-
UNUTRANJOST VOZILA
Dva osnovna bezbednosna aspekta:
Zatita od ozleivanja (otre ivice, istureni delovi, ..., vazduni
jastuci, ...) Direktna korelacija sa komforom vonje (u pogledu
kategorije vozila, unutranje opreme, ergonomije, udobnosti,
...)
o Instrument tabla i itav panel u prednjem delu vozila se
izrauje od specijalnih mekih materijala;
o Dizajn i poloaj ruice vrata i ruice za otvaranje prozora mora
biti takav da prilikom udesa to manje utia na vozaa/putnike;
o Unutranji retrovizor mora imati mogunost lakog lomljenja; o
...
Potreba zadravanja vozaa/putnika u pravilnom poloaju na seditu i
amortizacija inercijalnih optereenja
Konstrukcija sedita, sigurnosni pojasevi, vazduni jastuci...
(Maksimalna efikasnost se postie jedino kombinacijom vazdunih
jastuka i sigurnosnih pojaseva)
-
UNUTRANJA OPREMLJENOST VOZILA UN/ECE Pravilnik br. 21
Odnosi se na kompletno ureenje enterijera vozila, vodei rauna o
rasporedu, funkcionalnosti i bezbednosti.
Osnovni zahtevi:
ne sme biti otrih ivica unutar putnikog dela propisani su
minimalni radijusi zaobljenja svih delova
unutranjeg prostora ( zavise od vrste opreme u putnikom
prostoru, kao i lokacije napred nazad, bono, na kojoj se visini
nalaze, ...)
moraju se koristiti materijali koji apsorbuju rasipaju energiju
(meki penasti materijali koji zadovoljavaju odreeni nivo
vrstoe)
definisani su oblici, povrine i izboine prekidaa, ruica, poluga,
komandi, ...
definisani su rasporedi i oblici odreenih komandi (ruica rune
konice, ...)
definisani su materijali za oblaganje krovne povrine
Pored navedenih dimenzionih zahteva i izbora adekvatnih
materijala, pristupa se i ispitivanju materijala koji apsorbuju
rasipaju energiju.
Ispitivanja su dinamika obavljaju se udarom klatna u odreene
definisane delove unutranjosti vozila. Pri tome se definie oblik i
masa klatna (sfera mase 6.8 kg), kao i maksimalno usporenje u
trenutku udara (max. 80g u trajanju od 3 ms).
Cilj bezbednost putnika da u svakom trenutku udara putnika o
bilo koji deo unutranjosti vozila ne doe do povreivanja.
-
SIGURNOSNI POJASEVI
Prikljuci sigurnosnih pojaseva UN/ECE Pravilnik br. 14
Sigurnosni pojasevi UN/ECE Pravilnik br. 16
Definie se: broj neophodnih pojaseva i vrste pojaseva u
zavisnosti od
kategorije i vrste vozila, broja putnika, ... poloaji prikljuaka
pojaseva u zavisnosti od kategorije i
vrste vozila
-
UN/ECE Pravilnik br. 14 (Prikljuci sigurnosnih pojaseva) predvia
dve vrste ispitivanja:
Statika ispitivanja Dejstvo optereenja u pravcu u kojem su
sedita okrenuta. Optereenje se definie u zavisnosti od vrste
sedita, broja taaka veze, poloaja sedita, ... Ispitivanje se
obavlja u odreenom vremenskom intervalu (to kraem, ali max. 60 s),
uz mogunost da proizvoa moe zahtevati da se puno optereenje
dostigne za 4 s. Predvieno je poetno optereenje od 10% sa
tolerancijom 30% eljenog optereenja. Kriterijum pojas i prikljuci
treba da izdre optereenje
Dinamika ispitivanja (kao alternativna metoda) izvode se
uglavnom za sedita gde su prikljuci izvedeni direktno na samim
seditima. Definie se brzina udara, a meri se deformacija
prikljuaka. Uslovi ispitivanja su identini kao kod UN/ECE
Pravilnika br. 16 (ispitivanje se moe objediniti sa kra testom,
tako da se jednim testom dobijaju rezultati za tri UN/ECE
Pravilnika)
Kriterijum
Pomeranje prikljuka pojasa ne sme prei propisane vrednosti (NE
SME PREI TAKE R i C)
-
UN/ECE Pravilnik br. 16 (Sigurnosni pojasevi) definie: Vrste i
oznaavanje sigurnosnih pojaseva, Vrste, metode i redosled
ispitivanja.
Definiu se razliite vrste pojaseva, i to prema broju taaka veza
(u dve ili tri take), prema poloaju u vozilu (napred, nazad,
centralni, ...), kao i prema vrsti (sa zatezaem, manje ili vee
osetljivosti, ...)
Minimalni zahtevi za ugradnju sigurnosnih pojaseva kod vozila
razliitih kategorija
-
UN/ECE Pravilnik br. 16 (Sigurnosni pojasevi) definie:
Vie aspekata ispitivanja: dimenziona ispitivanja, provera
funkcionalnosti i vrstoe pojedinih komponenata (kopa,
ureaj za podeavanje,...), ispitivanje otpornosti na koroziju
krutih elemenata, utvrivanje stanja povratnog mehanizma, provera
stanja trake pri razliitim uticajima (izlaganje radnim
uslovima-optereenjima, svetlosti, niskim i visokim
temperaturama, sagledavanje uticaja vlage, habanja, ...).
ISTEZANJE OSNOVNI RADNI USLOVI (OSNOVNO FUNKCIONALNO RADNO
OPTEREENJE)
Statiko ispitivanje. Ureaj za ispitivanje treba da bude
projektovan tako da sprei prekidanje trake pojasa na draima ili
blizu njih. Brzina zatezanja treba da bude oko 100 mm/min. Slobodna
duina uzorka izmeu draa-zatezaa maine za ispitivanje na poetku
treba da bude 200 mm 40 mm. Kada se dostigne optereenje od 980 daN,
merimo irinu trake bez zaustavljanja maine. Zatezanje se poveava do
pucanja trake pojasa, a belei se optereenje pri kome je dolo do
pucanja.
NAOPMENA: Ukoliko traka pojasa pukne na draima ili na manje od
10 mm od njih, ispitivanje se smatra nevaeim i mora se ponoviti na
drugom uzorku.
-
SEDITA-vrstoa sedita i prikljuaka (UN/ECE Pravilnik br. 17 i
UN/ECE Pravilnik br. 80-Autobusi))
Pravilnici definiu vie vrsta ispitivanja: Ispitivanje vrstoe
naslona sedita Ispitivanje vrstoe prikljuaka sedita Ispitivanje
naslona za glavu Zatita putnika od prtljaga
Ispitivanje vrstoe naslona sedita Statiko ispitivanje (Definie
se sila-optereenje-moment kojim se deluje na karakteristinim takama
naslona sedita, uz praenje deformacija. Kriterijum deformacija mora
biti u propisanim granicama (max. 100 mm na mestu dejstva sile)
F
F
H
H
-
Oblik i dimenzije pritiskivaa
-
Ispitivanje vrstoe prikljuaka sedita
Dinamiko ispitivanje (Definie se usporenje, koje mora biti vee
od 20g, uz praenje-merenje pomeranja prikljuaka.
Kriterijum ne sme doi do loma prikljuka sedita, niti ijednog
dela rama sedita tokom ispitivanja. Takoe, ureaj za zabravljivanje
sedita u odreenom poloaju (kod sedita podesivog poloaja po duini)
ne sme da popusti ni u jednom trenutku tokom ispitivanja.
NAPOMENA: Ova ispitivanja se mogu sprovoditi objedinjeno sa
ispitivanjima pri kra testovima.
Ispitivanje naslona za glavu
Statiko ispitivanje (Definie se sila-optereenje-moment kojim se
deluje na karakteristinim takama naslona sedita, uz praenje
deformacija.
Kriterijum deformacija mora biti u propisanim granicama (manje
od 102 mm unazad).
Zatita putnika od prtljaga
Dinamiko ispitivanje (Definie se masa, kao i broj i dimenzije
optereenja koje simulira prtljag). Takoe, definie se brzina
neophodna za ispitivanje (50 km/h), uz praenje-merenje deformacija
sedita i vizuelnu kontrolu.
Kriterijum - deformacija mora biti u propisanim granicama, i ne
sme doi do probijanja naslona (granice nijedna taka naslona sedita
ne sme prei taku 100 mm ispred R take sedita).
-
Objedinjavanje ciljanih efekata u pogledu merodavnih aspekata
koji su predstavljeni u segmentu kre testova
Nenaruavanje bezbednosnog prostora za putnike; Optimizacija u
smislu maksimalnog reduciranja vrednosti
usporenja u referentnim uslovima ispitivanja.
Inercijalni aspekt optereenja predstavlja osnovni izvor/uzrok
negativnih posledica
(anatomsko fizioloke performanse ovekovog tela su
limitirane)
IMPROVIZACIJA MOE IZAZVATI KONTRA EFEKAT
-
ERGONOMIJA, KOMFOR, VRSTOA, FUNKCIONALNOST
NASLON ZA GLAVU OD POSEBNOG ZNAAJA
Potrebno obezbediti stalni kontakt naslona i glave, u cilju
minimiziranja distance-rastojanja slobodnog kretanja glave, ime se
reduciraju vrednosti maksimalnih usporenja, jer se smanjuje poetna
brzina u trenutku njenog kontakta sa naslonom, to podie anse za
preivljavanje udesa.
-
ISPITIVANJA PREDPOSTAVKA OPTIMIZACIJE (RAZVOJA)
NUMERIKI PROTOTAJPING U POJEDINIM SEGMENTIMA
-
Vazduni jastuci
Pored vazdunih jastuka za vozaa (krunog oblika) i suvozaa
(pravougaonog-kockastog oblika), koji postaju standard od 1998.
god. , dolazi do razvoja veeg broja tipova:
Boni (na prednjem, a potom i na zadnjem seditu). Tri osnovna
izvoenja su namenjena zatiti:
o glave; o grudnog koa i o glave i grudnog koa;
Bone zavese; Jastuci za kolena i trup, ...
Pozicije vazdunih jastuka za vozaa i suvozaa su uvek na istom
mestu (pravila strogo definisana)
-
Pozicija bonih vazdunih jastuka zavisi od proizvoaa (u vratima,
seditima, rukohvatima)
-
Zahtevi koji se postavljaju pred vazdune jastuke su
evoluirali:
Poetni zadatak - zatititi nevezanu osobu teku 72.5 kg i visoku
177.5 cm
Druga generacija vazdunih jastuka bila je manje snage i mnogo
nenija. Postojale su dve izvedbe:
o Sa punom snagom za vezane osobe i o Sa smanjenom snagom za
nevezane osobe.
Trea generacija tzv. pametni vazduni jastuci koji pri svom
aktiviranju uzimaju u obzir teinu, visinu, korienje sigurnosnoh
pojasa.
Aktiviranje / Princip rada:
Funkcioniu na principu balona - pune se gasom koji na kraju
istie (punjenje i pranjenje vazdunog jastuka odvija se skoro
istovremeno).
Identifikuje se usporavanje vozila prilikom udara (mehanikim ili
elektronskim) senzorima udara, koji se nalaze najee u predelu iza
farova vozila. Sigurnosni senzori se nalaze unutar vozila sa
zadatkom da spree sluajno aktiviranje vazdunog jastuka.
Aktiviranje mogue samo kada se oba senzora sloe. Korienjem
energije nastale paljenjem goriva-zapaljive materije unutar
inicijatora, slino opaljenju metka iz pitolja (aktiviranje jastuka
prati karakteristian jak prasak.
Nakon ekspanzije gas naputa jastuk preko otvora sa njegove
zadnje strane.
Ispumpavanjem jastuka na ovakav nain ublaava se intenzitet
usporenja tela (ublaava udar).
NAPOMENA: itav proces traje 30 ms
-
Vazduni jastuci mogu spasiti ljudski ivot samo ako se eliminiu
nepravilnosti
PRAVILA ZA ODRASLE:
Obavezno se vezati sigurnosnim pojasem (dobro podeen), Odmai se
to vie nazad (minimalno 25cm prostora za razvijanje vazdunog
jastuka), Podesiv volan usmeriti ka grudima, a ne glavi, Poloaj
ruku na volanu vaan (sami sebe udariti u glavu i polomiti ruke),
Eliminisati pritiskanje sirene pre potencijalnog sudara, Suvoza ne
treba da se odupire rukama o tablu ispred (povreda ruku i
ramena), ... Potrebno je sedeti ispravno, a u svim drugim
sluajevima povredjivanje Spaene hiljade / nastradale stotine (od
toga 65% dece)
-
ISPITIVANJE-SIMULACIJE-RAZVOJ-OPTIMIZACIJA
-
Spaene hiljade / nastradale stotine (od toga 65% dece)
OPREDELILE
NEOPHODNOST KONTROLISANOG DEJSTVA VAZDUNIH JASTUKA
PAMETNI JASTUCI - SMART AIRBAGS
Prisutni senzori koji identifikuju: teinu, vezanost sigurnosnih
pojaseva, oblik i gabarite outnuka/vozaa
Primena generatora ultrazvunih, odnosno infracrvenih talasa
najee je u prikupljanju podataka o obliku, veliini i poloaju tela
osobe koja se nalazi na seditu.
Na osnovu algoritma upravljanja elektronska jedinica moe
prilagoditi nain otvaranja jastuka, shodno realnoj situaciji.
-
PCS Kompjuter priprema za sudar PRE-CRASH SAFETY SYSTEM
Sistem pripreme za sudar predstavlja neku vrstu integracije svih
sistema pasivne i aktivne bezbednosti u vozilu.
PCS sistem nema svoje senzore, ve koristi podatke dobijene od
drugih bezbednosnih sistema, kao to su elektronska kontrola
stabilnosti i pomo pri koenju. Meutim, najbitnije informacije PCS
sitem dobija od radara aktivne kontrole krstarenja.
Spreavanje povreivanja posledica je korienja vazdunih jastuka,
posebnih zatezaa sigurnosnih pojaseva, multikonturnih sedita (imaju
u sebi itavi mreu komora koje se po potrebi mogu ispuniti gasom,
ime se idealno obavija telo putnika, drei ih u oploaju predvienom
za aktiviranje vazdunih jastuka).
PCS eliminie uzronike povreivanje kao to su: Nepravilno sedenje
Neadekvatno postavljen sigurnosni pojas Otvoreni prozori, Otvoreni
prozori na krovu, ...
Aktiviranje kada sistem: Izrauna da se vozilo nee zaustaviti na
vreme, Identifikuje destabilizaciju kretanja koju ESP sistem ne moe
da
ispravi-savlada, Dobije informaciju da je voza naglo pritisnuo
konicu (prema
unapred programiranom algoritmu).
-
Kada se aktivira PCS, kako bi putnike u vozilu pripremio za
eventualni sudar i poveao anse za njihovo preivljavanje bez
povreda, aktivira se itav set procedura:
-
Napomena:
Dok traje stanje pripravnosti, komande za podeavanje sedita i
elektrinog otvora su zakljuane (van uticaja vizaa-putnika).
Ukoliko do sudara ne doe, sistem se vraa u normalno stanje,
pojasevi se otputaju, a voza-putnici opet mogu da podese sedita,
prozore i otvor na krovu.