Top Banner

of 16

Buka prevod

Jul 17, 2015

Download

Documents

Buka Šandor
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript

Strug i rad na njemu

1. Strug i rad na njemu

Opis i sastavni delovi Strug je maina alatka kod koje predmet za obraivanje vri glavno obrtanje, a alat za rezanje vri pravolinijsko kretanje pomeranja. Na strugu se obrauju predmeti iji je oblik krug to su tzv.rotaciona tela. Standardni oblik struga i njegovih glavnih delova prikazan je slici 1.

Slici 1. Standardni oblik struga.

2

Strug i rad na njemu

Slika 1b. Strug i njegovi glavni sastavni delovi.

Predmet koji se obrauje uvruje se na plou radnog (glavnog ) vretena struga (1) dok se njegov drugi, desni kraj pridrava pomou iljka konjia (2). No lei na suportu struga i to bilo za uzduno pravolinijsko kretanje (3) bilo za popreno (4) pravolinijsko pomeranja. Uzduno pomeranje suporta vri se pomou uzdunog zavojnog vretena (5), pomou uzdunog vunog vretena (6) ili pomou ozubljene letve (7). Svi strugovi ne moraju imati sva tri elementa za pomeranje suporta dok prva dva vretena mogu biti i kombinovana. Pogon radnog vretena dolaz od el. Otora ili od transmisije preko menjaa brzina sa zupanicima (8) a pogon uzdunih vretena od radnog vretena prenosnih zupanika (9) i preko menjaa brzina (10). Na prikazanoj slici nacrtan je ovaj menja brzina kao Nortonov menja. Svi opisani sastavni delovi lee na postolju struga (11) koji se od dobro odleanog liva.

Slika 2. WELIER Univerzalni strug DA 260.

3

Strug i rad na njemu Tehnike karakteristike (WELIER Univerzalni strug DA 260) kao primer univerzalnog struga: Radne mere irina izmeu iljaka mm 1000/1500/2000 Visina iljaka mm 260 Maks. prenik obrade mm 530 Maks. prenik obrade iznad poprenog klizaa mm 345 Hod poprenog klizaa mm 330 Hod gornjeg suporta mm 130 irina voica mm 330 Popreni presek noa (visina x irina) mm 25 x 25 Glavno vreteno Glava vretena prema DIN 55027 Veliina 6 Vreteno u prednjem leaju mm 100 Otvor vretena mm 71 Unutranja kugla glavne osovine metr. 76 Glavni pogon Trofazni pogon: zajedno sa 12-stepenim prenosnikom Pogonska snaga 100 % ED kW 7,5 Broj obrtaja vretena 1/min 33-1500 Broj brojeva obrtaja 12 Maks. obrtni moment na vretenu 100 % ED Nm 1100 Opseg koraka Uzduni mm/obrtaju 0,07-4 eoni mm/obrtaju 0,035-2 Oblast ureznica Broj navoja 66 Metriki navoj mm 0,5-28 Colovni navoj Broj obrtaja/in 1-56 Modul-Navoj Mod koraka 0,25-14

4

Strug i rad na njemu DP-navoj Korak navoja 0,2-112 Postolje - Leite od Meehanite-liva, otporno na uvijanje sa induktivno kaljenim, najfinije bruenim voicama i suenjem ispred kuita vretena. Kuita vretena - Visoka preciznost i krutost glavnog vretena zbog preciznog kuglinog kotrljajnog leaja: - Kaljeni i brueni zupanici. - Cirkularno podmazivanje pomou uljne pumpe. - Glava vretena prema DIN 55027, kaljena i bruena. Suport - Voice u obliku lastinog repa za popreni i gornji kliza: - Naknadno podeavanje voica uz pomo klinaste letve. - Pomeranje rezaa postolja pomou runog toka sa prstenastom skalom na prednjoj ploi. - Uzduno i eono pomeranje kao i dvodelna matica se mogu menjati preko dve meusobno povezane ruice. - Klizna spojnica za pomak se podeava pomou rune poluge. - Svi zupanici su u prednjem delu i pu na vunom vretenu radi u uljnoj kupki. - Centralno podmazivanje voica preko rune pumpe za podmazivanje.

5

Strug i rad na njemu Radno vreteno struga jeste njegova glavna osovina iji je zadatak da pokree predmet koji se obrauje odreenom brzinom rezanja. Radno vreteno nosi glavno optereenje za vreme rada struga pa zato mora biti izraeno vrlo tano, jako i masivno. Leajevi radnog vretena optereeni su kako u uzduno tako i u poprenom smeru.

Slika 3. Dvostruki leaj radnog vretena.

Prednji deo zove se glavni leaj (1) a drugi leaj se zove zadnji leaj (2). Podeavanje istroenog glavnog leaja pomou matica(4) i (5). (Slika 29.)

Slika 4. Valjkasti leaj radnog vretena.

Konji (slika 31) predstavlja vrstu malog fiksnog suporta iji je zadatak da pridrava desnu stranu predmeta za vreme njegovog obraivanja. iljak konjica (1) o koji se odupire predmet, usaen je u cilindrinu auru (2) na ijoj je drugoj strani postavljena matica (3). Obrtanjem toka (4) pomera se zavrtanj (5) koji se nalazi u auri sam iljak konjica. Kad je iljak podeen prema duini predmeta koji se obrauje,on se uvuje u tom svom poloaju pritezanjem rascepa (6) pomou ruica (7). Konji lei na istim voicama postolju (8) kao i suport struga i po njima sepomera u smeru uzdune ose struga za veliinu koja odgovara duini predmeta u 6

Strug i rad na njemu radu. Uvrivnje konjica na odreenom mestu postolja postie se zaokretanjem ruice (9) kojom se pomou ekscentrine poluge (10) pritee poprena greda (11). Popreno podeavanje poloajailjka vri se pomeranjem celog gornjeg dela konjiapomou zavrtnja (12).

Slika 5. Konji struga.

Slika 6. iljak konjica.

7

Strug i rad na njemu Telo suporta se sastoji od iz dva dela: od glavnog (1) i od pomonog suporta (2). Glavni suport obavlja uzduno kretanje po voicama postolja suporta a sporedni suport vri kretanje po voicama glavnog suporta. Za obavljanje glavnog uzdunog kretanja suporta slue: zavojno vreteno (3), vuno vreteno (4) i ozubljena letva (5). Uzduno pomeranje suporta prilikom rezanja navoja postie se ukopavanjem matice (6) specijalne konstrukcije. Kojom se obrtanje zavojnog vretena (3) prenosi i pretvara u pravolinijsko kretanje suporta (1). Ukopavanjem te matice vri se zaokretanjem ruice (1). Kretanje suporta kod ostalih radova prenosi se sa vunog vretena (4) pomou pua (7) i punog kola (8) koji sedi na istoj osnovini sa cilindrinim zupanikom (9). Dvokraka poluga (rimsko 2) nosi na jednom svom kraju cilindrini zupanik (9). Postavljanjem dvokrake poluge upoloaju koji je prikazan na slici, zupanik (10) dolazi u vezu sa zupanikom (11) i obre ga oko iste osovine zajedno sa zupanikom (12) koji zahvat i zupce ozubljene letve (5) i tako pokree suport. Pu (7) je uvren na vunom vretenu pomou klina koji zadire u ljeb vretena sa jedne i u glavinu pua sa druge strane. Postavljanjem dvokrake poluge u crtkani poloaj (rimsko 2) zupani (10) dolazi u vezu sa gornjim zupanikom (13) koji preko zupanka (14) pokree popreno vreteno (15) od kojeg pomou suporta (2) i dobija svoje popreno kretanje. To je popreno kretanje pomonog suporta moe se postii i runo i to obrtanjem poluge (16). Runo uzduno pomeranje glavnog suporta pomou ozubljene letve vri se obrtanjem ruice (rimsko 3) koja pokree zupanik (17) a sa njima spomenute zupanike (11) i (12).

Slika 7.Suport struga.

8

Strug i rad na njemu Rad uklopne matrice prikazan je na slici 34.Sastoji se od: Zavojno vreteno (1), zakretanjem ruice (2) obre se i mala osovinica (3) koja na jednom svom kraju ima levi (4) a na drugom desni (5) navoj za ukljuivanje odnosno za iskljuivanje desne (6) i leve (7)polutke uklopljene matice.

Slika 8. Uklopna matrica struga.

Na slici 35 prikazana je ruica za ukljuivanje pogona (rimsko 1) zavojnog vretena (1) spojena je preko motke osiguraa (2) sa dvokrakom polugom (rimsko 2) za ukljuivanje poprenog i uzdunog pomeranja vunim vretenom tako da ukljuenom poloaju uklpone matice (3) zavojnog vretena (1) mora odgovarati potpuno iskljueni poloaj dvokrake poluge.

9

Strug i rad na njemu

Slika 9. ema osiguranja protiv pogrenog ukljuivanja vretena.

Motka osiguraa (1) privruje se na suportu i sa njim se zajedno pomera i levo i desno, sve dok ne udarna uporite na levoj (2) ili desnoj strani (3) koja su postavljena na odreena mesta. Utom momentu aura osiguraa (4) podigne jedan krak pouge (5) dok njen drugi krak ukljuujui spojku (6) koja rastavi zupanike (7) i (8) prekine vezu pogona suporta sa vunim vretenom (9) srtuga. Kada se suport u vezu u svoj normalni poloaj, spiralna opruga (10) ponovo ukopa spojku (6) a opruge (11) i (12) ukljue auru osiguraa (4) i polugu (5).

Slika11. Ogranienje pomeranje suporta.

10

Strug i rad na njemu Na slici 37 je prikazano uzduno pomeranje suporta u desno (1) postie obrtanjem toka u istiu stranu (1). Isto je i sa obrtanjem ruice za popreno pomeranje suporta (2). Pokretanje gornjeg nosaa noa postie se obrtanjem odgovarajue ruice u desno (3). Stezanje predmeta koji se obrauje obavlja kjlua za eljusti u desno (4). Ipridravanje predmeta pomou iljka konjica postie se obrtanjem njegovog toka udesno (5).

Slika 12. Smer pomeranja glavnih organa struga.

Nosa noa struga (1) na slici 38, lei na na pomonom suportu (2) bilo direktno bilo posredstvom naroitog klizaa (3) iji je zadatak da olaka zavrno i fino pomeranje odnodsno podeavanje noa. Pmou nosaa, no se lako, brzo i tano postavlja u odreeni poloaj u odnosu na predmet koji se obrauje a pored toga nosa uvruje za vreme rada i prenosi optereenje usled sile rezanja na postolje struga. Pomeranjem glavng suporta (4) po voicama postolja (5) postie se pralelan radsa osom struga.

Slika 13. Nosa noa kod struga.

11

Strug i rad na njemu Za manja optereenja noa upotrebljava se nosa prema slici 39. Zavrtanj za pritezanje noa (1) zakaen je svojom glavom u ljeb suporta (2) i ukljeten klinom (3) tako da se ne moe da obre. Sferina podloka (4) omoguava da se poloaj ploe draa (5) podesi prema nou . Visinko podeavanje noa je na osnovnoj ploici (1) lei podloka u obliku klina (2) pomou koje se moe menjati visina otrice noa koji je pritegnut u ovom poloaju zavrtanjem za stezanje (3).

.Slika 14. Manji nosa noa i visinsko podeavanje noa.

Lineta (1) na voicama struga (2) kao suport a kroz njen centar prolazi opka predmet koji se obrauje, poduprta leanjemiji se poloaj moe da podeava pomou draa (3) ve premaveliini prenika ipke predmeta. Radi lakeg postavljanja ipke predmeta u centar linete, njen gornji deo (4) se otvara preklapanjem oko zgloba (5). (Slika 40).

Slika 15. Lineta za strug.

12

Strug i rad na njemu

Slika 16. Popreni profili postolja struga.

Slika 17. Uzduni profili postolja struga.

Profili voica imaju razne oblike slika 43. Simetrini oblik prizmatine voice (rimsko 1) omoguava da se u sluaju poveanog habanja izmeu noseih povrina postolja (1) i pokretnog suporta (2) njihov meusobni poloaj automatski ponovo uspostavi prileganjem pominog dela. Profil voica u obliku lastinog repa (rimsko 2) ima prednost manje visine to poveava stabilnost maine ali mu je slaba strana u tome tose u sluaju poveanog habanja izmeu postolja (1) i suporta (2) ovaj moe da odigne i da se pri pomeranju ukljeti.

13

Strug i rad na njemu

Slika 18. Voica postolja.

Voica sa pravougaonim profilom ima naroite podmetae (1) sa zadatkom da onemogui odizanje pokrtenog dela maine (2) od njenog postolja. Podeavanje boljeg prileganja kao i smanjivanje nastalog zazora kod poveanog habanja postie se priteznjem umetnutog bonog dela (4) ije se pritezanje vri pomou zavrtnja (5).

Slika 19. Voica sa pravougaonim profilom.

14

Strug i rad na njemu

Slika 20. Puno postolje struga.

Slika 21. Postolje sa usekom.

Menja brzina sa zupanicima, slika 47. On se sastoji od: etiri zupana prenosa (rimsko 1-4) koji imaju ulogu stepenaste remenice. Dva dodtna zupanika prenos a (rimsko 5-6) na pomonoj osovini broj radnog vrtene struga (1). Glavni pogon dolazi preko remenice (2) te se prensi na radno vreteno bilo direktnobilo preko pomone osovine (3). Ukopavanje prvih prenosnika vri se spojkom (4) dok spojke (5) i (6) igraju ulogu remena sa jednog stepena na drugi kod stepenaste remenice. Ceo menja je zatvoren u kuici od livenog gvoa (7) tako da zupanici rade pod veoma povoljnim uslovima sa obilnim podmazivanjem. Putanje struga u pogon kao i njegovo iskljuivanje obavlja se polugom (8) koja spaja pogonsku remenicu sa osovinom menjaa (9). Menja je tako konstruisan da se istovremeno ne mogu ukljuiti zupanici koji ne treba da rade zahedno.Menjanje brzina treba obavljati po mogunosti u mirnom stanju maine poto udarci moguda otete tvrdo kaljene zupanike.

15

Strug i rad na njemu

Slika 22. Menja brzina sa zupanicima.

Pogon vretena za uzduno pomeranje suporta struga dolazi od radnog vretena i sa njim je vezan nizom zupanih prenosa koji su smeteni u proirenom delu leve strane postolja struga. Ima veoma veliki broj raznih konstrukcija tih zupanih prenosa meu njima je najpoznatiji Nortonovprenosnik slika 48. Pgon dolazi preko zupanika (1) i prelazi na pomonu osovinu (2) po kojoj klizi manji pomoni zupanik (3). Tj se zupanik pomera po raznim ljebovima du pomone osovine i celo vreme rada ostaje u vezi sa prenosnim zupanikom (4) ija osovina (5) lei na poluzi kulise (6) tako da se moe zakretati u krugu oko pomone osovine (2) kao centar. Na taj nain moe se zupanika gornjeg reda prenosnika (7-12) koji lee na zajednikom vretenu menjaa (13). Svi zupanici su zatvoreni u kuici od livenog gvoa (14). Na slici je kulisa (6) prikazana u ukljuenom poloaju prenosnog zupanika (4) ali je ucrtana i njena osa kod iskljuenog poloaja tog zupanika. Promena brzine zaokretanjem kulise oko pomone osovine i istovremenim uzdunim pomeranjem kulise po toj osovini u levo za vezu sa najveim zupanikom prenosnika (12) odnosno u desno za vezu sa najmanjim zupanikom (7). U odabranom poloaju kulisa se uruje tako to njen pomoni palac upada u rupukoja se nalazi ispred odgovarajueg zupanika prenosnika.

16

Strug i rad na njemu

Slika 23. Nortonov prenosnik.

17