Struktura proizvoda za trite
Priprema biznis planaOvaj biznis plan, uz malu pomo
konsultovanih strunjaka, samostalno sam pripremila sa ciljem
organizovanja i provere efekata nameravane plantake proizvodnje
jabuka stubastog tipa rasta. Pri tome sam potrebne podatke
obezbedila prouavanjem strune literature uz konsultaciju odabranih
poljoprivrednih strunjaka.Kula, februar 2006.
Individualni poljoprivrednik
Novokmet PaulaPrihvatanje biznis planaNakon samostalne izrade
ovog biznis plana, paljivo sam prouila mogunosti organizovanja
ekoloke proizvodnje jabuka stubastog tipa rasta na svom imanju i
izraunala efekte tog poslovanja, pa sam na osnovu toga donela
sledee:
Odluke1) Prihvatam ovaj biznis plan, jer je praktino izvodljiv i
ekonomski prihvatljiv.
2) Biznis plan u koristiti za porodino organizovanje i voenje
ekoloke proizvodnje jabuka stubastog tipa rasta.3) U cilju
zatvaranja konstrukcije finansiranja ove proizvodnje, od banke u na
sedam godina podignuti hipotekarni kredit u iznosu od 30.000
evra.Kula, februar 2006.
Individualni poljoprivrednik
Novokmet PaulaSadraj biznis plana Strana
Rezime biznis plana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1. POSLOVNE KARAKTERISTIKE INDIVIDUALNOG POLJOPRIVREDNIKA. . . .
6 1.1. Odlike dosadanjeg bavljenja poljoprivredom . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 6 1.2. Raspoloiva materijalna osnova
za biznis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
1.3. Lina finansijska podobnost za biznis. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 1.4. Opti bonitet nosioca
proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . 7
2. ODABRANI BIZNIS I NJEGOVO TRITE. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 8 2.1. Opis i opravdanost poslovne
ideje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 8 2.2. Plan zadovoljavanja trinih potreba . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2.3. Trite prodaje i pratei
marketing . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 9 2.4. Trite nabavke i glavni dobavljai. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3. TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA PLANIRANE PROIZVODNJE . . . . . .
. . . . 11 3.1. Izbor i opis planirane tehnologije . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 3.2. Ekoloke
posledice planirane proizvodnje. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 16 3.3. Organizacija izvoenja planirane proizvodnje
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 3.4. Plan
angaovanja lanova domainstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 17
4. MATERIJALNA OSNOVA PLANIRANE PROIZVODNJE. . . . . . . . . . .
. . . . . . 18 4.1. Pregled nekretnina za planiranu proizvodnju . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 4.2. Obezbeenost
potrebne infrastrukture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . 18 4.3. Struktura opreme za planiranu proizvodnju. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 4.4. Obrtna
sredstva potrebna za proizvodnju. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . 19
5. VOENJE PLANIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE. . . . . . . . .
. . . . 20 5.1. Plan povezivanja sa poslovnim partnerima. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 5.2. Plan realizacije
investicionih aktivnodti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . 20 5.3. Plan voenja odabrane proizvodnje. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 5.4. Plan
vrednovanja i naputanja proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . 20
6. FINANSIJSKA ANALIZA PLANIRANE PROIZVODNJE. . . . . . . . . .
. . . . . . . . 21 6.1. Struktura i predraun ukupnih ulaganja . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 6.2.
Konstrukcija finansiranja novih ulaganja. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 21 6.3. Planiranje prihoda i rashoda u
proizvodnji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
6.4. Plan godinjih bilansa uspeha. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
7. OCENA EFEKTIVNOSTI PLANIRANE PROIZVODNJE . . . . . . . . . .
. . . . . . . 27 7.1. Ekonomska ocena planirane proizvodnje. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 7.2. Ocena rizika
planirane proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 28 7.3. Drutvena ocena planirane proizvodnje. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 7.4. Zakljuna
ocena planiranog biznisa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . 28
8. PRATEA PLANSKA DOKUMENTACIJA . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . 29
Rezime biznis planaa) Podaci o individualnom
poljoprivredniku
Ime i adresa poljoprivrednikaNovokmet Paula, Ki Ferenca 22,
25230 Kula
Matini broj i broj line karte poljoprivrednika2111984835004,
95516
Struktura raspoloivog zemljitaObradivo zemljite1 ha
Okunica500 m2
Struktura raspoloivih zgradaKua sa garaom300 m2
Pomoni objekat150 m2
Struktura poljoprivredne mehanizacijeTransportno vozilo2 kom
Motokultivator3 kom
Sistem za navodnjavanje1 kom
Sitna oprema/
Trina vrednost imovine86.370
Dosadanja poljoprivredna proizvodnjaProizvodnja za potrebe
domainstva
Broj lanova domainstva3 (otac, majka i erka)
Broj radno sposobnih lanova3 (otac, majka i erka)
b) Podaci iz biznis planaStruktura proizvoda za triteJabuke
(Golden Delicious, Red Delicious, Granny Smith, Jonagold)
Planirane godinje koliine proizvoda2006.2007.
2008.2009.2010.2011.2012.
19,5 t38,7 t47,7 t51,8 t51,8 t51,8 t51,8 t
Sopstvena osnovna sredstva za proizvodnjuZemljite1 ha
Pomoni objekat150 m2
Motokultivator3 kom
Transportno vozilo2 kom
Sistem za navodnjavanje1 kom
Bunar1 kom
Sitna oprema/
Predvien zakup osnovnih sredstavaHladnjaa 2.400
Obezbeenost trita prodajeDobra obezbeenost
Obezbeenost trita nabavkeDobra obezbeenost
Period praenja proizvodnje7 godina (2006. 2012. god.)
Cene u biznis planuIzraene u evrima (1 evro = 88 din.)
Godinji prihodi i rashodi (2009.)UP = 64.081 , UR =
35.923,75
Ukupna ulaganja u proizvodnju101.250
Nova ulaganja u proizvodnju70.130
Interna nova ulaganja u proizvodnju40.130
Spoljna nova ulaganja u proizvodnju30.000
Struktura zaposlenih u proizvodnjilanovi domainstva i sezonski
radnici
Ekonomska ocena proizvodnjePozitivna: KE = 1,8SA = 21%
VU = 4 godine i 10 meseci
Ocena rizika proizvodnjePozitivna: prag rentabilnosti 33%
Drutvena ocena proizvodnjePozitivna sa svih aspekata
Zakljuna ocena proizvodnjePozitivna proizvodnja izvodljiva i
efektivna
1. POSLOVNE KARAKTERISTIKE
INDIVIDUALNOG POLJOPRIVREDNIKA
1.1. Odlike dosadanjeg bavljenja poljoprivredom
Ja, Novokmet Paula, iz Novog Sada, roena 1984. godine u Vrbasu,
stekla sam solidnu osnovu za bavljenje poljoprivrednim biznisom,
zajednikim voenjem i odravanjem domainstva na porodinom imanju u
Kuli sa roditeljima koji imaju zavidno poljoprivredno iskustvo i
znanje.Zavrila sam gimnaziju arko Zrenjanin (prirodno-matematiki
smer) u Vrbasu i studiram na Fakultetu za Menadment u Novom Sadu
koji zavravam u toku ove godine. Sebe lino smatram kvalifikovanim
poljoprivrednim proizvoaem, s obzirom na odlino zdravlje i
rezultate izvrenog samotestiranja psihikih i obrazovnih
osobina.
Do sada sam se, kao nosilac poljoprivredne proizvodnje, u osnovi
bavila povrtarstvom i voarstvom za potrebe domainstva koje, pored
mene, ine otac i majka.
Pored navedenog iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji, smatram
da sam, svojim obrazovanjem u domenu preduzetnikih nauka,
unapredila lini opti bonitet za pokretanje ovog biznisa.1.2.
Raspoloiva materijalna osnova za biznis
S obzirom da sam vlasnica generacijama irenog i nasleivanog
imanja, raspolaem sasvim solidnom materijalnom osnovom za bavljenje
ovom granom poljoprivrede. Pored renovirane kue od 300 m sa garaom,
pomonim objektom od 150 m i okunicom od 500 m2, u sklopu imanja
posedujem odbradivo zemljite od 1 ha i bunar sa pumpom ija je voda
odgovarajueg hemijskog sastava za navodnjavanje (voda je ispitana u
Higijenskom zavodu u Kuli). Direktno na pupmu je prikljuen sistem
za navodnjavanje koji radi po principu kap po kap. Od raspoloive
mehanizacije tu su dva transportna vozila (kombi tipa) i tri
motokultivatora.Raspoloiva lina imovina za bavljenje predvienim
biznisom
Naziv imovineJedinica mereKoliinaAmortizovanost (%)Trina
vrednost ()
1. Okunicam2500/250
2. Sitna oprema///900
3. Bunarkom1/1.000
4. Motokultivatorkom3151.020
5. Obradivo zemljiteha1/4.000
6. Pomoni objekatm2150109.000
7. Transportno vozilokom23013.200
8. Kua sa garaomm2300557.000
()---86.370
1.3. Lina finansijska podobnost za biznis
Moja porodica je do sada paljivo vodila rauna o svojoj
finansijskoj sigurnosti, tako da trenutno raspolaem uteevinom od
40.130 evra, koju odmah mogu uloiti u osnivanje odabranog biznisa.
Takoe nisam u dunikom odnosu, kako sa pravnim, tako i sa privatnim
licima. Lina imovina, koju ine gore navedena osnova sredstva, nije
dovoljna za realizaciju biznisa, niti poetka proizvodnje, ali sa
uteevinom od 40.130 evra koju nameravam da uloim, ini 57% od
ukupnog ulaganja koje je potrebno za realizaciju planiranog
biznisa. Sa hipotekarnim bankarskim kreditom od 30.000 evra,
planiram da obezbedim kalibrator za pranje, sortiranje i pakovanje
jabuka, ime bi ovaj proizvod postigao znatno veu cenu na tritu.1.4.
Opti bonitet nosioca proizvodnje
Na osnovu svega izloenog, ocenila sam da je moj sadanji poslovni
bonitet dosta visok u smislu linog preduzetnikog potencijala, kao i
raspoloive imovine za odabranu poljoprivrednu proizvodnju.Lini opti
bonitet nosioca poljoprivredne proizvodnje
Elementi bonitetaSistem bodovanjaBodovi
1. Line psihike osobine za biznis5 (solidne); 2 (osrednje)5
2. Lino poznavanje preduzatnitva3 (solidno); 1 (osrednje)2
3. Sopstvena materijalna osnova za biznis2 (dobra); 1
(prihvatljiva)2
4 10 9
2. ODABRANI BIZNIS I NJEGOVO TRITE
2.1. Opis i opravdanost poslovne ideje
Na osnovu dosadanjeg iskustva u podruju poljoprivredne
proizvodnje i ispitanih potreba domaeg i stranog trita, opredelila
sam se za ekoloku proizvodnju jabuka stubastog tipa rasta.
Po podacima od prole godine, Srbija je za devet meseci uvezla
22.812 tona jabuka, to je kotalo 3,9 miliona dolara. Najvie jabuka
je u zemlju ulo iz Poljske (9.264 tone) i za to je izdvojeno 1,3
miliona dolara i iz Makedonije gde je kupljenih 8.200 tona plaeno
1,2 miliona dolara. Za isti period prole godine izvezeno je samo
1.497 tona, najvie u Bosnu (604 tone) i na tome je ukupno zaraeno
svega 303.000 dolara. Uvoz, zbog slabijeg prologodinjeg roda nije
bio neisplativ ni pored prelevmana od deset dinara i, nakon
liberalizacije spoljno-trgovinskog reima, carine od 20 odsto.
U Vojvodini je u zadnjih pet godina podignuto vie savremenih
plantanih zasada (u ravnom delu Srema, Temerinu, Gospoincima i
Moroviu). Ovaj trend poveanja povrina pod jabukom e se sigurno
nastaviti.Sem toga, na naem tritu se domaa, kod nas obraena, jabuka
plaa najvie 80 dinara, dok se kineska plaa ak 135 dinara po
kilogramu. Osnovni razlog ove pojave lei u plasmanu proizvoda. Kod
nas tradicionalni nain branja, lagerovanja, transporta, pakovanja i
prodaje jo uvek preovlauje. Poljoprivrednik jo nije postao
industrijski radnik na zemlji. ak i velike samousluge jo uvek imaju
svoje male pijane tezge. Na tako naglaen prodor pakovanja u procesu
plasmana hrane u znaajnoj meri utie izmetanje snabdevanja gradskog
stanovnitva hranom sa zelenih pijaca, malih samousluga, piljarnica
i kasapnica u hipermarkete na obodima grada.Kako u cilju boljeg
plasmana planiram da koristim najsavremeniju tehnologiu pranja,
sortiranja i pakovanja voa, oekivan je znatno vei profit, budui da
je u svetu cena jabuke na polici" dva do tri puta vea nego na
grani.
Imajui u vidu gore navedene injenice, a uz konsultantsku podrku
strunjaka iz domena poljoprivredne proizvodnje, dola sam do
zakljuka da planirana proizvodnja ima realno opravdanu
osnovu.Opravdanost odabrane poljoprivredne proizvodnje
Faktori opravdanostiOdgovori i bodoviBodovi
1. Potrebe trita za odabranim proizvodimaVelike-5,
dovoljne-35
2. Dejstvo konkurencije na ciljnom trituSlabo-5,
prihvatljivo-34
3. Izgledi za ostvarivanje zaradeVeliki-5, dobri-35
4. Lina kvalifikovanost za proizvodnjuNaglaena-5,
dovoljna-35
5. Obezbeenost imovine za proizvodnjuPotpuna-5, dovoljna-34
15-2523
2.2. Plan zadovoljenja trinih potreba
Zahvaljujui prirodi sadnica stubastog tipa rasta, u mogunosti
sam da na obradivo zemljite povrine od 1 hektara zasadim 10.000
sadnica, i to po 2.000 sadnica Novosadski dukat (Golden Delicious),
Vojvoanski smaragd (Granny Smith), Panonski rubin (Red Delicious) i
Rumeno vreteno (Jonagold).Ve prve godine nakon zasada sadnica,
dobijaju se plodovi, ali svoju punu rodnost, ove sadnice postiu
nakon tree godine po zasaivanju. Svake sledee godine ove sorte
jabuka raaju obilno, ali nikada ne prerode, jer same reguliu
optimalno optereenje junskim opadanjem plodova. Na taj nain mi je
otvorena i mogunost prodaje otpalih plodova u industrijske
svrhe.Raspon planskog perioda proizvodnje je 7 godina.Plan fizikog
obima proizvodnje za trite
Vrsta
proizvodaJed.
mereKoliina po godinama
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.
Novosadski dukat
(Golden Delicious)kg3.4007.1009.00010.00010.00010.00010.000
Vojvoanski smaragd(Granny
Smith)kg3.5007.5009.20010.00010.00010.00010.000
Panonski rubin(Red
Delicious)kg4.0008.1009.50010.30010.30010.30010.300
Rumeno
vreteno(Jonagold)kg5.10011.00014.00015.00015.00015.00015.000
Industrijska jabukakg3.5005.0006.0006.5006.5006.5006.500
()kg19.50038.70047.70051.80051.80051.80051.800
2.3. Trite prodaje i pratei marketing
U dole prikazanoj tabeli navedeni su preraivai i trgovinske mree
za distribuciju mojih proizvoda. Ciljno trite i nain prodaje je
namensko, za poznatog kupca.Ve sam ranije navela vanost naina
plasmana proizvoda ove vrste na tritu. Savremenim tehnologijama
obrade i pakovanja voa, oekivano je da e moji proizvodi imati
znaajnu prednost u odnosu na ostale proizvoae iz iste brane.
Plan potencijalnih kupaca proizvoda
Vrsta proizvodaNain prodajePotencijalni kupciUdeo u prodaji
(%)
1. JabukanamenskaSI Sistem (izvoz)50
2. JabukanamenskaCBA nacionalni lanac udruene trgovine
Srbije35
3. JabukanamenskaMaxi, Rodi MB - megamarketi15
4. Industrijska jabukanamenskaFrikom40
5. Industrijska jabukanamenskaNektar60
2.4. Trite nabavke i glavni dobavljai
Neophodan startni repromaterijal su svakako sadnice, koje
planiram da obezbedim preko rasadnika MAVM iz Novog Sada, koji je u
bliskoj saradnji sa Institutom za voarstvo i vinogradarstvo, pod
ekspertnim voenjem redovnog profesora na Poljoprivrednom fakultetu
u Novom Sadu.Iz istog izvora planiram da obezbedim i 60% potrebnih
hemijskih sredstava za zatitu i ubrenje. Ostatak planiram da
nabavljam u poljoapoteci Seme i SI Sistem-u, trgovini na veliko
poljoprivrednim proizvodima. Lokalna benzinska pumpa e mi posluiti
za obezbeivanje goriva za mehanizaciju. Materijal za pakovanje u
nabavljati preko PakPro-a i HAT Group-a, zastupnika osam holandskih
i jedne nemake kompanije koje se bave proizvodnjom opreme za
poljoprivredu.Dobavljai repromaterijala potrebnih za planiranu
proizvodnju su prikazani u donjoj tabeli.Plan potencijalnih
dobavljaa materijala i energenataNaziv repromaterijalaPotencijalni
dobavljaiUdeo u nabavci (%)
1. SadniceRasadnik MAVM100
2. Hem. zatita i ubrivoRasadnik MAVM60
3. Hem. zatita i ubrivoSI Sistem25
4. Hem. zatita i ubrivoPoljoapoteka Seme15
5. Gorivo za meh.Lokalna benzinska pumpa100
6. Materijal za pakovanjePakPro, HAT Group100
3. TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA NOVOG BIZNISA3.1. Izbor i opis
planirane tehnologije
Stubast tip rasta kod jabuke determinisan je Co major genom i
predstavlja bioloku novinu koja omoguava gajenje velikog broja
biljaka po jedinici povrine (10.000 biljaka/ha). Voke se odlikuju
obrazovanjem uspravne kordunice koja se prirodno ne grana. Raaju na
rodnim kolaima rasporeenim du cele kordunice, a visina stabla ne
prelazi 3 metara.Za ovakvu vrstu proizvodnje, od velikog je znaaja
izbor sorti. Na sledeoj tabeli je prikazan pregled pet vodeih sorti
jabuka u SAD-u i Evropskoj uniji.
Dostupnost jabukaPet vodeih sorti jabuka u SAD i EU
RangSADEVROPA
1.Red DeliciousGolden Delicious
2.Golden DeliciousRed Delicious
3.FujiJonagold
4.Granny SmithGranny Smith
5.Gala, Royal GalaGala
Na osnovu toga, za realizaciju proizvodnje, odluila sam se za
sledee sadnice:
1. Novosadski dukat (Golden Delicious) Vreme zrenja je15.
septembar. Ima srednje krupan plod od 160g, koninog je oblika, ute
osnovne boje i nakiselog ukusa.2. Vojvoanski smaragd (Granny Smith)
Vreme zrenja je05. oktobar. Ima srednje krupan plod od 160g,
ovalnog je oblika zelene osnovne boje i nakiselog ukusa.
3. Panonski rubin (Red Delicious) Vreme zrenja je01. avgust. Ima
krupan plod od 165g, ovalnog je oblika, ute osnovne boje sa
intenzivnim rumenilom od 95% i ima sladak ukus.
4. Rumeno vreteno (Jonagold) Vreme zrenja je05. septembar. Plod
je vrlo krupan, teine 240g, ovalnog je oblika, zeleno-ute osnovne
boje sa intezivnim rumenilom od 80% i nakiselog je ukusa.Jabuke i
kruke su autosterilne, znaei da im je za oplodnju potrebna druga
sorta iste vrste, to sam obezbedila upravo navedenim izborom
sorti.Po odluci Evropske unije od 15.01.2004. (zakon CE 85/2004),
uspostavljene su nove norme kvaliteta jabuke, koje vae od
01.08.2005. godine. Tanije, radi se o usvajanju zakona sa novim
normama kvaliteta identinim kao to je zakonom ta materija
regulisana u SAD-u, Japanu i Novom Zelandu.
Osnovni zadatak novih normi je regulisanje kvaliteta mezokarpa,
jasno definisanje krupnoe ploda po veliini prenika plodova, teini
ploda i sadraju suve materije u briksima. Tako na primer, kada je
re o preniku i teini, kod grupe krupnih jabuka standard za ekstra
klasu je 65 mm/110 gr, za klasu I je 60 mm/90 gr, a za klasu II je
60 mm/90 gr. Za I klasu su iskljuena odstupanja u sortnosti i
stepenu zrelosti, a plodovi moraju biti neoteeni. Kod II klase
odstupanja mogu biti 5 -10%.
Pravilnikom / zakonom je propisana i tvrdoa plodova u doba berbe
i prodaje koja se kree od minimum 4,5 do 9 kg/cm2. Utvrene su
minimalne koliine suve materije za sve kategorije kvaliteta. Ekstra
kvalitet minimalno mora imati 11,5 briksa, I klasa 10,5 briksa a II
klasa najmanje 9,5 briksa.
Asocijacije za jabuasto voe WAPA, ASSOMELA, USAA, COPA - COGECA,
itd., oformile su strune timove koji prouavaju dalje usavravanje
pravilnika, posebno u praktinosti da se svaki plod, jedinica
pakovanja obelei svim oznakama: dimenzije, teina, tvrdoa i briksi.
Posebno je dat zadatak ekspertima da hitno, a najkasnije do 2008.
godine, u potpunosti modifikuju norme kvaliteta sa aspekta potreba
da se potronja jabuke znatno povea.
Proizvodnja koju planiram da pokrenem u potpunosti odgovara
standardima iz navedenog pravilnika / zakona, i kao takva e imati
adekvatan prolaz, ne samo na naem, ve i na stranom tritu.Postupak
sadnje sadnica
Pre zasnivanja zasada, a na bazi hemijskih analiza treba uraditi
meliorativno ubrenje, duboko oranje rigolovanjem na 50-60 cm,
razmeravanje zemljita po planu sadnje sa rastojanjima voaka koja su
za svaku sortu i podlogu drugaija.
Sadnja moe da se izvodi od poetka novembra, posle zavretka
vegetacije (kada otpadne lie), pa do poetka kretanja vegetacije.
Sadnja se obavlja na dubini na kojoj su sadnice bile u rasadniku,
sade se u prethodno iskopane jame, ija dubina i irina treba da bude
takva da se normalno smesti korenov sistem. Preko ila se stavlja
sloj plodne zemlje koja se dobro nagazi, zatim sloj zgorelog
stajnjaka i ponovo zemlja koja se nagazi uz obavezno zalivanje.
Slika 1. Sadnja sadnica
Sve selekcije se mogu gajiti bez naslona na rastojanju u redu od
50 cm. U amaterskim vonjacima i manjim plantanim zasadima najbolje
ih je saditi kao jednored, dvored ili trored na rastojanju izmeu
redova od 50 cm. Budui da e zasadi na mojoj plantai biti
sukcesivni, sadiu vie takvih blokova izmeu kojih treba ostaviti
rastojanje od najmanje 1,2 m da bi se mogla obavljati normalna
rezidba, okopavanje, zalivanje, ubrenje i hemijska zatita.Kao to je
navedeno ranije, ve prve godine nakon zasada sadnica, dobijaju se
plodovi. Puna rodnost se postie nakon tree godine po zasaivanju
rasada. Svake sledee godine ove sorte jabuka raaju obilno ali
nikada ne prerode jer same reguliu optimalno optereenje junskim
opadanjem plodova. Takoe sam navela i time otvorenu mogunost
prodaje tih plodova u vidu industrijske jabuke.
Slika 2. Jabuke stubastog tipa rastaDa bi proizvodnja jabuka
mogla neometano da se odvija, neophodno je preduzeti zatitne mere u
cilju ouvanja ploda od grada (protivgradna mrea), mraza
(dimljenje), sue (navodnjavanje), kao i od bolesti i tetoina
(odgovarajua hemijska zatita) i ubrenje.
Postavljanje protivgradne mreeKonstrukcija protivgradne mree je
sastavljena od stubova, reetkasto rasporeenih po celoj plantai,
meusobno uvezanih sistemom sajli, ankera, draa, zatezaa itd. koji
se na kraju prekriva mreama ija je osnovna funckija da mehaniki
zatiti plantau od grada.
U zimskom periodu mree su skupljene i privrene za sajle koje se
nalaze iznad svakog reda.
U prolee, mree se ire i meusobo spajaju posebnim kopama.
Spajanje se vri takasto, na svakih nekoliko metara tako da izmeu
spojnih mesta ostaju prorezi kroz koje se grad sliva u sredinu
meurednog prostora.Meteoroloka statistika pokazuje da grad pada sve
ee i sve vie, a globalne klimatske promene idu u prilog prognozama
da e se taj trend nastaviti jo dugi niz godina. lzbor
najefikasnijeg sistema protivgradne zatite postaje aktuelniji nego
ikad.Ovaj vid zatite od grada je naa Vlada prepoznala kao
najefikasniji i uvrstila ga u spisak poljoprivredne opreme za koju
se odobravaju bespovratna podsticajna sredstva.
U pitanju je dakle relativno glomazan, ali apsolutno siguran
sistem zatite kojim se jednostavno rukuje i koji ne zahteva
odravanje.
Mree u letnjem poloaju
Mree u zimskom poloaju
Slika 3. Protivgradna mreaSame mree su nainjene od materijala
proizvodenog na bazi polietilena. U praksi su najzastupljenije
crne, ali se mogu sresti sive i bele mree. One se, osim po boji,
meusobno razlikuju i po hemijskom sastavu, odnosno po trajnosti. Na
naim geografskim irinama je najpreporuljivije koristiti crne mree
koje su ujedno i najotpornije i ija trajnost prevazilazi vek
trajanja jednog vonjaka.
to se tie stubova, betonski stubovi nalaze primenu na vrstom i u
osnovi, stenovitom tlu. U srednjoj Evropi i na zemljitima kakva su
u Srbiji, betonski stubovi bi vremenom mogli poeti da tonu. Osim
toga, eventualne zakasnele snene padavine na ve rairene mree,
dovele bi do ekstremnih optereenja sistema, pa bi se moglo dogoditi
da se pojedini betonski stubovi polome.Kod drvenih stubova takve
opasnosti su iskljuene i oni su za nae prilike optimalno reenje.
Najbolji drveni stubovi se prave od impregniranih stabala aria ili
bora, pri emu je vano da se njihova impregnacija obavi tehnoloki
tano i dosledno, najpre pod visokim pritiskom, a zatim u vakuumu,
posle ega se obavlja proces fiksiranja. Dobro pripremljeni drveni
stubovi traju najmanje 25 godina.
Kad govorimo o ambijentu ispod mree, moe se rei da natkrivenost
plantaa protivgradnim mreama dovodi do neznatne zasenenosti zasada.
Ispod mrea dolazi do blagog ublaavanja temperaturnih ekstrema. Kada
spoljne temperature preu 30 stepeni, temperatura ispod mree e biti
za 2-3 stepena nia. Isto tako, kada su temperature okoline
ekstremno niske, one e ispod mree biti za 2-3 stepena vie, to moe
zatiti zasade od kasnih prolenih mrazeva. Pri srednjim vrednostima,
temperatura ispod mrea se ne razlikuje od spoljne temperature.
Blaga zasenenost, ve sama po sebi, ublaava i pojavu oegotina.
Ovaj efekat se pojaava i injenicom da mree, osim izvesne zatite od
prejake osunanosti, u odreenom stepenu smanjuju razliku izmeu
najnie (none) i najvie (dnevne) temperature.Primena ovakvog sistema
e mi omoguiti da sa sigurnou raunam na svoj prinos i prihod, da
imam svoje stalne kupce i da ugovaram prodaju unapred.Pranje,
sortiranje i pakovanje proizvodaKalibratori koji se u ovoj brani
proizvodnje koriste za pranje, sortiranje i pakovanje proizvoda,
izuzetno su skupi. Jedna takva polovna maina sa kapacitetom od 12
do 14 tona/as kota i do 100.000 dolara.Pa ipak, odabir odgovarajue
maine danas nije problem, proizvode se i male, relativno jeftine
maine koje sitnom proizvoau omoguavaju da ceo posao obavi uz pomo
svoje porodice, bez angaovanja spoljne radne snage.
Mogunost gubljenja trita je iskljuena zato to se svaki dinar
uloen u pakovanje vraa brzo i viestruko, jer podie vrednost robi i
olakava njenu prodaju. Postoje podaci da jedna maina za
kalibraciju, koja pokriva potrebe poljoprivrednog dobra od oko 100
hektara, optereuje proizvodnu cenu jabuke sa oko 0,6 dinara po
kilogramu, ali da zato prodajnu podie za 4 do 5 dinara.Kredit od
30.000 evra, koji planiram da podignem, uloila bih upravo u
kupovinu kalibratora za pranje, sortiranje i pakovanje jabuka, iji
je smetaj planiran da bude u pomonom objektu.
Slika 4. Kalibrator za pranje i sortiranje jabuka u gajbama
Slika 5. Kalibrator za pranje i pakovanje u kesama
Slika 6. Tipovi pakovanja
Faze u planiranoj proizvodnji jabuka
3.2. Ekoloke posledice planirane tehnologijeEkoloka proizvodnja
(organska, bioloka) je poseban sistem odrivog razvoja u
poljoprivredi koji obuhvata uzgoj biljaka i ivotinja, proizvodnju
hrane, sirovina i prirodnih vlakana, kao i preradu primarnih
proizvoda. Ukljuuje sve ekoloki i drutveno opravdane
proizvodno-tehnoloke metode, postupke i sisteme, koristei na
najbolji nain plodnost tla, prirodna svojstva biljki i ivotinja,
kao i poveanje prinosa i otpornosti biljaka uz pomo prirodnih sila
i zakona. Podrazumeva se da je upotreba ubriva i sredstava za
zatitu biljaka i ivotinja u skladu sa meunarodno usvojenim normama
i naelima.
Budui da je ova proizvodnja zasnovana na ekolokoj ispravnosti, i
kako sam ve navela, usklaena sa propisanim pravilnicima i normama,
ona nee ostaviti nikakve tetne ekoloke posledice na neposrednu
okolinu.3.3. Organizacija izvoenja planirane proizvodnjeImajui u
vidu planirani obim proizvodnje, potrebno je da se, pored lanova
domainstva, angauje izvestan broj sezonskih radnika, i to samo u
vreme berbe i pakovanja proizvoda. Ostale aktivnosti obavljaju
lanovi domainstva uz prijateljsku pomo suseda.Planirana
organizacija realizacije odabranog biznisa
3.4. Plan angaovanja lanova domainstvaU ranijem tekstu sam ve
navela da bi u ovoj proizvodnji bili angaovani svi lanovi
domainstva (individualni poljoprivrednik, otac i majka).4.
MATERIJALNA OSNOVA PLANIRANE PROIZVODNJE4.1. Pregled nekretnina za
planiranu proizvodnjuOsnova planirane proizvodnje je u obradivom
zemljitu povrine 1 hektara. U okviru imanja, u nepostrednoj blizini
planirane plantae je bunar sa pumpom za vodu na koju je direktno
prikljuen sistem za navodnjavanje, zatim kua sa garaom, okunica od
500 m2 i pomoni objekat od 150 m2.ema lokacije poslovnih
objekata
Legenda:1. lokalni put,
2. kua,
3. garaa,
4. okunica,
5. obradivo zemljite,
6. pomoni objekat,
7. bunar.
4.2. Obezbeenost potrebne infrastruktureKako se moe videti na
prethodnoj emi, imanje se nalazi na lokalnom putu Vrbas Kula, i ima
punu obezbeenost potrebne infrastrukture (elektrinu energiju,
grejanje, telefonsku liniju, bunar i dr.). Imajui to u vidu, nema
potrebe za bilo kakvim vidom adaptacije.4.3. Struktura opreme za
planiranu proizvodnjuU sledeoj tabeli prilaem prikaz strukture
opreme za planiranu proizvodnju, njihovu koliinu, prirodu svojine i
obezbeenost.Struktura opreme za planiranu proizvodnjuNaziv
opremeJedinica mereKoliinaSvojina (Lina/usluga)Obezbeenost
(+,-)
1. Motokultivatorkom3lina+
2. Hladnjaakom1usluga+
3. Transportno vozilokom2lina+
4. Sistem za navodnjavanjekom1lina+
5. Poljoprivredni alatikompl30lina+
6. Prskalicakom1lina+
7. Protivgradna mream210.000lina-
8. Kalibratorkom1lina-
4.4. Obrtna sredstva potrebna za planiranu proizvodnjuZa
pokretanje planirane proizvodnje, neophodno je obezbediti obrtna
sredstva u iznosu od 39.060 evra.Obrtna sredstva za planiranu
proizvodnjuNaziv opremeLina sredstvaTua sredstvaUkupno
1. Materijal za pakovanje740-740
2. Hemijska zatita750-750
3. ubrivo1.300-1.300
4. Gorivo za mehanizaciju2.270-2.270
5. Sadnice35.000-34.000
()40.060-39.060
5. VOENJE PLANIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE5.1. Plan
povezivanja sa poslovnim partnerima
Znatan deo dosadanjih aktivnosti sam usmerila na istraivanje
trita kako bih se upoznala sa postojeom i potencijalnom
konkurencijom, a ujedno i da bih dola u kontakt sa potencijalnim
kupcima. Kao ishod prethodno navedenih aktivnosti, dola sam do
pouzdanih trgovinskih mrea, sa kojima u potpisati ugovore o
saradnji.5.2. Plan realizacije investicionih aktivnosti
Kao to je ve navedeno, podizanjem kredita od 30.000 evra,
planiram da obezbedim kalibrator (mainu za pranje, sortiranje i
pakovanje jabuka).
Krajnji rok za obezbeenje ove maine je kraj juna 2006. godine.
Ostale investicije u obrtna sredstva i repromaterijal, obezbeene su
linim novanim sredstvima.
Rokovi obezbeenja startnih obrtnih sredstava:
Namena obrtnih sredstavaRok obezbeenjaUkupno ()
Nabavka goriva za mehanizaciju20.02.2006.1.500
Nabavka ubriva ferticare I01.03.2006.440
Nabavka rasada31.03.2006.34.000
Nabavka hemijskih sredstava01.05.2006.750
Nabavka ubriva ferticare II15.07.2006.430
Nabavka kalibratora31.07.2006.30.000
Nabavka materijala za pakovanje01.08.2006.740
Nabavka goriva za mehanizaciju01.08.2006.770
()-68.630
5.3. Plan voenja predvienog biznisa
Planiranu proizvodnju u voditi uz konsultacije sa lanovima
domainstva, kao i sa poznanicima koji su strunjaci u domenu
poljoprivredne proizvodnje.5.4. Plan vrednovanja i naputanja
proizvodnje
Na kraju svake planske godine, imajui u vidu evidentirane
prihode i rashode, izvriu ekonomsku analizu odabrane proizvodnje.
Ukoliko se bude pokazalo da je ona neisplativa, preduzeu
odgovarajue mere za preokret situacije, opet uz pomo konsultacije
sa strunim licima.Ukoliko nakon sprovedenih korektivnih mera, budem
imala prihod manji od 35.200 evra, odluiu se za naputanje
proizvodnje.6. FINANSIJSKA ANALIZA NOVOG BIZNISA6.1. Struktura i
predraun ukupnih ulaganja (UU) u planiranu proizvodnjuVrsta
ulaganjaSpecifikacija ulaganjaJedinica mereKoliinaVrednost
()Koeficijent korienjaUpotrebna vrednostObezbeenost
A. Ulaganja u osnovna sredstva1. Pomoni
objekatm15010.0000,99.000+
2. Transportno vozilokom222.0000,713.200+
3. Obradivo zemljiteha14.00014.000+
4. Sistem za navodnjavanjekom12.00012.000+
5. Motokultivatorkom31.2000,851.020+
6. Bunarkom11.00011.000+
7. Raunarkom15001500+
8. Prskalicakom24001400+
9. Sadnicekom10.00035.000134.000-
10. Kalibratorkom130.000130.000-
11. Protivgradna mream10.0001.50011.500-
(A)----96.620+ , -
B. Ulaganja u obrtna sredstva1. Startne zalihe
repromaterijala--4.63014.630-
(B)----4.630-
V. Ukupna ulaganja1. Obezbeena ulaganja----31.120+
2. Nova ulaganja----70.130+ , -
(A+B)----101.250+ 70%, - 30%
6.2. Konstrukcija finansiranja novih ulaganja
Nova ulaganja su u potpunosti usmerena ka obezbeenju osnovnih
sredstava (sadnica, kalibratora i protivgradne mree). Nova ulaganja
su obezbeena u vidu line uteevine u iznosu od 41.130 evra, dok
ostalih 30.000 evra planiram da obezbedim putem hipotekarnog
bankarskog kredita.Konstrukcija finansiranja novih ulaganja u
proizvodnjuIzvori finansiranjaUlaganja u osnovna sredstvaUlaganja u
obrtna sredstvaUkupna ulaganja (UU)%
1. Sopstvena sredstva35.5004.63040.13057
2. Beskamatna pozajmica----
3. Bankarski kredit30.000-30.00043
()65.5004.63070.130100
6.3. Planiranje prihoda i rashoda proizvodnjeUzimajui u obzir
planirani obim proizvodnje za trite i jedinine cene prodaje jabuka,
dobila sam ukupne godinje prihode proizvodnje u obuhvaenom planskom
periodu od sedam godina.
Plan godinjih ukupnih prihoda (UP)Vrsta proizvodaOsnovni
elementiIznosi po godninama ()
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.
1. Novosadski dukat (Golden Delicious)Koliina
(kg)3.4007.1009.00010.00010.00010.00010.000
Jed.cena ()1,311,421,481,481,421,361,36
Prihod ()4.45410.08213.32014.80014.20013.60013.600
2. Vojvoanski smaragd
(Granny Smith)Koliina
(kg)3.5007.5009.20010.00010.00010.00010.000
Jed.cena ()1,191,311,481,481,311,251,25
Prihod ()4.1659.82513.61614.80013.10012.50012.500
3. Panonski rubin (Red Delicious) Koliina
(kg)4.0008.1009.50010.30010.30010.30010.300
Jed.cena ()1,251,361,421,421,361,311,31
Prihod ()5.00011.01613.49014.62614.00813.49313.493
4. Rumeno vreteno (Jonagold)Koliina
(kg)5.10011.00014.00015.00015.00015.00015.000
Jed.cena ()1,141,191,251,251,231,191,19
Prihod ()5.81413.09017.50018.75018.45017.85017.850
5. Industrijska jabukaKoliina
(kg)3.5005.0006.0006.5006.5006.5006.500
Jed.cena ()0,170,170,170,170,170,170,17
Prihod ()5958501.0201.1051.1051.1051.105
Ukupan prihod (UP)
()20.02844.86358.94664.08160.86358.54858.548
Ukupne trokove proizvodnje ine materijalni trokovi, trokovi
amortizacije, trokovi zarada, nematerijalni trokovi i trokovi
otplate kredita.Oni su prikazani u priloenim tabelama.Plan godinjih
materijalnih trokova proizvodnje:
Vrste trokovaIznosi trokova po godinama
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.
1. Nabavka ubriva1.300860860860860860860
2. Nabavka hem. zatite750750750750750750750
3. Nabavka materijala za
pakovanje7401.00012601.3001.3001.3001.300
4. Trokovi energije5609701.1001.1501.1501.1501.150
5. Trokovi transporta2.2702.5902.8002.9002.9002.9002.900
6. Trokovi tekueg odravanja500500500500500500500
()6.1206.6707.2707.4607.4607.4607.460
Plan godinjih trokova amortizacije osnovnih sredstava:Godinji
trokovi amortizacije za ukljuena osnovna sredstva su izraunati
zahvaljujui njihovoj poetnoj vrednosti u odnosu sa njima
pripadajuim koeficijentom otpisa.Vrsta sredstavaPoetna vrednost
()Koeficijent otpisaGodinji iznos ()
1. Motokultivatori1.2000,0224
2. Raunar5000,25125
3. Pomoni objekat10.0000,025250
4. Sistem i oprema za navodnjavanje2.4000,15360
5. Transportna vozila22.0000,153.300
6. Kalibrator30.0000,123.600
()55.100-7.659
Plan godinjih trokova zarada zaposlenih u odabranoj proizvodnji
():
U godinjim bruto trokovima zarada su uraunate mesene plate
individualnog poljoprivrednika i lanova domainstva, kao i dnevnice
sezonskih radnika koje sam raunala po aktuelnoj ceni dnevnice.
Planske godineBruto zarada poljoprivrednikaBruto zarada lanova
domainstvaBruto zarada sezonacaUkupni bruto trokovi zarada
2006.2.4004.8003007.500
2007.2.6405.2806508.570
2008.2.7605.5207509.030
2009.2.8805.7608009.440
2010.2.8805.7608009.440
2011.3.0006.0008009.800
2012.3.0006.0008009.800
Tokom raspona planskog perioda od sedam godina, uraunala sam
porast plate svih lanova domainstva, dok se porast u trokovima
zarada sezonaca pojavljuje usled poveanja broja angaovanih
sezonaca.Plan predvienih godinjih nematerijalnih trokova u
proizvodnji:
Vrsta trokovaIznosi trokova po godinama ()
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.
1. Poreske obaveze180180180180180180180
2. Dobijanje sertifikata ekoloko zdrave
hrane200200200200200200200
3. Troak osiguranja 250250250250250250250
4. Trokovi zakupa hladnjae9001.7902.2502.4002.4002.4002.400
()1.5302.4202.8803.0303.0303.0303.030
Plan godinjih trokova otplate kredita:Budui da od neophodnih
novih ulaganja raspolaem sa 58% novanih sredstava, konkuriem za
dobijanje hipotekarnih kreditnih sredstava u iznosu od 30.000 evra,
sa kamatnom stopom od 10%, jednim godinjim anuitetom i rokom
otplate od 7 godina.
D (traeni kredit u evrima)
= 30.000p (godinja kamatna stopa)
= 0,1 (10%)
m (broj anuiteta u grejs periodu)= 2
t (broj godina otplate kredita)
= 6
N (godinji broj anuiteta)
= 1
n (ukupni broj anuiteta)
= 6
i (interkalarna kamata)
= 0,1
UD (ukupan dug):
A (iznos anuiteta):
GodinaTokOstatak dugaKamataOtplataAnuitet
2006.1.36.300000
2007.2.36.3003.6304.704,758.334,75
2008.3.31.595,253.159,535.175,228.334,75
2009.4.26.420,032.6425.692,758.334,75
2010.5.20.727,282.072,736.262,028.334,75
2011.6.14.465,261.446,536.888,228.334,75
2012.7.7.577,04757,77.577,048.334,74
()/013.708,4936.30050.008,49
Plan godinjih ukupnih rashoda u proizvodnji:
Na osnovu prethodno dobijenih vrednosti trokova, izraunala sam
ukupne godinje rashode planirane proizvodnje.
Vrsta rashodaIznosi rashoda po godinama ()
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.
1. Materijalni trokovi6.1206.6707.2707.4607.4607.4607.460
2. Trokovi amortizacije7.6597.6597.6597.6597.6597.6597.659
3. Trokovi zarada7.5008.5709.0309.4409.4409.8009.800
4. Nematerijalni trokovi1.5302.4202.8803.0303.0303.0303.030
5. Trokovi
anuiteta08.334,758.334,758.334,758.334,758.334,758.334,74
Ukupni rashodi
(UR)22.80933.653,7535.173,7535.923,7535.923,7536.283,7536.283,74
6.4. Plan godinjih bilansa uspeha u proizvodnji:
Na osnovu izraunatih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u toku
reprezentativne godine dobila sam plan godinjeg bilansa uspeha.
Bilansne stavkeIznosi rashoda po godinama ()
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.
1. Ukupni prihodi
(UP)20.02844.86358.94664.08160.86358.54858.548
2. Ukupni rashodi
(UR)22.80933.653,7535.173,7535.923,7535.923,7536.283,7536.283,74
3. Neto dobit
(1-2)-2.78111.209,2523.772,1528.157,2524.939,2522.264,2522.264,26
Budui da neto dobit planirane proizvodnje za 2008.-u, 2009.-u i
2010.-u godinu premauje 2 miliona dinara, za te godine u imati
poveanje rashoda u vidu poreza na dodatnu vrednost (PDV) i poreza
na dobit. njihove vrednosti su prikazane u sledeoj tabeli:
Bilansne stavkeIznosi po godinama ()
2008.2009.2010.
1. Ukupan prihod ( UP)58.94664.08160.863
2. Porez na dodatnu vrednost (PDV)4.367,94.748,44.509,95
3. Ukupan rashod (UR)35.173,7535.923,7535.923,75
4. Bruto dobit (BD)19.404,3523.408,8520.429,3
3. Porez na dobit (0,1 BD)1.940,432.340,882.042,93
4. Neto dobit (ND= 23)17.463,9221.067,9718.386,37
%7. OCENA EFEKTIVNOSTI PLANIRANE PROIZVODNJE
7.1. Ekonomska ocena planirane proizvodnjeEkonomsku ocenu
planiranog biznisa u uraditi preko izraunavanja koeficijenta
ekonominosti (KE), koji predstavlja odnos izmeu ranije izraunatih
ukupnih godinjih prihoda (UP) i ukupnih godinjih rashoda (UR),
stope akumulativnosti (SA), koja predstavlja odnos izmeu neto
dobiti i ukupnih ulaganja, i vremenom vraanja ulaganja (VU), koje
predstavlja kolinik ukupnih ulaganja i neto dobiti, i pokazuje
godine posle kojih se uloena sredstva vraaju za plansku 2009.
godinu.
KE = 1,8 > 1
Dobijeni rezultat je vei od 1 kao granice , pa je zato, sa ovog
aspekta, proizvodnja prihvatljiva.
SA = 21% > 20%
Dobijenim rezultatima je potvreno da je planirana proizvodnja
prihvatljiva, budui da je dobijenih 21% > 20%.
god.
(4 godine i 10 meseci)VU = 4 godine i 10 meseci < 7
godina
Dobijeni rezultat od 4 godine i 10 meseci je pozitivan u odnosu
na graninih 7 godina, pa je i prema ovom kriterijumu proizvodnja
prihvatljiva.7.2. Ocena rizika planirane proizvodnjeZa ovu ocenu
izraunat je prag rentabilnosti (PR), kao kolinik izmeu ukupnih
fiksnih trokova (FT) i razlike izmeu ukupnih prihoda i ukupnih
varijabilnih trokova (VT), u posmatranoj godini.
PR =33% < 80%Dobijeni rezultat je znatno manji od graninih
80% i s toga ocenjujem da je planirana proizvodnja nisko
rizina.
7.3. Drutvena ocena planirane proizvodnjePlanirana ekoloka
proizvodnja jabuka stubastog tipa rasta je drutveno opravdana, kako
zbog proizvodnje jabuka koja nema negativan ekoloki efekat po
okolinu, tako i zbog poboljane ekonomske situacije jedne porodice i
njene neposredne blizine. Gledano makroekonomski, ova planirana
proizvodnja doprinosi smanjenju uvoza proizvoda iz te brane.7.4.
Zakljuna ocena planiranog biznisaNa osnovu prethodnih pozitivnih
ocena, zakljuujem da je ova proizvodnja za moju porodicu izvodljiva
i veoma opravdana, zbog ega ovaj svoj biznis plan prihvatam.
8. PRATEA PLANSKA DOKUMENTACIJA
Imajui u vidu neophodnost poslovne saradnje sa potencijalnim
kupcima, uz biznis plan dajem na uvid i sledeu dokumentaciju:
Kupoprodajne ugovore (vlasnike listove) za svu raspoloivu
imovinu,
Ugovor o periodinom zakupu hladnjae,
Predraun za nabavku nedostajuih osnovnih sredstava (kalibrator i
protivgradna mrea), Reenje o godinjem porezu, Uverenje o izmirnim
godinjim poreskim obavezama, Fotokopiju svoje line karte.Nabavka
repromaterijala
Sadnja sadnica
Odravanje sadnica
Berba jabuka
Pranje, sortiranje i pakovanje jabuka
Plasman jabuka
Individualni poljoprivrednik
S E Z O N S K I R A D N I C I
Otac
Majka
1. 4.
2.
6.
3.
5.
7.
PAGE 24
_1202507698.unknown
_1202589481.unknown
_1202590092.unknown
_1202590699.unknown
_1202651235.unknown
_1202589928.unknown
_1202581425.unknown
_1202511215.unknown
_1202486715.unknown
_1202486795.unknown
_1202486052.unknown
_1202486140.unknown