, materijalni troškovi,
proizvodne usluge, ...) -1.560.000 -2.730.000 -3.900.000 -3.900.000
-3.900.000 -3.900.000
3. Kapitalni izdaci -437.500 -625.000 -625.000 -625.000
-625.000
B
UKUPNO POSLOVNI RASHODI (1+2+3) -4.800.000 -8.837.500
-12.625.000 -12.625.000 -12.625.000 -12.625.000
NETO POSLOVNI PRIHOD (A+B) -4.800.000 -8.837.500 -12.625.000
-12.625.000 -12.625.000 -12.625.000
Izvor: Autori
Kao što je ranije navedeno, ovaj projekat ne proizvodi
finansijske prihode i novčane prilive, obzirom da se radi o
projektu uspostave ministarstva koje se u potpunosti finansira iz
državnog budžeta. Stvarne koristi za ukupnu ekonomiju i društvo od
uspostave ovog ministarstva nisu iskazan