UNIVERZITET U SARAJEVUUNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTETFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJEZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE
MULTIMODALNI TRANSPORT
Tema: CARGO TERMINALI
Sarajevo, april 2011.Sarajevo, april 2011.
UVODUVOD
AerodromAerodrom je je odreenaodreena povrinapovrina nana zemljizemlji ((iliili
vodivodi) ) ukljuujuiukljuujui svesve objekteobjekte, , instalacijeinstalacije, , ureajeureaje
iopremuiopremu kojakoja je je namnamiijenjenajenjena u u cjelinicjelini iliili
djeliminodjelimino zaza kretanjekretanje polijetanjepolijetanje ii slijetanjeslijetanje, , tete
boravakboravak ii opsluivanjeopsluivanje avionaaviona kaokao ii prihvatprihvat ii
otpremotpremuu robe.robe.
klasifikacija i podjela prema namjeni i vrsti klasifikacija i podjela prema namjeni i vrsti
aviona koje mogu prihvatiti aviona koje mogu prihvatiti
CARGO TERMINALCARGO TERMINAL
Prednost i razlozi koritenja teretnog zranog transporta:Prednost i razlozi koritenja teretnog zranog transporta:
velika brzina prevozavelika brzina prevoza
mogunost obavljanja prevoza na velikim mogunost obavljanja prevoza na velikim udaljenostimaudaljenostima
mogunost obavljanja prevoza u rejone koji su mogunost obavljanja prevoza u rejone koji su nedostupni ostalim vidovima saobraajanedostupni ostalim vidovima saobraaja
Nedostaci zranog transporta:Nedostaci zranog transporta:
nizak koeficijent iskoritenja teine (oko 25 nizak koeficijent iskoritenja teine (oko 25 30 %)30 %)
veliki gubitak energijeveliki gubitak energije
vee uee potronje goriva po jedinici transporta vee uee potronje goriva po jedinici transporta nego kod drugih vidova saobraajanego kod drugih vidova saobraaja
Faktori razvoja cargo terminala Faktori razvoja cargo terminala
Danas je evidentan znaajan porast obima teretnog Danas je evidentan znaajan porast obima teretnog saobraaja zranim putem i rijetki su aerodromi na saobraaja zranim putem i rijetki su aerodromi na kojima ne postoje posebni objekti i platforme za kojima ne postoje posebni objekti i platforme za prihvat i otpremu robe i pote.prihvat i otpremu robe i pote.
Tehniko Tehniko tehnoloke inovacije koju su omoguile tehnoloke inovacije koju su omoguile intezivan razvoj teretnog zranog transporta su:intezivan razvoj teretnog zranog transporta su:
1.1. Uvoenje u zrani saobraaj irokotrupnih Uvoenje u zrani saobraaj irokotrupnih aviona velikih kapaciteta koji su veom aviona velikih kapaciteta koji su veom tovarnom zapreminom i veim brzinama tovarnom zapreminom i veim brzinama pretovarnih i transportnih operacija obezbijedili pretovarnih i transportnih operacija obezbijedili nie trokove transportanie trokove transporta
Avion za prevoz tereta CARGOAvion za prevoz tereta CARGO
Boeing 737-400 teretna
Boeing 737Boeing 737--400 Combi400 Combi
Airbus A300Airbus A300--600F600F
Raspon krila
147ft 1in/44.84m
Duina
177ft 5in/54.10m
Visina
54ft 3in/16.54m
Strop
41.000 m
Maksimalna teina uzlijetanja
168.000 kg ( 370400)
Maksimalna teina pri slijetanju
143.300 kg ( 315500)
Bulk Drite Volumen
11.27m3 (398ft3)
Karakteristike CARGO aviona BOINGKarakteristike CARGO aviona BOING
Slika 1: Boeing B747Slika 1: Boeing B747--400 400
Karakteristike kargo zrakoplova B747-400
Maksimalna teina utovara 120 t (ovisno o ruti)
Kargo vrata 312x340
Nosna kargo vrata 249x355
Zapremina 590m3
Potrebna duina pss 3390m
Dolet 15 741km
Brzina 940 km/h
Palete 30
Slika 1: Boeing B747-400
Karakteristike kargo zrakoplova A300
Maksimalna teina utovara 43,5t
Kargo vrata 358x256
Zapremina 304m3
Potrebna duina pss 2210
Dolet 7050 km
Brzina 870 km/h
Palete 20
Boeing 737-200
Karakteristike kargo zrakoplova B737-200
Maksimalna teina utovara 15t
Kargo vrata 215x340
Zapremina 80m3
Potrebna duina pss 1886m
Dolet 5556km
Brzina 890 km/h
Airbus 300 600ST Beluga
Airbus A300-600ST (Super Transporter) ili
Beluga je inaica standarnog A300-600
irokotrupnog zrakoplova preraen za
prijevoz zrakoplovnih dijelova i tereta
velikih dimenzija. Slubeno je nazvan Super
Transporter, ali je kasnije prihvaeno ime
BELUGA, zbog svog izgleda koje
podsjea na istoimenu vrstu kita.Probni let
13.09.1994 .Uveden u upotrebu u
septembru 1995 godine. Broj primjeraka 5
Karakteristike:
Najvea brzina 780 km/h; Duina 56,15 mVisina 17,24 m; Dolet 2.779 km pri optereenju od 40 tTeina zrakoplova 86 t;Maksimalna teina 155 t;Motor dva turbo mlazna motora.
Antonov 225- najvei kargo zrakoplov na svijetu
Karakteristike:
Kargo teret: 250,000 kg (550,000 lb)
Dimenzije vrata: 440 x 640 cm (14.4 x
21.0 ft)
Duina: 84 m (275.6 ft)
Raspon krila: 88.40 m (290 ft 2 in)
Visina: 18.1 m (59.3 ft)
Povrina krila: 905.0 m (9,743.7 ft)
Teina zrakoplova: 175,000 kg (385,800
lb)
Pogon: 6 ZMKB Progress D-18
turbofans, 229 kN (51,600 lbf) svaki
Potrebna duina pss: 3,500 m (11,500
ft) sa maksimalnim teretom
Brzina: 850 km/h (460 knots, 530 mph)
Dolet: 14,000 km (8,700 mi) sa
maksimalnim teretom 4,000 km (2,500 mi)
Komparacija zrakoplova B747-400 / A380-800 / An-225
Tabela 1.Tabela 1. Teretnih zrakoplovaTeretnih zrakoplova
2. 2. UkljuUkljuivanje u zraivanje u zrani saobrani saobraaj transportnoaj transportno--manipulativnih jedinica integralnog transporta odnosno manipulativnih jedinica integralnog transporta odnosno
paleta i kontejnera univerzalne ili specijalne izvedbepaleta i kontejnera univerzalne ili specijalne izvedbe
Maksimalna bruto teina 4.626 kg / 10.200 Volumen 9,91 m3 / 350 FT3 Grahorica 120 kg / 264 Vanjske dimenzije (D x x V) 3.715 mm x 2.235 mm x 1.626 mm (125 x 88 in x 64 in u)Zrakoplova prihvaena za DC10-30 teretna, DC10-30 747, 747F, 777, 767-300
Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu
Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu
Maksimalna bruto teina Maksimalna bruto teina 3.175 kg / 7.000 3.175 kg / 7.000 Volumen Volumen 6,94 m3 / 245 FT3 6,94 m3 / 245 FT3 Grahorica Grahorica 180 kg / 397180 kg / 397Vanjske dimenzije Vanjske dimenzije (D x x V) (D x x V) 3.175 mm x 1.534 mm x 1.626 3.175 mm x 1.534 mm x 1.626 mm (125 x 60,4 u in x 64 in)mm (125 x 60,4 u in x 64 in)Zrakoplova prihvaena za Zrakoplova prihvaena za 747, 747F, L1011747, 747F, L1011Maksimalna Maksimalna bruto teina bruto teina 1.225 kg / 2.700 1.225 kg / 2.700 Volumen Volumen 3,4 m3 / 120 FT3 3,4 m3 / 120 FT3 Grahorica Grahorica 60 kg / 132 60 kg / 132 Vanjske dimenzije Vanjske dimenzije (D x x V) (D x x V) 1.194 mm x 1.534 mm x 1.626 1.194 mm x 1.534 mm x 1.626 mm mm (47 in x 60,4 x 64 u u)(47 in x 60,4 x 64 u u)Zrakoplova prihvaena za Zrakoplova prihvaena za 777, 767777, 767
Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu
Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu
3. 3. Razvoj savremene tehnologije kombinovanog Razvoj savremene tehnologije kombinovanog
kopneno kopneno -- zranog transporta kontejnera, kod koje zranog transporta kontejnera, kod koje
se kontejneri na najduem dijelu transportnog puta se kontejneri na najduem dijelu transportnog puta
preveze sredstvima zranog saobraaja. preveze sredstvima zranog saobraaja.
Sredstvima kopnenog saobraaja vri se odvozno -
dovozni transport kontejnera. Za realizaciju
tehnologije kopneno - zranog transporta kao i kod
drugih modernih tehnologija, bilo je potrebno da se
steknu odreeni uslovi. Pojavom irokotrupnih
aviona omogueno je da se u avion mogu utovariti i
kontejneri ISO dimenzija.
Oblici tehnologije kopnenoOblici tehnologije kopneno--zranog zranog
transporta konteneratransporta kontenera
2.2. Struktura i tehniko-tehnoloka osnova
cargo terminala
CCargo terminali imaju funkciju prijema obrade i argo terminali imaju funkciju prijema obrade i
otpreme tereta, iji zadaci se realizuju u sljedeim otpreme tereta, iji zadaci se realizuju u sljedeim
tehnoloko organizacionim cjelinama: tehnoloko organizacionim cjelinama:
robni transport u domaem saobraaju robni transport u domaem saobraaju
robni transport u meunarodnom saobraaju robni transport u meunarodnom saobraaju
transport pote i transport pote i
slobodna carinska zonaslobodna carinska zona
Teretni kompleks ili cargo terminal sadri: Teretni kompleks ili cargo terminal sadri:
teretnoteretno skladiteskladite -- objekatobjekat terminalaterminala
teretnuteretnu pristaninupristaninu platformuplatformu -- cargo cargo
platformuplatformu
teretniteretni prihvatnoprihvatno -- otpremniotpremni prostorprostor
potanskipotanski terminal terminal ii
slobodnuslobodnu carinskucarinsku zonuzonu..
Sredstva mehanizacije za obradu tereta mogue je podijeliti u tri Sredstva mehanizacije za obradu tereta mogue je podijeliti u tri
osnovne grupe i to:osnovne grupe i to:
a) Manipulativna oprema na prihvatnoa) Manipulativna oprema na prihvatno -- otpremnom otpremnom
prostoru koju sainjavajuprostoru koju sainjavaju: mobilna i stabilna sredstva: mobilna i stabilna sredstva
b) Manipulativna oprema u teretnom skladitu koju b) Manipulativna oprema u teretnom skladitu koju
sainjavajusainjavaju: mobilna sredstva stabilna sredstva: mobilna sredstva stabilna sredstva
Manipulativna oprema za utovar Manipulativna oprema za utovar -- istovar na teretnoj istovar na teretnoj
pristaninoj platformi koju sainjavajupristaninoj platformi koju sainjavaju: samohodne lift : samohodne lift
platforme, vozila sa podiznom platformom, samohodni platforme, vozila sa podiznom platformom, samohodni
transporteri, utovarivai, viljukari, autodizalice, traktor za transporteri, utovarivai, viljukari, autodizalice, traktor za
vuu prikolica, autokarete sa kolicima, teretna vozila i dr. vuu prikolica, autokarete sa kolicima, teretna vozila i dr.
Prerada tereta na aerodromima vri se uopeno prema sljedeem
redoslijedu tehnolokih operacija:
Pri otpremanju tereta vri se: dopremanje robe do aerodroma i istovar
u teretno skladite, vaganje i markiranje tereta, utovar tereta u avion te
njegovo slaganje i uvrivanje tereta unutar aviona i balansiranje tereta.
Pri dolasku tereta vre se slijedee operacije: istovar tereta iz aviona i
utovar na transportna sredstva, istovar tereta u skladite i ostavljanje,
transportovanje tereta do mjesta uvanja i kompletiranja, transportovanje
tereta unutar skladita do mjesta za izdavanje i utovar tereta na
transportna sredstva primaoca.
Prerada tranzitnog tereta predvia niz ve nabrojanih operacija poev
od dolaska tereta pa do njegovog otpremanja prema liniji leta. .
Sredstva mehanizacije za obradu tereta je mogue podijeliti u tri osnovne
grupe:
Manipulativna oprema na prihvatno-otpremnom prostoru
Manipulativna oprema u teretnom skladitu
Manipulativna oprema za utovar-istovar na teretnoj pristaninoj platformi
Prerada tereta na aerodromu vri se prema slijedeem
redosljedu tehnolokih operacija:
otpremanje tereta
dolazak tereta
prerada tranzitnog tereta
2.3.Povezanost 2.3.Povezanost zranogzranog saobraajasaobraaja I I drugihdrugih vidovavidova transportatransporta
Otprema i prihvat tereta u zranom saobraaju u Otprema i prihvat tereta u zranom saobraaju u
najirem smislu najvanije je spojno mjesto izmeu najirem smislu najvanije je spojno mjesto izmeu
zranog i zemaljskog saobraaja zranog i zemaljskog saobraaja
Drugi vid saobraaja koji je mnogostruko povezan sa Drugi vid saobraaja koji je mnogostruko povezan sa
zranim transportom je PT saobraaj. zranim transportom je PT saobraaj.
VVeina djelatnosti eina djelatnosti se se obavlja nou u vremenu od 23 h obavlja nou u vremenu od 23 h
do 4 h kada treba izvriti prevoz pote izmeu centara do 4 h kada treba izvriti prevoz pote izmeu centara
PT slubi. PT slubi.
TabelaTabela 2. 2. NajveiNajvei aeredromiaeredromi
Terminal u Frankfurtu Zgrada cargo teminala u
Frankfurtu
PRILOG CARGO CENTAR AERODROMA
SARAJEVO
HVALA NA PANJIHVALA NA PANJI