Buducnost Je Pocela

Br~ko DistriktBosne i HercegovineVlada Br~ko Distrikta

Mr. Muhamed Mujki} i Petar Vasi}

BUDU]NOST JE POÊLADrugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje

8. 3. 2000. - 8. 3. 2004.

Br~ko DistriktBosne i Hercegovine

Vlada Br~ko Distrikta

Mr. Muhamed Mujki} i Petar Vasi}

BUDU]NOST JE POÊLADrugo izmijeweno i dopuweno izdawe

Br~ko/Br~ko, februar/februar/velja~a 2004.

2 êtiri godine Br~ko Distrikta BiH

Recenzenti

Prof. dr. Murat Sinanagi},

Ekonomski fakultet u Br~kom

Prof. dr. Milan Tomi},


Izdava~

Vlada Br~ko Distrikta BiH

Za izdava~a

Branko Damjanac, gradona~elnik

Naslovna strana

Zvonimir Mari}

Tehni~ki urednik

Petar Kneèvi}

Novinar saradnik

Evlijana Salkanovi}

[tampa

Gama Br~ko

Tira`

1500

Recenzenti

Prof. dr Murat Sinanagi},


Prof. dr Milan Tomi},


Izdava~

Vlada Br~ko Distrikta BiH

Za izdava~a

Branko Damjanac, gradona~elnik

Naslovna strana

Zvonimir Mari}

Tehni~ki urednik

Petar Kneèvi}

Novinar saradnik

Evlijana Salkanovi}

[tampa

Gama Br~ko

Tira`

1500

3êtiri godine Br~ko Distrikta BiH

U Op}em okvirnom sporazumuza mir u BiH (Dejtonskom sporazu-mu) iz 1995. godine Aneksu 2, ~lan5, stavovi 1. i 5. utvr|eno je da :"Strane pristaju na obavezuju}uarbitraù spornog dijela Me|ue-ntitetske grani~ne crte u podru~juBr~kog", te da }e "Arbitri objavitisvoju odluku najkasnije godinu dananakon stupanja na snagu ovogSporazuma. Odluka }e biti kona~na iobavezuju}a, a Strane }e je provesti

bez odlaganja" (USAID, Daytonskisporazum, str. 63).

Naime, prilikom rasprava uDejtonu pokazalo se da je "Nadle-`nost nad podijeljenom op{tinomBr~ko na sjeveroistoku BiH, isuvi{esporno pitanje da bi se odluka onjemu donijela u Daytonu 1995.godine. To pitanje je ostavljeno zaobavezuju}u poslijeratnu arbitraù.Kao rezultat, serijom od tri arbitra-`ne odluke donesenim u periodu od

Uvod

1997. do 1999. godine, uspostavlje-na je kompletna me|unarodna upra-va, odvojena i sveobuhvatnija odVisokog predstavnika u Sarajevu.Kona~na odluka od 5. marta 1999.godine naloìla je da tri ratne op{tinetreba da se ujedine u neutralnu idemilitarizovanu oblast pod nadle-`no{}u dràve. Ali ovlasti Distriktakao autonomne uprave izvedene suod entiteta, za koje se smatra da se uBr~kom preklapaju" (Me|unarodnakrizna grupa ICG, Izvje{taj zaBalkan br.144 od 2. juna 2003.godine, str.1).

Na osnovu odredbi Okvirnogsporazuma za mir u BiH i Kona~neodluke Arbitra`nog tribunala zaBr~ko, Visoki predstavnik za BiHVolfgang Petri~ (Wolfgang Petri-tsch) je 8. marta 2000. godine donioOdluku kojom je ovlastio svogazamjenika i ujedno supervizora zaBr~ko Roberta Faranda (Robert W.Farrand) da svojim nalozima pre-cizira na~in formiranja Br~koDistrikta BiH i to od 8. marta 2000.godine. Istom Odlukom je precizira-no da }e Statut Br~ko Distrikta BiHbiti objavljen u "Slu`benom glas-niku BiH", a nakon uspostavljanja"Slu`benog glasnika Br~ko DistriktaBiH", Statut }e biti objavljen i u tomslu`benom listu". Tre}a odredbapomenute Odluke defini{e obavezeoba bh. entiteta da }e "preduzeti sveneophodne mjere za uspostavljanjeBr~ko Distrikta BiH i obezbje|enje

potpunog razvoja upravnih funkcijaDistrikta, uklju~uju}i ispunjavanjenjihovih obaveza finansiranja, kao{to stoji u Kona~noj odluci".

Istog dana (8. 3. 2000. g.) super-vizor za Br~ko i zamjenik Visokogpredstavnika Robert Farand, donioje Nalog o uspostavljanju Br~koDistrikta BiH, kao i Nalog o imeno-vanju ~lanova prijelazne VladeDistrikta. Tako|e je tokom marta2000. godine imenovao predsjedni-ka i jo{ 28 poslanika prijelazneSkup{tine Br~ko Distrikta BiH.

Ceremonija progla{enja ovihodluka i naloga, te inauguracijeVlade i nosilaca drugih funkcija uDistriktu odràna je historijskog 8.marta 2000. godine u velikoj saliDoma kulture u Br~kom, uz prisust-vo najvi{ih li~nosti iz me|unarodnezajednice, brojnih diplomatskih ipoliti~kih predstavnika i drugihvisokih zvani~nika i gostiju. Od tadase 8. mart slavi kao Dan Br~koDistrikta BiH.

Povodom obiljeàvanja ~etvrtegodi{njice uspostave i progla{enjaBr~ko Distrikta BiH, Vlada Distriktaje usvojila program proslave DanaDistrikta. Da bi se na pogodan i pre-gledan na~in sumirali postignutirezultati Br~ko Distrikta u protek-lom ~etverogodi{njem periodu,pripremljeno je drugo izmijenjeno idopunjeno izdanje publikacije"Budu}nost je po~ela 8. 3. 2000. - 8.3. 2004. godine".



"Ovo je prilika da se krozosnovne pokazateqe o radu iaktivnostima Vlade iskaùimpresije o dostignu}ima kojaje Distrikt ostvario u protek-lom periodu, za ~etiri godinesvog postojawa, i ukaè napravce i opredjeqewa zabudu}i razvoj.

Uvjeren sam da je Br~koDistrikt BiH u ovom periodupostigao zapaène rezultate,da je, uz sve pote{ko}e koje sasobom nosi svaki razvoj inapredak, a naro~ito u uslovi-ma tranzicije, uspio postatiprepoznatqiva lokalna zajed-nica, poèqna za ìvot i radgra|ana, da smo bili na pravomputu i utemeqili osnovnepremise koje su usvojene u doku-mentima za osnivawe Distri-kta. U okviru ukupnih kretawai aktivnog u~e{}a svih ~ini-laca, odnosno organa Distri-kta i Kancelarije OHR-a, Vla-da Br~ko Distrikta je pritomimala posebnu ulogu i zadatak.

Vlada se u svom radu, tokomproteklog perioda, rukovodilaciqevima i aktivnostima utvr-|enim planovima rada iosmi{qenom akcijom poku{a-la organizovano uticati napromjenu stawa, i ostvaritipozitivna dostignu}a Distri-kta, koje zaista treba vi{eafirmisati, stvaraju}i pozi-tivnu klimu za daqi uspje{anrazvoj na{e zajednice u svimoblastima ìvota.

Te{ka i sloèna ekonomskasituacija umnogome je opredje-quju}e uticala na na~inrazmi{qawa i djelovawa, zbog~ega je Vlada bila prisiqewada ~esto prilago|ava metodrada i iznalazi mogu}a rje-{ewa kako bi se {to efikasni-je uticalo na doga|aje i usmjer-avao razvoj Distrikta u èqe-nom pravcu. U tom smislu sepoku{avalo dati podsticajasavremenim idejama i onimsnagama na{e zajednice kojeteè ka napretku i koje nas

I. USPOSTAVA BR^KO DISTRIKTA1. Primjer drugima u BiH

Branko Damjanac, gradona~elnik Br~ko Distrikta

pozitivnom energijom i djelo-vawem sve vi{e pribliàvajusavremenim demokratskimdru{tvima. Za ilustraciju daobih kra}i osvrt na pro{lu io~ekivawa u ovoj, 2004. godini.

Dokument koji je u najve}emstepenu opredjeqivao obim ipravce djelovawa i aktivnostiVlade u 2003. godini jesteBuxet, koji finansijski subli-mira niz mjera i aktivnostikoje su se morale preduzeti nawegovom ostvarewu.

U oblasti privrednog razvo-ja ostvareni su potezi koji sustvorili uslove za brì privre-dni rast, za ve}e zapo{qavawei vi{i standard gra|ana. Ipored nedostataka i problemakoje sa sobom nosi programprivatizacije dràvnog kapi-tala u preduze}ima, u 2003.godini taj je proces ostvarivansa ve}im intenzitetom i evi-dentnim rezultatima. Anali-ziraju}i poslovawe privatizo-vanih preduze}a i upore|uju}isam koncept sa privatizacijomu entitetima moè se zakqu-~iti da je model koji primjewu-jemo pokazao svoju vitalnost,da daje brè efekte. Preduze}asu obnovila investicije iproizvodwu i ve} su prisutnana trì{tu (Bimal, Robnaku}a, Bosnaplod, @itopromet,i dr). Ipak, postoji potreba

{to brèg dono{ewa zakona oprivatizaciji i jo{ intenzi-vnija realizacija programaprivatizacije kako bi se ovajprojekat u najve}em stepenuzavr{io u 2004. godini.

Revitalizacijom preduze}akoja su privatizovana, dobrimposlovawem brojnih privatnihkompanija, otvarawem novihmalih i sredwih preduze}a,realizacijom preduzetni~kihideja, podsticajem u poqopri-vrednoj proizvodwi i drugimaktivnostima, vidqiv je napre-dak u privredi Br~ko Distri-kta. To se vidi po obimu dje-latnosti, ve}oj zaposlenosti ipoboq{awu ìvotnog standar-da. Statisti~ki podaci tonajo~itije potvr|uju.

Vidqivi rezultati su ost-vareni u izgradwi komunalneinfrastrukture, putnih komu-nikacija, obnovi elektrosis-tema, itd., gdje se posebno isti-~e realizacija Programa vodo-snabdijevawa, organizacija jav-nog saobra}aja, poboq{awaorganizacije ~i{}ewa grada,javna rasvjeta u gradskim, pri-gradskim i ve}im seoskim nase-qima, asfaltirawe stotinekilometara puteva i niz drugihprimjera.

Moè se zakqu~iti da je2003. godina bila veoma dina-mi~na i da je ostvareno i


pokrenuto niz zna~ajnih akti-vnosti u skoro svim sferamaìvota Distrikta i da je reali-zovan veliki broj planiranihaktivnosti iz godi{weg plana.Posebno nagla{avam rezultateu izgradwi infrastrukture i usprovodewu Aneksa 7 Dejton-skog mirovnog sporazuma.

Upotpunosti su realizo-vani, odnosno rije{eni, zahtje-vi za povrat imovine i izvr-{ena obnova, rekonstrukcijaili adaptacija stambenih obje-kata najve}eg broja povratnikai raseqenih lica, i ova veomahumana akcija planira se okon-~ati u idu}oj godini.

Rezultati postignuti uoblasti kulture i sporta upro{loj godini pokazuju,tako|e, da je Distrikt loka-lna zajednica u kojoj se svepotpunije i slobodnije, za

primjer drugima, ostvarujekulturna i etni~ka ravno-pravnost i afirmi{u rezu-ltati u tradicionalnim inekim novim oblicima i sa-dràjima ovih nezamjewqi-vih djelatnosti.

To su samo neki parametrikoji ilustruju uspje{an razvojna{e zajednice, ali i defi-ni{u i obaveze za jo{ ve}enapore u rje{avawu ostalihproblema koje svakodnevnastvarnost name}e i koji suostali kao nasqe|e iz pro{lo-sti.

Sude}i po visini utvr|enogBuxeta za 2004. godinu u iznosuod preko 200 miliona KMo~ekuju se nova zna~ajna ula-gawa u izgradwu infrastruk-turnih i drugih objekata odinteresa, prije svega, zagra|ane Br~ko Distrikta "



Osmog marta 2000. godine, nasve~anoj promociji, je done-sena odluka o uspostavqawuBr~ko Distrikta BiH. Tada jeimenovan gradona~elnik, zam-jenik gradona~elnika i person-alni sastav Vlade Br~koDistrikta BiH, kao jedin-stvene multietni~ke Vladekoja preuzima odgovornost zadaqu implementaciju Kona~nearbitra`ne odluke.

Uspostavqawe Br~ko Dist-rikta bio je istorijski doga|aj,uz sve~anu ceremoniju kojoj suprisustvovali najvi{i zvani-~nici, ministri inostranihposlova, predstavnici me|u-narodnih institucija u svo-jstvu ambasadora zemaqa sapredstavni{tvima u BiH, pred-stavnicima Republike Hrva-tske i tada{we Jugoslavije.Ve} 9. marta odràli smo prvusjednicu Vlade Br~ko Distri-kta BiH.

Na sve~anosti progla{ewaDistrikta svi prisutni suimali potpuno uvjerewe da je

ovo dobar potez, dobra odlukapredsjedavaju}eg Arbitra`nogtribunala Robertsa Ovena i daovaj prostor i gra|ani kojiìve na wemu, uz supervizijukoja je bila neminovna poKona~noj arbitra`noj odluci,imaju pravo na nadu da }eDistrikt doìvjeti ubrzan,dinami~an, transparentan iafirmisan napredak. Ja samuvjeren da se to u velikoj mjeriostvarilo u protekle ~etirigodine.

Dok sam obavqao du`nostgradona~elnika Br~ko Distri-kta BiH isticao sam da jeDistrikt model za cijelu BiH .Neko je govorio da je to jednaproba, jedan projekat, pokus zaostatak BiH. Ja }u biti slobo-dan da kaèm da je to i model ipokus, ne samo za BiH, nego zacijeli region jugoisto~ne Evr-ope.

U tom kontekstu moramo dagledamo implementaciju Kona-~ne arbitra`ne odluke zaBr~ko i uspostavu Br~ko Di-

2. Distrikt model za BiH iregion

Sini{a Kisi}, prvi gradona~elnik Br~ko Distrikta


strikta BiH. Mislim da smo uprotekle ~etiri godine usp-jeli da se primaknemo ost-varewu onih ciqeva, koji subili nada uspostave Distri-kta. Najva`nije je usposta-vqawe tolerancije, pomirewame|u svim gra|anima Br~koDistrikta BiH.

Drugi ciq je bio imple-mentacija imovinskih zakona ipovratak imovine izbjeglim iraseqenim licima i omogu-}avawe svim onim koji èle daìve na ovom prostoru da se neosje}aju ugroèni od drugih. Tosmo radili zajedni~ki i gra-dona~elnik i Vlada i Sku-p{tina Distrikta, ukqu~uju}ii Kancelariju supervizora zaBr~ko, koji je bio veoma akti-van u svim tim procesima.

Svakako treba napomenutiimplementaciju reforme pra-vnog sistema i uspostavu nezav-isnog pravosu|a kao i striktnepodjele vlasti na zakonodavnu,izvr{nu i sudsku. Ja sam uvje-ren da su u protekle ~etirigodine ti zadaci i ostvareni.

Mi smo u 2001. godini po~eliintenzivno raditi na Strate-giji razvoja Br~ko Distriktaza period 2002 - 2006. s vizijomdo 2020. godine, ukqu~uju}i ikreirawe Buxeta kapitalnihpotreba za period 2003-2007.godina.

Ponovo listam te dokumentei smatram da i Vlada i Sku-p{tina Distrikta, i ostaleinstitucije, mogu biti ponosne{to se pomenuta strate{kaopredjeqewa u zna~ajnoj mjeriostvaruju u praksi i ìvotu ovelokalne zajednice.

Morali smo donijeti neko-liko istorijskih odluka kojeimaju veliku socijalnu, qu-dsku i etni~ku dimenziju. Je-dna od wih je pove}ano izdva-jawe finansijskih sredstavaza implementaciju imovin-skih zakona, za povratnike iraseqena lica zahvaquju}i~emu je obnovqeno i izgra|e-no vi{e hiqada stambenihjedinica.

Zatim, u 2003. godini, izd-vojena su sredstva za po~etaksanacije spomenika kultureBr~ko Distrikta. Donijeta jei odluka o izdvajawu sredsta-va za po~etak sanacije ratomporu{enih vjerskih objekata.To su zna~ajne istorijskeodluke koje imaju nacionalnu,politi~ku i op{tequdsku di-menziju, {to bi trebalo daslijede i druge zajednice uBiH. Ovome treba dodati i re-forme obrazovawa u osnovim isredwim {kolama Distrikta,koje se uspje{no sprovode ina{ model je ve} postao uzor zacijelu BiH.


Pet godina od dono{enja Kona~nearbitra`ne odluke i ~etiri godine oduspostave Br~ko Distrikta BiH -predstavlja, po mom mi{ljenju, naj-dinami~niji period u razvoju ovelokalne zajednice. Svi smo se rado-vali kada je nakon skoro 3,5 godineod potpisivanja Dejtonskog miro-vnog sporazuma i mukotrpnog arbi-tra`nog procesa, donijeta Kona~naarbitra`na odluka, a jo{ vi{e kada jenalogom supervizora za Br~ko uspo-stavljen i po~eo funkcionisati Br~koDistrikt BiH.

Bilo je mnogo nevjerice, naro~itou bh. entitetima, pa i na nivou dràveBiH, da li }e ovaj svojevrsni eksperi-ment odnosno model me|unarodnezajednice, zvani Distrkit - uspjeti.Neki politi~ari i du`nosnici smatralisu da }e ovaj eksperiment trajati trido {est mjeseci. Za razliku od njih,gra|ani, izbjegla i raseljena lica i svenapredne i progresivne snage napodru~ju op}ine Br~ko, vjerovali suu uspje{nost koncepta Br~ko Distri-kta.

Sje}am se po~etaka, kada smo odtri politi~ko teritorijalna administra-

tivna aran`mana konstituisali jedin-stvenu cjelinu - Br~ko Distrikt BiH.To se de{alo u jednom brdu propisa,preuzetih od oba bh. entiteta, s koji-ma smo se, nakon progla{enja Di-strikta, razvjen~ali. I RS i FBiH nisunam davali velike {anse da }emouspjeti da u praksi realizujemomodel Br~ko Distrikta BiH.

Skup{tina Br~ko Distrikta, koja jekonstituisana u 31. marta 2000. go-dine sa 29 poslanika, koje je na pri-jedlog politi~kih partija i stranakaimenovao supervizor za Br~ko. Ve}od starta, od prve rasprave koju smoimali o zakletvi, gdje su mnogi uentitetima padali na ispitu, jer senisu mogli dogovoriti, Skup{tina jepokazala dobru orijentaciju. Ona jeimala viziju jednog multietni~kogambijenta koji je u ove 4 godinegradila i izgradila. To je ambijentme|usobnog povjerenja poslanika,ambijent koji su svi shvatili, a to jeda imamo jedinstvenu {ansu da naovom prostoru napravimo iskorak uodnosu na BiH kao cjelinu i da usvojim rukama imamo svoju {ansu isvoju sudbinu. To smo, uvjeren sam,

3. Skup{tina je imala vizijumultietni~kog ambijenta

Mirsad \apo, predsjednik Skup{tine Distrikta


maksimalno iskoristili, ne samo krozzakone koje smo donijeli nego krozto da smo ve} sada, grade}i ovajambijent, najmanje dvije godineispred ostalih lokalnih zajednica.

Samo jedan zakon je nametnuosupervizor za Br~ko, Zakon o obra-zovanju u osnovnim i srednjim{kolama, a ostale smo donosili kon-senzusom, gotovo jednoglasno, ilivelikom ve}inom. Jer, jednostavnosvi poslanici, sve parlamentarnestranke, shvatali su da je ovo jedin-stvena {ansa za Br~ko Distrikt i da jeovo model, koji mi gradimo zabudu}nost. Tako|e smo shvatili daovaj model nema alternativu i tuvidim najve}u vrijednost oveSkup{tine.

Uvjeren sam da }emo krozzakonodavnu aktivnost u 2004. go-dini zaokruìti, sa bitnim zakonima,ambijent u Br~ko Distriktu. Mi svojusudbinu ve} sada drìmo u svojimrukama {to ilustruju podaci da jeSkup{tina do sada usvojila preko100 zakona i izmjena i dopunazakona, zatim, Strategiju razvoja od2002. do 2006. sa vizijom do 2020.godine, Budèt kapitalnih potreba2003. - 2007., itd. Skup{tina jetako|e 4 godine zaredom u decem-bru teku}e, usvajala budèt za nared-nu godinu, koji je za 2004. godinuplaniran u iznosu od preko 200 mili-ona KM.

Postigli smo izuzetno dobrerezultate u svim oblastima ìvota i

rada u Distriktu i ostvarujemo sveuspje{niju saradnju i koordinaciju sainstitucijama BiH.

Ukupan odnos me|unarodnezajednice, posebno supervizora zaBr~ko, i OHR-a u cjelini, s kojimimamo partnerske odnose, je takavda moèmo biti upotpunosti zado-voljni. Me|unarodna zajednica èlida zajedno s nama izgradi Distriktkao model za BiH i ja sam velikioptimista da }e se to i ostvariti unarednom periodu.

Ovaj prostor }e biti veoma pros-peritetan, kao ogledalo budu}eBosne i Hercegovine. Uz ~vrstusaradnju sa me|unarodnom zajedni-com, uspje{no sprovedenu privati-zaciju dràvnih preduze}a, zna~ajna,ve} dogovorena doma}a i stranainvesticiona ulaganja i unapre|e-njem odnosa sa entitetima i dràvomBiH, Br~ko Distrikt ima veomadobru perspektivu i ja sam uvjerenda }emo to znati iskoristiti.


Visoki predstavnik Paddy Ash-down imenovao je 16. 1. 2004.godine iskusnog i dugogodi{njegdiplomatu Susan Johnson naodgovornu du`nost supervizora zaBr~ko i zamjenika visokog pred-stavnika. Prilikom svog prvogobra}anja poslanicima Skup{tine,~lanovima Vlade, predstavnicimapravosu|a i drugih institucijaDistrikta (26. 1. 2004.) SusanJohnson je, izme|u ostalog, rekla:

U oùjku }e se navr{iti ~etirigodine od osnivanja Distrikta.Tada je Br~ko bio hrabar eksperi-ment bez presedana i sa mnogimrizicima. Ali, partnerstvo izme|uBr~ko Distrikta i supervizoraOHR-a, koji su radili pod manda-tom datim sukladno Kona~nojarbitra`noj odluci, je uspje{no.Zajedno smo postavili jak temeljna koji se dalji napredak moènadograditi. Dobro su vam poznatiti pokazatelji:- Distrikt je demilitariziran;- Izbjeglice su se vratile, imovina je

vra}ena vlasnicima i OHR je pre-nio ovla{tenja za obrazovanje,

ljudska prava, povratak i rekon-strukciju na Vladu Distrikta;

- Institucije Distrikta su multietni-~ke;

- Pravosu|e je neovisno i efikasno;- Ekonomski napredak je evidentan,

gospodarski razvitak se zahuktavai Distrikt privla~i doma}e i inoze-mne investitore;

- Prijelazna Skup{tina Br~ko Distri-kta je donijela preko sto zakona,dopuna i izmjena zakona.- Vi, a ne entiteti, dràva ili me|u-

narodna zajednica, ste radili i uspjelirije{iti mnoga osjetljiva pitanja, oddavanja naziva ulicama do spomeni-ka na javnim mjjestima;- Samo u proteklih nekoliko mjese-

ci Distrikt je bio doma}in okupljan-ju vi{e od ~etrdeset gradona~elnikasa cijelog Balkana i dao pod{kuodràvanju kazali{nog festivala BiHi sajma privrede;- Distrikt je ~lan dvije evropske

regionalne udruge op}ina.U mnogim oblastima, Distrikt

predstavlja uzor ostalim dijelovimaBiH. Imamo solidnu osnovu, alimora se jo{ dosta napora uloìti.

4. Distrikt uzor ostalimdijelovima BiH

Susan Johnson, supervizorica za Br~ko Distrikt


Suo~avamo se sa mnogim izazovi-ma.

Prvo, da nastavimo da gradimolokalnu Vladu koja }e biti aktivnija,efikasnija i transparentnija, koja brèodgovara potrebama gra|ana, zakoju se smatra da je blagonaklonakada je u pitanju obavljanjeposlovnih aktivnosti.

Drugo, da nastavimo sa stvara-njem ve}eg broja radnih mjesta uprivatnom sektoru kroz zavr{avanjeprocesa privatizacije, privla~enjemve}eg broja doma}ih i stranihinvestitora u Distrikt i stvaranjemdobrog okruènja za obavljanjeposlovnih djelatnosti.

Tre}e, da bismo postigli ove cilje-ve potrebno je da nastavimo i ubrza-

mo s intenzivnim uskla|ivanjem ireformom entitetskih zakona.

êtvrto, potrebno je uloìti dostanapora u rekonstrukciju uni{tene izapu{tene infrastrukture u Distriktu iinvestirati u budu}nost Distrikta.

Prevelik broj gra|ana ìvi u uvje-tima koji predstavljaju osobnu trage-diju za te ljude. Mnogo obrazovanihljudi je bez posla, drugi su postaliradno nesposobni usljed rata ilibolesti, veliki broj umirovljenika ì-vi u siroma{tvu, a mnogim obitelji-ma je potrebna pomo} da bi odgojilidjecu u humanim uvjetima. Najboljina~in da se osigura minimalna za-{tita socijalno ugroènih nije ad hocjednokratna socijalna pomo} nego"na potrebama zasnovana" pravna


regulativa za socijalno ugroène ka-tegorije. Ovdje je va`nije pitanjekako Br~ko moè efikasno raditi sentitetima i dràvom na rje{avanjupitanja mirovinskog sustava koji }ebiti pravedan i adekvatan za svegra|ane, a koji }e prora~uni mo}ipodnijeti.

Kao supervizor, obvezujem sezajedno sa OHR-om da vam pruìmpotporu i pomognem u svim nasto-janjima. Mi imamo obe}anje VladeSAD-a za preko milijun dolara zaprojekte za dalji razvoj. Tako|er,moramo privu}i {to vi{e prijatelja ipristalica u BiH u cjelini, i da Br~konije poseban otok, nego klju~ni inte-gralni dio BiH.

Izbori za Skup{tinu Distrikta,zakazani za listopad 2004. godine suod klju~ne va`nosti za konsolidacijuDistrikta i implementaciju Kona~neodluke. Bez obzira na ishod izbora,uvjerena sam da rezultiraju}i pove-}ani legitimitet i autoritet, koje }eSkup{tina i Vlada nakon izbora uì-vati, mogu biti samo pozitivan idobrodo{ao napredak i signal poli-ti~ke zrelosti.

Pozivam sve politi~ke stranke dabira~ima Distrikta prezentiraju rea-listi~ne, konkretne i prakti~ne prije-dloge, koje nazivamo politi~komplatformom, koja sadrì pitanja zakoja stranka vjeruje da su najva-`nija, i {ta stranka predlaè da uradiu svezi tih pitanja. Da bi stekli po-vjerenje i potporu glasa~a, stranke

moraju pokazati da ne rade u sop-stvenom nego u javnom interesu.Bira~i moraju od stranaka zahtije-vati da odgovore na njihove zaht-jeve.

Me|unarodna supervizija kojusprovodi OHR i supervizor ne moèi ne treba da postane trajna pojava uBr~kom i BiH. Ali prije postepenogukidanja supervizije i smanjenjaprisustva me|unarodnih organizaci-ja, èlimo biti uvjereni da je investi-cija u koju smo zajedni~ki ulagalisigurna, da je posao zaista obavljen,i da je do{lo pravo vrijeme da serazviju novi na~ini nastavka na{esuradnje u budu}nosti.

Usvajanje na{eg plana rada }ezahtijevati tri osnovne sposobnosti-puno rada, politi~ku volju i poslje-dnje, ali ne i manje va`no, postiza-nje kompromisa. Ova posljednjasposobnost }e naro~ito biti va`nanakon izbora. Va{a - na{a sposobnostda dalje napredujemo se ne moè de-siti u vakuumu, nego u {irem konte-kstu BiH, i njezinom mjestu u regiji,Europi i transatlantskom savezu.

Radujem se vremenu koje }uprovesti ovdje i prilici da se sas-tanem s vama pojedina~no tijekomna{eg zajedni~kog rada i da vasosobno upoznam. U me|uvremenu,pozivam vas da nastavite da tijesnosura|ujete s osobljem OHR-a, va{imsuradnicima iz Vlade i sugra|anima,i èlimo vam uspje{nu i prosperite-tnu 2004. godinu.

Uspostava Br~ko Distrikta Bosnei Hercegovine, kao modela me|u-narodne zajednice za cijelu dràvupredstavlja najzna~ajniji doga|aj unovijoj historiji br~anske op}ine.Sve~anost u gradu na Savi, koja jeodràna 8. 3. 2000. godine u povoduprogla{enja Br~ko Distrikta BiH,otvorio je ambasador Robert Farand,supervizor za Br~ko i zamjenikVisokog predstavnika, koji jesrda~no pozdravio prisutne visokedu`nosnike: Medlin Olbrajt,dràvnog sekretara SAD, ~lanovePredsjedni{tva BiH, zatim,Volfganga Petri~a, Visokog pred-stavnika za BiH, Krisom Plotona,biv{eg guvernera Hong Konga, atada komesara Evropske unije zainostrane poslove, te ambasadoredesetine zemalja Atlantske alijanse,predstavnike oba bh. entiteta ilokalne funkcionere.

Ambasador Robert Farrand, su-pervizor za Br~ko, na sve~anostipovodom progla{enja Br~ko Distri-kta BiH je, izme|u ostalog, izjavio:

"Zovem se Bill i ja sam supervi-zor za Br~ko. Posljednje tri godine

radim me|u stanovnicima ovogdivnog starog grada na rijeci Savi.Dana{nji dan }e postati prekretnicaza arbitra`ni proces Br~kog… Oddanas }e Br~ko biti podru~je koje }epripasti i Republici Srpskoj iFederacije BiH, a bit }e unadle`nosti Bosne i Hercegovine.

Interesi oba entiteta i njihovihgra|ana }e u potpunosti biti za{ti-}eni u novom Br~ko Distriktu BiH.Sa predstoje}im prolje}em dolazinovi dan za Br~ko. Kao cvije}e kojenikne u prolje}e, iz grada izmorenogpatnjom i o~ajanjem, Br~ko }eizrasti u grad nade i ljepote.

Karl Bildt je jednom rekao da jeBr~ko "majka svih pote{ko}a".Oprostit }e nam jer }emo od danasBr~ko po~eti da posmatramo kao"majku svih nada". Siguran sam da}e svi danas prisutni nastaviti dapodràvaju preporod Br~kog kojipredstavlja simbol nade na Balka-nu".

"Imenovanje prijelazne Vlade, auskoro i Skup{tine Br~ko Distrikta,uliva novu nadu za bolju budu}nostgra|ana ove zajednice. Svi imeno-


5. Supervizori za Br~kodo januara 2004.

5.1. Br~ko Distrikt dan zaBosnu i Hercegovinu

Robert Farrand, prvi supervizor za Br~ko

vani {efovi odjeljenja Vlade iposlanici Skup{tine Br~ko Distrikta,obe}ali su da }e u~initi sve kako bise pobolj{ao ìvot gra|ana ovelokalne zajednice" - izjavio je kra-jem marta 2000. godine ambasadorFarrand.

"Br~ko Distrikt je spreman dapreuzme osnovne funkcije upra-vljanja, jer su imenovani svi potre-bni organi vlasti - gradona~elnik,dogradona~elnik, {efovi odjeljenja,predsjednik Skup{tine i poslanici.Sada radim na ustroju sudske vlasti.Kako sam rekao i predsjednicima

politi~kih stranaka u Br~kom, zado-voljan sam i vjerujem da Skup{tina,te ostali organi vlasti Br~koDistrikta, odraàvaju politi~ku rea-lnost na ovom prostoru. Ovo je zamene i stanovnike Br~kog veliki iza-zov i prilika, da ovaj grad postanesimbol i model za cijelu BiH, dapokaè da je zaista mogu}e stvoritimultietni~ku demokratiju zasnovanuna vladavini prava, te osigurati dina-mi~an razvoj u svim oblastima ìvo-ta i rada", rekao je Robert Farrandsupervizor za Br~ko u izjavamanakon uspostave Distrikta.


Gary Matthews (Geri Metjuz)bio je drugi supervizor za Br~kokojeg je po~etkom lipnja 2000.godine imenovao tada{nji visokipredstavnik Wolfgang Petritsch. Uintervjuu za list "Most 2000" od1. 11. 2000. godine supervizorMatthews je, izme|u ostalog,rekao: "Otkako je Br~ko Distriktosnovan 8. 3. 2000. godine, dostatoga je postignuto. Sa StatutomDistrikta integrirali smo tri biv{eop}ine u jednu multietni~ku prije-laznu Vladu i Skup{tinu Distrikta,kao i multietni~ku Policiju. Pravniokvir saìvljava s usvajanjemklju~nih zakona. Sada imamouspostavljenu strukturu odnosa soba entiteta i dogovorili smova`ne sporazume izme|u Distri-kta i entiteta. Mi se bavimorje{avanjem stvarnih problema ukorist odraslih ljudi i djece...Mislim da se sveukupan uspjehvidi u ~injenici da je multietni~kiBr~ko Distrikt, koji funkcionira,sada stvarnost".

Po ocjeni Wolfganga Petritsha,koju je izrekao polovinom oùjka

2001. godine, prilikom odlaskaGary Matthewsa s du`nosti supe-rvizora, veleposlanik Metthews jepostigao zna~ajne rezultate uuspostavi fukcionalne multietni-~ke administracije, ubrzanju po-vratka izbjeglih i raseljenih osobana podru~je Distrikta, pripremamaza dono{enje zakona o integri-ranom multietni~kom obrazovanjuu osnovnim i srednjim {kolama ipreure|enju tr`nice Arizone. Gle-dano u cjelini supervizor Matt-hews je dao neprocjenjiv doprinosimplementaciji Daytonskog spo-razuma i Kona~ne arbitra`ne odlu-ke za Br~ko, rekao je Petritsch.

Posljednjim svojim nalogomGary Matthews je imenovao su-dsku vlast Br~ko Distrikta BiH iprakti~no zaokruìo demokratskisustav zakonodavne, izvr{ne isudske vlasti u Distriktu. Ina~e,Gary Matthews je na du`nostisupervizora za Br~ko bio desetakmjeseci, nakon ~ega je imenovanna funkciju prvog zamjenikaspecijalnog predstavnika Ujedi-njenih naroda na Kosovu.


5.2. Multietni~ki Distriktsada je stvarnost

Gary Metthews, drugi supervizor za Br~ko


Prve 3,5 godine Br~ko Distriktabile su vrlo uspje{ne. Smatram da sumoji prethodnici, supervizor RobertBil Farand i Geri Metjuz (GaryMathews), vrlo uspje{no sara|ivalisa ljudima u Br~kom na uspostaviosnovnih institucija i zakonodavstvana osnovu kojeg Distrikt funkcio-ni{e. Tokom mog boravka ovdje (odaprila 2001. do kraja septembra2003. godine) ne samo da je posto-jala sigurnost za ljude, ve} sepobolj{ao i povratak i popravljeno jenekoliko hiljada ku}a. Sve vi{epa`nje poklanjao sam ekonomskimreformama i razvoju.

Ovdje sam, zapravo, oko 2,5godine. Kao nastavak mandata pred-hodna dva supervizora, ovih 30mjeseci je bio dobar period zaDistrikt.

Moj ured, Vlada Distrikta,Skup{tina, sudovi i gra|ani Br~kogsu mnogo postigli. Izvr{ene su refo-rme, porodice su se vratile ku}ama,privreda polako staje na noge.Distrikt se konstantno mijenjanabolje. Promjene se mogu vidjeti usvim segmentima ìvota. Ljudi ìve i

rade zajedno, me|uentitetska linijarazdvajanja vi{e ne postoji, a etni~kapripadnost postaje sve manje i manjeva`na. Na prvi pogled, ova regija seuop{te ne razlikuje od ostalih dijelo-va Evrope.Naravno, kada se malopa`ljivije osmotri, postaje jasno daima jo{ mnogo toga da se uradi.

U vezi dosada{nje implementaci-je Kona~ne arbitra`ne odluke zaBr~ko èlim ista}i da se moè pro}ii vidjeti {ta je ostvareno, a {ta jo{treba da se uradi. Zavr{ili smo refo-rmu obrazovanja i sudstva. Neki odzakona Distrikta su me|u najmo-dernijim u Evropi. Gotovo da smozavr{ili proces povrata imovine kojase moè koristi. Zapo~elo se saekonomskom reformom, koja seubrzava, a visoka strana ulaganja sudokaz da je takva politika dobra. Pomom mi{ljenju, imamo najbolji si-stem privatizacije u BiH.

U procesu privatizacije i revita-lizacije ekonomije u Br~ko Distriktui BiH najbitnije su , ako bih mogaoda kaèm ne{to u jednoj re~enici ilisamo u tri rije~i, investicije, investi-cije i investicije.

5.3. Me|uentitetska linijevi{e ne postoji

Henrry Lee Clarke, tre}i supervizor za Br~ko


Zato {to investicije ne samo {tostvaraju mogu}nost za otvaranjenovih radnih mjesta nego stvarajupreduze}a koja su efikasnija i pro-duktivnija i koja doprinose rastuekonomije.

To je jedan od najva`nijih faktorau na{em sistemu privatizacije.Pomom mi{ljenju, cilj privatizacijejeste da se stvore preduze}a koja }ebiti efikasna. Najve}i nedostataksvih preduze}a jeste {to nemajuinvesticije koje su potrebne za boljimarketing, ekonomiju i kapital.

Administrativne institucije Di-strikta su reformisane i ve} nekolikogodina uspje{no rade. Naravno,najve}i posao koji jo{ nije obavljenjeste odràvanje izbora i staranje dainstitucije Distrikta pravilnofunkcioni{u nakon izbora.

Mnoge reforme koje smo miovdje u Distriktu pokrenuli i privelikraju sada slijede u ~itavoj dràvi.

Priznaje se, ne samo od me|unaro-dne zajednice, nego i na lokalnimnivoima, da je Br~ko model za BiH.

[to se ti~e budu}ih koraka, koje}emo, nadam, se preduzeti, niukomslu~aju nisam zadovoljan ekono-mskim razvojem. Jo{ uvijek imamomnogo nezaposlenih, preostaje namda pokrenemo rad Luke i plovidbuna rijeci Savi. Moramo se brinuti dapripremimo i sprovedemo izbore uBr~ko Distriktu. Nadam se da }e unarednom periodu rezultati na{egvelikog truda uloènog u posljednje3,5 godine postati jasniji i vidljivi-ji.

Na kraju èlim da naglasim da sekao i moji predhodnici, nadam da }ese ono {to smo napravili odràti.Realno gledano, treba da se nadamoda }e moj nasljednik ili nasljednicana mjestu supervizora zavr{iti posaokoji je zadan Kona~nom arbitra-`nom odlukom za Br~ko.

Nakon odlaska Henri Klarka(tokom septembra 2003. godine) sadu`nosti supervizora za Br~ko,visoki predstavnik Pedi E{daun(Paddy Ashdown) je 1. 10. 2003. zavr{ioca du`nosti supervizora imeno-vao Gerharda Zonthajma (GerhardSontheim) dok se na tu poziciju neimenuje novi zvani~nik. U obrazlo-ènju visokog predstavnika je, tomprilikom, re~eno da }e Zonthajm,koji od jula 2000. godine obavljadu`nost zamjenika {efa Ureda

OHR-a u Br~kom, dobro obavljatidu`nost supervizora i nastaviti saimplementacijom Kona~ne arbi-tra`ne odluke. Kao vr{ilac du`nostiZonthajm je, po odluci E{dauna,dobio puna ovla{tenja supervizora ipunu podr{ku visokog predstavnika,koji o~ekuje da }e organi vlasti uDistriktu i BiH u potpunostisara|ivati sa Zonthajmom.

Kao v.d. supervizora, GerhardZonthajm je, obra}aju}i se javnosti,rekao da je kao prioritete utvrdio


5.4. Ogromna ulaganjau infrastrukturu

Gerhard Sontheim, v.d. supervizor za Br~ko

rebalans budèta Distrikta za 2003. ipripreme za blagovremeno dono{e-nje budèta za 2004. godinu. Po nje-govom mi{ljenju oba budèta trebada budu skromna u izdacima zazaposlenike vladinih odjeljenja islu`bi, stroga u izdacima za drugeoperativne poslove i {to vi{e ufunkciji gra|ana i njihovih potreba iinteresa. Veoma je pozitivno {toDistrikt ima ogromna ulaganja uinfrastrukturu - asfaltne puteve i tro-toare, snabdijevanje vodom i stru-jom, fiskulturne dvorane i otvorenesportske terene, zatim ulaganja uobnovu i izgradnju stambenih jedini-ca za povratnike i raseljena lica. Sazadovoljstvom èlim ista}i da }e dokraja godine biti rije{eno svih oko11.000 zahtjeva za povrat imovine.I pored navedenih i drugih rezultatakoje postiù organi vlasti Distrikta"od mnogih ~ujem da èle efikasni-

ju, brù i skromniju administraciju,vi{e okrenutu pruànju usluga iuljudniju prema gra|anima".

Tako|e prioritetima u narednomperiodu v.d. supervizor Zonthajmsmatra privatizaciju dràvnih pre-duze}a i stanova. Od juna 2002. do 1.10. 2003. godine privatizovano je 9preduze}a i skoro 1.000 stanova. Toje rezultiralo dobijanjem investicijaod oko 50 miliona KM. Smatram daDistrikt ima potencijale za ubrzanuprivatizaciju, kao i za razvijanje ko-ncepta privatizacije poslovnih pros-tora i druge javne imovine.

Sve u svemu Distrikt je imao uproteklom periodu izvanredna dosti-gnu}a, ali jo{ mnogo toga trebaposti}i i moja najve}a èlja je da uovoj regiji Br~ko Distrikt ima najbo-lji odnos prema gra|anima - rekaoje medijima za javnost v.d. supervi-zor Gerhard Zonthajm.



Ovih dana navr{ilo se petgodina od dono{ewa Kona~neodluke Arbitra`nog tribuna-la za oblast Br~ko. Moè se savelikim zadovoqstvom re}i dasu kqu~ni ciqevi postavqeniovom, za Br~ko, istorijskomodlukom u potpunosti ostva-reni. Da podsjetimo, u 3,5 go-di{wem periodu, koliko jetrajao proces arbitraè, done-sene su ~ak 3 odluke i jedno vri-jeme op{tina Br~ko je funk-cionisala po Dopunskoj Arbi-tra`noj odluci.

Kao {to je poznato, Kona~naarbitra`na odluka za Br~kodonesena je 5. marta 1999.godine i ako se sada osvrnemona protekli petogodi{wiperiod moèmo slobodno re}ida je implementacijom oveistorijske odluke, na osnovukoje je uspostavqen i Br~koDistrikt BiH, ovo podru~jedoìvjelo pravi preporod.

Jedan od najzna~ajnijih rezu-ltata je demilitarizacija pre-dratne op{tine Br~ko odnosnoDistrikta, koja je po~ela ve}1999. godine. Drugi je - integra-cija tri ratne i poslijeratnebr~anske op{tine u jednujedinstvenu teritorijalnu i

pravno-politi~ku lokalnu za-jednicu, koja je 8. 3. 2000. godinekonstituisana u Br~ko Distri-kt BiH. Tre}e, uspostavqena je(u januaru 2000. g.) multietni-~ka policija, kao jedna od va-`nih pretpostavki za povratakizbjeglih i raseqenih lica ifunkcionisawe Br~ko Distri-kta, isti~e Sini{a Kisi}.

Tako|e je veoma brzo usposta-vqeno multietni~ko obrazo-vawe u osnovnim i sredwim{kolama Distrikta, kao i naEkonomskom fakultetu, kojepoha|a preko 10.000 u~enika ioko 1.000 studenata. Do{lo je doubrzane realizacije imovin-skih zahtjeva, reforme kom-pletnog pravosudnog sistema,zapo~et je proces privatizacijepo modelu me|unarodne zajed-nice, koja je ina~e veoma akti-vno ukqu~ena u svakodnevneaktivnosti organa vlasti Di-strikta i bez koje se ovaj model,koji je uzor za cijelu BiH, ne bimogao u ovako kratkom rokuostvariti.

Treba re}i da je Kona~anaarbitra`na odluka za Br~ko uproteklih pet godina u svojpuno}i i snazi pokazala svojenajboqe lice. Na svakom kora-

6. Pet godina Kona~ne odlukeArbitra`nog tribunala za Br~ko


ku na podru~ju Br~ko Distri-kta mogu se vidjeti rezultatiimplementacije Arbitra`neodluke - obnovqeno je preko 40osnovnih, sredwih {kola ipodru~nih odjeqewa, kao i svizdravstveni objekti, izgra|enooko 200 kilometara asfaltnihputeva, rekonstruisane viso-konaponske i niskonaponskeelektro mreè, obnovqeni pos-toje}i i izgra|eni novi vodo-vodi i kanalizacione mreè,broj zaposlenih pove}an je sanekoliko hiqada na 13.700,privatizovano je 12 dràvnihfirmi u koje }e biti investi-rano preko 50 miliona KM,donesena je Strategija razvojai Buxet kapitalnih potreba zanaredni petogodi{wi period,Distrikt se ukqu~io u dvijeregionalne zajednice, itd.

Po Kona~noj arbitra`nojodluci entiteti su svoja ovla-{}ewa prenijeli na organevlasti Br~ko Distrikta uzobavezu da finansijski po-mognu Distriktu ukoliko ovalokalna zajednica ne mogne daizvr{ava svoje planove rada.Naàlost, entiteti nisu svojeobaveze iz Kona~ne arbitra-`ne odluke izvr{avali u dovo-qnoj mjeri, kaè Kisi}.

Zvani~nici u Br~ko Distri-ktu smatraju da u narednom pe-riodu treba intenzivirati sa-

radwu i sa entitetima i drà-vom BiH, posebno na planu ost-varivawa obavezuju}ih refor-mi iniciranih od Evropskeunije. Bez jedinstvenog pristu-pa svih relevantnih faktora uBiH reformama, nema napretkai pridruìvawa na{e dràveporodici savremenih demokra-tskih evropskih dràva. Jedi-nstven ciq je, dakle, sprovo-|ewe reformi, akcionog planai mape puta za Evropu. Samo nataj na~in ova dràva moè dasna`nije krene naprijed, aBr~ko Distrikt treba da budeprozor i lokomotiva na putuBiH za Evropu i dràva moraprepoznati takvu pozicijuDistrikta, isti~e Kisi}.

Sistem rada institucija uBr~ko Distriktu treba i daqeunapre|ivati. U proteklomperiodu u Br~ko Distriktu jeura|eno nekoliko reformskihzahvata: formirana je jedin-stvena pravna slu`ba, novaodjeqewa Vlade, a na nivoudràve izvr{ena reformaporeskog i finansijskog sis-tema, formirana Buldoèrkomisija za reforme i upravaza indirektno oporezivawe.Br~ko Distrikt je dao zna-~ajan doprinos dràvi BiH usvim navedenim i drugim pro-cesima, svojim primjerom isvojim u~e{}em.


U dosad objavljenih povijesnimdjelima Br~ko se kao naselje itvr|ava prvi put pominje 1526.odnosno 1533. godine. U kronikamaje zabiljeèno da se Br~ko kao nase-lje znatnije razvija nakon 1548.godine kada je izgra|en tvrdi put odTuzle do Br~kog. Po~etkom XVII.stolje}a, Br~ko kao varo{, ima oko200 ku}a, dvije banje, kulu i biljeìintenzivan razvitak, posebno sapo~etkom transporta soli iz Tuzle.Tada Br~ko postaje zna~ajno tranzi-tno sredi{te za izvoz soli i drugih

roba u Slavoniju i Srijem. Zahva-ljuju}i svom geografskom poloàjuBr~ko postaje sredi{te bosanskePosavine i glavna kapija trgova~kihposlova Bosne sa susjednim zemlja-ma.

Od osnivanja Dunavskog paro-brodarskog dru{tva 1830. godine,koje je u Br~kom imalo svojuAgenciju i Luku na rijeci Savi,Br~ko postaje trgova~ko sredi{te. Utom razdoblju iz Br~kog se izvozilo25-30.000 tona suhe {ljive uAustriju, Njema~ku, Englesku i

Iz povijesti7. Br~ko 1533. - 2003.


SAD. Zbog obimnijeg razvojatrgovine u Br~kom su otvorena dvakonzulata - Austrijski i Turski.Tako|er su otvorene i parobrodskelinije Br~ko - Beograd i Br~ko -Or{ava i prvi brodovi su zaploviliSavom 1862. godine.

U Br~kom je 1869. godine uve-den telegraf, a 2. travnja 1870. pro-radila je i Po{ta. Zna~ajno jepomenuti i 1883. godinu kada je uBr~kom otvorena Trgova~ka {kola,jedina te vrste u Bosni i Hercegovi-ni, dok je [tamparija u gradu pu{te-na u rad 1900. godine.

Sredinom XIX. stolje}u otvarajuse brojne gra|anske osnovne {kole -pravoslavne, muslimanske i katoli-~ke - u gradu i ve}im selima, tejevrejska koju su 1872. godinepoha|ala 32 u~enika. Izgra|eni su ibrojni muslimanski, katoli~ki ipravoslavni vjerski objekti.

Krajem XIX. stolje}u u Br~komsu izgra|eni zna~ajni objekti: 1886.godine Gradska bolnica, 1900. uve-dena je elektri~na struja, 1891. hotelGrand Posavina, 1892. Gradskavije}nica, 1894. dovr{ena je izgra-dnja Savskog mosta dugog 775metara, a nakon toga i ogranakèljezni~ke pruge Br~ko - Vinkovci.

Po~etkom XX. stolje}a u Br~komje radilo pet hotela - GrandPosavina, Central, Orijent, K caruaustrijskom i hotel Marije Kohove.U tom razdoblju Br~ko je imalo inekoliko etivaà za suhu {ljivu,

Industriju {pirita, dvije pilane, dvijeciglane, itd.

Br~ko od svog nastanka nosi obi-lje`ja multietni~nosti, multireli-gioznosti i multikulturalnosti, prin-cipa na kojima je utemeljen i Br~koDistrikt Bosne i Hercegovine.

Stanovni{tvo

Prema prvom popisu stanovni{tvaiz 1879. godine u Br~kom je ìvio2.901 stanovnik, dok je u 81 naseljubr~anskog sreza bilo 25.400 ljudi.

Po popisu iz 1910. godine pod-ru~je Br~kog je bilo najnaseljenijisrez u Tuzlanskoj regiji. Na povr{iniod 928 km2 ìvjelo je 57.788stanovnika, preko 12.000 vi{e nego1879. godine, dok je u gradu bilonaseljeno 6.517 ljudi.

Drugi svjetski rat (1941. godine)grad Br~ko je do~ekalo sa 8.900stanovnika.

Prema posljednjem popisu stano-vni{tva iz 1991. godine na podru~juop}ine Br~ko (u 57 naseljenih mje-sta) koja su se prostirala na 493 kva-dratna kilometra, ìvjelo je 87.332stanovnika - Bo{njaka, Hrvata, Srbai ostalih, od ~ega u gradu 41.406ljudi.

Prema op}im procjenama u 2003.godini na podru~ju Br~ko DistriktaBiH, koje je istovjetno s povr{inomop}ine Br~ko iz 1991., ìvjelo je oko85.000 stanovnika iz reda sva tri kon-stitutivna naroda i ostalih gra|ana.


Br~ko Distrikt Bosne i Hercego-vine prvi put se slu`beno pominje uKona~noj odluci Arbitra`nog tri-bunala za oblast Br~ko sa Aneksom,koja je donesena 5. marta 1999.godine u Be~u. Ovom OdlukomArbitra`nog tribunala je, u skladu saDejtonskim mirovnim sporazumom,rije{en status Br~kog.

Kona~nom arbitra`nom odlu-kom je utvr|eno da oblast Br~koobuhvata podru~je predratne op}ineBr~ko sa 493 kvadratna kilometrapovr{ine, gdje prema procjenamaìvi oko 85.000 Srba, Hrvata,Bo{njaka i ostalih.

Nakon dono{enja Kona~neodluke Arbitra`nog tribunala zaoblast Br~ko, koja je kona~na iobavezuju}a za oba bh. entiteta, datje rok za prijedloge dopuna Aneksa,~ija je kona~na verzija objavljena18. 8. 1999. godine. Tek tada sustvoreni uslovi za dono{enje StatutaBr~ko Distrikta BiH, koji jeprogla{en 8. 3. 2000. godine, ~imesu udareni temelji ovom prvom dis-triktu u Bosni i Hercegovini.

Br~ko Distrikt BiH progla{en je8. marta 2000. godine Nalogomambasadora Roberta Faranda, supe-rvizora za Br~ko i zamjenikavisokog predstavnika za BiH. Tomprilikom su, nakon konsultacija sapredstavnicima svih zna~ajnijihpoliti~kih stranaka sva tri konstitu-

tivna naroda, na prijedlog supervi-zora za Br~ko, imenovani: grado-na~elnik, njegov zamjenik i ~lanoviprijelazne Vlade odnosno {efovi 9odjeljenja i direktor Uprave priho-da, a nakon toga, predsjednik i 28poslanika (ukupno 29 poslanika)prijelazne Skup{tine Br~ko Distri-kta BiH. Tako|e je uspostavljenamultietni~ka policija, a ne{to kasni-je i Pravosu|e Br~ko Distrikta.

U toku 2001. godine izabran je ipotpredsjednik Skup{tine i formira-no je jo{ jedno, deseto, Odjeljenje zaizbjeglice, raseljena lica i stambenapitanja Vlade Distrikta. Tako|e suformirane: Razvojna agencija Br~koDistrikta (RABD) i Kancelarija zaprivatizaciju, a tokom 2002. godine iPorezna uprava. Uporedo s timformiran je Manjinski dioni~arskifond, Slu`ba za hartije od vrijedno-sti Pravni tim, Odjeljenje za javnusigurnost te Kabinet gradona~elnika.

Na dan 31. 12. 2003. godine usvim odjeljenjima Vlade Br~koDistrikta, Pravosu|u, Policiji, Upra-vi prihoda, Poreznoj upravi i drugimslu`bama bilo je ukupno zaposlenooko 3.000 radnika.

Budèt Distrikta je u 2000 godiniiznosio 56 miliona KM, 2002.185.493.793, dok je u 2003. iznosiood 226.956.572 KM.

8. Uspostava Br~ko Distrikta BiH


ICG-Me|unarodna krizna skupi-na uradila je u prvoj polovici 2003.godine dokumentovanu analizu ( na43 strane) o Distriktu pod naslovom"Br~ko Distrikt BiH - po~etak,napredak, i povla~enje", koja jeobjavljena u vidu Izvje{}a za Balkanbr. 144, 2. 6. 2003. godine.

U zaklju~ku ove Analize, kojiobjavljujemo s neznatnim skra}i-vanjem navodi se: "Krenuv{i skorood nule, a treba imati na umu da jesituacija u Br~kom u to vrijeme bilajedna od najgorih u BiH, Br~ko je uovih nekoliko godina koliko se

nalazi pod me|unarodnom za{titompostiglo vi{e nego recimo jedanMostar (koji se tako|er nalazi podspecijalnim reìmom) ili uostalomsvi dijelovi BiH zajedno. Obim po-duhvata koji je poduzet u Br~komnije velik. U Distrikt se sve vrijemeprilivaju nesrazmjerno velika sre-dstva. Tribunal je supervizorima zaBr~ko osigurao kako program zaupravljanje Distriktom tako i ovlastikoje su dovoljne da se taj programprovede do kraja.

U Br~kom je reìm me|unarodnesupervizije bio u mogu}nosti da

ICG ZA BALKAN9. @ivot bez dadilje


krene iznova, od izvornih principa,da donosi i provodi svoja vlastitapravila, te da bira svoje suradnike.Supervizori nisu morali raditi snepokornim vladama koje su napoliti~ku scenu izbacili demokratskiizbori, ili s potencijalnim rivalima,unutar same me|unarodne zajednice- osim naravno samog OHR-a. Jedanuspjeh je ra|ao drugi. Multietni~kioblici organizacije postali su multi-etni~ka stvarnost.

Br~ko, me|utim, danas ispoljavasimptome straha od razdvajanja. Nisupervizor ni njegovi {ti}enici nisuse jo{ voljni razdvojiti jedni oddrugih, svoje povjerenje poklonitiinstitucijama koje su stvorili, te po-zvati bira~e da o svemu daju svojemi{ljenje. Dajte nam, kaù politi~a-ri, jo{ godinu ili dvije da demonstri-tramo na{e rezultate i uvjerimo ljudeda zasluùjemo njihovo povjerenje.Snage mraka i dalje su vrlo jake.Supervizor u me|uvremenu i daljepronalazi nove zada}e koje treba iz-vr{iti, kao i stare aran`mane i rje{e-nja koja se ponovno moraju razmo-triti u procesu traènja "razumnihgarancija da }e izborni proces biti uslu`bi interesa gra|ana Distrikta".

Lokalni du`nosnici, a vrlo vjero-jatno i dobar dio stanovni{tva,prirodno su oprezni kad se radi ozamjeni njihovog fakti~kog statusaameri~kog protektorata za za{titudràve koja mo`da nema ni sklono-sti ni kapaciteta da obavi taj posao.

Za{to onda popravljati ne{to {touop}e nije pokvareno? Za{to sudije ituìtelja u Distriktu podvrgavati jo{jednoj nadovjeri od strane vanjskihorgana? Za{to mijenjati uspje{nupolitiku povratka izbjeglica samo izrazloga {to se jednaka va`nost prida-je osiguravanju alternativnog smje-{taja za raseljene osobe kao i povra-tu imovine povratnicima? I na kraju,za{to je sada uop}e potrebno, a unekakvom interesu integracije, diratii mijenjati "etni~ki slijepi" StatutBr~kog samo zato da bi se uskladilosa amandmanima na entitetske usta-ve iz 2002. godine i sa njihovimkomplikovanim mehanizmima zagarantiranje kolektivnih nacionalnihprava i interesa?

Na ova pitanja ima nekolikoodgovora. Prvi od njih je omiljenaizreka biv{e predsjednice britanskevlade Margaret Thatcher, koja jedugo vremena me|u novinarima bilapoznata po nadimku TINA (a zbogtoga {to je ~esto upotrebljavala izraz"There Is No Alternative" - Nemaalternative").

Dekolonizacija neumitno dolazi.Do nje mo`da ne}e do}i 2005., ali seona svejedno ne}e mo}i odlagati jo{dugo. Podjednako je te{ko zamislitida BiH moè potpisati Sporazum ostabilizaciji i pridruìvanju sve doksupervizor upravlja u Br~kom, kao{to je te{ko pretpostaviti da se istastvar desi sve dok je u Sarajevu gla-vna mo} koncentrirana u liku Viso-


kog predstavnika. Uprkos njihovojposebnoj naklonosti prema Br~kom,ni Amerikanci tu ne èle ostati zau-vijek. Oni su svakako jedni odglavnih pokreta~a ideje da Planimplementacije misije OHR-a obuh-vati i strategiju povla~enja.

Financijsko i vojno optere}enjekoje oni imaju u BiH mo`da i nijetoliko veliko - ono je u Br~kom pra-kti~ki zanemarljivo - ali se na njihsada u Woshingtonu gleda kao napovijesnu anomaliju.

Zahtjev da ambasador HenryClarke pripremi svoj vlastiti odlu~niPlan implementacije misije ima zacilj usmjeravanje, koncetriranje nji-hovih napora u mjeri u kojoj je topostignuto analognim procesom uOHR-u.

Tako|er, postoje i pozitivnirazlozi za{to gra|ani Br~kog, Vije}eministara BiH i me|unarodna zaje-dnica isto tako trebaju pozdravitiovu integraciju. Ne samo da }e tajproces dati priliku za "usmjeravanje"barem nekih od reformi ve} sprove-denih u Br~kom, on }e tako|er i predVije}e ministara postaviti jedankonkretan konstruktivan zadatak.Izgradnja dràve podrazumijevavr{enje nadle`nosti i preuzimanjeodgovornosti. Virtualna dràva BiHnema ni funkcija ni sredstava kojimabi gra|anima mogla demonstriratisvoju relevantnost. U Br~kom bidràva dobila odgovornost za finan-cijska sredstva, te za jednu ekono-

msku regiju koja je tek u povoju ikoja se proteè preko entitetskihgranica; zatim za jedan model uspje-{ne op}inske vlade; te za jedan jasanprimjer onoga {to je nekad BiH~inilo posebnom - za njezinu priro-dnu multietni~ku strukturu.

Nema potrebe da reìm me|una-rodnog nadzora ode prije OHR-a, aliisto tako ne moè opstati nakon toga.S druge strane, postoji jedna pre-dnost ukoliko bi on oti{ao prvi. Ve}aje vjerojatno}a da bi progla{enjepotpune implementacije Kona~neodluke, te preuzimanje nadle`nosti iodgovornosti koje Vije}e ministaraima prema Distriktu, imalo ve}pomenuti bolji efekat ako bi visokipredstavnik jo{ uvijek bio na funkci-ji da pruì pomo} u slu~aju potrebe.[tovi{e, Br~ko bi jo{ jednom mogloposluìti kao model - ovaj put kaomodel za povla~enje - ~ime bi sepokazala realnost realizacije togprocesa u cijeloj BiH.

Izbori u Distriktu predstavljajusu{tinski preduvjet za ispunjavanjeobveza iz Kona~ne odluke. Oni binajvjerojatnije trebali biti odràni ulistopadu 2004. godine, u isto vrije-me kada i op}inski izbori u entiteti-ma. Izbori koji bi bili izvan uobi~a-jenog ciklusa vrlo vjerojatno bi po-takli i olak{ali testiranje mo}i izme-|u nacionalisti~kih snaga, ~ime bizapravo takvi izbori donijeli pukipopis stanovni{tva umjesto da do|edo kampanje koja bi se fokusirala na


pitanja od lokalnog zna~aja. Ovastartna prednost mogla bi potvrditinade sada{nje Vlade i skup{tinskihzastupnika da }e rezultati njihovihnapora ipak na kraju biti preto~eni upodr{ku njihovim strankama, kao inade supervizora da nedavne prom-jene u sastavu Vlade i anga`manameri~kog nacionalnog demokra-tskog instituta na kraju moè pomo}ida do toga zaista i do|e. Jo{ jedanrazlog da se s izborima ipak sa~ekado 2004. jeste to {to se o~ekuje da dotada bude zavr{en proces povratkaizbjeglica.

Ali koji god datum da supervizorodredi, strah od SDS-a ne bi trebaoigrati neku zna~ajnu ulogu u njego-vim prora~unima. Tretiranje ove

stranke kao otpadni~ke moè bitimoralno i povijesno opravdano, aliisto tako u ovom trenutku moè bitii kontraproduktivno. U svakom slu-~aju se mora re}i da je u prolje}e2002. godine, svojim u~e{}em u pre-govorima o amandmanima na enti-tetske ustave, a zatim i trudom da seosigura da oni manje ili vi{e buduusvojeni od strane Narodne skup{ti-ne RS, rukovodstvo SDS-a fakti~kizasluìlo da mu se dopusti ponovnosudjelovanje u vladi. Sada kada SDSponovo i zvani~no u~estvuje u pod-jeli vlasti kako u RS tako i nadràvnoj razini, bilo bi potpunoizli{no i nepotrebno tretirati ovustranku na druga~iji na~in uBr~kom.

Iako bi izbori predstavljali po~e-tak kraja me|unarodnog reìmasupervizije, nakon njih nikako ne bitrebalo da uslijedi ishitreno povla-~enje. Supervizor bi trebao ostati ina}i se pri ruci jo{ neko vrijeme, dorazdoblja od godinu dana, kako biosigurao bezbolnu demokratskutranziciju, te kako bi gra|anima,investitorima, Vije}u za imple-mentaciju mira, a osobito Tribuna-lu, pruìo uvjeravanja da je Distriktsigurno mjesto. U tome bi trebaoimati pomo} dràve i me|unarodnezajednice. Povjerenje u budu}nostBr~kog poraslo bi kada bi ovaj graduspio u poku{aju da postane sjedi{teKomisije za sliv rijeke Save, te akobi bio usvojen prijedlog supervizorada baza McGovern bude predatanekoj zna~ajnijoj instituciji zadràvnu sigurnost. Vije}e ministaraBiH bi tako|er trebalo ispuniti svojeobe}anje dato Distriktu vezano zagrani~ni reìm.

Ono {to je, me|utim, jo{ va`nijejeste da je odmah potrebno u~initistvarni napredak u pripremi i reali-zaciji na~ina i sredstava putem kojihbi Vije}e ministara BiH moglopo~eti da vr{i nadle`nost dràveprema Distriktu.

Mo`da bi bilo bolje, kao {to jepredloìlo nekoliko sugovornikaICG-a, da se nadle`nost za odnosesa Distriktom dodjeli samo jednomkonkretnom ministarstvu, a to binajvjerojatnije bilo Ministarstvo za

civilne poslove. (Naàlost, statusDistrikta kao entitetskog kondomini-ja ne dozvoljava direktno biranjepredstavnika u dràvni parlament.)Supervizor i OHR bi trebali izvr{itipritisak na Vije}e ministara da

uspostavi ozbiljnu suradnju s grado-na~elnikom Br~ko Distrikta.

Podnaslov jednog od prvihizvje{}a ICG-a posve}enom situacijiu Br~kom glasi "Br~ko: {ta bi BiHmogla biti". To je tada, 1998.godine, bio izraz vjere u uspjeh. Jo{uvijek je previ{e nepoznanica, alisad se ve} vrijedi kladiti u to.

SAD ipak najvi{e od svega èleda se {irom BiH primijeni i preslikamodel multetni~ke suradnje koji jeostvaren u Br~kom.

(Sarajevo/Brisel, 2. lipanj 2003.)


U skladu s rezultatima ispiti-vanja javnog mnijenja koje jenaru~io Odjel za istraìvanjeameri~kog State Departmenta, akoje je provedeno u prolje}e2002. godine, 71% stanovnikaBr~kog iskazalo je podr{ku for-miranju vi{enacionalnog Distri-kta; 66% je izjavilo da je na njihDistrikt imao pozitivan uticaj teda bi èljeli da se reìm super-vizije nastavi; dok 60% vjerujeda se Distrikt kre}e u pravomsmjeru.


Statutom Br~ko Distrikta BiH,kao temeljnom pravnom aktuutvr|eno je (~lan 18.) da se uDistriktu po{tuje sloboda informi-sanja". Tako|e je utvr|eno da }e"zvani~nici Distrikta osigurati uvidjavnosti u aktivnosti Distrikta, javnedokumente, odluke i zvani~ne sas-tanke, blagovremenim, ta~nim i pot-punim davanjem informacija."

"Osim ukoliko druga~ije nije re-gulisano zakonom, javnost imapravo na uvid u sve dokumente kojeizradi Vlada Distrikta, zvani~niciVlade, zaposleni ili zaposleni pougovoru o djelu, bez naknade i bezobaveze da dokaù opravdanosttakvih zahtjeva." Citirane odredbeStatuta, kojima treba dodati i normeutvr|ene Poslovnikom Skup{tineDistrikta u kojima je regulisano daje: "Rad Skup{tine i njenih komisi-ja javan i moè se uìvo prenositiputem medija ili o njemu izvje{ta-vati u {tampi", je u skladu sa evrop-skim standardima u ovoj oblasti.

Ina~e, na podru~ju Br~ko Distri-kta BiH, prije njegovog zvani~nogkonstituisanja postojale su triop}inske informativne ustanove:"OJRNIP Br~ko" u Br~kom, Usta-nova za novinsko izdava~ku djela-tnost u Rahi}u i "Nove Ravne" uSeonjacima. Sve tri ku}e imale su i

svoje radio stanice i novine, dok je uRahi}u postojala i Televizija.

Nakon konstituisanja Br~ko Di-strikta, stanje u oblasti informisanjavi{e puta je analizirano u Skup{tini iVladi Distikta i doneseni su odgo-varaju}i pravni akti kojima jeuspostavljena jedinstvena institucijaza informisanje - Radio Br~koDistrikta BiH. Ova ustanova radi sadosta uspjeha, ali jo{ uvijek nisu naadekvatan na~in rije{ena sva pitanjau vezi sa njenim finansiranjem,zatim odnosima sa Javnim RTVservisom BiH i pitanja ubiranja pre-tplate, te tako i uspostavljanje svihfunkcija koje bi zna~ile punu rea-lizaciju ideje o multietni~koj info-rmativnoj ku}i sa radijskim, televi-zijskim i novinsko izdava~kim pro-gramskim sadràjima. Budètom za2003. godinu Skup{tina Br~koDistrikta planirala je sredstva od400.000 KM, za obezbje|enjematerijalno-tehni~kih predpostavkiza uspostavu i funkcionisanje RTVBr~ko Distrikta sa ciljem uklju~iva-nje u javni RTV servis BiH.

I pored toga {to se nalazio u pri-oritetima zakona za 2003., ipak u tojgodini nisu doneseni potrebni zakoniiz oblasti informisanja. Treba tako|enapomenuti da jo{ uvijek nije jasnodefinisan status Radio Br~ko Distri-

10. Javnost rada i informisanjegra|ana


kta, kao i to da Vlada Distrikta nije utoku 2003. pripremila cjelovituraspravu o oblasti informisanja i sta-tusu medija.

U Br~kom postoje i privatni elek-tronski mediji. To su RTV HIT,Obiteljski radio "Valentino" i RadioBET.

Da bi se postigla puna transpar-entnost u radu Vlade, Skup{tine idrugih institucija u Distriktu je od 1.11. 2000. do po~etka marta 2003.godine izlazio list "Most 2000", kaoglasilo Vlade Br~ko Distrikta. Dotada je iza{ao 31. broj ovog lista, anjegovo izdavanje finansijski, mate-rijalno (kroz donaciju opreme) i na

drugi primjeren na~in pomogla jeVlada SAD, OHR Br~ko i Distriktmenad`ment tim.Me|utim, nakomisteka finansiranja me|unarodnezajednice list “Most 2000” je po~e-tkom marta 2003. godine prestao daizlazi.

Na internetu informacije o Br~koDistriktu BiH mogu se na}i nasljede}im web stranicama: www.brcko.ba,www.rabd.org, www.susreti.co.ba,www.vladabd.net

Po{ta se moè slati na e-mail:[email protected] na [email protected]


U Br~ko Distriktu BiH su u pro-teklom ~etverogodi{njem perioduotvorene i po~ele s radom brojneinstitucije, me|u njima i Uredombudsmana za ljudska prava BiH.Cilj Ureda ombudsmana u Br~komje da promovi{e: ljudska prava,dobro upravljanje i vladavinu prava ito nadgledanjem i kritikovanjemorgana vlasti. Ali, ombudsmantako|e pruà i daje savjete organimavlasti. Treba napomenuti da jeotvorena i besplatna telefonska linijau BiH - broj 0800028282 - te organi-zovani stru~ni seminari za sudije uBanja Luci, Tesli}u, Travniku,

Bijeljini i Br~kom (16.4.2003.godine).

Biv{i ombudsman za ljudskaprava BiH Frank Orton u tri navrataje bio u posjeti Skup{tini i VladiBr~ko Distrikta. Prva posjeta bila jeposve}ena obra}anju ombudsmanaOrtona poslanicima Skup{tine i~lanovima Vlade Br~ko Distrikta(18.2.2003.g.) na temu "Vladavinaprava". Po njegovim rije~ima "vla-davina prava zna~i da }e zakon vla-dati, da }e razumno tuma~enjezakona vladati dru{tvom i aktivno-stima svakog slu`benika, bio onministar, sudija ili obi~ni radnik u

Ombudsman u Br~kom11. Vladavina prava - simbol

moderne demokratije

administraciji. Oni moraju dati sveod sebe da razborito slijede zakon, aako je zakon lo{, onda se isti moramijenjati... Vladavina prava jeveoma popularna ideja u dana{njojBiH. ^lanovi me|unarodne zaje-dnice isti~u njen zna~aj u svakomgovoru, a doma}i politi~ari jesvakodnevno ponavljaju, te je istapostala politi~ki najispravnija zakle-tva. Me|utim, mali broj govornikaobja{njava ono {to misli pod po-jmom "vladavina prava" i mnogigovornici se ne osvr}u na njene im-plikacije niti podsti~u njenu pri-mjenu".

Za{to je vladavina prava takova`na? Vladavina prava podrazumi-jeva red i stabilnost u dru{tvu. Tozna~i razumnu mogu}nost predvi-|anja odluka vlasti. To podrazumije-va odluke koje se trebaju izvr{iti ione koje su izvr{ene. To podrazumi-jeva sigurnost od diskrecije koja nijepredvi|ena zakonom. I {to je najzna-~ajnije, to otvara put stranim ulaga-njima, jer strani ulaga~i }e i daljeoklijevati da uloè novac u zemlju zakoju nisu sigurni da }e pravilnosankcionisati kr{enje ugovora. Iliukoliko zbog nekih birokratskihprepreka dolazi do problema pri-likom otvaranja preduze}a ili stopi-ranja njihovog rada onda }e straniulaga~i ulagati svoj novac negdjedrugo.

Ukoliko èlite da promovi{eteprosperitet za gra|ane ove zemlje,

onda morate donositi zakone i ~initidruge napore da se u ovoj zemljistvori jedna atmosfera koja }e bitipogodna za strana ulaganja. To }eteupravo i uraditi ako promovi{ete vla-davinu prava.”

Prilikom druge i tre}e posjeteombudsmana Br~kom (8. i 25. 3.2003. g.) Orton je, izme|u ostalog,izjavio da je u odnosu na stanje odprije 15 mjeseci, kada je njegovainspekcija prvi put posjetilaOdjeljenje za izbjeglice, raseljenalica i stambena pitanja VladeDistrikta, do{lo do velikog napretkau provo|enju imovinskih zakona.On je izrazio svoje veliko zado-voljstvo planom aktivnosti organavlasti Distrikta po kojem }e, i pre-ostalih 1.600 od ukupno preko10.700 evidentiranih imovinskihzahtjeva, biti rije{eno do kraja 2003.godine. Daju}i ocjenu zaposlenici-ma ombudsman Orton je istakao daje osoblje Odjeljenja za izbjeglice,rasljena lica i stambena pitanja bezikakvih mana i da dobro rade svojposao.

Glavne poruke ombudsmana zaljudska prava BiH prilikom njegovihposjeta Br~ko Distriktu mogle bi sesaèti u njegovim sljede}im rije~i-ma: "Zemlja se gradi zakonom. Svibi trebali biti jednaki pred zakonom.Niko ne bi trebao biti iznad zakona.Svi bi trebali biti obavezanizakonom. Vladavina prava je simbolmoderne evropske demokratije".



12. Struktura vlasti Br~ko Distrikta BiH(31. 12. 2003.)

GRA

\A

NI

BR^K

O D

ISTR

IKTA

ZA

KO

NO

DAV

NA

VLA

STIZ

VR[N

AV

LAST

Skup{tina Br~ko Distrikta BiHPredsjednik: Mirsad \apoPotpredsjednik: Mihajlo

Jovanovi}(52)

KOMISIJE:- zakonodavna- za budèt i finansije- za za{titu ljudskih prava- za izbor i imenovanje i mand. imunitetna

Vlada Br~koDistrikta

Gradona~elnikBranko Damjanac

Kabinetgradona~elnika

(75) - Kancelarija

gradona~elnika (9) - Pravna slu`ba (47) - Ured za privat. (10) - Manjinski dioni~arski

fond (5) - Komisija za hartije od vrijednosti (4)

Odjel za stru~ne iadministrativne poslove

{ef i zamjenikgradona~elnika

Ivan Krndelj(37)

- Sluà op}ih poslova (10)- Ured za potporu MZ i

NVO (7)- Ured za àlbe i prit. (5)- Informatika (8)- Slu`ba za zapo{lj. (7)

Odjeljenje zaurbanizam

planir. i priv.razvoj{ef: mr. Admir Nukovi}

(41)- Urbanisti~ki razvoj i

prost. planiranje (29)- Strate{ko planiranje i

privredni razvoj (12)

Policija Distrikta{ef: Milenko Mili~evi}

(316)

Pravosudna komisija

PredsjednicaNada Mainovi}

Apelacioni sud

PredsjednikDamjan Kaurinovi}

Uprava prihodadirektor: Osman Osmanovi}

(81)

Odjeljenje za javne poslove

{ef: Kasim Delali}- Putevi i parkovi (18)- Javni objekti (16)- Kanc. za privatizaciju

stanova i odràvanjestambenog fonda (19)

- Zajedni~ki poslovi istru~ni nadzor (5)

- Odràvanje vozila (28)- Gradska ~isto}a (65)

glavni koordinatorVlade

Brano Jovi~i}

{ef Pravne slu`beGoran Duka

SUD

SKA

VLA

ST


Odjeljenje za budèt i finansije

{ef: Mustafa Nukovi}(42)

- Finans. i ra~un. (14)- Osoblje i plate (10)- Nabavka (10)- Planiranje i moni-

toring (7)

Odjeljenje za javniregistar

{ef: Nikola Risti}(119)

- Javni registar (30)- Li~ne i putne

isprave (24)- Katastar i

arhiva (37)- Slu`ba zajedni~kih

poslova (27)- Slu`ba za dok. (1)

Odjel za zdravstvoi usluge gra|anima{ef: dr. Anto Domi}

(628)- Javno zdravstvo (17)- Primarna zdravstve-

na za{tita (211)- Sektor zdravstvene

za{tite (315)- Socijalna za{tita (42)- Sport i kultura (19)- Fond zdrav. osig. (24)

Odjeljenje zapoljoprivredu,[umarstvo i

vodoprivredu{ef: Ratko

Stjepanovi}(46)

- Poljoprivreda (10)- [umarstvo i

vodoprivreda (8)- Administ. pod. (6)- Veterinarstvo (22)

Osnovni sud

PredsjednikJadranko Gr~evi}

Kancelarija zapravnu pomo}

RukovodilacNada Mainovi}

Javno tuìla{tvo

Javni tuìlacZekerija Mujkanovi}

Porezna upravadirektor: Miodrag Trifkovi}

(74)

Carina(77)

Odjeljenje zaobrazovanje{ef: Esad Ati}

(795)- Pred{kolsko i

osnovnoobrazovanje (524)

- Srednjeobrazovanje (257)

- Zajedni~kiposlovi (14)

Odjeljenje zakomunalne poslove

{ef: GoroljubJovanovi}

(166 )- Vodoprivreda i

kanalizacija (70)- Elektordistribucija

(85)- Slu`ba za administ.

i razvoj komunalnihposlova (11)

Odjel za izbjeglice,raseljena lica

i stambena pitanja{ef: Ivo An|elovi}

(39)- Povrat napu{tene

imovine i upravlja-nje stambenimfondom (39)

Odjeljenje za javnu sigurnost

{ef: AhmetDervi{evi}

(164)- Inspekcije (55)- Javna bezbjednost

(100)- Izdavanje

gra|evinskihdozvola i dozvolaza rad (9)

- za ekonomski razvoj i poljoprivredu- za upravu i finansije - za saradnju sa vjerskim zajednicama- za javnu bezbjednost i nadzor nad radom Policje

- za pra}enje rada Vlade, institucija Distrikta ipred.gra|ana

- za rad, zdravstvo, i soc. za{titu- za komunalnu, javnu djelatnost i za{titu okoline- za pra}enje primjene Poslovnika


Prijelaznu Skup{tinu Br~ko Di-strikta BiH od 29 zastupnika ime-novao je 21. oùjka 2000. godinesupervizor za Br~ko Robert Farrandsukladno svojim ovla{}enjima utvr-|enim Kona~nom arbitra`nom odlu-kom za Br~ko i Aneksom te odluke.Osniva~ka sjednica prijelazne Sku-p{tine odràna je 31. 3. 2000. godi-ne. Od tada, do{lo je do promjenevi{e zastupnika zbog nastalog suko-ba interesa kao i drugih razloga kojeje supervizor utvrdio u sklopu svojihovla{tenja. Tako|er, vi{e zastupnikaje u proteklom periodu promijenilosvoje politi~ko opredjeljenje. Upogledu strana~ke zastupljenostisastav Skup{tine je u sije~nju 2004.bio sljede}i: HDZ 4, SDP 5, SNS 1,SDA 2, S BiH 1, SP RS 1, PDP 2,LDS BiH 1, HSS 2, SNSD 4, DS 2i 4 neovisna zastupnika.

Skup{tina Br~ko Distrikta radisukladno svojim nadle`nostimautvr|enim Arbitra`nom odlukom zaBr~ko, Statutom i PoslovnikomSkup{tine Br~ko Distrikta. Svojeaktivnosti Skup{tina Distrikta ost-varuje intenzivno kroz zasjedanja ikontinuirani rad skup{tinskih komi-sija. Treba napomenuti da su zastu-pnici u ve}em broju komisija

angaìrani zajedno s predstavnicimaizvr{ne vlasti i OHR-a.

Skup{tina Br~ko Distrikta je uproteklom ~etverogodi{njem raz-doblju odràla 84 sjednice, uklju-~uju}i 2 vanredne i usvojila preko100 zakona i izmjena i dopunazakonskih akata.

Dana 8. 6. 2000. usvojen jeZakon o "Slu`benom glasniku Br~-ko Distrikta BiH", a do kraja istegodine jo{ 17 zakona: Zakon oizvr{noj vlasti Br~ko Distrikta BiH,Zakon o Policiji Br~ko DistriktaBiH, Zakon o upravnom postupku,Zakon o Pravosudnoj komisiji, Za-kon o sudovima Br~ko Distrikta,Zakon o Javnom tuìla{tvu Br~koDistrikta, Zakon o upravnim sporo-vima Br~ko Distrikta, Zakon obankama Br~ko Distrikta, Zakon oparni~nom postupku Br~ko DistriktaBiH, Kazneni zakon Br~ko DistriktaBiH, Zakon o kaznenom postupkuBr~ko Distrikta BiH, Zakon o raduBr~ko Distrikta BiH, Zakon oprekr{ajima Br~ko Distrikta BiH,Zakon o izvr{nom postupku Br~koDistrikta BiH, Zakon o izvr{enjukaznenih i prekr{ajnih sankcijaBr~ko Distrikta BiH i Zakon opomilovanju Br~ko Distrikta BiH.

II. ZAKONODAVNA VLAST BR^KODISTRIKTA

1. Skup{tina Distrikta

Zakonodavna aktivnost u 2001.godini po~ela je 31. 1. usvajanjemZakona o registriranim zalogama napokretnim stvarima i pravima Br~koDistrikta BiH i nastavila se dono-{enjem jo{ 23 zakona. To su: Zakono zdravstvenoj za{titi Br~ko Distri-kta BiH, Zakon o Upravi prihodaBr~ko Distrikta BiH, Zakon oStatisti~kom birou Br~ko DistriktaBiH, Zakon o standardnoj klasi-fikaciji djelatnosti Br~ko DistriktaBiH, Zakon o vra}anju napu{teneimovine Br~ko Distrikta BiH, Zakono izvanparni~nom postupku Br~koDistrikta BiH, Zakon o sudskim tak-

sama Br~ko Distrikta BiH, Zakon ouredu za pravnu pomo} Br~koDistrikta BiH, Zakon o platnimtransakcijama Br~ko Distrikta BiH,Zakon o financijskom poslovanjuBr~ko Distrikta BiH, Zakon o reg-istru poduze}a i poduzetnika Br~koDistrikta BiH, Zakon o amnestijiBr~ko Distrikta BiH, Zakon o regi-stru zemlji{ta i prava na zemlji{tuBr~ko Distrikta BiH, Zakon o vla-sni{tvu i drugim stvarnim pravimaBr~ko Distrikta BiH, Zakon o pe~atuBr~ko Distrikta BiH, Zakon o pro-ra~unu Br~ko Distrikta BiH, Zakono ste~aju, prinudnom poravnanju i



likvidaciji u Br~ko Distriktu BiH,Zakon o zdravstvenom osiguranjuBr~ko Distrikta BiH, Zakon o visinistope zatezne kamate Br~koDistrikta BiH, Zakon o prestankuvaènja Zakona o pruànju pravnepomo}i, Zakon o implementacijiodluka Komisije za za{titu nacional-nih spomenika iz Aneksa VII iZakon o akcizama Br~ko DistriktaBiH.

Nalogom supervizora zakonskaregulativa Distrikta u 2001. godiniupotpunjena je progla{enjem Zako-na o obrazovanju u osnovnim i sred-njim {kolama Br~ko Distrikta BiH.

U 2002. godini doneseno je 20zakona: Zakon o Poreznoj upraviBr~ko Distrikta, Zakon o javnomredu i miru, Zakon o sigurnostiprometa Br~ko Distrikta BiH, Zakono osobnom imenu, Zakon o mati~-nim knjigama, Zakon o porezu napromet proizvoda i usluga u prome-tu, Zakon o pravnim osobama kojeosniva Br~ko Distrikt, Zakon ootkupu stanova na kojima postojistanarsko pravo u Br~ko DistriktuBiH, Zakon o politi~kim organizaci-jama, Zakon o udrugama i fondaci-jama Br~ko Distrikta BiH, Zakon ooru`ju i municiji, Zakon o zapo{lja-vanju stranaca, Zakon o odràvanjustambenih zgrada, Zakon o praznici-ma Br~ko Distrikta BiH, Zakon ozemljoradni~kim zadrugama, Zakono imunitetu Br~ko Distrikta, Zakono sukobu interesa u institucijama

Br~ko Distikta, Zakon o socijalnojza{titi Br~ko Distrikta BiH, Zakon odje~joj za{titi, Zakon o naknadi zaputeve iz maloprodajne cijenenafnih derivata i Zakon o mjesnimzajednicama u Br~ko Distriktu BiH.Tako|er je u zakonsku proceduru u20002. u{ao i novi zakon o bankamaBr~ko Distrikta BiH.

Na listi prioritetnih zakonskihakata Br~ko Distrikta BiH za 2003.godinu nalazilo se 58 zakona od~ega je Skup{tina Br~ko Distriktarazmatrala i usvojila 15 zakona i 19izmjena i dopuna zakona. Donijetisu sljede}i zakoni: Zakon o mjesnimzajednicama, Zakon o bankama, Za-kon o prostornom ure|enju, Zakon onotarima, Kazneni zakon, Zakon okaznenom postupku, Zakon o za{titisvjedoka, Zakon o sprje~avanju pra-nja novca, Zakon o za{titi od kleve-te, Zakon o gospodarskoj komori,Zakon o porezu na dohodak, Zakono papirima od vrijednosti, Zakon oprijevozu u cestovnom prometu,Izborni zakon, Zakon o legalizacijibespravno izgra|enih gra|evina,Zakon o spomenicima i simbolimaBr~ko Distrikta BiH.

Prilikom dono{enja navedenihzakona, pa i onih najosjetljivijih kao{to su Izborni zakon, Zakon o legali-zaciji bespravno izgra|enih gra|e-vina, Zakon o spomenicima i simbo-lima ispoljena je puna odgovornostzastupnika, skup{tinskih komisija,koordinacija s gra|anima, Gospo-


darskom komorom, Sindikatom iudrugama gra|ana, kao i konsenzusu odlu~ivanju, tako da nije biloblokada u done{enju zakonskihakata.

Skup{tina je, tako|er, u 2003.godini donijela i 90 raznih odluka,pravilnika i sl., 228 odluka o odobra-vanju nov~anih sredstava iz Prora-~una Distrikta, kao i desetine odlukapo zahtjevima gra|ana i pravnihosoba. Skup{tina je redovito ilimjese~no razmatrala izvje{}a o: raduUprave prihoda, izvr{enju Prora-~una, radu Policije, Porezne uprave,Odjela za izbjeglice, raseljene osobei stambena pitanja, te godi{njeizvje{}e o radu odjela i Vlade Br~koDistrikta. Tako|er su i pravosudniorgani Distrikta redovito informiraliSkup{tinu o svome radu.

Suradnja Skup{tine iVlade Distrikta

Suradnja zakonodavne i izvr{nevlasti u Distriktu ostvaruje se uspecifi~nim okolnostima izgrad-nje Br~ko Distrikta i to kao djelo-vanje institucija u prijelaznomrazdoblju sukladno svojim ovla-{tenjima i odgovornostima koje suutvr|ene Kona~nom arbitra`nomodlukom, Statutom, PoslovnikomSkup{tine, Zakonom o izvr{nojvlasti i drugim propisima Distri-kta.

Me|usobni odnos Skup{tine iVlade podignut je u 2003. godini navi{u razinu me|usobnog komunici-ranja i uvaàvanja {to je osobitodo{lo do izraàja u izravnom sud-jelovanju gradona~elnika i ~lanovaVlade odnosno {efova odjela na pri-premnim sastancima za skup{tinskazasjedanja. Suradnja se ispoljavala uradu skup{tinskih komisija, redovi-tim sastancima predsjednika sku-p{tinskih komisija i {efova odjela i uizravnom sudjelovanju ~lanovaVlade u radu na skup{tinskim zas-jedanjima, raspravama, koje orga-nizira Skup{tina itd.

Skup{tina se u vi{e navrata bavilapitanjem implementacije ve} done-senih odluka. Ta pitanja su razma-trana i na sjednicama skup{tinskihkomisija, osobito Komisije za nad-zor nad radom Vlade, ali i dalje osta-je otvoreno pitanje neblagovreme-nog i neefikasnog izvr{avanja poje-dinih skup{tinskih odluka. Zastupni-ci od Vlade zahtijevaju odgovornijiodnos prema mjerama i odlukamakoje donosi Skup{tina, vi{e transpar-entnosti i pravodobno i kvalitetnopripremanje izvje{}a i informacija.Istodobno gradona~elnik i ~lanoviVlade ukazuju na me|usobne neu-skla|enosti glede nadle`nosti i inge-rencija koje ove institucije imaju,kao i na potrebu preciznijeg na~inaizraàvanja od strane zastupnika usvojim zahtjevima, zastupni~kimpitanjima i inicijativama.


Odnos Skup{tinei me|unarodne

zajedniceU 2003. godini nastavljena je

intezivna suradnja Skup{tine sUredom OHR-a Br~ko, pogotovo sasupervizorom Henry Clarkeom, azatim i sa v.d. supervizoromGerhardom Sontheimom. To se po-sebno odnosi na izgradnju partne-rskih odnosa sukladno ovla{tenjimasupervizije utvr|ene Kona~nomarbitra`nom odlukom i nadle`nosti-ma Skup{tine, utvr|ene StatutomBr~ko Distrikta. U izgradnji ovogambijenta supervizor je izdao veomamali broj naloga pogotovo iznadle`nosti Skup{tine. Neophodnoje pomenuti nalog supervizora oizboru {efa Policije.

Ta suradnja ostvaruje se na part-nerskim odnosima s obzirom dasupervizor nastoji osigurati ambije-nt samostalnog rada i djelovanjeove Skup{tine u prijelaznom raz-doblju sukladno utvr|enim nadle-`nostima, {to se i realizira u kon-kretnoj praksi.

Bolja komunikacijas gra|anima

Skup{tina je ostvartila i znatnobolju komunikaciju s gra|anima uodnosu na predhodno razdoblje.Organizirano je vi{e javnih raspravaprilikom dono{enja zakona i prora-

~una. Skup{tinske komisije bile suprisutnije me|u gra|anima, udruga-ma gra|ana i u mjesnim zajednica-ma. Osim toga, mnogo je vi{e za-stupni~kih pitanja, inicijativa kojeod strane gra|ana i udruga gra|anapreuzimaju zastupnici.

Predsjedni{tvu Skup{tine dnevnose obra}aju desetine gra|ana, sasvakodnevnim problemima - povra-tak imovine, obnova ku}a, zaposle-nje, socijalna pomo}, itd. Tako|erdelegacije mjesnih zajednica i poje-dinih udruga gra|ana ~esto se obra-}aju predsjedni{tvu Skup{tine sazahtjevima iz domena njihoveaktivnosti. Sve je vi{e zahtjeva, àlbii inicijativa gra|ana prema komisija-ma Skup{tine.

Otvaranje Skup{tine prema gra-|anima zahtijeva dalje uskla|ivanje idefiniranje pozicije Skup{tine, pre-dsjedni{tva, skup{tinskih komisija istru~nih slu`bi prema zahtjevima,inicijativama i àlbama gra|ana. Teaktivnosti neophodno je {to prijedefinirati, s obzirom da }e Skup{tinatijekom 2004. godine imati znatnobolje tehni~ke, radne i organizaci-jske uvjete za rad u novom prostoru.Posebno treba sagledati odnos ikomunikaciju Skup{tine i njezinihtijela prema udrugama gra|ana imjesnim zajednicama. Na tom planuneophodno je sagledati iskustvazemalja rezvijene lokalne samoupra-ve, kao i iskustva lokalnih zajednicau Bosni i Hercegovini


Pri Skup{tini Br~ko Dist-rikta BiH, u skladu sa ~lanom32. Poslovnika Skup{tine,djeluje 12 skup{tinskih komi-sija u koje su aktivno ukqu~enisvi poslanici, predstavniciizvr{ne vlasti i OHR-aBr~ko. Prvobitno, StatutomDistrikta (~lan 5.) utvr|eno jeda "Skup{tina iz svog ~lanst-va formira komisije kojepripremaju nacrte zakonaSkup{tini i obavqaju drugedu`nosti u skladu sa ovimStatutom". U istoj odredbiStatuta utvr|ena je obaveza

formirawa dvije skup{tinskekomisije: "Zakonodavna komi-sija (koja) se osniva radidavawa mi{qewa o nacrtimazakona ili izmjenama postoje-}ih zakona kako bi se uspo-stavio odgovaraju}i jedinstve-ni sistem zakona na teritorijiDistrikta", te "Komisija zabuxet (koja) se osniva radidavawa svog mi{qewa o pre-dloènom buxetu". Tokomveoma dinami~ne i bogatezakonodavne aktivnosti Sku-p{tine Distrikta u proteklomperiodu, stalno se pove}avao

2. Skup{tinske komisije

broj skup{tinskih komisija,koje pokrivaju sve oblastidru{tveno-ekonomskog ìvotau Distriktu. Kao {to smonaveli Skup{tina Distriktatrenutno ima 12 stalnih komi-sija, i to :- Zakonodavnu komisiju,- Komisiju za buxet, - Komisiju za za{titu qudskih

prava,- Komisiju za ekonomski razvoj

i poqoprivredu,- Komisiju za izbor i imeno-

vawe i mandatno-imunitet-sku komisiju,

- Komisiju za upravu i finan-sije,

- Komisiju za javnu sigurnost inadzor nad radom Policije,

- Komisiju za rad, zdravstvo isocijalnu za{titu,

- Komisiju za obrazovawe,sport, kulturu i saradwu savjerskim zajednicama,

- Komisiju za pra}ewe radaVlade, institucija Distri-kta i predstavke gra|ana,

- Komisiju za komunalnu, javnudjelatnost i za{titu oko-line i

- Komisiju za pra}ewe prim-jene Poslovnika. Poslovnikom Skup{tine

detaqno je utvr|en djelokrugrada svake skup{tinske komi-sije, koje imaju po 5 ~lanova, ikoje su veoma aktivne u svim

aspektima rada Skup{tineDistrikta. Bez prethodnihrasprava i davawa mi{qewa iprijedloga skup{tinskih ko-misija ni jedan zakonski akt,odluka i sl., ne moè bitistavqena na dnevni red Sku-p{tine odnosno u skup{tinskuraspravu. Komisije Skup{tineiznose mi{qewa, podnose pri-jedloge i izvje{taje Sku-p{tini o pitawima koja su uwihovoj nadle`nosti, u skladusa Statutom Distrikta, Poslo-vnikom i odlukama Skup{tine.



Na osnovu ovla{tewa utvr-|enih Kona~nom arbitra`nomodlukom, supervizor za Br~koRobert Farand je svojim nalo-gom od 21. marta 2000. godineimenovao 29 poslanika uprelaznu Skup{tinu Br~koDistrikta BiH. Pri tomesupervizor je nastojao daposlanike imenuje na etni~ki,politi~ki i polno uravno-teèn na~in, prvenstveno salista kandidata koje su podni-jele stranke koje djeluju napodru~ju Distrikta. Tako suSrbi dobili 13 mjesta,Bo{waci 9 i Hrvati 7 mjesta uprelaznoj Skup{tini Distri-

kta, u okviru ~ega je ènamapripalo 8 poslani~kih manda-ta.

Osniva~ka sjednica Skup-{tine odràna je 31. marta2000. godine na kojoj je supervi-zor za Br~ko podsjetio imeno-vane poslanike, te ~lanoveprelazne Vlade, gradona~e-lnika i komandire Policije dasu oni odabrani za neku vrstukursa profesionalne obuke izdemokratskog upravqawa kojise odvija paralelno sa wihovimradom. Za predsjednika pre-lazne Skup{tine imenovan jeMirsad \apo. ( Dana 11.12.2001.godine, na 33. sjednici Sku-

3. Poslanici Skup{tine Distrikta

p{tine Distrikta, za potpred-sjednika Skup{tine izabran jeMihajlo Jovanovi}.)

U prvi sastav prelazne Sku-p{tine Nalogom supervizora(21. 3. 2000.) imenovani su: JawaAnti} (HDZ), Mladen Bosi}(SDS), Adela Boì} (nezavis-ni kandidat), Mirsad \apo(SDP) - predsjednik, \or|eDragi~evi} (SNS), Izet Fa-zlovi} (SDA), Enisa Hamido-vi} (SBiH), Mirsad Islamo-vi} (SDA), Mihajlo Jovanovi}(SPRS), Mato Juri{i} (NHI),Gordana Ko{uti} (PDP), Sa-bahudin Memi{evi} (SBiH),Mustafa Mujkanovi} (SBiH),Admir Muminovi} (LBiH),An|a Nikoli} (SNSD), JakovNini} (NHI), Dragan Paji}(SNSD), Miodrag Paji}(SDS), Enes Pa{ali} (neza-visni kandidat), Marija Peji}(HDZ), Milan Puri} (SDS),\or|e Ristani} (nezav. kandi-

dat), Slobodan Risti} (SNS),Javan Savi} (SDS), MilenkoSimiki} (SDS), Stako Staki}(DS), ]azim Suqevi} (SDA),Jawa Vidi} (NHI) i Branka@ili} - \uri} (SDP).

U periodu od 2. 11. 2000. do13. 12. 2003. godine supervizorje donio sedam naloga o izmje-nama sastava prelazne Sku-p{tine, pa su u Skup{tinuimenovani: Cvijetin Niko-li}, Anto Prawki}, MiloradJovi}, Anto Gari}, Ilija Pa-ji}, Pero Gudeqevi}, MarijaArsli}, Ivica Ageqi}, drAnto Basi}, Tatjana Mitrovi},Stojan Ka{terovi}, MarkoDragani}, Borislav Margeti},Branko Damjanac, Ahmet Der-vi{evi}, prof. dr MustafaSinanagi}, prof. dr MilanTomi} i Halil Quca.

Sada{wi sastav prelazneSkup{tine Br~ko DistriktaBiH je sqede}i:



Mirsad \apo,predsjednik

Mihajlo Jovanovi},potpredsjednik

Izet Fazlovi},nezavisni poslanik

Enisa Hamidovi},poslanik

Gordana Ko{uti},poslanik

SabahudinMemi{evi}, poslanik

Admir Muminovi},poslanik

Enes Pa{ali},nezavisni poslanik

Slobodan Risti},poslanik

Jovan Savi},nezavisni poslanik

Stako Staki},poslanik

]azim Suqevi},poslanik

Jawa Vidi},poslanik

Branka @ili}-\uri}, poslanik

Anto Prawki},poslanik

Milorad Jovi},poslanik


Anto Gari},poslanik

Ilija Paji},poslanik

Pero Gudeqevi},poslanik

Marija Arsli},poslanik

Ivica Ageqi},poslanik

dr Anto Basi},poslanik

Tatjana Mitrovi},poslanik

Stojan Ka{terovi},poslanik

Marko Dragani},poslanik

Borislav Margeti},poslanik

prof. dr MustafaSinanagi}, poslanik

prof. dr MilanTomi}, nez. poslanik

Halil Qucaposlanik


Nalogom supervizora za Br~-ko, od 8. marta 2000. godine,imenovana je prelazna VladaBr~ko Distrikta Bosne i He-rcegovine, sa napomenom da }e"svoje funkcije obavqati svedok se ne izvr{e izbori". Zaprvog gradona~elnika imenovanje Sini{a Kisi}, za {efaOdjeqewa za stru~ne i adminis-trativne poslove i zamjenikagradona~elnika Ivan Krndeq,za {efa Odjeqewa za javni reg-istar Luka Puri} (pok.), za{efa Odjeqewa za buxet ifinansije Mustafa Nukovi}, za{efa Odjeqewa za zdravstvo,javnu sigurnost i usluge gra|a-nima dr Anto Domi}, za {efaOdjeqewa za komunalne posloveimenovan je Goroqub Jovanovi},za {efa Odjeqewa za javneposlove Hamed Jerkovi} (u 2003.godini na tu du`nost je imeno-van Kasim Delali}, diplomi-rani ekonomista), za {efaOdjeqewa za obrazovawe HasijaZejnilovi}, za {efa Odjeqewaza poqoprivredu i {umarstvoRatko Stjepanovi} i za {efaOdjeqewa za urbanizam, imo-vinske odnose i privredni raz-

voj Ismet Dedei}. Tako je timnalogom uspostavqena Vlada odukupno deset ~lanova ukqu~u-ju}i i gradona~elnika.

Za {efa Uprave prihodanajprije je imenovan HajrudinZahirovi}, koji je nekon kra-tkog vremena podnio ostavku natu du`nost, a potom OsmanOsmanovi}. Kasnije se ukazalapotreba za formirawem jo{jednog vladinog odjeqewa. To jeOdjeqewe za izbjeglice, raseqe-na lica i stambena pitawa, za{efa je imenovan Ivo An|elo-vi}. Treba napomenuti da je na-kon iznenadne smrti Luke Puri-}a za {efa Odjeqewa za javniregistra imenovan Nikola Ri-sti}, a umjesto Hasije Zejnilo-vi} za {efa Odjeqewa za obra-zovawe imenovan je Esad Ati}.

Tokom 2003. godine predlo-èn je Skup{tini Br~ko Di-strikta i usvojen (14. 4. 2003.)Zakon o izmjenama i dopunamaZakona o izvr{noj vlasti Br~koDistrikta. Na osnovu tog Zako-na izvr{ene su organizacionepromjene u Vladi tako da je osno-vano novo Odjeqewe za javnubezbjednost, a za wegovog {efa

III IZVR[NA VLASTBR^KO DISTRIKTA

1. Vlada Distrikta


je imenovan Ahmet Dervi{evi}.Osim toga prestao je da funk-cioni{e Kabinet gradona~e-lnika kao pododjeqewe u Odje-qewu za stru~ne i administra-tivne poslove. Uspostavqen je,kao posebna organizacionacjelina, Kabinet gradona~elni-ka, i u okviru toga: Kancelarijagradona~elnika, Pravna slu`ba,Kancelarija za privatizaciju iMawinski dioni~arski fond, -slu`be koje su direktno odgo-vorne gradona~elniku. U okviruKancelarije gradona~elnikauvedena je funkcija glavnogkoordinatora Vlade i na tu du-`nost je imenovan Brano Jovi-~i}, diplomirani pravnik.

Krajem 2003. godine nalogomvr{ioca du`nosti supervizoraza Br~ko, Gerharda Zonthajma,oduzeto je imenovawe gradona-~elniku Sini{i Kisi}u i {e-fu Odjeqewa za urbanizam,imovinske odnose i privrednirazvoj, Ismetu Dedei}u. Zanovog gradona~elnika imeno-van je Branko Damjanac, diplo-mirani ekonomista, a za {efaOdjeqewa za urbanizam, imo-vinske odnose i privrednirazvoj, Admir Nukovi}, magi-star ekonomskih nauka.

Koncentri{u}i se intenzi-vno na realizaciju vlastitihprograma, kao i zadataka kojisu utvr|ivani kroz odluke Sku-

p{tine Br~ko Distrikta BiH,zatim rje{avaju}i zahtjevepravnih lica i gra|ana iizvr{avaju}i druge poslovekoji su se ukazivali, Vlada je uproteklom periodu imalaveoma intenzivnu aktivnost iostvarila visok nivo profe-sionalnosti, odgovornosti itransparentnosti u svom radu.Kao ilustracija za ostvarenerezultate moè posluìticitat iz Izvje{taja o raduVlade za 2002. godinu koji jeusvojen na sjednici Skup{tineBr~ko Distrikta: "U izvje{ta-jnom periodu Vlada je odràla12 redovnih i 3 vanredne sjed-nice, na kojima je razmatranoukupno 183 ta~ke dnevnog reda,donesene 104 odluke, 48 inst-rukcija, 14 prijedloga odluka,11 izvje{taja, ~etiri zakqu-~ka, ~etiri uputstva, dva pra-vilnika i ~etiri inicijative,koje je gradona~elnik donio naredovnim i devet odluka i dvijeinstrukcije na vanrednim sjed-nicama Vlade.

Sa~iweno je i pravno obli-kovano 1.801 odluka, 193 prije-dloga odluka, 25 instrukcija, 13uputstava, {est pravilnika, akoje je gradona~elnik donosio uokvirima svojih nadle`nosti.

Pored 193 prijedloga odlukakoje su upu}ene Skup{tini nadaqu proceduru, upu}eno je i 14


informacija, 16 izvje{taja, kaoi 33 obra|ena prijedloga rje{e-wa i 150 odgovora na poslani~kapitawa". To je, dakle, dio izvje-{taja samo za 2002. godinu.

U Izvje{taju o radu VladeBr~ko Distrikta BiH za 2003.godinu nagla{eno je da on ima zaciq da Skup{tinu Distrikta i{iru javnost upozna sa najzna-~ajnijim aktivnostima VladeBr~ko Distrikta na izvr{a-vawu zadataka koji proizilazeiz nadle`nosti Vlade, a koji sunajve}im dijelom sadràni uusvojenom Planu i programurada Vlade za 2003. godinu.

Ovi zadaci odnosili su se,prije svega, na boqi kvalitetìvota gra|ana {to podrazumi-jeva, dobar posao, dobru i stalnuzaradu, garantovanu zdravstvenuza{titu i socijalno starawe,rije{eno stambeno pitawe, vi-sok nivo javne i imovinske bez-bijednosti, mogu}nost kvalite-tnog obrazovawa, dobru infra-strukturu i komunalne usluge,kulturu, sport i zabavu, poli-ti~ku stabilnost, te zdravu io~uvanu ìvotnu sredinu. Daqese isti~e da je Vlada slijedilaprincipe definisane u Planurada za tu godinu, a to su: Razvojekonomije i nova radna mjesta;Efikasniji poreski sistem,prikupqawe prihoda kao i una-pre|ewe odgovornosti za tran-

sparentno tro{ewe sredstava;Unapre|ivawe infrastrukture(putne, vodovodne, kanalizaci-one, elektro); Razvijawe Fondazdravstvenog osigurawa; Inte-grisawe biroa rada i zapo~iwa-we reforme sistema i institu-cija zapo{qavawa; Unapre|i-vawe sistema socijalne za{ti-te, naro~ito za gra|ane kojimasu neophodne elementarne soci-jalne potrebe; Omogu}avaweslobode kretawa qudi, roba,usluga; Dosqedno implementi-rawe imovinskih zakona i nas-tavqawe "hauzing" programa;Obezbje|ivawe stalnog razvojaprofesionalnih standarda Po-licije i za{tite imovine ilica, kao i saradwe sa okruè-wem; Nove mjere za podsticaje upoqoprivrednoj proizvodwi;Implementacija CIPS proje-kta (li~na dokumenta); Imple-mentacija Zakona o privatiza-ciji stanova u Br~ko Distri-ktu; Obezbje|ivawe najvi{egnivoa primarne i sekundarnezdravstvene za{tite za svestanovnike Distrikta i prela-zak na porodi~nu medicinu;Podizawe i unapre|ivawe ja-vnog obrazovawa: pred{kol-skog, osnovnog i sredweg, kao isaradwe sa Ekonomskim fakul-tetom; Unapre|ivawe komuna-lnih usluga (voda, sme}e, stru-ja); Za{tita i razvijawe slobo-


de i prava svih gra|ana; Obe-zbje|ivawe pune saradwe i akti-vnog u~e{}a predstavnika Di-strikta u institucijama Bosnei Hercegovine; ReorganizacijaPravnog tima Vlade; Prestru-ktuirawe odjeqewa Vlade ipostizawe kvalitetnijeg javnogservisa na usluzi gra|anima ipravnim licima; Razvijawe ku-lture i sporta; Nadgledawe isprovo|ewe Ugovora za razvojpijace "Arizona"; Razvijaweplana industrijskih zona sapartnerom "Unindustrija" Ve-necije; Ubrzaniji i odgovornijiproces privatizacije dru{tve-nog kapitala.

Gledano u cjelini, krozukupno angaòvawe Vlade, Sku-p{tine i drugih institucija uDistriktu, te kroz stru~ni ioperativni rad svih odjeqewaVlade i zaposlenih u wima,mnogi od tih ciqeva u protek-lom periodu su u dobroj mjeriostvareni. A to {to je posti-gnuto predstavqa solidnuosnovu za daqi napredak i jo{brì razvoj Br~ko DistriktaBiH u svim oblastima ìvota irada.

Rad Vlade po pojedinimoblastima moè se detaqnijesagledati iz aktivnosti wenihodjeqewa, pregledno i anali-ti~ki datih u posebnim pogla-vqima.

U toku 2003. godine Vlada jeodràla 14 redovnih sjednica ijednu vanrednu, na kojima je raz-matrano 150 ta~aka dnevnogreda. Na tim sjednicama Vladase naj~e{}e bavila sqede}imtemama: pitawa ostvarawa pri-hoda i rashoda; tro{ewe sre-dstava; sprovo|ewe imovinskihzakona Br~ko Distrikta, kao iZakona o raseqenim licima iizbjeglicama; implementacijahauzing - programa; imple-mentacija ugovornih obavezaizme|u Vlade Br~ko Distriktai Italprojekta (Arizona); rea-lizacija Programa za podsticaju poqoprivrednoj proizvodwi;obezbje|ewe zdravstvene za{ti-te i pruàwe zdravstvenihusluga; rekonstrukcija putnemreè; problematika javnogprevoza u Br~ko Distriktu (kaoi kombi prevoza); pitawekvalitetnijeg vodosnabdijeva-wa Distrikta; sprje~avawe iotkrivawe kriminaliteta uBr~ko Distriktu; analiza sao-bra}ajnih nezgoda i posqedica uDistriktu; analiza sive ekono-mije u Distriktu. Razmatrane sui druge teme iz svakodnevnogìvota, koje su se nametale zarazmatrawe i rje{avawe, a Vla-da je pripremala i najve}i brojmaterijala za Skup{tinu, te zainformisawe javnosti o aktue-lnim ìvotnim pitawima.


Kako je ve} istaknuto, do-no{ewem Zakona o izmjenama idopunama Zakona o izvr{nojvlasti Br~ko Distrikta BiH,prestao je da funkcioni{eKabinet gradona~elnika kaopododjeqewe u Odjeqewu zastru~ne i administrativne po-slove. Uspostavqen je, kao po-sebna organizaciona cjelinaizvr{ne vlasti, Kabinet gra-dona~elnika koji se sa Kance-larijom gradona~elnika, Pra-vnom slu`bom, kancelarijom zaprivatizaciju i Mawinskimdioni~arskim fondom, nalazipod direktnom odgovorno{}ugradona~elnika. To prakti~nozna~i da navedene ~etiri slu-`be ~ine Kabinet gradona~e-lnika koji je, kao cjelina, po-~eo da funkcioni{e 1. januara2004. godine.

U Kabinetu gradona~elnikaima 76 zaposlenih, i to: Kance-larija gradona~elnika 9 ukqu-~uju}i glavnog koordinatorakoji je na tu du`nost imenovankrajem novembra 2003. godine,

Pravna slu`ba 48, Kancelarijaza privatizaciju 10, Mawinskidioni~arski fond 5 i Komisijaza hartije od vrijednosti 4 rad-nika (kao nezavisna slu`ba).

Ina~e, na ~elu Kabinetanalazi se gradona~elnik kojipredstavqa i zastupa Br~koDistrikt BiH, sprovodi zako-ne koje donosi skup{tina Di-strikta i Parlamentarna sku-p{tina Bosne i Hercegovine.Tako|e, gradona~elnik je {efVlade, predsjednik Vlade i osi-gurava saradwu odjeqewa, teefikasan rad Vlade i drugihorgana Br~ko Distrikta Bosnei Hercegovine. Ujedno vr{i du-`nost najvi{eg rukovodiocasvih javnih zaposlenika u Br~-ko Distriktu Bosne i Hercego-vine, te du`nost supervizoranad radom Policije Br~koDistrikta BiH. Gradona~el-nik zastupa Br~ko DistriktBosne i Hercegovine u odbraniwegovih interesa i odgovoranje za ~uvawe imovine Br~ko Di-strikta.

1.1. Kabinet gradona~elnika

Brano Jovi~i}, glavni koordinator Vlade


Zadaci Kancelarije grado-na~elnika u cjelini su: koordi-nacija rada Vlade, politikainformisawa javnosti u pogle-du aktivnosti Vlade Distri-kta, protokolarni poslovi, kaoi ostale du`nosti koje nalaègradona~elnik.

Pod poslovima odnosa sajavno{}u i protokolarnimposlovima samo u 2003. godiniplanirani su, pripremani irealizovani doga|aji kao {tosu: obiqeàvawe tre}e godi-{wice Distrikta (8. marta),Dvadeseti susreti pozori{taBiH, "Otvoreni gradovi Ba-lkana", Me|unarodni sajamprivrede i drugi skupovi,manifestacije, prezentacije,seminari, konferencije zanovinare, i sl. Svakodnevnoje ra|en pregled {tampe(press kliping), na osnovutekstova objavqenih o Br~koDistriktu u dnevnim i perio-di~nim listovima, ukqu~u-ju}i i pra}ewe elektronskihmedija. Pored toga, povodomtri godine Br~ko Distrikta,u tiraù od 1.050 primjeraka,na dva pisma i tri lokalnajezika, izdata je posebna pub-likacija "Budu}nost je po-~ela". U januaru i februaru2004. pripremqeno je i {tam-

pano izmijeweno i dopuwenoizdawe ove publikacije

Svakodnevno i na odgovara-ju}i na~in su ostvarivaniodnosi sa medijima. U svimaktuelnim prilikama izda-vana su saop{tewa za javnost,a pripremani su i tekstovi,te ure|ivan i vr{en prelomjo{ tri broja lista "Most2000", koji je prestao saizlaèwem nakon prestankadonacije od OHR-a. Uz to,posebno su pripremqena i{tampana dva specijalnaizdawa lista "Most 2000", ukojima su obra|eni tekstovi idokumenti namijeweni zajavnu raspravu, prema odluka-ma Skup{tine.

U protokolarnom smislurealizovan je posao pripremei pra}ewa velikog broja pos-jeta diplomatskih i drugihpredstavnika, te visokih zva-ni~nika iz BiH i susjednihdràva. Osim toga redovno jevr{en prijem, razvrstavawe islawe po{te, kao i pojedina-~ni kontakti i prijem naja-vqenih grupa gra|ana i poje-dinaca po razli~itim potre-bama.

1.1.1. Kancelarija gradona~elnika


Pravna slu`ba obavqa pra-vne, administrativne i drugeposlove koji se odnose na:

- obezbje|ewe zakonitostirada Vlade i pravno savjeto-vawe gradona~elnika i Vlade,kao i komisija i radnih tijelaimenovanih od gradona~elnikaili {efova odjeqewa; - planirawe strategije razvoja

i harmonizacije zakona ipropisa u Distriktu; pripre-mawe nacrta zakona, odluka,rje{ewa, instrukcija, organi-zacionih planova, smjernica iprijedloga, odnosno revizijasvakog op{teg i pojedina~nogpravnog akta Vlade;- zastupawe pravnih interesa

Distrikta pred svim sudovimapreduzimaju}i sve korake u sud-skom ili upravnom postupku;- sprovo|ewe apelacionog po-

stupka protiv pojedina~nihpravnih akata u skladu saZakonom o upravnom postupkuBr~ko Distrikta;

- ostale du`nosti iz nadle-`nosti Slu`be u skladu sa

zakonima i propisima BiH iSkup{tine ili du`nosti nalo-ène od gradona~elnika.

U sada{wem obliku, Pravnaslu`ba djeluje od 1. 1. 2003. go-dine. Zbog obima i sloènostizadataka, 46 zaposlenih su orga-nizovani u ukupno 6 kancelari-ja, pri ~emu se vodilo ra~una osrodnosti pojedinih poslova.

Tri kancelarije se baveop{tim pravnim poslovima, ajedna poslovima zastupawa. Sobzirom da Distrikt ima svojezakonodavstvo, posebna je pa-`wa posve}ena izradi nacrtazakona, pa u okviru slu`bedjeluje kancelarija za pravnaistraìvawa ~iji je osnovnizadatak da kancelariji zaizradu zakona obezbjedi ta~nui blagovremenu informaciju ozakonodavstvu u okviru BiH,okruèwu, kao i evropskimstandardima u odre|enim obla-stima.

U toku 2003. godine, Pravnaslu`ba je u~estvovala u izradipreko 40 nacrta zakona koji su

1.1.2. Pravna slu`ba

Goran Duka, {ef Pravne slu`be


proslije|eni Skup{tini Dist-rikta na usvajawe.

Poseban problem u radu Slu-`be, pa tako i cijele Vlade,predstavqa ~iwanica da se nateritoriji Distrikta prekla-paju 4 pravna sistema: BiH,Distrikta, te oba entiteta.Iako je Skup{tina Distriktado sada donijela zna~ajan brojmodernih i Distriktovim po-trebama prilago|enih zakona,jo{ uvijek je u primjeni velikibroj zastarjelih entitetskihzakona. Za o~ekivati je da }e seu toku 2004. godine u saradwi saOHR-om izgraditi jedinstveno

i cjelovito zakonodavstvo Di-strikta.

Kao ilsutraciju obima isloènosti poslova kojima sebavi Pravna slu`ba, navodimosqede}e pokazateqe:

- Pravna slu`ba Vlade, je uproteklom periodu, ukupnozaprimila 24.235 predmeta, od~ega je zavr{eno 23.436 pred-meta, a ostalo u radu 799 pred-meta. - Od ukupno zavr{enih 23.436

predmeta, na izradu upravnihakata se odnosi 13.864 pred-meta, {to obuhvata upravneakte iz oblasti prava gra|ewa,


eksproprijacije i uzurpacijezemqi{ta, putne saglasnosti,radne dozvole za strance, pre-nos stanarskih prava, povratimovine, akte iz oblasti soci-jalne, zdravstvene i dje~ijeza{tite, mati~ne evidencijeitd. Nadaqe, zavr{eno je 3.444predmeta izradom nacrta ugo-vora iz oblasti prometa pravagra|ewa, zakupa javne imovineBr~ko Distrikta (gradskog -gra|evinskog zemqi{ta, javnihpovr{ina, poslovnih prostora,tezgi), izvo|ewa gra|evinskihradova, vr{ewa usluga i naba-vke roba, radnih odnosa, proda-je i kori{tewa stanova.

- Zavr{en je 3.431 predmetizradom nacrta odluka upu}e-nih gradona~elniku i Skup{-tini Distrikta na dono{ewe, aodnose se na: izdvajawe nov~a-nih sredstava iz buxeta, ispla-tu nov~anih sredstava na imepodsticaja za unapre|ewe po-qoprivredne proizvodwe, ra-dne odnose, imenovawa komisi-ja, slu`bena putovawa i dr.Preostalih 1.850 zavr{enihpredmeta odnosi se na raznapismena koja je Pravna slu`baprosqe|ivala Kancelariji Vi-sokog predstavnika (OHR-a),odjeqewima Vlade i drugiminstitucijama Br~ko Distri-kta, te pravnim i fizi~kimlicima, a {to obuhvata obavi-

jesti, mi{qewa, tuma~ewa,instrukcije, odgovore na dopi-se i dr. - Apelaciona komisija je, rje-

{avaju}i u drugom stepenu,donijela 847 rje{ewa, {to seodnosi, kako na postupawe poslu`benoj du`nosti, tako i narje{avawe po àlbama.

- Kancelarija za zastupaweBr~ko Distrikta BiH je imalau radu ukupno 1.373 sudska pred-meta, od ~ega je pravosna`nookon~ano 313 predmeta. Odnavedenog broja, pravosna`nookon~anih predmeta u koristDistrikta je 93,8%. Ukupnavrijednost sporova okon~anihu korist Br~ko Distriktaiznosi 72.705.786,57 KM, s timda navedeni iznos ne predsta-vqa prihod Distrikta, ve} jeuspjehom u pomenutim sporovi-ma sprije~en odliv navedenogiznosa iz buxeta Br~ko Di-strikta.


Kancelarija za privatizaciju Br~koDistrikta BiH ustanovljena je Nalo-gom supervizora od 19. septembra2001. godine. Od tada djeluje uokviru Vlade Br~ko Distrikta i svojeaktivnosti usmjerava na proces tra-nzicije gdje se vr{i promjena vlasni-~ke strukture dràvnih preduze}a.Osnovni zadatak je prodaja dràvnogkapitala preduze}a koji se privatizujeputem javnog tendera.

Model privatizacije putem javnogtendera podrazumijeva prodaju 67%ukupnog kapitala preduze}a, a pre-ostali dio od 33% pripada tzv. Mar-kovi}evim dioni~arima i Manji-nskom fondu koji je osnovan uokviru Vlade Br~ko Distrikta i kojikontroli{e ulaganja gra|ana putemvau~era i certifikata. Uspostavomtrì{ta hartijama od vrijednosti iRegistra hartija od vrijednosti uBr~ko Distriktu, dionice }e se preni-jeti gra|anima, odnosno pravimvlasnicima.

Cilj privatizacije je, prije svega,prona}i odgovaraju}eg investitorakoji bi svojim investicijskim ulaga-njima pokrenuo, oìvio i unaprijedio

proizvodnju u ovim preduze}ima,otvorio nova radna mjesta i na tajna~in doprinio cjelokupnom razvojuBr~ko Distrikta.

Do kraja 2003. godine ogla{enoje osam javnih tendera i na njimaobjavljena privatizacija kapitala za24 dràvna preduze}a. Za {est pre-duze}a tender nije uspio i do{lo je doponavljanja. Za neka preduze}a se,tako|e, o~ekuje ponovno objavlji-vanje tendera. Od ukupno objavlje-nih privatizovano je 12 preduze}akoja su transformisana u novadioni~ka dru{tva. Svi kupci su seugovorom obavezali da u trogo-di{njem periodu izvr{e predvi|enainvesticijska ulaganja, predvi|enozapo{ljavanje i sve druge preuzeteobaveze. Kancelarija za privatizacijuih u tome prati, kontroli{e i vr{iredovne revizije i izvje{tavanja oimplementaciji potpisanih ugovora.

Neka od privatizovanih preduze-}a su ve} u fazi da su pro{li prvugodinu poslovnog plana i dobilapozitivnu ocjenu o izvr{enju svojihobaveza za naredni period, posma-traju}i uplatu kupoprodajne cijene,

1.1.3. Kancelarija za privatizaciju

Suada Fazlovi}, direktor


investicijska ulaganja i zapo{ljava-nje. Ovo se odnosi na Bimal, Biljanui Robnu ku}u. Preduze}a kod kojihje prva godina poslovanja jo{ uvijeku toku su: Bosnaplod, @itopromet,Majevica, Staklorad, PSC i hotel Re-vena. Preduze}a koja su privatizova-na krajem 2003. godine i nalaze se ufazi registracije su: Feros, Novogra-dnja i Mibo. êtiri dràvna preduze-}a su u postupku i uskoro se o~ekujenjihova privatizacija, a to su: Izgra-dnja, Zanat, Agrosjeme i Grafam.

Od dosada{njih efekata privati-zacije potrebno je ista}i kupoproda-jnu cijenu od preko 417.000 KM,investicijska ulaganja preko 52 mili-ona i 877 radnih mjesta.

U toku 2004. godine planira seogla{avanje tendera za preduze}a~iji kapital do sada nije ponu|en uproces privatizacije i prodaja predu-ze}a ili dijelova preduze}a putemjavne aukcije za trgovinska i pre-duze}a koja imaju imovinu na vi{elokacija i koju je mogu}e prodati udijelovima. U toku ove godine plani-ra se dono{enje Zakona o privati-zaciji Br~ko Distrikta BiH koji }ezamijeniti dosada{nje naloge super-vizora.

Po okon~anju privatizacije drà-vnih preduze}a, treba da uslijedi pri-vatizacija dràvne imovine u zadru-gama, {umarijama, veterinarskimstanicama i druga javna imovina.


Mawinski dioni~arski fo-nd Br~ko Distrikta BiH, osno-van je u junu 2002. godine, saciqem da kontroli{e i upra-vqa dionicama ili poslovnimudjelima rezervisanim za nami-rewe potraìvawa po osnovuvau~era i certifikata u 28preduze}a, koja }e se privati-zovati u Distriktu, {to za 15preduze}a iznosi 33% odwihovog ukupnog kapitala, a za13 preduze}a od 7 do 32,98 %.

Po javnom pozivu Fonda,prijave je podnijelo 2.687 gra-|ana Br~ko Distrikta (2.406prijava za registraciju vau~e-ra, 281 lice za ulagawe certi-fikata). Pored toga 401 liceje uloìlo dio vau~era zaotkup stanova u Distriktu, aobuhva}eno je i 2.952 lica izRepublike Srpske, koja su uranijem ciklusu ulagawa vau~e-ra, koji je provodila Direkcijaza privatizaciju RS, uloìlavau~era u preduze}a Br~koDistrikta. Tako oko pet hiqa-da gra|ana ~ini direktne

dioni~are u br~anskim dioni-~kim dru{tvima, a dioni~arisu i 11 privatizacionih inves-ticionih fondova.

Fond prati rad dioni~kihdru{tava koja su nastala pri-vatizacijom dràvnih preduze-}a, preko predstavnika kojegradona~elnik imenuje u sku-p{tine i nadzorne odboredioni~kih dru{tava.

Krajem pro{le godine uDistriktu zapo~ela je ìvotjo{ jedna, prakti~no najva-`nija institucija za trì{tefinansijskog kapitala. To jeKomisija za hartije od vrijed-nosti Br~ko Distrikta, uokviru koje }e funkcionisatii Centralni registar za harti-je od vrijednosti. Bez ovihinstitucija nema ni dioni~ar-stva.

Fond }e uskoro obra~unatipojedina~no u~e{}e svakogdioni~ara u kapitalu dioni-~kih dru{tava i utvrditi brojdionica za svakog dioni~ara.Te podatke dostavi}e Centra-

1.1..4. Mawinski dioni~arski fond

\uro Tankosi}, direktor


lnom registru, pa }e nakonprovo|ewa procedure regis-tracije, gra|ani i privatiza-cioni investicioni fondovipostati stvarni dioni~ari,odnosno vau~eri i certi-fikati transformisa}e se udionice. Fond }e izdati idostaviti potvrdu svakom dio-ni~aru, koja }e sadràti sverelevantne podatke o konkret-nom dioni~aru i dioni~komdru{tvu u kojem je ostvariopravo na dionice. Bi}e obuh-va}eni i takozvani "Markovi-}evi dioni~ari".

Od strane Fonda iniciranoje dono{ewe Zakona o preuzi-mawu dioni~kih dru{tava Br~-ko Distrikta, {to se o~ekuje uovoj godini. Osnovni zadatakovog Zakona bi}e za{tita pra-va i interesa mawinskih (si-tnih) dioni~ara.

Treba ista}i da }e gra|aniBr~ko Distrikta u ovoj godinipostati stvarni dioni~ari unajmawe 16 dioni~kih dru{ta-va. Ho}e li taj broj biti ve}izavisi}e od toga koliko }eukupno preduze}a biti priva-tizovano do kraja 2004. godine.


U okviru ovog Odjela su, poprvobitno utvr|enoj organizaciji, do1.10.2003. godine, pored Kabinetagradona~elnika, Pravnog tima i Ape-lacijske komisije, djelovali podo-djeli: Stru~na slu`ba Vlade, Slu`baza potporu mjesnim zajednicama iPododjel za odnose s entitetima ime|unarodnim donatorskim organi-zacijama, te Upravna inspekcija iUred za àlbe i pritu`be gra|ana. Svinavedeni segmenti i Odjel u cjeliniostvarili su u proteklom razdobljuveoma zna~ajne rezultate.

Kabinet gradona~elnika, dok jefunkcionirao u ovom Odjelu, pla-nirao i uspje{no realizirao obiljeà-vanje prve, druge i tre}e obljetnicepostojanja i rada Br~ko Distrikta, tebrojnih drugih manifestacija i sve-~anosti, kao i prezentacija, seminara,konferencija za novinare i sli~no.Svakodnevno je ra|en pres klipingna temelju tekstova objavljenih oDistriktu u osam dnevnih novina (natri jezika i dva pisma), zatim pisanjesaop}enja za javnost, pripremu tek-stova, ure|ivanje i prijelom 31 brojalista "Most 2000", koji je nakon iste-

ka donacije me|unarodne zajedniceprestao da izlazi u oùjku 2003.godine. U ~etiri broje su objavljeni iposebni dodaci ovog lista, s nacrtimazakona za javnu raspravu, a premaodluci Skup{tine.

Redovito su obavljani i drugi po-slovi protokolarnog karaktera iposlovi odnosa s javno{}u, a dati sui prijedlozi za reorganiziranjeKabineta gradona~elnika, kao podo-djela s posebno definiranom slu-`bom za odnose s javno{}u.

Pravni tim je sudjelovao, putemradnih skupina, u izradi preko 70nacrta zakona Distrikta. Tako|er jeneposredno sudjelovao u izradipodzakonskih akata, radu Zakono-davne komisije Skup{tine, zatim uoblasti izvr{ne regulative i raznihdrugih pravnih akata. Rije{eno jepreko 1.300 predmeta a vr{ena je ikontrola formalnopravne ispravnostiraznih akata.

Pododjel stru~na slu`ba Vladepripremio je i obradio (2001. -2003.) 30 redovitih i 11 izvanrednihsjednica Vlade Distrikta, sa~injenesu 274 odluke Vlade i 2.193 odluke

1.2. Odjel za stru~nei administrativne poslove

Ivan Krndelj, {ef Odjela i dogradona~elnik


gradona~elnika, te 366 prijedlogaodluka koje je gradona~elnik donio iuputio Skup{tini na daljnju procedu-ru. Skup{tini je, naprimjer, u 2002.godini upu}eno 16 izvje{}a, 14 info-rmacija i 140 odgovora na zastupni-~ka pitanja.

Rad Pododjela za potporu mjes-nim zajdnicama bio je baziran nakontinuiranom prijemu predsjednikai delegacija mjesnih zajednica, kao iskupina gra|ana i pojedinaca, teobradi njihovih zahtjeva nadle`nimodjelima Vlade Distrikta i drugiminstitucijama. U razdoblju 2001. -2003. godina ukupno je zaprimljeno5.418 i rije{eno 4.997 predmeta.Vo|ene su i aktivnosti na realizacijiprograma pomo}i mjesnim zajedni-cama (600.000 KM), te realizaciji22 projekta MZ-a koji su u tijeku ilive} ostvareni u iznosu od548.946,26 KM (u~e{}e gra|ana:

39.189 KM). Zna~ajne aktivnostipostignute su i na asfaltiranju putovau MZ (oko 100 km), izgradnjivodoopskrbnih objekata, javne uli-~ne rasvjete, dalekovodne i nisko-naponske mreè.

Pododjel za odnose s entitetimasvoj prevashodni zadatak: usposta-vljanje bolje komunikacije s entite-tima i institucijama BiH je u potpu-nosti ostvario. Uspostavljena jeizravna komunikacija sa svim mini-strima iz Vije}a ministara BiH, te suna taj na~in i rje{avana odre|enapitanja. Ostvarena je korespondenci-ja s Ministarstvom vanjskih poslova,koja se uglavnom odnosi na pru-ànje pravne pomo}i, te su bez pro-bijanja rokova rije{eni svi predmetidobiveni od tog Ministarstva. SMinistarstvom vanjske trgovine BiHje tako|er ostvarena dobra komu-nikacija u oblasti zakonodavne regu-


lative u koju se uklju~uje i Br~koDistrikt, a evidentno je i u~e{}eDistrikta u ve}ini projekata koji serealiziraju na razini BiH uz sura-dnju s Vije}em ministara BiH, tezna~ajan posao u okviru rada Buldo-èr komisije na razini BiH. Usposta-vljena baza podataka o projektimaVlade Br~ko Distrikta je pro{irena idopunjena novim projektima tako daje sada ukupan broj kandidiranihprojekata 136, najvi{e putemUNDP-ija.

Apelacijska komisija je u protek-lom razdoblju zaprimila i ispitala1.738 àlbi i donijela 1.700 drugos-tupanjskih rje{enja ili 96,4 %.

Upravna inspekcija je izvr{ila272 kontrole od ~ega se najve}i brojodnosi na kontrolu primjene pravnihpropisa, osobito u pogledu {kolskespreme u slu`bama Distrikta i ra-dnog iskustva propisanog za oba-vljanje poslova.

Ured za àlbe i pritu`be gra|anazaprimio je (2001. i 2002.) 1.306 pi-smenih i 2.268 usmenih àlbi, te u2003. godini 2.373 pismene i usme-ne àlbe gra|ana koji su traìlipomo} za ostvarivanje svojih pravapo raznim osnovama. Oko 70% pis-menih àlbi gra|ana rije{eno je uroku od sedam dana, a 27% u duèmroku. U daljem radu ovog Uredanastavit }e se aktivnosti na uspostavijo{ bolje komunikacije s odjelimaVlade i gra|anima i ja~anju njiho-vog povjerenja u rad slu`bi Distri-

kta. Samo profesionalnim radom iefikasnim rje{avanjem àlbi moè sepospje{iti rad Vlade Br~ko Distrikta,kao servisa gra|ana.

Novom organizacijskom shem-om, utvr|enom Rebalansom prora-~una za 2003. i Prora~unom za 2004.godinu, odnosno izmjenama i dopu-nama Zakona o izvr{noj vlasti Br~koDistrikta, izvr{ena je reorganizacijanekih odjela Vlade Distrikta. Od tadapri ovom Odjelu djeluju: Slu`baop}ih poslova, Ured za potporu mje-snim zajednicama i nevladinim orga-nizacijama, Ured za àlbe i pritu`begra|ana i Pododjel za informatiku, sasveukupno 37 zaposlenika.

Zahvaljuju}i angaìranju Podo-djela informatike, u okviru projektaIntegralnog informacijskog sustavaBr~ko Distrikta BiH putem podze-mnih opti~kih kablova uspostavljenaje veza izme|u Centralne jedinice izgrade Vlade Br~ko Distrikta, takoda sada svi umreèni ra~unari uzgradi (i oni koji nemaju modema)mogu pristupiti internetu putemvlastitog servera i rutera uz mnogomanje tro{kove. Uspostavljena jebeì~na veza izme|u Centralnejedinice i zgrade Vlade i izme|uCentralne jedinice i Policije, omogu-}ena je direktna razmjena podatakaVlade i drugih institucija Distrikta.Pododjel informatike je osmislio iProjekt beì~nog povezivanja desetobrazovnih organizacija u graduBr~ko.


Na osnovu Zakona o budètuBr~ko Distrikta BiH i StatutaDistrikta, Vlada je donijela svepotrebne pravilnike i druge propisekojim se detaljnije opisuje budè-tski proces, utvr|uju administra-tivni postupci i procedure. U okvirutoga aktivnosti Vlade Distrikta naizradi budèta za narednu godinutraju od januara do septembra, aSkup{tine, uklju~uju}i i javnu ra-spravu, od septembra do decembrateku}e godine.

Zahvaljuju}i tome u proteklom~etverogodi{njem periodu Sku-p{tina Distrikta je u redovnoj pro-ceduri krajem decembra, a to zna~iblagovremeno, usvojila budèteBr~ko Distrikta za 2001., 2002. i2003. godinu. Tako|e je, nakondetaljnog razmatranja dvadesetakamandmana, 30. 12. 2003., usvo-jen Budèt Distrikta, za fiskalnu2004. godinu, sa uravnoteènimprihodima i rashodima, u iznosuod 202.879.500 KM. To je za

1.3. Odjeljenje za budèt ifinansije

Mustafa Nukovi}, {ef Odjeljenja

PRIHODIOSTVARENJE

2002.

OCJENAOSTVARENJA

2003.

PLANUSVOJENOG

BUD@ETA2004.

INDEKS4/2

INDEKS4/3

1 2 3 4 5 6

PORESKIPRIHODI

128.101.312 151.952.487 114.827.500 90 76

NEPORESKIPRIHODI

26.619.398 46.960.217 53.152.000 181 103

GRANTOVI 828.367 1.043.868

UKUPNOPRIHODI

155.549.077 199.956.572 167.979.500 108 84

NER. VI[. PRIH.NAD RASHOD.

29.944.716 27.000.000 34.900.000 116 129

SVEUKUPNO 185.493.793 226.956.572 202.879.500 109 90


27.507.000 KM ve}i iznos u odno-su na prvobitno predloèni Nacrtbudèta, To je proisteklo iz ~inje-nice da je Skup{tina usvojila 17podnesenih amandmana iz javnih iskup{tinskih rasprava.

Kretanje prihoda u 2004. godini uodnosu na 2002. i 2003. godinumoèmo vidjeti iz tabele na str. 65.

Ako posmatramo Budèt 2004.godine po vrsti rashoda moèmo izpriloènog grafikona uo~iti da teku}iizdaci u~estvuju sa 44%, tro{koviosoblja sa 34% i stalna sredstva -kapitalna ulaganja sa 22% {to upore|enju sa drugim lokalnim zaje-dnicama, pa i izvan Bosne i Herce-govine, zadovoljava omjer ~ak ievropskih standarda.

Za kapitalna ulaganja (ulaganja ustalna sredstva), u 2001., 2002. i2003. sa planom u 2004. godini iz-dvojeno je preko 171 milion KM, zapobolj{anje, prije svega, infrastru-kture, zdravstva, poljoprivrede teunapre|enje lokalne zajednice.

Ulaganja za kapitalne potrebe pogodinama je iznosilo: u 2001.

fiskalnoj godini 14.950.000 KM;2002. - 63.345.763 KM; i u 2003.fiskalnoj godini - 54.705.059 KM.

Plan za 2004. fiskalnu godinu je40.097.000 KM.

U~e{}e pojedinih odjeljenja Vla-de i institucija koje se finansiraju izBudèta Br~ko Distrikta BiH mo-èmo vidjeti u gore prikazanomgrafikonu. Vlada, prema planu i pri-oritetima, najvi{e izdvaja za kapita-lna ulaganja, zdravstvo, obrazovanjeitd.

U oblasti budèta i ra~unovo-dstva vr{e se svi ra~unovod-stveni i finansijski poslovi zapotrebe odjeljenja i institucijakoje se finansiraju iz BudètaBr~ko Distrikta BiH. Porednavedenih rade se i poslovi kojise odnose na izradu rebalansabudèta za teku}u i nacrt budè-ta za narednu fiskalnu godinu,zatim izvje{taji o izvr{enju bu-dèta i drugi finansijski izvje-{taji za potrebe Vlade, Skup{ti-ne, dràve BiH, Svjetske banke istranih kreditora.


Iz oblasti personalnih odnosa u2003. godini izvr{ena je izradaugovora o radu, kao i aneksa, za svezaposlenike Vlade sa odjeljenjima idrugim slu`bama i Skup{tine Distri-kta, koji primaju pla}e iz BudètaDistrikta. Tako|e se izvr{avajuposlovi obra~una pla}e zaposlenikau skladu sa Budètom i novimZakonom o porezu na dohodak,zatim poslovi koordinacije saentitetskim fondovima, objavljivanjei provo|enje konkursa za prijemnovih zaposlenika itd.

U Br~ko Distriktu je uspostavljencentralizovani sistem nabavke kojise vr{i u Pododjeljenju za nabavkuza sve budètske korisnike naosnovu Pravilnika o postupku naba-vke robe i usluga koji je usvojilaSkup{tina Distrikta (radi se o naba-vkama ~ija je vrijednost preko15.000 KM). U procesu nabavkeuklju~eno je 7 u~esnika i nagla{enaje njihova odgovornost, posebnogradona~elnika i {efova odjeljenja.

U protekle 4 godine obra|eno jeoko 45.000 zahtjeva od raznihbudètskih korisnika, objavljeno oko2.000 javnih oglasa u 3 dnevna listana podru~ju BiH, obezbje|eno preko150.000 ponuda od evidentiranih2.000 dobavlja~a iz BiH i okruènja.

U 2003. godini djelovalo jePododjeljenje za informatiku koje jeodgovorno za stabilan i efikasan radra~unarske opreme.Svakodnevniposlovi ovog Pododjeljenja su

odràvanje ra~unarske opreme,instaliranje nove ra~unarske opremei odgovaraju}eg softvera, pruànjapomo}i pri kori{tenju pomenuteopreme, te pri nabavci nove opremei softvera.

U okviru projekta Informacionogsistema Br~ko Distrikta postoje}ara~unarska mreà u zgradi Vlade jepove}ana u 2003. godini, izgra|enanova mreà u zgradi Elektrodi-stribucije (47 priklju~ka) i u BolniciBr~ko (90 priklju~aka). Ovo Pod-odjeljenje novom reorganizacijomse vi{e ne nalazi u Odjeljenju zabudèt i finansije gdje je djelovalodo oktobra 2003. godine.

Novom reorganizacijom od okto-bra 2003. godine djeluje Pododje-ljenje za planiranje budèta i moni-toring koje je formirano u skladu saprijedlogom Vije}a ministara, da sedâ ve}a pa`nja budètskom procesu.Posebna pa`nja je data budètskimzahtjevima, instrukcijama odjeljenji-ma i usvajanju budèta. Glavnizadatak ovog Pododjeljenja je daprati ostvarenje budèta i informi{e,u skladu sa unificiranim izvje{tajimakoje traì Vlada, Skup{tina, MMF,Svjetska banka kao i potencijalnikreditori.

Odjeljenje za budèt i finansijeorganizovano je u ~etiri pododjelje-nja i svoje programe je u protekle~etiri godine uspje{no realizovalo,pri ~emu je bio angaòvan (2003. g.)41 izvr{ilac.


U protekle ~etiri godinepodneseno je i rije{eno1.338.400 predmeta, od toga je35.600 izdatih putnih isprava,28.000 li~nih karata, 7.800voza~kih dozvola i 38.500 ra-znih dokumenata iz djelokrugarada mati~ne slu`be. Zatim,292.000 raznih drugih dokume-nata, ovjera i uvjerewa, 56.000raznih podnesenih i rije{enihzahtjeva iz djelokruga katastrai 167.000 predmeta iz nadle-`nosti protokola, te 367.000raznih pismenih po{iqki do-stavqenih preko kurirske slu-`be.

Uslovi rada u protekle ~e-tiri godine znatno su poboq-{ani:

- Sve kancelarije su opre-mqene potrebnim namje{tajem,imaju prikqu~ke na elektri-~nu energiju i telefonske li-nije, {to nije bio slu~aj prije~etiri godine.- Otpo~ela je sa radom mati~naslu`ba, ured Ulice, kao iobnavqawe mati~nih kwiga za

mati~nu slu`bu - kancelarijaBukvik koje su bile uni{tenetokom rata. - Osiguran je i prostor za rad

mati~ne slu`be - kancelarijaBukvik, te prona|ene alterna-tivne lokacije za mati~neurede Brka i Bijela.- Izvr{eno je sanirawe i opre-mawe svih mati~nih slu`bi -kancelarija.

- Ura|en je i funkcioni{einfo pult u zgradi Vlade Di-strikta.

- Izvr{eno je uskla|ivaweadministrativnih taksi, kao idono{ewe Zakona o mati~nimkwigama i drugim propisima,~ime su stvorene zakonskepretpostavke za sinhronizo-van rad mati~nih slu`bi -ureda.

- Pri kraju je realizacijaprojekta kompjuterizacije iautomatske obrade zahtjeva,predmeta i drugih dokumenataza kompletnu administraciju(sa uvezivawem 14 mati~nihslu`bi - ureda).

1.4. Odjeqewe za javni registar

Nikola Risti}, {ef Odjeqewa


Realizacijom ovih projekatabi}e stvorena baza podataka odkoje }e najve}u korist imatigra|ani Br~ko Distritka BiH,a koristi}e i drugim organimai slu`bama Distrikta: Poli-ciji, pravosu|u, me|unarodnimorganizacijama, itd. Svi pod-neseni zahtjevi ve} se automa-tski prosqe|uju nadle`nimodjeqewima na rje{avawe, arije{eni predmeti uru~ujupodnosiocima zahtjeva.

Stvorene su zakonske pre-tpostavke za izdavawe li~nihdokumenata, kao i samo opre-mawe {alter sale i uvezivawesa centralnom evidencijom po-dataka, pa je u toku 2003. godi-ne otpo~elo izdavawe li~nihkarata i voza~kih dozvola.

Ura|ene su pripreme i iz-vr{eno aviosnimawe podru-

~ja Distrikta, kao i obnavqa-we trigonometrijske mreèza ~itavo podru~je. Izvr{enesu nabavke “XI PI S” ure|ajai totalnih stanica, kao imaterijalno opremawe katas-tra, ~ime su poboq{ani uslo-vi rada,

Obezbje|ewe projekta digi-talizacije podloga "PILOT"projekat za kompletno podru-~je prati planiranu dinami-ku.

Izvr{ene su sve pripreme ipo~ela izgradwa zgrade Arhivaza Br~ko Distrikt BiH.

Ostvareni prihodi ovogOdjeqewa u protekle ~etirigodine iznose 2.957.490 KM, aistovremeno je preko pri-jemnog {altera za urbanizamevidentiran prihod u iznosu od1.230.000 KM.

Kar

ta B

r~ko

Dis

trik

ta B

iH


Organiziranje sustava zdravstve-ne za{tite, socijalne za{tite, zdravs-tvenog osiguranja, javne sigurnosti,sporta, kulture i bora~ko-invalidskeza{tite u Br~ko Distriktu BiH je bioveoma krupan i odgovoran zadatakza Odjel za zdravstvo i ostale uslugegra|anima, s obzirom da je trebaloizvr{iti integraciju ovih sustava kojisu godinama radili zasebno u svojimentitetskim vladama, a nisu imalinikakve me|usobne suradnje.

Progla{enjem Br~ko Distriktaubrzo je formiran i Odjel za zdravst-vo i ostale usluge gra|anima, kojiima 628 uposlena djelatnika. Za{efa Odjela je imenovan dr. AntoDomi}, koji je zada}u rekonstrukci-je, opremanja i integracije zdravst-venog i socijalnog sustava, javnesigurnosti, sporta i kulture otpo~eoformiranjem {est pododjela: Pod-odjel za administrativne poslove,Pododjel za primarnu zdravstvenuza{titu, Pododjel za bolni~ku zdra-vstvenu za{titu, Pododjel - centarza socijalni rad, Pododjel za javnusigurnost i Pododjel za sport i ku-lturu.

U protekle ~etiri godine Pododjelbolni~ka zdravstvena za{tita Br~koDistrikta je ostvarilo zna~ajne rezu-ltate. Uspje{no je izvr{en jedan odnajkomplikovanijih integracijskihprocesa u Distriktu i od tri razjedi-njene napravljena je jedna skladna iuspje{na bolni~ka zdravstvena usta-nova. Proces zanavljanja uni{tene idotrajale medicinske opreme kao inabavka novih suvremenih medici-nskih aparata je bio intezivan tije-kom cijelog razdoblja u kome je zanabavku navedene opreme uto{enovi{e od 4.500.000 KM.

Uspostavljena je veoma u~inko-vita struktura menad`menta i ruko-vo|enja Bolnicom i bolni~kim slu-`bama koja je pored rada na gorenavedenim aktivnostima uloìlazna~ajne napore na stalnom, u~inko-vitom, ekonomi~nom i racionalnomstru~nom usavr{avanju svojih kadro-va koriste}i najsuvremenije metodeedukacije. Uspje{an rad na navede-nim procesima je omogu}io pruà-nje bolni~kih usluga i ve}u razinuzdravstvene za{tite za sve stanovni-ke Distrikta i {ire regije.

1.3. Odjel za zdravstvo i uslugegra|anima

dr. Anto Domi}, {ef Odjela


U okviru Pododjela za primarnuzdravstvenu za{titu je u ove ~etirigodine 211 djelatnika organiziralorad kroz slu`be: Zdravstveni centarBr~ko, Zdravstveni centar Mao~a,Zdravstveni centar Bijela, Slu`buurgentne medicine, Centar za men-talno zdravlje, Javno zdravstvo,Konsultativno - specijalisti~ke slu-`be

U Pododjelu primarne zdravstve-ne za{tite za ~etiri godine izvr{enoje ukupno 766.294 pregleda, {topredstavlja blizu 200.000 pregledagodi{nje.

U proteklom razdoblju bolni~kije lije~eno 32.754 bolesni~kih slu~a-jeva i ostvareno 202.223 bolesni~kihdana. Izvr{eno je 6.575 operativnihzahvata. Ukupno je hemodijalizira-no 92 pacijenta i ostvareno je 28.862hemodijalize. Pruèno je 466.083specijalisti~kih lije~ni~kih pregleda iusluga, odnosno preko 3.000.000usluga medicinskih tehni~ara leè-}im i ambulantnim pacijentima.Ostvareno je 673.000 raznih dija-gnosti~kih usluga. U stvaranju pre-duvjeta za uspje{no izvr{avanje po-slova iz nadle`nosti Odjela zna~ajnoje ista}i pomo} drugih odjela VladeDistrikta kao i OHR-a, kroz donaci-je medicinske opreme u proteklomrazdoblju.

Osnovna djelatnost 42 uposlenikau Pododjelu za socijalnu za{titu jeprimjena zakonskih propisa izoblasti socijalne za{tite obiteljske i

dje~ije za{tite. Slu`ba dje~ije za{titebavi se primjenom zakonske regula-tive u cilju za{tite djece i dje~ijihprava. Samo tijekom pro{le godineslu`ba je obradila ukupno 12.508predmeta od kojih se 10.569 odnosena zahtjeve i rje{enja za dje~ijidodatak. Stalno se ispla}uje 5.025dje~ijih dodataka.

Slu`ba op}e socijalne za{tite iza{tite braka i obitelji bavi se pri-mjenom zakonske regulative u ciljuprovo|enja socijalno za{titne funkc-ije, te primjenom zakonskih propisaza za{titu braka i obitelji. U slu`bi jetijekom pro{le godine obra|eno11.758 predmeta od ~ega se 6.024odnosi na stalne, a 2.969 na povre-mene socijalne pomo}i.

Slu`ba psiho-socijalne za{titeodraslih osoba, koja provodi odre-dbe zakona koji {tite odrasle osobe sposebnim potrebama, u pro{loj godi-ni je obradila 831 predmet.

Socijalno-gerijatrijska slu`ba skr-bi o osobama nesposobnim za rad,invalidnim i osobama bez bliìhsrodnika za izdràvanje i skrb. Tre-nuta~no se zbrinjava 22 {ti}enika.

Pododjel za sport i kulturu je sasvojih 19 uposlenika postigao izva-nredne rezultate u oblasti kulture o~emu svjedo~i potpuna realizacijasvih planiranih ciljeva od uspostaveDistrikta do danas. Djelatno{}uBiblioteke, Galerije i Doma kulturedokazuju se kvalitete zajedni{tva imogu}nost zadovoljavanja kulturnih


potreba svih gra|ana Distrikta. FondBiblioteke je oboga}en knjigama uvrijednosti od 50.000 KM. Reali-ziran je literarni natje~aj. Uve}an jefundus Galerije radovima umjetnikau~esnika likovne kolonije "Sava".

Napori na ostvarivanju ciljevaintegracije najizraèniji su u ostva-renim programima u Domu kulturekroz manifestacije multietni~kog imultikulturalnog karaktera. Susretikazali{ta BiH, Dani duhovne muzi-ke, Smotre amaterskog stvarala{tva(gradskog i seoskog). Posebno trebaistaknuti pokretanje doma}ih kultu-rnih manifestacija kroz amaterskesekcije i pomo}i u radu i osnivanjuseoskih kulturno-umjetni~kih dru-{tava.

Od uspostave Distrikta, kada jedjelovalo 35 sportskih klubova, tre-nuta~no je aktivno 65, od kojih je

ve}i broj multietni~kog sastava.Obnovljen je i rad Kajak kanu kluba“Hariz Sulji}”, koji ima 55-godi{njutradiciju. Br~ko Distrikt ima ukupno2.870 aktivnih sportista. Utemeljenaje zajedni~ka manifestacija progla-{enja sportiste godine.

Aktivnosti Fonda zdravstvenogosiguranja (22 uposlanika) su: regi-stracija osiguranika i ~lanova obitelji(prijave odjave), utvr|ivanje prava navidove i ovjere prava na kori{tenjezdravstvene za{tite, izdavanje nalogaza izradu ortopedskih pomagala,kontrola i evidencija potro{nje popravima iz zdravstvenog osiguranja.

Usvajanjem Esencijalne listelijekova, po~etkom 2001. godine,Odjel ima zada}u da omogu}iosiguranicima Br~ko Distrktanabavku najneophodnijih lijekovakod lije~enja kroni~nih bolesti, a


za {to je svake godine neophodnoizdvojiti znatna nov~ana sredstva.U protekle 4 godine izdato je169.167 recepata sa Esencijalneliste za {to je Odjel za zdravstvoizdvojio 2.379.404 KM.

Od 2000. do 2003. godine izvanBr~ko Distrikta se lije~ilo 18.035pacijenata za koje je Br~ko Distriktplatio preko 10.000.000 KM, {tozna~i da je u prosjeku godi{njeupu}ivano na lije~enje izvan Br~koDistrikta 4.500 pacijenata.

U rekonstrukciju zdravstvenihobjekata i u nabavku medicinskeopreme, najvi{e se ulagalo u 2002. i2003. godini, tako da je u ove dvijegodine rekonstruirano gra|evinskihobjekata u vrijednosti od 3.862.595KM. Nabavljena je najsuvremenijemedicinske opreme u vrijednosti od5.011.853 KM.

U Prora~unu za 2004. godinu zanabavku medicinske opreme plani-rano je 3.312.700 KM, od ~ega se1.256.000 KM odnosi na nabavkuvisokosofisticiranog "CT" aparata,koji }e zajedno sa Magnetnom rezo-nansom zaokruìti dijagnosti~ki pro-ces u Bolnici.

Iz svega izloènog se moè za-klju~iti da su u zdravstvu u~injeniveliki napori da bi se omogu}ilosvim osiguranicima Br~ko Distriktada imaju u svakom momentu pod je-dnakim uvjetima, adekvatnu zdra-vstvenu za{titu. Ti rezultati se ogle-daju i u sljede}em:

- Integriran je kompletan sustavzdravstvene za{tite, socijalne za{titei zdravstvenog osiguranja u Br~koDistriktu BiH,- Ujedna~ena je razina usluga pri-

marne zdravstvene za{tite na cjelo-kupnom prostoru Br~ko DistriktaBiH (Br~ko, Bijela, Mao~a) s ten-dencijom prijelaska na sustav obite-ljske medicine, gdje je ve} upu}eno{est doktora medicine na specija-lizaciju iz ove oblasti.- Pove}an je broj sektorskih ambu-

lanti koje su opremljene suvreme-nom medicinskom opremom ipriru~nim laboratorijama za osnovnelaboratorijske analize.- Znatno je pove}an stupanj opre-

mljenosti novim medicinskim apa-ratima i visoko sofisticiranim medi-cinskim ure|ajima i izvr{ena reko-nstrukcija svih zdravstvenih objekatau Br~ko Distriktu.- Osnovane su i po~ele s radom no-

ve slu`be u okviru PZZ i to: Centarza mentalno zdravlje, Fizijatrijskaslu`ba i logopedska ambulanta i sl.- Znatno je pobolj{ana i obnovljena

novim sanitetskim vozilima slu`baza prijevoz pacijenata uz vlastitasredstva i pomo} Vlade Japana.- Higijensko - epidemiolo{ka slu`baje prerasla u Javno zdravstvo Br~koDistrikta u ~ijem sastavu je ofor-mljena i higijenska laboratorija.- Donesen je i stavljen u funkciju i

jedinstven cjenovnik zdravstvenihusluga primarnog nivoa.


Najzna~ajniji projekat Odje-qewa je Program podsticaja zaunapre|ewe poqoprivrede sgeneralnim ciqem: - unapre|e-we poqoprivredne proizvo-dwe. Pored ovog generalnogciqa postoje i drugi speci-fi~ni ciqevi Programa pod-sticaja za unapre|ewe poqo-privredne proizvodwe, kao{to su: orijentacija proi-zvo|a~a ka robnoj proizvodwi,uvo|ewe savremenih tehnolo-gija u poqoprivrednu proizvo-dwu, ohrabrivawe farmera zaintenzivirawe poqoprivredneproizvodwe, pove}ani nivoipoqoprivredne proizvodwe,otvarawe novih radnih mjesta uprimarnoj poqoprivrednojproizvodwi, stvarawe sirovi-nske osnove za prehrambenuindustriju, i dr. Program pod-sticaja za unapre|ewe poqo-privredne proizvodwe podra-zumijeva jednokratne ili dvo-kratne isplate za podizawedugogodi{wih zasada vo}a, sti-mulisawe biqne proizvodwe

putem pla}awa po proizvodnimpovr{inama, podsticaje za sto-~arstvo, kao i podsticaje zanavodwavawe. U tu svrhu obe-zbije|eno je tokom 2001. i 2002.godine 2.000.000 KM. Projekatje nastavqen i u 2003. godinigdje je, uz neutro{ena sredstvaiz prethodnog perioda, ukupnoobezbije|eno 2.900.000 KM. Za2004. godinu planirano je jo{1.500.000 KM.

Drugi zna~ajan projekat jeProjekat EU ''Obnova 2000'',projekat kreditirawa poqo-privrednika Br~ko Distriktasa 1.717 grla steonih junica saciqem poboq{awa pasminskogsastava sto~nog fonda na teri-toriji Br~ko Distrikta BiH,uvo|ewem u proizvodwu viso-kokvalitetne simentalske pas-mine. Projekat traje pet godi-na i, s obzirom da je wegovaimplementacija zavr{ena u2001. godini, Odjeqewe kon-tinuirano vr{i monitoring.

U maju 2001. godine formi-rana je savjetodavna slu`ba

1.6. Odjeqewe zapoqoprivredu, {umarstvo

i vodoprivredu

Ratko Stjepanovi}, {ef Odjeqewa


Distrikta u okviru projektaEU koji je prestao da funcki-oni{e u prvoj polovini 2002.Imaju}i u vidu zna~aj savjeto-davne slu`be, ona se sada fina-nsira i funkcioni{e u okviruOdjeqewa za poqoprivredu,{umarstvo i vodoprivredu. Uokviru slu`be osposobqena jelaboratorija za ispitivaweuzoraka za analizu zemqi{ta.

Tokom 2003. godine su ra|eneaktivnosti na davawu u zakupdràvnog poqoprivrednog ze-mqi{ta, a u skladu sa Strate-gijom upravqawa poqoprivred-nim zemqi{tem u dràvnomvlasni{tva.

Tokom 2002. i 2003. godinezavr{ena je prva faza projektauspostave sistema protivgra-dne za{tite na podru~ju

Distrikta, izgradwom i insta-lisawem opreme za 8 proti-vgradnih stanica, ~ime }e sesmawiti {tetne posqedice odeventualnih pojava grada. To-kom 2004. godine planira senastavak projekta obezbje|e-wem usluga za funkcionisawesistema.

Osnovan je Garantni fondza ruralne kredite "GFBD" iupisan u registar Osnovnogsuda Br~ko Distrikta, teizvr{en transfer sredstva uiznosu od 300.000 KM nara~un "GFBD"-a {to je omo-gu}ilo po~etak operativnograda.

Krajem 2002. i po~etkom2003. godine ura|en je popispoqoprivrednih gazdinstavana podru~ju Br~ko Distrikta.


Popisom je obuhva}en ruralnidio Br~ko Distrikta BiH,dakle doma}instva seoskihmjesnih zajednica. Zavr{en jeunos podataka a zatim slijediobrada i analiza dobijenihrezultata.

Iz Buxeta kapitalnih po-treba za 2003. godinu, za izvo-|ewe {umsko-uzgojnih radova,po{umqavawe i mjere wege{umskih kultura, za {ume udràvnoj svojini utro{eno je84.856 KM za realizaciju po-{umqavawa na povr{ini od10,5 hektara i za wegu {umskihkultura na povr{ini od 30 ha.Istovremeno, izdvajawem sred-stava iz buxeta i dodjelom33.150 komada {umskih sadnica,po{umqeno je 11 ha {umskihpovr{ina u privatnom vlas-ni{tvu.

Od maja 2002. godine, kadaje formiran sektor vodo-privrede, preduzeto je nizaktivnosti po~ev{i od uspo-stave zakonske regulativeneophodne za funkcionisawesektora, preko ustrojstvaupravnog postupka za izdava-we vodoprivrednih akata pado operativnog dijela na ~i-{}ewu vodotoka na podru~juBr~ko Distrikta BiH. Dosada su zavr{eni radovi na~i{}ewu rijeka Brke i Tiwezatim dionice Cvijanovi}i,Rahi}ke rijeke i Zovi~ice,dok su u toku radovi na~i{}ewu Gr~ice, Lukavca iGovne~a. Za 2004. godinu seplanira ~i{}ewe Male Tiwei Tiwice kao i poslovi naodràvawu vodoprivrednihobjekata.


Uspostavom Br~ko Distrikta Bo-sne i Hercegovine i formiranjemVlade Distrikta, Odjeljenje za urba-nizam, imovinske odnose i privre-dni razvoj svoju aktivnost je obav-ljalo u okviru ~etiri pododjeljenja:urbanizam i prostorno planiranje,imovinski odnosi, privredni razvoj iinspekcije.

Novom organizacijom, koja jeusvajanjem rebalansa budèta za2003. godinu stupila na snagu 1. 10.2003., Odjeljenje za urbanizam,imovinske odnose i privredni razvoju svom sastavu ima dva pododje-ljenja:- Pododjeljenje za urbanisti~ki

razvoj i prostorno planiranje i- Pododjeljenje za strate{ko plani-

ranje i privredni razvoj.Inspekcijska slu`ba, poslovi

hauzinga, Ured za privatizaciju,Manjinski dioni~arski - fond dislo-cirani su u druge organizacione cje-line Vlade Br~ko Distrikta BiH.Time su stvorene pretpostavke zabolju plansku i razvojnu strategijuOdjeljenja, kao i pruànje kvalitetni-jih usluga gra|anima.

Nakon ura|enih stru~nih pri-prema i dono{enja odgovaraju}ihodluka od strane gradona~elnika iSkup{tine o pristupanju izradiodre|enih strate{kih dokumenatakao {to su Strategija razvoja Br~koDistrikta BiH 2002. - 2006.,Prostorni plan Br~ko Distrikta,Strategija upravljanja i kori{tenjajavnom imovinom Br~ko DistriktaBiH, pristupilo se izradi ovih stra-te{kih dokumenata i njihovoj rea-lizaciji.

U procesu izrade Strategijerazvoja Distrikta 2002. - 2006. zaje-dno sa Menad`ment timom, Razvo-jnom agencijom i Komisijom zaekonomski razvoj, zna~ajan dopri-nos je dalo i Odjeljenje za urban-izam, imovinske odnose i privrednirazvoj.

Izrada Prostornog plana Br~koDistrikta od strane izabranog itali-janskog ponu|a~a "Sinergia" izMilana po~ela je u februaru 2003.godine i obavlja se prema ugovo-renoj dinamici.

Izrada Strategije upravljanja ikori{tenja javnom imovinom u

1.7. Odjeljenje za urbanisti~koplaniranje, imovinske poslove i

privredni razvoj

mr. Admir Nukovi}, {ef Odjeljenja


Br~ko Distriktu zavr{ena je zajedni-~kim naporima Razvojne agencijeBr~ko Distrikta BiH i Odjeljenja zaurbanizam, imovinske odnose i pri-vredni razvoj i dostavljena gradona-~elniku, Upravi prihoda i Odjeljenjuza budèt i finansije na razmatranje.

Implementacijom Strategije upra-vljanja i kori{tenja javnom imovi-nom bi}e uspostavljen GIS (geo-informacioni) sistem sa digitalizo-vanom bazom podataka za uprav-ljanje javnom imovinom.

U~e{}e u izradi i implementacijiregulacionih i provedbenih planovaprema utvr|enoj metodologiji iorganizovanje javnog uvida i javnih

rasprava po tom pitanju, obezbje-|ivanje novih lokacija za izgradnjuobjekata u skladu sa potrebama kon-tinuiranog i planski usmjerenograzvoja cjelokupne teritorije Br~koDistrikta, izrada prijedloga Zakonao legalizaciji bespravno izgra|enihobjekata i njegova implementacija,prikupljanje imovinsko-pravnih po-dataka u cilju restruktuiranja podru-~ja Luke Br~ko, aktivnosti vezane zarealizaciju projekta izgradnje carin-skog terminala i priprema planskedokumentacije za izgradnju Indu-strijske zone Brka II - su aktivnostikoje su zapo~ete i koje }e biti na-stavljene i u narednom periodu.


U vremenu kada su nosiociprivrednog razvoja mala i srednjapreduze}a i promocija doma}ih istranih investicija jedan od prio-riteta Vlade Br~ko Distrikta BiH,su aktivnosti vezane za pokretanjesamostalnih poslovnih inicijativa iformiranje malih i srednjih pre-duze}a s ciljem stvaranja trì{neekonomije i obezbje|enja {tove}eg broja radnih mjesta.

Odjeljenje je aktivno u~estvovalou izradi Izvje{taja o implementacijiEvropske povelje o malim i srednjimpreduze}ima i prezentaciji iste uSloveniji. Zatim, izradi Programazapo{ljavanja kojim je predvi|enoosnivanje Garancijskog fonda zamala i srednja preduze}a, kao iVi{enamjenskog centra za zapo{lja-vanje, u radu razli~itih radionica iprezentacija, a sve u svrhu promo-visanja Br~ko Distrikta BiH kaomultifunkcionalne zajednice kojaobezbje|uje povoljno okruènje zaìvot i poslovnu aktivnost.

Tako|e je data saglasnost na 177zaklju~enih ugovora o zakupu po-slovnih prostora koji su u posjedudràvnih preduze}a.

Intenzivirane su i aktivnosti narestruktuiranju Luke Br~ko s ciljemstvaranja moderne, samoodrìvejavne korporacije orijentisane natrì{te i sektor pruànja usluga.

Od strane Odjeljenja za urbani-zam, imovinske odnose i privrednirazvoj iniciran je i podnesen Pro-

gram rehabilitacije Luke Br~ko zadodjelu bespovratne pomo}i od stra-ne Vlade Japana.

Nastavljeno je pra}enje i imple-mentacija ugovornih obavezaizme|u Br~ko Distrikta BiH i "Ital-projekta" koje se odnose na izgra-dnju tr`nice "Arizona", kao i redovnikontakti sa predstavnicima Unijeindustrijalaca iz Venecije koji surezultirali potpisivanjem Ugovoraizme|u Br~ko Distrikta BiH i "Unijeindustrijalaca" DOO Br~ko. Reali-zacijom ovog ugovora stvorit }e sepreduslovi za otvaranje tridesetakitalijanskih firmi u Industrijskoj zoniBrka II, uz ulaganje oko 120 milionaeura i zapo{ljavanje 1.600 radnika unarednom periodu.

Rad zaposlenih u proteklom peri-odu u Odjeljenju za urbanizam,imovinske odnose i privredni razvojbio je efikasan, kako po pitanjuteku}ih poslova, tako i u okvirustrate{kih planova razvoja u ~ijoj jeizradi, dono{enju i implementaciji.Odjeljenje dalo zna~ajan doprinosza brì privredni i dru{tveni pro-speritet, za {ta postoje objektivnepotrebe i {anse u Br~ko DistriktuBiH.

Od uspostave Br~ko DistriktaBosne i Hercegovine i imenovanja~lanova Vlade Distrikta pa donovembra 2003. godine du`nost{efa ovog Odjeljenja je sa velikimuspjehom obavljao Ismet Dedei},diplomirani inènjer saobra}aja.


U proteklom ~etverogodi{njemperiodu u puteve, parkove i javnurasvjetu na podru~ju Br~ko Distri-kta BiH investirano je 44.005.834KM. Od toga za sanacije i teku}eodràvanje puteva i parkova izteku}eg budèta izdvojeno je5.854.644 KM. Iz Budèta kapita-lnih potreba za rekonstrukcije iasfaltiranje puteva i ulica, kao i zasanaciju javne rasvjete izdvojenoje 28.083.637 KM. Osim togarebalansom Budèta kapitalnihpotreba za 2003. godinu Podo-djeljenju za puteve i parkoveodobreno je novih 7.071.843 KM,od ~ega je ve} ugovoreno 934.420KM.

Uplate MZ za sufinansiranje mo-dernizacije puteva i ulica u seoskimi prigradskim naseljima, kao i javnerasvjete iznosile su u posljednje~etiri godine 3.685.244 KM. U vre-menskom periodu od ~etiri godineasfaltirano je 200 kilometara putnihpravaca. Va`no je napomenuti da jetokom 2003. godine asfaltirano oko4,5 km trotoara i ura|ena 4 armira-no-betonska mosta.

Za parkove je u protekle ~etirigodine izdvojeno 356.402 KM.Posebno treba ista}i radove u veli-kom parku koji su finansirani odstrane OHR-a u iznosu od 115.000KM. Za ure|enje parkova u Ra-`ljevu, Bosanskoj Bijeloj i Mao~iizdvojeno je 48.794,44 KM.

Pored zna~ajnijih putnih prava-ca koji su asfaltirani tokom trigodine, a to su: Brka - Rahi} -Mao~a, Poto~ari - Ra`ljevo, dioni-ca "Klanac", Brka - Ulovi}, asfalti-ranje regionalnog puta R458 -prema Puki{u, treba istaknutizna~ajne putne pravce koji suasfaltirani u 2003. godini {to }e bitinastavljeno i u 2004. godini. To su:Seonjaci - Cerik, Br~ko - Puki{,Izbor - Brod, Bo}e - Palanka,Slijep~evi}i - Ra`ljevo, brojniputni pravci, koji su asfaltirani uzu~e{}e MZ-ca.

U 2004. godini izvodit }e seradovi koji su odobreni Budètomkapitalnih potreba za 2004. u vrije-dnosti 9,5 mil KM i radovi koji sudefinisani Rebalansom Budèta za2003. u visini od 7.071.843 KM.

1.8. Odjeljenje zajavne poslove

Kasim Delali}, {ef Odjeljenja


Od va`nih projekata koji su odo-breni Budètom kapitalnih potrebau 2002. i 2003. godini ~ija se rea-lizacija ~eka, uglavnom radi rje{a-vanja imovinsko-pravnih odnosa iprojektovanja, su: rekonstrukcijaulice Bosne srebrene, pje{a~ka stazaKlanac - Prnjavor, ure|enje Trgamladih, pro{irenje Bulevara mira,ure|enje obale rijeke Save.

Investicije u javne objekte u pro-tekle tri godine dostigle su cifru od30.860.823 KM, od ~ega su dona-torska sredstva 4.868.161 KM, aiznos od 25.992.662 KM su budè-tska sredstva. Ovim prikazom nisuobuhva}ena sredstva realizovanapreko OHR-a Br~ko, utro{ena naadaptaciji zgrade Gimnazije, kao iza objekte u krugu biv{e kasarne.Ovim sredstvima je ura|en velikibroj projekata ~ija se vrijednostkre}e od par stotina KM do prekomilion KM. Projekti su ra|eni zasve korisnike budètskih sredstava,a na zahtjev tih korisnika i iz sred-stava koja su isti obezbijedili uBudètu.

Najzna~ajniji projekti koji surealizovani u proteklom periodu su:fiskulturne sale uz osnovne {kole uBr~kom, Mao~i i Bijeloj, zatim kodEkonomske {kole i u krugu biv{ekasarne uz Gimnaziju. Zamjena sto-larije i krovova na brojnim {kolama,rekonstrukcija Stare bolnice u Br~-kom, Doma zdravlja i Nove bolnice,rekonstrukcija seoskih zdravstvenih

ustanova, izgradnja mnogobrojnihsportskih terena uz {kole i u mje-snim zajednicama, adaptacija objek-ta u krugu biv{e kasarne za potrebeOmladinskog centra, mnogobrojniobjekti za potrebe MZ-a i drugo. Utoku je gradnja zgrade arhiva, reko-nstrukcija starog Suda i sanacija idogradnja aneksa zgrade Vlade.

Najzana~ajniji objekti koji sufinansirani donatorskim sredstvimasu: rekonstrukcija zgrade urologije ukrugu bolnice, rekonstrukcija i za-mjena stolarije Nove bolnice, do-gradnja Doma kulture i ure|enjeskup{tinskih prostorija, izrada fasa-da i zamjena stolarije Prve osnovne{kole i Ekonomske {kole. Budètomkapitalnih potreba za 2004. godinuodobrena su sredstva za izgradnjujedne {kole i tri {kolske sportskedvorane u Br~ko Distriktu.

U Pododjeljenju odràvanje ja-vnog stambenog fonda u proteklomperiodu od 4 godine izvedene surazne vrste radova na odràvanjuistog u vrijednosti oko 2 milionaKM. Izvr{ene su sanacije na vi{e od650 stambenih jedinica, uz istovre-meno veliki broj hitnih intervencijana vodovodno-kanalizacionoj mreì.Izvr{ena je zamjena hidroforskihpostrojenja za snabdijevanje vodom4 solitera, servisiranje i redovnoodràvanje 11 liftova, zamjena 35elektrorazvodnih ormara u stambe-nim zgradama, izvr{en popravakravnih i kosih krovova u iznosu od


oko 60.000 KM. Izvr{eno je preko70% zahtjeva za hitnim intervencija-ma sa vlastitom interventnomgrupom.

Po~etkom 2003. godine zapo~et jeproces privatizacije oko 3.500 dru-{tvenih stanova. Do kraja 2003. go-dine otkupljeno je 1.300 dru{tvenihstanova, za {to je na poseban ra~unBr~ko Distrikta BiH upla}eno 4,7miliona KM. Proces privatizacije sta-nova se i dalje nastavlja uz o~ekiva-nja da se do kraja 2004. godine izvr{iprivatizacija oko 3.000 stanova.

U Odjeljenju za javne poslovedjeluje i Pododjeljenje zajedni~kiposlovi i stru~ni nadzor koje obavljaposlove administrativno-pravne pri-rode vezano za sve investicije koje

su preuzimane po pododjeljenjima,uklju~uju}i stru~ni gra|evinski ielektro nadzor i kontrolu pra}enjautro{ka sredstava i kandidovanjatro{kova po usvajanim budètima uposmatranom periodu. U protekle 4godine Pododjeljenje je uspje{no za-vr{ilo program rekonstrukcije ku}aizbjeglih i raseljenih lica, tzv.Program "5000 KM -2001", za {to jeizdvojeno 1.504.661,90 KM. Odstrate{kih projekata za ovaj gradsvakako treba pomenuti rekonstruk-ciju industrijskog kolosijeka u vri-jednosti 1.321.758 KM ~ija seimplementacija odvijala pod stru-~nim nadzorom ovog Pododjeljenja.

Tokom 2003. godine zapo~ele suaktivnosti oko izgradnje gradske


zaobilaznice koja, kao kapitalan pro-jekat za grad Br~ko, ima izuzetanzna~aj. U toku je izrada idejnog pro-jekta i studije izvodljivosti gradskeobilaznice ~iji se rok za izraduo~ekuje u narednih {est mjeseci.

Ukupan broj vozila i ma{ina uvlasni{tvu Vlade Br~ko Distrikta sa31. 12. 2003. godine je 297. Zateku}e odràvanje vozila i ma{ina od8. 3. 2000. godine do 31. 12. 2003.godine utro{eno je 1.588.500 KM. Izoblasti saobra}aja izdato je u prote-kle ~etiri godine: licenci A: 42 vozi-la, licenci B: 40 vozila, licenci C:165 vozila, 85 licenci za taksi vozila,31 licenca za voza~e, 27 plovidbenihdozvola, 12 odobrenja za prijevoz zakombi vozila. Va`no je napomenutida je ovo Pododjeljenje aktivno u~e-stvovalo na izradi Zakona o prije-vozu u drumskom saobra}aju Br~koDistrikta, {to je rezultiralo uspo-stavljanjem javnog gradskog pri-jevoza na podru~ju Distrikta.

Programom aktivnosti za 2004.godinu planirana je izgradnja nad-stre{nica za vozila i ma{ine Podo-djeljenja îsto}a. Za ove namjeneodobrena su sredstva u Budètu kap-italnih potreba od 2003. do 2005.godine

Pododjel îsto}a djeluje u sasta-vu ovog odjeljenja od usvajanjaRebalansa budèta za 2003. godinudo kada je bio u sastavu Odjeljenjaza komunalne poslove. Pododjelje-nje îsto}a je u protekle ~etiri godi-

ne radilo na stvaranju uslova za efi-kasnije obavljanje osnovnih akti-vnosti. U tom smjeru je utro{eno1.626.423 KM iz kapitalnog budètai 457.330 KM iz operativnog bu-dèta za nabavku stalnih sredstava:- specijalne opreme za sakupljanje,

transport i deponovanje ku}nogsme}a i ~vrstog otpada,- profesionalne opreme i specijalnihma{ina za odràvanje i ~i{}enjejavno prometnih povr{ina u ljetnomi zimskom periodu,- adaptacija zgrade starog gradskog

kupatila,- kancelarijskog namje{taja i ra~u-

narske opreme,- kontejnera za odlaganje otpada.

Nabavkom specijalnih vozila zatransport, postavljanjem kontejnerau svim naseljenim mjestima, teangaòvanjem {est kooperantskihfirmi za odvoz sme}a iz prigradskihi seoskih naselja ovo Pododjeljenjeje do kraja 2003. godine uspjelopro{iriti krug odvoza sme}a na svedijelove Br~ko Distrikta. Time jepove}an broj korisnika sa po~etnih7.000 na 15.000 doma}instava, tesmanjen broj divljih deponija ionemogu}eno nastajanje novih.

Nabavkom profesionalnih radnihma{ina i specijalnih vozila za odrà-vanje i ~i{}enje javno prometnihpovr{ina Pododjeljenje îsto}a uspi-jeva ~istiti i odràvati 186.380 m2

zelenih povr{ina, 1.530.000 m2 ja-vno prometnih povr{ina, 412.000


m2 pija~nog prostora, te odràvati255 km putne mreè u zimskomperiodu. Krajem 2003. godine Podo-djeljenje je preuzelo i poslove okoupravljanja, rukovo|enja i kontrolereda na svim pijacama u gradu.Bitno je napomenuti da je Pododje-ljenje îsto}a u protekle ~etirigodine, pored redovnih aktivnostiradilo i poslove asistiranja inspekci-jskim slu`bama. Najzna~ajniji subili poslovi ru{enja bespravno izgra-|enih objekata na pijaci Arizona.

Po operativnom Budètu za2004. godinu Pododjeljenje planirautro{iti 3.284.060 KM za obavlja-nje svih aktivnosti, dok po kapital-

nom budètu nema odobrenih sred-stava za 2004. godinu. Ali }e neu-tro{ena kapitalna sredstva iz 2003.godine u iznosu od 100.000 KM,utro{iti za realizovanje po~etnihradnji koje se odnose na izbor iistraìvanje zemlji{ta za novu depo-niju sme}a.

Od uspostave Br~ko DistriktaBiH 8. 3. 2000. pa do 11. 3. 2003.godine na funkciji {efa Odjelje-nja bio je Hamed Jerkovi}, dipl.inènjer arhitekture, koji je ovuodgovornu du`nost veoma uspje-{o obavljao prve tri godine, nakon~ega je oti{ao u zasluènu penzi-ju.


Ohrabreni nastojanjima me|una-rodne zajednice da se na ovim pro-storima afirmi{e visokokvalitetno,moderno, depolitizovano i multie-tni~ko obrazovanje lokalna vlastBr~ko Distrikta u potpunosti je reali-zovala ovaj projekt. Profesionalanodnos i predan rad svih struktura,uklju~uju}i i Odjeljenje za obrazo-vanje, doprinijeli su potpunomprekidu segregacije i diskriminacije.Uspostavljen je takav sistem koji,prije svega, uvaàva kvalitetno obra-zovanje uz po{tovanje bogate kultur-alne razli~itosti me|u narodima BiH.

Dono{enjem Zakona o osnovnomi srednjem obrazovanju Br~ko Di-strikta BiH 2001. godine stvoren jeintegrisan i transparentan obrazovnisistem dostupan svim gra|anima bezobzira na njihov socijalni status,vjersku i nacionalnu pripadnost.

Ovakav obrazovni sistem uskla-|en je sa svim me|unarodnim ko-nvencijama koje se odnose na za{tituljudskih prava i nediskriminaciju, teve} tri godine egzistira u svimosnovnim i srednjim {kolama Br~koDistrikta.

Nastava se odvija prema usa-gla{enom nastavnom planu i progra-mu (NPP) koji je u izvjesnoj mjeripre~i{}en i revidiran, a od {kolske2003./2004. godine uskla|en sa Za-jedni~kim jezgrom NPP na nivouBosne i Hercegovine.

Osnovno obrazovanje se odvija u15 osnovnih {kola od kojih se 5nalazi u urbanom dijelu Br~kog, a 10u ruralnom podru~ju. Za djecu kojaimaju sklonosti u muzi~koj umjetno-sti u gradu postoji Osnovna muzi~ka{kola u Br~kom smje{tena u moder-no izgra|enom {kolskom objektu sasavremenom nastavnom opremom.

U {kolskoj 2003./2004. godininastavu u osnovnim {kolama poha|a6.785 u~enika od I do VIII razredaraspore|enih u 296 odjeljenja. U triposebna odjeljenja obrazuje se 29u~enika sa izraènijim pote{ko}amau psiho - fizi~kom razvoju.

Dje~ije obdani{te poha|a 172 dje-ce raspore|ene u 8 vaspitnih grupa,smje{tenih u dva pred{kolska objekta.U gradu ima i jedna privatna ustano-va jasli~kog karaktera gdje se njeguje20 djece mla|e uzrasti (do 3 godine).

1.9. Odjeljenje zaobrazovanje

Esad Ati}, {ef Odjeljenja


Osnovnu muzi~ku {kolu poha|a70 u~enika na tri odsjeka.

U ~etiri srednje {kole obrazuju sekadrovi ~etvrtog i tre}eg stepenaobrazovanja. U ovoj {kolskoj godininastavu poha|a 3.635 u~enika u 138odjeljenja, i to: JU Ekonomska {kola1.404 u~enika u 51 odjeljenju; JUGimnazija "Vaso Pelagi}" 642u~enika u 25 odjeljenja; JUTehni~ka {kola 872 u~enika u 35odjeljenja; JU Poljoprivredna {kola717 u~enik u 27 odjeljenja.

Nastava u osnovnom obrazovanjuse organizuje u 15 centralnih i 22podru~ne {kole, a srednjih {kola u 4{kolska objekta.

U pro{irivanju i standardizaciji{kolskog prostora uloèna su zna~a-jna investiciona finansijska sredstva,a naro~ito su se pobolj{ali uslovi zarealizaciju nastave fizi~kog i zdra-

vstvenog vaspitanja izgradnjom 5novih sportskih dvorana. Sve osno-vne i srednje {kole su opremljenesavremenim nastavnim sredstvima iu~ilima.

Poduzetim mjerama u ovomdijelu, stvorene su materijalno -tehni~ke pretpostavke za uvo|enjeosnovnog devetogodi{njeg obrazo-vanja i realizaciju nastavnog rada nasavremenim osnovama u osnovnoj isrednjoj {koli.

Uz podr{ku me|unarodne zaje-dnice (Vije}e Evrope i Civitas), Na-stavni centar kontinuirano provodiprograme edukacije nastavnika, ped-agoga i direktora {kola koje su usm-jerene na pro{irivanje i u~vr{}ivanjeprofesionalnih kompetencija i nji-hovu stru~nu pripremu za realiza-ciju predstoje}eg savremenog NPP iostvarivanje reformskih ciljeva u


osnovnom i srednjem obrazovanju.U toku su intenzivne pripreme za

reformu osnovne i srednje {kole kojapo~inje u narednoj 2004./2005. {ko-lskoj godini.

Uvo|enjem savremenih tehnolo-gija pobolj{an je i inoviran nastavniproces {to doprinosi sticanju kvalite-tnijih znanja u procesu obrazovanja.

Odjeljenje za obrazovanje podu-zelo je sve mjere za usagla{avanjelegislative i dono{enje zakonskih ipodzakonskih akata koji }e omogu-}iti efikasnije provo|enje refo-rmskih ciljeva za kvalitetnim i cje-loìvotnim u~enjem.

U slijedu reformskih koraka uobrazovanju je i visoko obrazovanje.Prioriteti su bili osnovno i srednjeobrazovanje, ali cijeli sistem se nemoè posmatrati bez visokog obra-zovanja koje i {koluje kadrove kojirade, izme|u ostalog i u osnovnom isrednjem obrazovanju, tako da je

trenutno intenzivna aktivnost ureformi visokog obrazovanja u BiH.

Mi o~ekujemo izradu zakona zaovu oblast na nivou BiH, na osnovukoga }emo biti u prilici dareguli{emo ovu oblast u Br~koDistriktu. O~ekujemo da }e Br~koDistrikt u skladu sa Kona~nom arbi-tra`nom odlukom biti adekvatno tre-tiran u dràvnom zakonu o visokomobrazovanju i da }e biti ostavljenemogu}nosti o preuzimanju ovevisoko{kolske ustanove. U skladu saStrategijom razvoja Distrikta, poredEkonomskog fakulteta i Vi{e poslo-vne {kole iz Tuzle treba osmislitirazvijanje i drugih visoko{kolskihustanova u Br~ko Distriktu i u sasta-vu drugih univerziteta entiteta.

To podrazumijeva dinamiziranjevisoko{kolskih institucija i unive-rziteta u Bosni i Hercegovininaspram ekonomskih mogu}nosti ipotreba same BiH.


U protekle ~etiri godineutro{eno je dosta vremena nauspostavi i razvoju servisa izoblasti komunalnih poslova ito: vodosnabdijevawa i kanali-sawa otpadnih voda, te snabdi-jevawa elektri~nom enrgijomstanovni{tva i privrede Di-strikta, kao preduslova ekono-mskog razvoja lokalne zajedni-ce. Pored toga, dosta vremenaje utro{eno na izradi zakonskeregulative iz komunalne obla-sti i za{tite ~ovjekove okoli-ne. Izvr{ena je edukacija oso-bqa u oblasti upravqawa qu-dskim resursima, kori{}ewunovih tehnologija uz upotrebusavremenih softvera i hard-vera, upotrebi savremene opre-me i alata, komunikaciji sakorisnicima usluga.

Ve} tre}u godinu ìvi edu-kativna kampawa "Distrikt jena{e ogledalo" kojom je posti-gnuto pove}awe komunalne svi-jesti kod svih ciqnih grupa anaro~ito osnovaca i sredwo-{kolske omladine.

Uspostavqena je direkna ko-munikacija sa korisnicima se-rvisa prvenstveno sa gra|ani-ma putem elektronskih medija(nedjeqna jednosatna radio-emisija uìvo i ~esta pojavqi-vawa na televiziji).

Zahvaquju}i napornom isavjesnom radu svih zaposlenihi dovoqnim materijalnim sre-dstvima postignuto je da seobezbijedi kontinuirano ikvaliteno snabdijevawe vodomza pi}e i elektri~nom energi-jom. U odjeqewu su ponosni na~iwenicu da se sanirawe kva-rova na distributivnim siste-mima vr{i na dnevnom nivou{to je rijetkost u BiH, ali i u{irem regionu.

U posqedwe dvije godineuspostavqeno je snabdijevawevodom za pi}e bez redukcija,{to je u pro{loj, su{noj, 2003.godini bila rijetkost na pro-storima BiH i biv{e Jugosla-vije. Tako|e, po prvi put u svo-joj istoriji, grad je dobio hemi-jski ispravnu vodu za pi}e.

1.10. Odjeqewe za komunalneposlove

Goroqub Jovanovi}, {ef Odjeqewa


Vi{e nema redukcija u snab-dijevawu elektri~nom energi-jom iako u pojedinim dijelovi-ma nisu zadovoqavaju}i naponiu zimskom periodu ( oko 15 %potro{a~a).

Sve ovo Odjeqewe je posti-glo zahvaquju}i prvenstvenonovom sistemu buxetskih pro-cesa i vrlo visokom nivouprikupqawa i transparentnogtro{ewa javnog novca. Savje-snim i preciznim tenderskimprocesima izvr{ena je sele-kcija ~ime su obezbije|enipouzdani i dobri izvo|a~i, apri tome i relativno jeftinikoji su uvijek na vrijemezavr{avali projekte.

Tokom ovih godina trebaloje potro{iti preko 75 milionaKM (40 miliona USD) teku}ihbuxetskih sredstava i preko 20miliona dolara sredstava kapi-talnog buxeta. Uz sve ovopruàna je tehni~ka asistenci-ja kod izrade projektnih zadata-ka i pomo} u nadzoru donatori-ma, koji su u ovom periodupotro{ili preko 12 milionaKM (6 miliona USD). Reali-zacija fiskalnih buxeta bila jeu prosjeku preko 96%.

Ovim sredstvima stvoreni suuslovi da se obezbijedi pri-kqu~ewe novih 18.000 potro-{a~a na vodovodnu mreù iobezbijedi prikqu~ewe 8.000

novih i rehabilitovanih ku}a uprocesu povratka izbjeglog iraseqenog stanovni{tva.

Tako|e, zavr{ava se procesobjediwavawa 24 samostalnasistema vodosnabdijevawa utehnolo{ki kontrolisanu ipod jednim menaxmentom upra-vqa~ku cijelinu. Vrlo blizu jeuspostava jedinstvenog sistemavodosnabdijevawa Distrikta, au naredne dvije godine obezbije-di}e se da svaki dom i svakiposlovni subjekt ima vodu zapi}e.

Kapitalna ulagawa utrafostanice i dalekovodena 35 i 10 kilovata (zavr{e-tak krajem ~etvrtog mjeseca2004. godine) da}e puni kva-litet, kontinuitet i kvanti-tet u isporuci elektri~neenergije potro{a~ima sa vi-{ekru`nim sistemom za{ti-te u napajawu. Energetskeobjekte prati i optika kakobi se u narednoj 2004. godiniomogu}ilo automatsko upra-vqawe sistemom.

Instalisawem “TETRE” omo-gu}ena je brza i kvalitetnakomunikacija u okviru servisa,izme|u servisa, i drugih ja-vnih slu`bi (Policija Distri-kta, hitne slu`be, vatrogasnebrigade, i dr.).

Privodi se kraju izrada,Fizibiliti studije o sanaci-


ji, rekonstrukciji i dogradwisistema otpadnih voda i wi-hovog tretmana prije pu{ta-wa u povr{inske vodotoke. Uzve} prepoznatqiv poslovniambijent Distrikta ovom Stu-dijom stvori}e se uslovi zaodabir dobrog koncesionara.

Uspostavom kvalitetnih se-rvisa daje se mogu}nost koris-nicima usluga da odgovore naadekvatan na~in.

Poraàvaju}i stepen na-plate vode i kanalizacije od6% i elektri~ne energije odnepunih 55% u 2000. godini iu proteklim godinama, pora-stao je na gotovo 50% za vodui kanalizaciju i skoro 80% zaisporu~enu struju. Imaju}i uvidu fluktuaciju izbjeglog iraseqenog stanovni{tva ikvalitet vode za pi}e (post-rojewe za preradu vode pu{te-no je u rad u julu 2003. g.)naplata ima trend rasta {todaje nadu da je mogu}e u potpu-nosti naplatiti uslugu kojupruà Odjeqewe. Novom stra-tegijom naplate prihoda odpruènih usluga u 2004. godi-ni bi}e postignut puni bala-ns prihoda i rashoda i stvo-ri}e se mogu}nost samosta-lnog poslovawa ovog servisa.

Provjeravaju}i zadovoqstvokod gra|ana pruènim servi-som, anketama iz 2002. i 2003.

godine, dobijen je odgovor da jepreko 70 % anketiranih zado-voqno, 20% nije, dok 10% mi-sli da se ponekad dobro oba-vqaju usluge.

Cijeli projekat rehabili-tacije i razvoja komunalnihservisa Distrikta kreiralo jei izvr{ilo 167 uposlenikasvrstanih u 2 pododjeqewa ijednu slu`bu za logisti~kupodr{ku.

Svih ovih godina pruànaje nesebi~na pomo} Kancela-rije Visokog predstavnika zaBr~ko, USAID-a Sarajevo iRegionalne kancelarije Tuz-la, Evropske Unije, MersiKorpsa, CISP, NORPLAN-a, PSU (Kancelarija Svje-tske banke - Bawa Luka) teDMT (Distrikt MenaxmentTima), Stabilizacionih sna-ga u BiH - Baza Mek Gavern),Me|unarodne policijske sna-ge IPTF-a i EUPD, Kance-larije OESC-eu u Br~kom iAlijanse za ~uvawe energije -Sarajevo. Ovo Odjeqewe jeimalo i veliku podr{ku po-slanika prelazne Skup{ti-ne, ~lanova prelazne Vlade igradona~elnika Distrikta,kao i supervizora za Br~koambasadora: R. V. Faranda,Gerija Metjuza, H. L. Klarkai {efa kancelarije OHR-aGerharda Zonthajma.


U Kona~noj odluci Arbitra`nogtribunala za oblast Br~ko od 5. 3.1999. godine naveden je, izme|uostalog, podatak da je u Br~kom evi-dentirano oko 9.600 zahtjeva izbje-glica i raseljenih osoba za povratimovine. Ina~e, ukupan broj zapri-mljenih zahtjeva od 1996. do 30. 11.2003. godine distigao je cifru od10.889.

Nakon uspostave Br~ko DistriktaBiH (8.3.2000.), a potom i formira-nja posebnog Odjela za izbjeglice,raseljene osobe i stambena pitanjapri Vladi Distrikta (travanj 2001.)intenzivirane su aktivnosti na rje-{avanju imovinskih zahtjeva. Po ost-varenim rezultatima u ovoj oblastiBr~ko Distrikt je postao vode}azajednica u BiH. O tome govorepodaci da je od ukupnog brojazaprimljenih zahtjeva za povratimovine, do kraja studenog 2003.rije{eno 10.889 zahtjeva ili 100%.Mjesec dana ranije, procent prove-denih odluka o povratu imovine,prema podacima me|unarodnihinstitucija (UNHCR, OHR, OSCE,CPRC), 31.10.2003. godine, u

Federaciji BiH iznosio je 90,66,%, uRepublici Srpskoj 90,92%, a uBr~ko Distriktu 96,11%.

Uporedo s povratom imovinedu`na pozornost se posve}uje i alter-nativnom smje{taju raseljenihosoba. Pod upravom ovog Odjelanalazi se 167 stanova koji se koristekao alternativni smje{taj. Odjel,tako|er, raspolaè sa jo{ 166 stanovaizgra|enim za smje{taj raseljenihosoba (Pruta~e, Grbavica, Cerik,Bukvik, Brka i Ivici), te 174 zaku-pljenih stambenih jedinica za alter-nativni smje{taj.

Ina~e, za ove potrebe Prora-~unom Distrikta za 2004. godinuplanirana su sredstva u iznosu od700.000 KM. Tako|er je za obnovu iizgradnju stambenih jedinica zapovratnike Prora~unom Distrikta za2004. godinu planiran je iznos od{est milijuna KM.

Da podsjetimo, u 2002. godiniuspje{no je realiziran tzv. mali hauz-ing obnove i popravki ku}a do 5.000KM po pojedina~nim zahtjevima~ime je rije{eno stambeno pitanje za484 povratnika. Tako|er su izvr{ene

1.11. Odjel za izbjeglice,raseljene osobe

i stambena pitanja

Ivo An|elovi}, {ef Odjela


i sve potrebne pripreme (stru~nekomisije su po podnesenim zahtjevi-ma na tender obradile oko 2.800predmeta) za implementaciju sred-njeg hauzinga do 10.000 KM po jed-nom zahtjevu. Za ova dva projektaizdvojeno je 4.000.000 KM izProra~una Distrikta.

U prora~unu ovog Odjela za2002. godinu bila su planirana iutro{ena financijska sredstva u izno-su od 420.000 KM za obezbje|enjealternativnog smje{taja putem zaku-pa od zainteresiranih raseljenih oso-ba. S ovom praksom nastavljeno je iu 2003. i 2004. godini.

Skup{tina i Vlada Distrikta, kao iUred OHR-a Br~ko, zajedno s ovimOdjelom, uloìli su maksimalnomogu}e napore da se u 2003. godinirije{e svi preostali zahtjevi izbjegli-ca i raseljenih osoba za povratimovine, u ~emu se upotpunosti usp-jelo. Ina~e, u 2003. godini planiranasu i realizirana (u najve}oj mjeri)ukupna sredstva Prora~una Distriktau iznosu od 6.000.000 KM zarje{avanje obnove i izgradnje stam-benih jedinica povratnika odnosno

raseljenih osoba, te problema alter-nativnog smje{taja.

U razdoblju od 1996. do 31. 12.2003. godine na podru~je Distriktavratilo se preko 21.000 izbjeglica iraseljenih osoba i po ostvarenim re-zultatima ova lokalna zajednica jenajbolja u BiH.

Prora~unom kapitalnih potrebaBr~ko Distrikta za razdoblje 2003.-2007. godina za obnovu i izgradnjustambenih jedinica planirana suukupna sredstva u iznosu od 15 mili-juna KM. Ovome treba dodati i pro-jekt CARDS Europske unije naizgradnji 192 ku}e koje su namije-njene za dvosmjerni povratak u Di-striktu uz ulaganje od oko 3.000.000KM, koji je ve} realiziran u 2003.godini.

Ohrabruje ~injenica da }e organivlasti Br~ko Distrikta i nakon rje-{avanja svih imovinskih zahtjeva, i unarednom razdoblju ulagati zna~a-jna sredstva, iz vlastitog Prora~una idonatorskih sredstava za obnovu iizgradnju ku}a, te rje{avanje pro-blema alternativnog smje{taja zapovratnike i raseljene osobe.


Zakonom o izmjeneme i dopuna-ma Zakona o izvr{noj vlasti Br~koDistrikta BiH od 21. 5. 2003. godineusvojena je organizaciona shemaOdjeljenja za javnu sigurnost koje usvom sastavu ima tri pododjeljenja ito:- Pododjeljenje za inspekcijske po-

slove;- Pododjeljenje za javnu sigurnost; - Pododjeljenje za izdavanje gra|e-

vinskih dozvola i dozvola za rad.Odjeljenje za javnu sigurnost

obavlja stru~ne, administrativne iostale du`nosti Vlade koje se odnosena: inspekcijski nadzor u nadle-`nosti Vlade Distrikta, kako je regu-lisano Zakonom o izvr{noj vlastiBr~ko Distrikta; izdavanje gra|e-vinskih i poslovnih dozvola; plani-ranje vatrogasne, civilne za{tite iza{tite od prirodnih nepogoda, kao iorganizovanje i funkcionisanjeodgovaraju}ih slu`bi za{tite; zatim,ozna~avanje miniranih podru~ja,planiranje i sprovo|enje javnih ka-mpanja za obavje{tavanje gra|ana ideminiranje teritorije Distrikta, kao isaradnju u istoj oblasti sa drugim

tijelima i institucijama u Bosni iHercegovini u skladu sa vaè}imzakonima i propisima; ostale du`no-sti iz nadle`nosti ovog Odjeljenja uskladu sa Zakonima i propisimaBiH i Skup{tine Distrikta ili du`no-sti naloène od gradona~elnika.

Pododjeljenje za inspekcijskeposlove obavlja poslove kontrole,nadzora i sprovo|enje zakona, drugihpropisa i op}ih akata iz nadle`nostiorgana i institucija BiH i Br~koDistrikta, i to u oblastima prometa ro-ba i vr{enja trgovinskih, ugostite-ljskih, zanatskih, turisti~kih i drugihusluga, poljoprivrede, vodoprivrede,{umarstva, za{tita bilja, veterinarstva,zdravstva, saobra}aja i puteva, urba-nizma i gra|evinarstva, zatim obrazo-vanja, radnih odnosa, ugovora ozapo{ljavanju, nadzora nad tehni~kimpropisima za pogon i odràvanjeelektroenergetskih postrojenja, par-nih kotlova, za{tite na radu, za{tite~ovjekove okoline, komunalnih uslu-ga i kori{tenje komunalnih objekata iure|aja, sanitarno-higijenskih uslovau svim oblastima privre|ivanja, kao inadzora nad radom organa uprave.

1.12. Odjeljenje zajavnu sigurnost

Ahmet Dervi{evi}, {ef Odjeljenja


Pododjeljenje za javnu sigurnostje dio Odjeljenja za javnu sigurnost,koje je formirano reorganizacijomVlade Br~ko Distrikta. Do tada jeovo Pododjeljenje djelovalo u sa-stavu Odjeljenja za zdravstvo, javnusigurnost i usluge gra|anima. Ovopododjeljenje se sastoji od: Slu`beza{tite od poàra, Slu`be civilneza{tite, Slu-`be osmatranja i obav-je{tavanja i Slu`be obezbje|enjaobjekata Vlade Br~ko Distrikta.

Osnovni zadaci Slu`be za{tite odpoàra se ogledaju u obavljanjuposlova za{tite ljudi i materijalnihdobara ugroènih poàrom, eleme-ntarnim nepogodama, tehni~kim ne-sre}ama i akcidentnim situacijama.Zatim pruànje pomo}i unesre}eni-ma u saobra}ajnim udesima i drugividovi pomo}i iz djelokruga javne

sigurnosti na podru~ju Br~ko Distri-kta kao i angaòvanje na edukacijistanovni{tva i zaposlenih u predu-ze}ima i ustanovama iz oblastiza{tite od poàra.

U sklopu ove Slu`be je smje{tenaekipa za suzbijanje akcidentnihsituacija, ~iji zadatak je vidljiv iz sa-mog naziva, odnosno intervenisanjeu slu~aju nastanka akcidentnihsituacija bilo koje vrste.

Osnovni zadaci Slu`be civilneza{tite su za{tita i spa{avanje ljudi imaterijalnih dobara od posljedicaprirodnih i drugih nesre}a, povre-dljivosti teritorije, planskog organi-zovanja sistema za{tite s ciljemsprje~avanja opasnosti, smanjenjabroja nesre}a i `rtava, te otklanjanjei ublaàvanje {tetnih djelovanja iposljedica od prirodnih i drugih


nesre}a, kao i pra}enja na~ina orga-nizovanja poslova za{tite u okruè-nju i {ire.

Slu`ba civilne za{tite vr{i stru-~ne, upravne i druge poslove koji seodnose na utvr|ivanje razvoja siste-ma civilne za{tite, izvr{enje zakona idrugih propisa iz oblasti civilneza{tite, davanja stru~nih uputstavapreduze}ima, organima i organizaci-jama, i drugim pravnim licima kao igra|anima iz oblasti civilne za{tite iobavljanje svih drugih poslova izove oblasti.

Slu`ba osmatranja i obavje-{tavanja u okviru svoje redovnedjelatnosti se bavi osmatranjem iutvr|ivanjem odre|enih pojava uoblasti hidrometeorologije, vatro-gastva, zdravstva, seizmologije,radiolo{ke za{tite, poljoprivrede,vodoprivrede, elektroprivrede, sa-obra}aja, civilne za{tite, za{tite

ìvotne sredine i drugim oblasti-ma. Na osnovu prikupljenih po-dataka daje odre|ene informacijeza nadle`ne organe i potrebneslu`be.

Zadatak Slu`be ~uvanja i obezb-je|ivanja vladinih objekata je daputem ~uvara - portira vr{i obezbje-|enje objekata Vlade na podru~juBr~ko Distrikta ({kole, bolnice idrugi objekti).

Pododjeljenje za izdavanje gra-|evinskih dozvola i radnih dozvolaobavlja poslove izdavanja gra|evin-skih dozvola i upotrebnih dozvola zaobjekte koji ispunjavaju uslove uskladu sa zakonom o prostornomure|enju, zatim rje{enja o ispunja-vanju uslova za obavljanje djelatno-sti pravnim i fizi~kim licima uskladu sa zakonom o preduze}u iostalim zakonima vezanim za oblastza koju se izdaje rje{enje.


Posebnim zakonima koji re-guli{u ovu oblast pravosu|eBr~ko Distrikta konstituisa-no je, i u novoj organizaciji po-~elo sa radom 1. 4. 2001. godine.Institucije kojim je usposta-vqen jedinstven pravosudnisistem su: Pravosudna komisijaBr~ko Distrikta BiH, Apela-cioni sud Br~ko Distrikta

BiH, Osnovni sud Br~ko Di-strikta BiH, Javno tuìla{-tvo Br~ko Distrikta BiH iKancelarija za pravnu pomo}Br~ko Distrikta BiH. Osno-vne podatke i karakteristikerada ovih organa, u kratkimcrtama, daju starje{ine kojetim organima rukovode.

IV. PRAVOSU\E BR^KO DISTRIKTA


Pravosudna komisija Br~-ko Distrikta BiH, u sastavuod 7 ~lanova, ve} tre}u godinuobavqa sve poslove vezane zafunkcionisawe pravosu|aBr~ko Distrikta BiH. Akti-vnost Pravosudne komisije sesastoji u predlagawu buxetaza pravosu|e Br~ko Distri-kta BiH, izbor i razrje{ewesudija, tuìlaca i advokataKancelarije za pravnu pomo}Br~ko Distrikta, predlagawezakona vezanih za rad pravo-su|a Br~ko Distrikta BiH,kao i rad na wihovom uskla-|ivawu sa zakonima na drà-vnom nivou, dono{ewe podza-konskih akata, sprovo|eweedukacije nosilaca pravosud-nih funkcija u pravosu|uBr~ko Distrikta BiH i svihdrugih poslova predvi|enihzakonom.

Prioritetna aktivnostPravosudne komisije Br~koDistrikta BiH u proteklomperiodu je bila sprovo|ewesvih aktivnosti na pripremi

za formirawe sudske polici-je Br~ko Distrikta BiH, kojabi trebala da po~ne sa radomu julu 2004. godine, a koja }ebiti pod nadle`no{}u Pra-vosudne komisije Br~ko Dist-rikta BiH. Pravosudna komi-sija Br~ko Distrikta BiH, uzgore navedenu aktivnost, spr-ovodi i pripreme za uvo|ewera~unarskog vo|ewa eviden-cije i obrade predmeta upravosu|u Br~ko DistriktaBih, a sve u ciqu efikasnijegfunkcionisawa pravosu|aBr~ko Distrikt BiH.

Pravosudna komisija svo-jim radom obezbje|uje da sepo{tuju profesionalni stan-dardi u radu cjelokupnogpravosu|a Br~ko DistriktaBiH.

1. Pravosudna komisijaBr~ko Distrikta

Nada Majinovi}, predsjednik


Apelacioni sud je najvi{asudska instanca u Br~koDistriktu BiH. Wega, poredpredsjednika, sa~iwavaju {estsudija, jedan stru~ni saradnik,jedan sudski pripravnik i trislu`benika. Kao redovna suds-ka instanca Apelacioni sud jeiskqu~ivo drugostepeni iodlu~uje po svim àlbama naodluke Osnovnog suda, kaoprvostepenog suda. Tako|eodlu~uje o vanrednim pravnimlijekovima koji se izjavqujuprotiv pravosna`nih sudskih

odluka. Sud zasjeda i donosiodluke u vije}u od tri sudije.

U dosada{wem radu od ukup-no zaprimqenih 2.300 predmetasvi su zavr{eni. Godi{wa aù-rnost na referatu redovnihpravnih lijekova je 99%, a tra-jawe sudskih postupaka predApelacionim sudom je, u pro-sjeku, mawa od 30 dana. Nakrivi~nom referatu postupaktraje deset dana.

"Tokom 2003. godine zavr{e-na je pravna reforma u oblastikrivi~nog prava na nivou BiH,

2. Apelacioni sudBr~ko Distrikta

Damjan Kaurinovi}, predsjednik


kao i u Federaciji BiH i Repu-blici Srpskoj. Moè se re}ida su svi prakti~no preuzelizakonodavna rje{ewa Br~koDistrikta BiH iz 2001. godine.Poslije zavr{ene zakonodavnereforme na nivou BiH ne pos-toji mogu}nost da se odlukeApelacionog suda u krivi~nomi parni~nom postupku pobijajunekim pravnim sredstvom nasudu BiH, dok je ta mogu}nostzakonski ustanovqena u upra-vnom postupku, odnosno u pos-tupku upravnih sporova. Me|u-tim, i pored navedenih ~iweni-ca pravni sistem Br~koDistrikta nije zatvoren, kao{to nije zatvoren ni pravnisistem BiH. Od 24. aprila 2002.godine BiH je ~lanica SavjetaEvrope i kao ~lanica je, prema

~lanu 3. Statuta Savjeta Evro-pe, prihvatila princip vla-davine prava i obavezala se dasva lica pod wenom jurisdikci-jom uìvaju qudska prava iosnovne slobode. Prema tome,kada su qudska prava i osnovneslobode povrije|ena bilo ko-jom odlukom sudova Br~koDistrikta gra|ani imaju pravoda pokrenu odgovaraju}i postu-pak pred Ustavnim sudom BiH.Ako ne budu zadovoqni isho-dom tog postupka ostaje impravo da se direktno obrateEvropskom sudu za qudska pra-va u Strazburu. Dakle, gra|aniBr~ko Distrikta nemaju nimawe ni vi{e prava od ostalihgra|ana u BiH", kaè DamjanKaurinovi}, predsjednik ovogSuda.


3. Osnovni sudBr~ko

Distrikta

Osnovni sud Br~ko DistriktaBiH, svojim osnivanjem (1. 4.2001. godine), a sukladno Zako-nu, preuzeo je ulogu ranijihosnovnih, prekr{ajnih, privrednih idrugih "specijaliziranih" sudova,tako da je dobio i poslove kao {tosu registracije firmi, izdavanjauvjerenja, zatim vo|enje postupa-ka koji nisu u sporovima i sli~no.Predsjednik Osnovnog suda, Ja-dranko Gr~evi}, dao je vi{e info-rmacija o radu Suda i postignutimrezultatima.

Osnovni sud je tada, dakle nastartu, preuzeo 20.625 predmeta.Tijekom te godine pristizali su i novipredmeti od prvog dana rada. Pa ihje ukupno u prvoj godini bilo47.811. Za tih devet mjesecizavr{eno je 32.474, a na kraju istegodine ostalo je nerije{eno 15.337predmeta. Od 1.1. 2002. do 31. 12.2002. godine Osnovni sud jezaprimio 54.803 predmeta. Dopolovice drugog mjeseca 2003.godine ukupno je rije{eno 41.256, abilo je ostalo nerije{eno jo{ 13.547predmeta.

Za 2002. godinu bilo je kara-kteristi~no i to da je Osnovni sud, od14. 2. 2002. godine, po~eo s regi-stracijom pravnih subjekata napodru~ju Br~ko Distrikta. Oformlje-na je odgovaraju}a slu`ba, prilago-|ena potrebama, kako bi se udovolji-lo svim zahtjevima gra|ana. [to seti~e kadrovske popune u Sudu sadaradi 13 sudaca i predsjednik Suda, ado listopada 2003. godine bilo je 14nositelja pravosudnih funkcija ipredsjednik Suda, jedan sudac jeraspore|en na du`nost u Sarajevo.

Za ilustraciju posla koji se oba-vlja u ovom Sudu najbolje je navestibroj predmeta koji su u radu. U2003. godini u radu je bilo 61.167predmeta, od ~ega je iz 2002. godinepreneseno 13.544 predmeta, azaprimljeno je 47.623 novih pred-meta. Od toga je rije{eno 49.556,ostalo je nerije{eno 11.611 pred-meta. Aùrnost iskazana u procenti-ma iznosi 81%, a broj nerije{enihpredmeta iznosi 19%. Analiziraju}istatistiku da se zaklju~iti da Sud izgodine u godinu pove}ava brojzaprimljenih predmeta po svim re-

Jadranko Gr~evi}, predsjednik


feratima, ali uspijeva sanirati priliv ismanjiti broj nerije{enih predmeta.

Za 2003. godinu karakteristi~noje da je obavljana priprema za auto-matsku obradu podataka, raspisanisu tenderi, {to }e unaprijediti rad(brà obrada podataka, evidencije,brè zavr{avanje sudskih predmeta).

Ina~e, Osnovni sud broji ukupno106 uposlenih, s tim {to 25 uposleni-ka opsluùje sve ostale pravosudneorgane Distrikta (osiguranje, odr-àvanje ~isto}e, tehni~ko odràvan-je, itd.). To ukazuje da je relativnomali broj angaìran na izvr{avanjuosnovnih funkcija Suda u odnosu naukupan broj zaprimljenih predmeta.Osim toga, u lipnju 2003. godine,oformljeno je pet komisija za izla-ganje (usugla{avanje gruntovnog ikatastarskog stanja). Komisije radepod nadzorom predsjednika Osno-

vnog suda, vode}i ra~una o priorite-tima po pojedinim katastarskimop}inama. Nije potrebno posebnonagla{avati zna~aj i aktualnost ovogposla za gra|ane Br~ko Distrikta.

[to se ti~e op}ih uvjeta rada usvim institucijama pravosu|a Br~koDistrikta oni su iznimno dobri. Akada se postavlja pitanje ima li priti-saka na rad nositelja funkcija upravosu|u, moè se re}i da postojerazli~ita nastojanja da se ti pritisciostvare. Me|utim, Sud vr{i i dalje }evr{iti svoju ulogu koja podrazumije-va primjenu zakona, ili bolje re~eno,vladavina prava predstavlja proritetu radu ovog Suda.

Rad Suda je transparentan ono-liko koliko je to potrebno, s ciljemda se informira javnost, gra|ani, oodre|enim pitanjima i problemi-ma.


Neposredno prije konstituisanjaJavnog tuìla{tva Br~ko DistriktaBiH postojala su dva tuìla{tva kojasu pripadala entitetskim pravosud-nim institucijama. Javni tuìlacBr~ko Distrikta BiH, ZekerijaMujkanovi}, predstavljaju}i ovajpravosudni organ dao je niz informa-cija zasnovanih na konkretnimpokazateljima.

U Javnom tuìla{tvu Br~koDistrikta, pored tuìoca, radi {estzamjenika i jo{ devet slu`benika (ipomo}nog osoblja), tako da je ukup-no 16 zaposlenih. Ovo Tuìla{tvonadle`no je za gonjenje izvr{ilacakrivi~nih djela, te odre|enihprekr{aja i privrednih prestupa.Zatim za rukovo|enje, nadgledanjei, po potrebi, neposredno vo|enjeistrage, za podizanje optu`nih akatai za zastupanje tih akata pred sudovi-ma Br~ko Distrikta. Statisti~ki pos-matrano, do sada je ukupno predsudovima procesuirano 807 lica, u633 krivi~na predmeta. Visok je pro-cenat osu|uju}ih presuda za licakoja je ovo Tuìla{tvo izvodilo predsudove: u 2001. 92%, a u 2002.

godini 93%. Nave{}emo i to da jenovim zakonskim propisima ukinutafunkcija istra`nog sudije, a Policijai Tuìla{tvo Distrikta dovedeni su udirektnu vezu kao najodgovornijiorgani za otkrivanje i gonjenjekrivi~nih djela. Krivi~na procedura,u odnosu na entitete, je znatno kra}ai efikasnija.

Prosjek rje{avanja novih pred-meta u ovom Tuìla{tvu u 2002.godini, od momenta podizanjaoptu`nog akta do pravosna`neodluke, bio je ne{to manji od trimjeseca (2 mjeseca i 26 dana). Javnotuìla{tvo Distrikta postalo je pre-poznatljivo po nepristrasnosti iodlu~nosti u suprotstavljanju tzv.koruptivnim krivi~nim djelima.Naro~ito dobri rezultati postignutisu u suzbijanju krivi~nih djelatrgovine ènama radi prostitucije i usmanjenju kra|a automobila.

U 2003. godini okon~ano je 954predmeta s tim da treba imati naumu da je u najve}em broju pred-meta provedena istraga, zatimoptuènje te zastupanje optu`nicepred sudom i, na kraju, u~estvovanje

4. Javno tuìla{tvo

Zekerija Mujkanovi}, javni tuìlac


u àlbenom postupku. Svaki tuìlacprosje~no za godinu dana zavr{i 176predmeta. U 2003. godini izme|u 93i 96% krivi~nih postupaka pokrenu-tih pred sudom rezultirali suosu|uju}om presudom. Efikasnostkrivi~nih procedura ilustruje to {tocjelokupan krivi~ni postupak odmomenta izvr{enja krivi~nog djelapa do pravosna`nosti presu|enjatraje u prosjeku 11 mjeseci i petdana. Od toga, u fazi istrage u pros-jeku 7 mjeseci i 19 dana, a u fazisu|enja tri mjeseca i 19 dana. Ustrukturi presu|enih predmeta oko24% bude okon~ano sporazumom opriznanju krivice, zna~i, oko 33%tzv. kaznenim nalogom, a oko 43%pro|e kompletnu proceduru su|enja.To su prednosti novog Zakona. Novizakoni iz krivi~ne oblasti daju

mogu}nosti za ubrzavanje krivi~neprocedure, {to je omogu}ilo posti-zanje pomenute efikasnosti. TuìlacMujkanovi} procjenjuje da je bezb-jednosno stanje u Br~ko Distriktudobro, mada organi Distrikta, a prijesvih Policija, imaju zadataksprje~avanja porasta broja izvr{enihkrivi~nih djela. Najve}i problem,najbrojnije predmete, predstavljajuimovinska krivi~na djela koja ustrukturi svih krivi~nih djelau~estvuju sa oko 63%. Maloljetni~kikriminal biljeì neznatan pad.

Ako bi markirali oblasti u kojimaje Javno tuìlastvo posebno zado-voljno rezultatima onda su to oblastkrivi~nih djela protiv slobode i prava~ovjeka i gra|anina, uop{tenougroàvanje sigurnosti gra|ana,zatim krivi~na djela protiv finansija i


iz oblasti poreza gdje se veomauspje{no otkrivaju i gone izvr{iocikrivi~nih djela poreske utaje, i kri-vi~nih djela protiv javne sigurnosti isaobra}aja. Javno tuìla{tvo nije za-dovoljno rezultatima kad se radi okrivi~nim djelima protiv imovine,protiv zdravlja ljudi (posjedovanjeili stavljanje u promet opojnihdroga).

U strukturi osu|uju}ih presudagdje su ljudi ogla{eni krivim u 44%presuda izre~ene su uslovne kazne, u16% nov~ane kazne i u 40% kaznezatvora. Ukupan vremenski zbir svihzatvorskih kazni iznosi 112 godina,5 mjeseci I 15 dana.

Uslovi rada Tuìla{tva, kao iostalih pravosudnih organa u Distri-ktu su izvanredni, prostorni uslovi su

najbolji u BiH, materijalni su tako|edobri jer se Budètom Distriktaobezbje|uju potrebna sredstva.

Ovo Tuìla{tvo djeluje zaistasamostalno i profesionalno. Nijebilo neposrednih pritisaka na rad.Pritisci javnosti su ne{to drugo. Usu{tini politi~kih pritisaka nema nina lokalnom ni na vi{em nivou, nitiod strane me|unarodne zajednice.Normalan je pritisak ili zahtjevjavnosti da se radi ~estito i profe-sionalno, ali izbor ljudi na poslove upravosu|e je takav da su izabraniljudi otporni na pritiske bilo kojevrste. Br~ko Distrikt ima takvupravnu regulativu koja omogu}ujenezavisan rad pravosu|a. Princippodjele vlasti u Distriktu je izvedendo kraja i to daje rezultate.


Kancelarija ve} tre}u go-dinu pruà pravnu pomo}gra|anima Br~ko Distrikta,koji su lo{eg imovnog stawa.Ta se pomo} ogleda u zastupawuu krivi~nom, parni~nom, van-parni~nom i izvr{nom postup-ku, kao i drugim postupcima ipostupku izlagawa nekretnina.

Kancelarija svakodnevnopruà usmene savjete svimgra|anima Br~ko Distriktakoji se obrate Kancelariji.Sagledavaju}i statisti~ke po-datke za protekli period evi-dentno je da je Kancelarija svevi{e angaòvana u zastupawugra|ana Br~ko Distrikta usvim postupcima, a svojim ra-dom doprinosi i efikasnostisudova Br~ko Distrikta BiH.To se ogleda u tome {to je

Kancelarija organizovala svojrad tako da advokati sa istra-ìteqima ~ine jedan tim uprikupqawu dokaza potrebnihza odbranu u krivi~nom postup-ku po~ev od prvog saslu{awa uPoliciji pa do pravosna`nostipresude. Dok u parni~nom pos-tupku u skladu sa zakonskimodredbama tako|e se prikupqa-ju dokazi za stranke koje se zas-tupaju, i isti prezentiraju sudu.

Imaju}i u vidu primjenuzakona u Br~ko Distriktu , kaoi po{tivawe Evropske konve-cije o qudskim pravima, poka-zalo se opravdanim postojaweovakve Kancelarije da bi seobezbjedila ravnopravnoststranaka u sudskim postupcimapred sudovima Br~ko Distri-kta BiH.

5. Kancelarija za pravnu pomo}


Funkcije Uprave prihoda Br~koDistrikta BiH propisane su StatutomBr~ko Distrikta i Zakonom o Upraviprihoda, po kojem je ova institucijauspostavljena kao kvazinezavisnafinansijska agencija odgovorna zaubiranje svih prihoda utvr|enihpropisima Distrikta (poreski ineporeski prihodi). Tako|e, Upravaprihoda potvr|uje raspoloìvostsredstava i zakonska ovla{tenja zasve rashode, transfere, investiranje ikretanje sredstava na svim ra~unimaDistrikta.

Uprava prihoda je du`na da ana-lizira budètsku procjenu primanja ikontroli{e procijenjene prihode izahtjeve za dodjelu sredstava kori-snika prilikom pomaganja Skup{tiniu postupku izrade i usvajanjabudèta i posebno je odgovorna zafinansijsko stanje Distrikta. Ona uosnovi ima ovla{tenja trezora (ubi-

ranje prihoda, "drànje" novca najedinstvenom ra~unu Distrikta, na-dzor nad upotrebom novca shodnoodobrenom budètu). U cilju reali-zacije Statutom i Zakonom o Upraviprihoda propisanih funkcija, Upravaprihoda je organizovana u pet sekto-ra, kojima neposredno rukovodepomo}nici direktora.

Uspostavom Uprave prihoda (juni2000. godine), definisani su osnovniprioriteti, od kojih izdvajamo: elimi-nisanje nejednakosti kad je u pitanjupla}anje poreskih obaveza poreskihobveznika, stavljanje tr`nice "Arizo-na" pod poreski nadzor, definisanjemjera i aktivnosti koje treba pre-duzeti u cilju realizovanja statutarneobaveze da svi prihodi pripadajuDistriktu, realizacija trezorskih prin-cipa poslovanja, pokretanje poreskereforme itd. Definisani prioriteti su ucjelini realizovani.

V. OSTALI ORGANI UPRAVE,INSTITUCIJE, AGENCIJE, BANKE I

OSIGURANJA DISTRIKTA1. Organi uprave Distrikta

1.1. Uprava prihoda

Osman Osmanovi}, direktor


Naplatu ukupnih javnih prihoda u proteklom perioduilustruje sljede}a tabela:

Treba napomenuti da, u skladu saStatutom Distrikta, svi javni prihodiostvareni na podru~ju Distrikta, pri-padaju budètu Distrikta (uklju-~uju}i carinske da`bine, prihode odnaplate elektri~ne energije, vode,odvoza sme}a, zakupnine poslovnihprostora i zemlji{ta i drugo).

Uprava prihoda je u proteklomperiodu bila aktivno uklju~ena ukreiranje sistema javnih prihoda, teje u ovoj instituciji u obliku radnogmaterijala izra|eno vi{e desetinarazli~itih zakonskih propisa (zakonai provedbenih akata). Potrebno jeista}i ulogu ove institucije u harmo-niziranju poreskog sistema Distriktasa poreskim sistemima u entitetima.Jedan od osnovnih zadataka Upraveprihoda je i projektovanje napla-tivosti javnih prihoda za potrebe pri-hodne strane budèta za svakufiskalnu godinu.

Sprovo|enje poreskih zakona jeobavljao poseban sektor u Upravi

prihoda do kraja maja 2002. godine,kada je konstituisana Poreska upra-va koja je preuzela tu nadle`nost ikoja je u postupku intenzivne mo-dernizacije. Tako|e, sprovo|enjepropisa iz oblasti statistike obavljase u okviru Uprave prihoda(Statisti~ki biro), u skladu sProgramom statisti~kih istraìvanja,kao i registracija poslovnih subjeka-ta (poreskih obveznika).

Operativna snaga Distrikta sesti~e implementacijom navedenihfunkcija Uprave prihoda, kao ~uvaraimovine i za{titnika riznice Br~koDistrikta. Na taj na~in budètskiproces sti~e kredibilitet kada pri-hode i ostale projekcije vr{i neza-visna institucija, {to uti~e na svijest{efova odjeljenja Vlade Br~koDistrikta BiH o tome da je doslje-dna primjena propisa vaàn diosveukupnog sistema Distrikta. Kaotakva, Uprava prihoda predstavljavaàn dio iskustva koje ima Distrikt.

Naziv 1. 4. 2000 - 31. 12. 2000.

2001. godina 2002. godina 2003. godinaPlan za 2004.

godinu

1 2 3 4 5 6

Poreskiprihod

20.587.750 113.378.734 128.101.312 151.952.242 114.827.500

Neporeskiprihod

8.618.503 21.008.473 27.447.765 47.973.678 53.152.000

Ukupniprihod

29.206.253 134.387.207 155.549.077 199.925.920 167.979.500


Poreska uprava Br~ko Distr-ikta BiH konstituisana je 23. 5.2002. godine dono{ewem Zakonao Poreskoj upravi. Ona je neza-visan organ uprave, a za svoj radodgovara Skup{tini Br~koDistrikta.

Osnovne funkcije su: utvr|i-vawe, kontrola i naplata poreza,doprinosa i drugih prihoda.Navedene funkcije Poreska upr-ava ostvaruje u okviru tri sekto-ra i to: sektor uredske kontrole,ra~unovodstva i prinudne napla-te, sektor eksterne kontrole, se-ktor op{tih i pravnih poslova.

Poreska uprava koja zapo-{qava 63 radnika u svom sastavuima Slu`bu za istrage i oba-vje{tewa koja kontinuiranosara|uje sa istim slu`bama uentitetima BiH.

U okviru op{teg sektora sevodi prekr{ajni postupak popodnesenim prijavama poreskeinspekcije i zahtjevu ovla{te-nog slu`benog lica - podnosiocazahtjeva Poreske uprave Br~koDistrikta BiH. Ova institucija

je aktivno ukqu~ena u poreskureformu Bosne i Hercegovine.

Poreski poslovi u periodu od1. 4. 2002. do 23. 5. 2002. godine suobavqani u okviru Uprave pri-hoda Br~ko Distrikta. Od tadapa do danas postignuti su zna~a-jni rezultati u aktivnom u~e{}uPoreske uprave na dono{ewusqede}ih zakona Distrikta:Zakon o porezu na promet proi-zvoda i usluga u prometu; Zakon oakcizama; Zakon o krivi~nompostupku; Krivi~ni zakon; Zakono visini stope zatezne kamate;Zakon o preduze}ima Br~koDistrikta; Zakon o porezu nadohodak.

Posebno angaòvawe ovogorgana je vidqivo u dono{ewuZakona o porezu na dohodak nakome su stru~waci ove upravezajedno sa GTZ-om i stru~waci-ma iz Wema~ke radili punedvije godine. Moèmo slobodnore}i da imamo moderan, trì-{no orijentisan Zakon o opo-rezivawu dohotka koji }edoprinijeti pove}awu investi-

1.2. Poreska uprava

Miodrag Trifkovi}, direktor


cionog ulagawa u Br~ko Distr-iktu.

Poreski je obuhva}eno preko90% preduzetnika i pravnihlica koji obavqaju djelatnostna teritoriji Br~ko Distri-kta. Kontinuiranim i ozbi-qnim pristupom poreske in-spekcije ostvaruju se zna~ajnirezultati u smawewu izbjega-vawa pla}awa poreza, naro~itona visokotarifnim, odnosnoakciznim robama. Iz godine ugodinu su ovi prihodi rasli za20%, tako da je u protekloj2003. godini ostvarena naplataakciza i poreza u visini od121.028.250 KM, {to predsta-vqa sigurno najboqi rezultat,

posmatrano sa lokalnog nivoa,u cijeloj Bosni i Hercegovi-ni.

Na poresku disciplinu uBr~ko Distriktu je sigurnouticalo i 26 pokrenutih krivi-~nih prijava za poreske prevare,utaje poreza i sli~no, po kojimase vr{i krivi~ni progon 42osobe od kojih je u toku 2003.godine 9 osoba li{eno slobode.

Ovakvim rezultatima, poredvelikog angaòvawa zaposlenih,Poreska uprava Br~ko Distri-kta je zahvalna me|unarodnimorganizacijama koje su pomogleuspostavi modernog pristupa uradu i tehni~kom opremawu oveinstitucije.


Policija Br~ko DistriktaBiH kao institucija formi-rana je 20. 1. 2000. godine natemeqima biv{e Stanice javnebezbjednosti Br~ko, kao prvemultietni~ke policijske stru-kture u BiH, te wenim objedi-wavawem sa policijskimupravama Rahi}-Br~ko i Ravne-Br~ko.

Sve aktivnosti: izbor ka-drova, edukacija osobqa, izna-laèwe kvalitetnijih metodarada i podizawe nivoa profe-sionalizma u radu, pravna regu-lativa, stvarawe potrebnihmaterijalno-tehni~kih uslova,poboq{awe materijalnog sta-wa zaposlenih i drugo, odvijalesu se uz pomo} i stalni moni-toring UNMIBH, odnosnoIPTF-a, a od po~etka 2003.godine Policijske misije Evr-opske unije (EUPM). Naravno,svesrdnu pomo} i razumijevaweu tom pogledu Policiji supruàli organi i institucijeBr~ko Distrikta, u prvom reduVlada i Skup{tina, te kance-

larija OHR-a, SFOR i drugeme|unarodne institucije iorganizacije.

Protekli period, kada je upitawu razvoj Policije Br~koDistrikta, bio je izuzetnodinami~an. Uporedo sa akti-vnostima za iznalaèwe najbo-qih organizacionih rje{ewa,Policija se suo~ila i sa obave-zom izvr{avawa svih poslovaiz nadle`nosti policija enti-teta, {to je predstavqaloogroman izazov. Policija Di-strikta je, prije svih drugihpolicijskih subjekata u BiH,zapo~ela sa primjenom novihpropisa iz oblasti krivi~nogzakonodavstva, zasnovanih nanajvi{im evropskim standard-ima. Nakon pozitivnih iskus-tava u primjeni ovih zakona,prije svega Zakona o krivi-~nom postupku i Krivi~nogzakona Br~ko Distrikta, naprincipima ovih zakona tokom2003. godine izvr{ena je harmo-nizacija kompletnog krivi-~nog zakonodavstva u BiH.

1.3. Policija Distrikta

Milenko Mili}evi}, {ef Policije


U proteklom periodu Poli-cija Br~ko Distrikta je doì-vqavala odre|ene promjene usvojoj organizacionoj struk-turi. Tako je ve} u prvoj godinipostojawa Policije, iz wenogsastava izdvojena Jedinicapograni~ne policije, koja jepre{la u sastav Dràvne gra-ni~ne slu`be BiH. Isto tako,Policijske stanice Brka iSeowaci su od po~etka 2003. go-dine prestale sa radom nakon~ega Policijska stanica Br~kopokriva cjelokupno podru~jeDistrikta. U okviru te Sta-nice od 2003. godine funkci-oni{e i Podstanica "Arizo-na", koja operativno pokrivaiskqu~ivo podru~je ove pija-ce.

U sklopu realizacije projek-ta CIPS u kontinuitetu sevr{i prenos odre|enih poslo-va iz domena policijske admi-nistracije na Odjeqewe zajavni registar u sastavu VladeBr~ko Distrikta, a o~ekuje seda prelaskom poslova regis-tracije motornih vozila naOdjeqewe za javni registar, tajproces bude i okon~an. Izna-laèwe optimalnih organiza-cionih rje{ewa i strukturePolicije Br~ko Distrikta, uzpomo} i saradwu sa EUPM,bi}e i daqe jedan od prior-itetnih zadataka Policije.

I pored odre|enih te{ko}a,Policija Br~ko Distrikta je uprotekle ~etiri godine svogpostojawa stasala u respekta-


bilnu policijsku organizacijui poprimila sve karakteris-tike demokratske policije ka-kva postoji u razvijenim evrop-skim zemqama. Na tom razvo-jnom putu Policija je teìlastalnom stru~nom usavr{ava-wu svojih pripadnika, po{ti-vawu zakona i eti~kih kodeksa,javnosti u radu, ostvarivawusaradwe sa gra|anima, te ka-drovskom i materijalnom ja~a-wu. Kao prvi policijski sub-jekat u BiH, Policija Br~koDistrikta je dobila serti-fikat UNMIBH kao institu-cija koja je u potpunosti zado-voqila me|unarodne standardeiz oblasti policijskog rada.

Sve ove aktivnosti i uloè-ni napori dali su rezultate, pa

se moè konstatovati da je,uprkos te{kim i burnim vre-menima u kojima ìvimo inezavidnoj materijalnoj i soci-jalnoj situaciji ve}ine gra|a-na, stawe bezbjednosti u Br~koDistriktu, naro~ito u 2003.godini, zadovoqavaju}e.

Od konstituisawa PolicijeBr~ko Distrikta BiH pa sve do23.10. 2002. godine (kada je pe-nzionisan), na ~elu Policije jebio Du{an Kokanovi}. Od togdana pa do 18. 2. 2003. godinedu`nost {efa Policije vr{i-li su zamjenici {efa PolicijePero Andro{evi} i MirsadHaseqi}. Tada je na ovu odgo-vornu du`nost imenovan Mi-lenko Mili}evi}, koji tu du-`nost obavqa i danas.


Privredna komora Br~koDistrikta BiH je nezavisna,nevladina, neprofitna institu-cija pravnih i fizi~kih lica(bez obzira na nacionalnu pri-padnost, politi~ku opredjeqe-nost, vrstu ili obim biznisakojim se bave) koja obavqaju pri-vredne djelatnosti u Distriktu.

Komora ima svojstva pravnoglica sa pravima i obavezamanavedenim u Zakonu, Statutu idrugim propisima, te kao takvaima pravo da zakqu~uje ugovore,sti~e i raspolaè sa pokretnomi nepokretnom imovinom. Tako-|e ima pravnu i strana~ku spo-sobnost u pravnim postupcimapred Sudom, organima uprave idrugim organima i organizacija-ma.

^lanstvo u Privrednoj komo-ri je na dobrovoqnoj osnovi aizvor finansirawa je ~lanari-na, prihod ostvaren u Centru zaposlovni razvoj, nekada i dona-

torska sredstva, kao i individu-alne donacije (OHR i VladaDistrikta). ^lanice Komoremogu biti sva preduze}a, banke,filijale i druga pravna lica ipoduzetnici, koji se bave pri-vrednom djelatno{}u u skladu sazakonom i imaju sjedi{te iliobavqaju privrednu djelatnostna teritoriji Distrikta. Tomogu biti i nau~no-istraì-va~ke i obrazovne institucije,registrovana udruèwa i fon-dacije i druge organizacije kojeobavqaju privrednu djelatnost uDistriktu. Pravna i fizi~kalica postaju ~lanovi Komorepotpisivawem odluke o u~lawe-wu.

Osniva~ka skup{tina Komo-re odràna je 15. 12. 2000.godine u Br~kom, ali je procesudruìvawa privrednika zapo-~eo godinu dana prije tog datu-ma. Trenutna unutra{wa struk-tura Komore je sqede}a:

2. Institucije i agencije2.1.Privredna komora

\or|e Koji}, predsjednik


- Skup{tina sa 37 ~lanova, kojisu izabrani predstavnici svih~lanova Komore;

- Upravni odbor sa 10 ~lanova;- Predsjednik i dva potpredsje-

dnika;- Nadzorni odbor sa 3 ~lana;- Jedna profesionalno zaposle-

na osoba.Mandati predsjednika i pot-

predsjednika Privredne komore,Upravnog odbora i Nadzornogodbora, traju dvije godine a rota-cija se vr{i svakih osam mjeseci.Aktuelni predsjednik Privre-dne komore je \or|e Koji}(“Br~ko gas”), a potpredsjednici,Nexad Levi} (DD “Bosnaplod”) iTomislav Antunovi} (D.O.O.“Antunovi}”). Predsjednik Up-ravnog odbora je Osman Mulaha-lilovi} (Advokatska kancela-rija Mulahalilovi}) i jednazaposlena osoba Aida Rami}.Pravne poslove za Privrednukomoru trenutno obavqa advokatMilenko Marijanovi}.

Komora u okviru svog djelo-vawa: zastupa interese svojih~lanova, promovi{e lojalnu ko-nkurenciju, dobre poslove obi-~aje i poslovnu etiku, zakqu~ujekolektivne ugovore s VladomDistrikta i Sindikatom u skla-du sa Zakonom o radu i drugimvaè}im propisima, sara|uje idaje savjete javnim institucija-ma i vlastima Distrikta u

domenu privrednog zakonodavst-va i privredne politike, sa-ra|uje sa drugim privrednimkomorama BiH i inostranstvu.Vodi i promovi{e edukativneprograme i obuke, zatim jedin-stven ekonomski prostor u BiH,stvara povoqne uslove za straneinvesticije, prikupqa i obra-|uje podatke i vr{i analizetrì{ta i analize u oblastiekonomije. Informi{e javnosto podacima u vezi sa ekonomskimtrendovima u Br~ko Distriktu,pruà usluge preduze}ima, dru-gim pravnim licima, preduze-tnicima i institucijama, orga-nizuje sajmove i druge aktivno-sti. U ciqu promovisawa roba iusluga ~lanova Komore:- Promovi{e unapre|ewe te-

hni~kih i dr. standarda,- Promovi{e trì{ni na~in

privre|ivawa i upotrebu mo-derne tehnologije;

- Promovi{e stvarawe ekono-mske i pravne sigurnosti zaposlovawe doma}ih i stranihprivrednih subjekata na podru-~ju Distrikta,

- Vr{i na zakonom propisanna~in javna ovla{tewa i javnoadministrativne funkcije ko-je joj budu povjerene od straneVlade Distrikta;

- Obavqa i druge djelatnosti uskladu sa Zakonom i StatutomKomore.


Razvojna agencija Br~ko Distri-kta BiH (RABD) je prva razvojnaagencija u BiH. Osnovana je 20. tra-vnja 2001. godine, odlukom grado-na~elnika Br~ko Distrikta. RABD jenevladina i neprofitna organizacija,usmjerena na strate{ki razvitakBr~ko Distrikta i susjednih regija,kreiranje povoljnog poslovnogokruènja, te ja~anje sektora malih isrednjih poduze}a. Uspjeh u provo-|enju ciljeva RABD postiè krozstrate{ko partnerstvo sa VladomBr~ko Distrikta, te suradnju slokalnim i me|unarodnim instituci-jama, poslovnom zajednicom igra|anima, ~ime se ostvaruje part-nerstvo izme|u javnog i privatnogsektora.

RABD je kao partner VladeDistrikta uspje{no zapo~eo processtrate{kog planiranja razvitka Br~koDistrikta u okviru koga je izra|enaSocio-ekonomska analiza stanja,definirane razvojne mogu}nosti Di-strikta, izra|ena Strategija razvitkaBr~ko Distrikta do 2006. godine, tedefinirana Vizija "Br~ko 2020" kaoregije europske klase. Agencijauspje{no djeluje na podru~ju loka-lnog ekonomskog razvitka, ja~anjuregionalne i interregionalne sura-dnje, izgradnji jakog i uspje{nog pri-vatnog sektora, promociji poslovnogokruènja u Distriktu, stru~nogosposobljavanja i edukacije, privla-~enju stranih investicija, te podr{kazapo{ljavanju i samozapo{ljavanju.

2.2. Razvojna agencija Br~ko DistriktaTri godine uspje{nog rada


Razvojna agencija je za uspjeh udosada{njem radu i ostvarene rezu-ltate na polju razvoja lokalne ekono-mije, u 2003. godini, dobila i zvani-~no priznanje Plaketu za najrazvo-jniju agenciju Bosne i Hercegovine.

U okviru RABD-a djeluju ~etirispecijalizovana centra:

- Centar za razvoj malog gospo-darstva usmjeren na podr{ku i ja~a-nje sektora malih i srednjihpoduze}a. Centar pruà stru~nupomo} u svim fazama planiranja,pokretanja i vo|enja poslovnihaktivnosti po "One Stop Shop" prin-cipu. Kao poseban oblik podr{ke

poslovanju, uspostavljen je projekt"One Stop Shop za registraciju", ucilju pojednostavljenja procesa regi-stracije, te otklanjanja administra-tivnih barijera.- Info Centar Br~ko Distrikta, ~ija sepodr{ka ogleda u prezentiranjuinformacija o: poslovnom ambijen-tu, zakonima, privatizaciji, dnevnimvijestima, aktualnim doga|ajima, testrukturi gospodarstva Distrikta. Svipodaci su dostupni na straniciwww.rabd.org.

- Centar za razvitak projekataupravlja razvojnim inicijativama iprojektima, koji su sukladni s defini-


ranim strate{kim pravcima i priorite-tima razvoja u okviru: gospodarskogi razvitka ljudskih potencijala itrì{ta rada, institucionalnog razvit-ka, te regijske i interregijske surad-nje.

- CITI/Centar za industrijsketehnologije i inovacije osnovan ucilju obrazovanja i obu~avanja lju-dskih potencijala, sukladno s novimznanjima i suvremenim metodamakvalifikacije, dokvalifikacije i prek-valifikacije kadrova. Centar raspo-laè suvremenom opremom, tekvalifikovanim doma}im i me|u-narodnim predava~ima, {to omogu-}ava visok kvalitet nastave, teedukaciju po principu u~enja nadaljinu.

RABD je ostvarila zna~ajnerezultate na podru~ju:

Strate{kog planiranja: Strategijarazvitka Br~ko Distrikta do 2006.godine; Strategija upravljanja ikori{tenja javne imovine Br~koDistrikta.

Promocije investicija: Tr`nicaArizona, Nova industrijska zonaBr~ko (70 poduze}a iz Italije, 1.700novih radnih mjesta), "Styroterm"tvornica stiropora, "Biljana" Mao~a,te druge male investicije.

Podr{ke malim i srednjim podu-ze}ima: Savjetodavne usluge zapreko 150 klijenata, registriranopreko 500 pravnih subjekata.

Edukacije i obuke: poslovno pla-niranje, poslovno savjetovanje, regi-

stracija poduze}a, uvo|enje ISOstandarda, te CIM i CAD/CAMtehnologije.

Podr{ke javnoj administraciji:Uvo|enje GIS tehnologije u javnojadministraciji Br~ko Distrikta.

Promocije: poslovni skupovi; ko-nferencije; prezentacije; multimedi-jalna prezentacija "Br~ko Distrikt -raskrsnica mogu}nosti"; web prom-ocija (www.rabd.org); baza podata-ka gospodarskih subjekata Br~koDistrikta.

Sukladno s definiranim strate-{kim pravcima razvitka, RABD u2004. godini planira da:- Uspostavi Poslovni inkubator u

cilju direktne podr{ke poduze}ima uprvim godinama poslovanja i razvi-tka;- Uspostavi Multiservisni centar za

zapo{ljavanje u cilju posredovanjapri zapo{ljavanju, te uskla|ivanjaponude i tra`nje na trì{tu rada spro-vo|enjem programa edukacije iprekvalifikacije;- Uspostavi Garancijski fond za

mala i srednja poduze}a u ciljupomo}i poduze}ima pri osigurava-nju garancija za dobijanje kreditnihsredstava;- Na putu ka ostvarivanju Vizije

"Br~ko 2020" realizuje brojne akti-vnosti na podru~ju strate{kog irazvitka poduze}a, ja~anje interregi-jske suradnje, promocije investicija,te stru~nog osposobljavanja i edu-kacije.


U Br~ko Distriktu BiH je u pro-tekle tri godine osnovano 17 financi-jskih institucija - banaka i 9 osigu-ravaju}ih dru{tava. Pored FilijaleCentralne banke BiH, u Br~komrade i:

Hypo Alpe Adria AD Banja Luka- Filijala Br~ko, Raiffeizen bankaSarajevo - Filijala Br~ko, UPI bankaSarajevo - Filijala Br~ko, Prokreditbanka Sarajevo - Filijala Br~ko,Nova banjalu~ka banka - FilijalaBr~ko, Hypo Alpe Adria bankaMostar - Filijala Br~ko, Privrednabanka Sarajevo - Filijala Br~ko,Pavlovi} international bankaSlobomir Bijeljina - Filijala Br~ko,Bobar banka Bijeljina - FilijalaBr~ko, Nova banka Bijeljina -Filijala Br~ko, Cepter-komerc bankaBanja Luka - Filijala Br~ko,Tuzlanska banka d.d. Tuzla - FilijalaBr~ko, Gospodarska banka Sarajevo- Filijala Seonjaci, Zagreba~kabanka Mostar - Filijala Br~ko, ABSbanka Sarajevo - Filijala Br~ko,Razvojna banka za jugoisto~nuEuropu Banja Luka - Filijala Br~ko.

Da bi obavljale svoje djelatnosti uDistriktu pomenute banke, poredregistracija u entitetima odnosno umati~nim zemljama, morale su svojefilijale registrirati po Zakonu obankama u Br~ko Distriktu BiH.

U Br~ko Distriktu djeluje i 9 fili-jala osiguravaju}ih dru{tava iz oba

entiteta BiH i to: BH OsiguranjeSarajevo - Ispostava Br~ko, Bobarosiguranje - Filijala Br~ko, Bosnaosiguranje Sarajevo - Poslovnica G.Rahi}, Drina osiguranje Zvornik DD- Filijala Br~ko, Jahorina osiguranjeSrpsko Sarajevo - Filijala Br~ko,Krajina osiguranje DD Banja Luka -Ispostava Br~ko, Lido osiguranjeTuzla - Poslovnica G. Rahi},Osiguranje Krajina Kopaonik -Ispostava Br~ko, Sarajevo osigura-nje - Filijala Br~ko. Poslovanje ovihdru{tava regulirano je entitetskimzakonima o osiguranju imovine iosoba, a nadzor nad njihovim radomvr{e entitetski uredi iz Sarajeva iBanja Luke.

2.3. Banke i osiguravaju}a dru{tva


Sindikat Br~ko Distriktaje formiran 7. 2. 2001. godine uskladu sa Sporazumom SSSBiH i SSRS, od 23. 5. 2000. go-dine, kao dobrovoqna intere-sna organizacija radnika. Ne-zavisan je u odnosu na dràvneorgane, poslodavce, politi~kepartije, stranke, vjerske zajed-nice i druge organe i organi-zacije, ukqu~uju}i i druge si-ndikate. Sindikat Distriktadogovara, planira, koordinirai sprovodi zadatke i aktivnos-ti od zajedni~kog interesa za~lanstvo polaze}i od na~elaravnopravnosti, uzajamnosti isolidarnosti. Tako|e sara|ujei zajedni~ki djeluje sa sindika-tima entiteta BiH i sindika-tima sa podru~ja biv{e SFRJ,kao i sa sindikatima Evrope isvijeta u ciqu ja~awa sindi-kalne saradwe. Tako je potpi-san Sporazum o saradwi saSavezom samostalnih sindika-ta grada i op{tina Novog Sadau ciqu razvijawa me|usobnesaradwe, stvarawa ve}eg zaje-

dni{tva me|u radnicima iukqu~ivawa u me|unarodnesindikalne pokrete radio~uvawa mira, prosperiteta,demokratskog razvoja i efikas-nijeg sindikalnog djelovawa.Svoje programske ciqeve izadatke ostvaruje kroz legalnokori{}ewe svih metoda i sred-stava sindikalnog djelovawa,po~ev od javnog izno{ewa mi-{qewa, inicijativa, prijedlo-ga, kolektivnog pregovarawa,kritika, traèwa ostavki iopoziva, organizovanih protes-ta ukqu~uju}i i {trajkove.

U~lawewe u Sindikat jedobrovoqno. Od ukupno zapo-slenih u Br~ko Distriktu BiH,oko 20% su ~lanovi sindikatakoji ~lanarinom od 1% netoplate finansiraju organizaci-ju, wenu kompletnu infrastru-kturu, sve materijalne i nema-terijalne tro{kove, plate za-poslenih, sindikalnu saradwu,pravnu za{titu, edukaciju idruge potrebe za normalan radSindikata. Polovina iznosa od

2.4. Sindikat Distrikta

Ilija Kalajxi}, predsjednik


ukupne ~lanarine predvi|enaje za socijalne potrebe ~lanst-va. Broj ~lanova je uve}an uodnosu na 2002. godinu i ta ten-dencija se nastavqa. Sindikatradi na poboq{awu radno -pravnog ambijenta, prije svega,Zakona o radu, kao i pra}ewuprocesa privatizacije. Tako|ese radi na stvarawu ambijentai pretpostavki da se potpi{eOp{ti kolektivni ugovor zaBr~ko Distrikt. Sindikatredovno prati rad prelazneSkup{tine i Vlade Br~koDistrikta tako {to u skup{ti-nskoj sali ima obezbije|enu"posmatra~ku stolicu" i redo-vno dobija radne materijale.

Sa Privrednom komoromSindikat Distrikta je potpi-sao Sporazum o saradwi u ciquuspostavqawa i razvijawa me-|usobne saradwe radi za{tite

interesa rada i kapitala ureformskim privrednim pro-cesima. Sindikat, Vlada iKomora }e formirati ekonom-sko-socijalni savjet kao savje-todavno tijelo, a sve u ciquobezbje|ewa potpunog socija-lnog dijaloga.

Sindikat obezbje|uje i uslo-ve za odmor, oporavak i rekre-aciju radnika, kao i nabavkuogreva, zimnice, tehni~ke idruge robe za svoje ~lanove.

Posebnu pa`wu Sindikatposve}uje informisawu iedukaciji svog ~lanstva i orga-nizuje seminare na kojima seobra|uju teme zna~ajne za rad-nike i sindikat u procesutranzicije. Redovno izdajebilten, s ciqem informisawai edukacije svog ~lanstva, koji}e u narednom periodu pre-rasti u mjese~ni list.


Strategija razvitka Br~ko Distri-kta BiH je strate{ki dokument kojipredstavlja osnov za implementacijusveobuhvatnog koncepta odrìvograzvitka ura|en od strane Razvojneagencije Br~ko Distrikta BiH.

Na temelju analiziranog stanja iutvr|enih razvojnih potencijala defi-nirana je dugoro~na vizija razvitka"Br~ko - 2020" i generalni cilj, a toje razvitak Br~ko Distrikta kao mu-ltifunkcionalnog grada integriranogu bosanskohercegova~ku i svjetskuekonomiju koji osigurava povoljnookruènje za ìvot i poslovneaktivnosti.

U procesu globalizacije i stan-dardizacije kojim je zahva}en suvre-meni svijet cilj je da se Br~koDistriktu BiH osigura status regije"europske klase" u kome je razvije-na multietni~ka kultura ìvota, uspo-stavljen demokratski milje, orga-niziran poslovni i stvarala~ki ambi-jent i gospodarstvo i najve}i dio ja-vnog sektora u privatnom vlasni{tvu.

Nova filozofija razvitka zasnivase na osiguranju preduvijeta kojiomogu}avaju kratke cikluse oplo-

dnje kapitala i brzu realizaciju podu-zetni~kih ideja uz davanje prioritetarazvitku ljudskih resursa koji omo-gu}ava brz povrat investicijskih ula-ganja.

Implementacijom Strategije ra-zvitka Br~ko Distrikta BiH stvara seambijent koji inspirira i motivira lju-de na akciju, te tako stvara pokreta~epromjena. Kreiraju}i novi stvarala-~ki ambijent, konkurentnost i produ-ktivnost postaju najva`niji elementikoji utje~u na ekonomski rast, pro-speritet i uspje{nost regije.

Razvojni put od "na tradiciona-lnim osnovama razvijene regije" do"regije europske klase", treba savla-dati u relativno kratkom vreme-nskom razdoblju od 20 godina.

U takvom okviru, strate{ki ciljevirazvitka Br~ko Distrikta BiH u raz-doblju 2002. - 2006. godinu podije-ljeni su u sljede}e grupe:

1. Prilagodljiva gospodarska stru-ktura, {to podrazumijeva ubrzanjeprocesa tranzicije u koordinaciji scentralnim institucijama, razvitaksektora malih i srednjih poduze}a,zapo{ljavanje i samozapo{ljavanje,

VI. RAZVOJNE STRATEGIJE,KAPITALNE POTREBE,INVESTICIJE, CARINA

1. Strategija razvoja Distrikta2004. - 2008.


stvaranje okruènja za priliv direkt-nih stranih investicija i stvaranjekvalitetnog uslu`nog sektora i jakeizvozno orijentirane agri-food indu-strije;

2. Razvijeni ljudski potencijali itrì{te rada s prioritetima razvitkaposlovne kulture, ja~anja mena-d`ment vje{tina i poduzetni{tva,informatizacijom zajednice, perma-nentnom edukacijom, uskla|iva-njem ponude i potra`nje na trì{turada, te stvaranjem integriranog su-stava socijalne za{tite;

3. Prostorno ure|en grad i zaìvot ugodna sredina, predvi|a noviprostorni plan i upravljanje zemlji-{tem, modernizaciju transportne,komunalne i komunikacijske infra-strukture, deminiranu regiju sigu-rnog ìvljenja kao i stvaranjeekolo{ki savjesne zajednice;

4. Grad razvijenih institucija,definira Br~ko kao grad sa transpa-rentnom i u~inkovitom javnomadministracijom, razvijenim institu-cijama za podr{ku ekonomskog,socijalnog i prostornog razvoja uzstvaranje modela strate{kog upra-vljanja razvitkom i permanentniminoviranjem strategije;

5. Skladan razvitak s regiona-lnim okruènjem, koji je potrebnousuglasiti sa susjednim regijama,pretpostavlja stvaranje inovacijskogi tehnolo{kog trokuta Br~ko -Bijeljina - Tuzla, agri-food klasteraPosavina - Semberija, elektrometa-

lskog klastera Br~ko-Tuzlanski kan-ton, te logisti~kog koridora Tuzla(Aerodrom) - Br~ko (Luka).

Strate{ki ciljevi i prioriteti razvi-tka Br~ko Distrikta BiH za razdoblje2004.-2008. nalaze se u fazi pripre-me, jer utvr|eni strate{ki ciljevi iprioriteti s vizijom do 2020. godine,kao i predloèni programi i projektipodlo`ni su izmjenama, odstupanji-ma od nekih, ili uvo|enjem drugih.

To zahtijeva permanentno pra}e-nje dinamike realizacije strate{kihciljeva i prioriteta i stalnog utvr|i-vanja {to treba uraditi u narednomrazdoblju kako bi bio osiguran stabi-lan ekonomski, socijalni, prostorni iekolo{ki odrìv razvoj Br~ko Distri-kta, a sve u cilju stjecanja pozicijeregije - lidera u stvaranju povoljnogposlovnog okruènja i ìvotnogambijenta.


Prora~un kapitanih potreba Br~koDistrikta BiH za razdoblje 2003. -2007. godine koji je usvojen na 43.redovitoj sjednici Skup{tine Distri-kta, odrànoj 30. 5. 2002. godine,predvi|a ukupne tro{kove iz loka-lnih izvora u iznosu od 111.581.800KM za razdoblje od pet godina.Ovim dokumentom utvr|eni su idodatni projekti za mogu}e financi-ranje putem kredita ili potencijalnihgrantova od me|unarodnih dona-torskih organizacija. Ina~e, Prora~unkapitalnih potreba jedan je od uvjetaza ulazak u Europsku uniju.

Prema procjenama tro{kova poostalim izvorima financiranja zaProra~un kapitalnih potreba predvi-|aju se: grantovi u iznosu od32.270.000 KM, specifi~ni grantovi46.190.000, krediti i ostalo

66.371.000 KM.Prije usvajanja Prora~una kapita-

lnih potreba u razdoblju od 13.oùjka do 30. travnja 2002. godineodràne su javne rasprave u Ra-`ljevu, Mao~i, Brezovom Polju, Br~-kom, Seonjacima, [atorovi}ima i naEkonomskom fakultetu u Br~kom.

Gra|ani su na ovim skupovima,uz podr{ku ovom dokumentu, dali ibrojne sugestije, prijedloge i amand-mane od kojih je zna~ajan broj usvo-jen u skup{tinskoj proceduri iugra|en u kona~an tekst Prora~unakapitalnih potreba.

Najzna~ajnija investiciona ula-ganja u iznosu od 35.275.000 KMplanirana su za putove i objekte, sta-mbeni fond 21.000.000 KM, elektro-distribuciju 13.379.000 KM, zdrav-stvo preko 9,5 milijuna, obrazovanje

2. Prora~un kapitalnih potreba Br~koDistrikta 2003. - 2007.


8.350.000 KM, vodovod i kanali-zacija 9.750.000 KM, poljoprivreda i{umarstvo 1.422.000 KM, itd.

U prvoj (2003.) godini imple-mentaciji Prora~una kapitalnih po-treba za kapitalne projekte bila suplanirana ulaganja u iznosu od73.318.813 KM. Najve}i dio plani-ranih ulaganja uspje{no je okon~an,a brojni objekti su zapo~eti tijekom2003. i o~ekuje se njihov zavr{etak u2004. godini. Istodobno za kapitalnaulaganja u 2004. godini planiran jeukupan iznos od 40 milijuna i97.000 KM i ve} se vr{e intenzivnepripreme za realizaciju utvr|enihprojekata {irom Distrikta.

Prora~un kapitalnih potreba pre-dstavlja srednjoro~ni budètskiokvir i koristi se za izradu teku}ihprora~una za svaku pojedina~nu

fiskalnu godinu. Zna~ajno je napo-menuti da Br~ko Distrikt ima dobruusugla{enost kada se ti~e osiguranjasredstava iz vlastitih izvora. Ukupnopredvi|eni Prora~un kapitalnihpotreba za 2003. godinu bio je triputa ve}i u odnosu na prethodnugodinu, jer je bilo planirano da }e sejedan dio financirati iz grantova,donacija i kredita. Ina~e, iznos uProra~unu Distrikta za 2003. godinukoji je u{ao iz Prora~una kapitalnihpotreba iznosio je 25 milijuna KM.

Zna~ajno je napomenuti da se zarealizaciju Prora~una kapitalnih po-treba izdvaja 20% od ukupnogprora~una za teku}u fiskalnu godi-nu. Pore|enja radi u brojnim loka-lnim zajednicama u entitetima takvaizdvajanja za ove svrhe iznose od 1do 5 procenata.


Gradovi, regije i dràve se nalazena trì{tu na kojem se bore daprivuku investitore i kreiraju novaradna mjesta, pobolj{aju kvalitetìvljenja i stvore izvjesne razvojneperspektive, te su stoga pozvani dakontinuirano identificiraju i upra-vljaju svojim prednostima. Takvarazvojna perspektiva u ovoj regijiveè se za revitalizaciju br~anskeluke i njeno uklju~ivanje u me|una-rodne transportne i trgovinske toko-ve. Me|utim, iako se svi klju~nidonosioci odluka slaù da LukaBr~ko ima strate{ki karakter zaprivredni oporavak regije i BiH ucjelini, te za ja~anje veza me|uzemljama sliva rijeke Save, primje-}uje se nepostojanje usagla{enetransportne politike i strategije ra-zvoja transporta. To implicira nepo-stojanje konsenzusa oko njenebudu}nosti i stalno svo|enje ovezna~ajne regionalne komparativneprednosti na lokalni nivo.

Br~ko Distrikt je skoro podje-dnako udaljen od tri velika industri-jska, ekonomska, politi~ka i potro-{a~ka centra ovog dijela Evrope:Beograd (200 km), Zagreb (270 km)i Sarajevo (200 km), sa kojima jepovezan cestovno, èljezni~ki i/ilirije~no. Geoekonomski posmatrano,Br~ko Distrikt je zna~ajno ~vori{te

klju~nih saobra}ajnica u pravcimaistok-zapad i sjever-jug i rijedak jemultimodalni transportni ~vor uBosni i Hercegovini. Time njegovprostorni poloàj determinira pove-zanost njegovog {ireg zale|a i gravi-tacionog podru~ja sa ostalim regija-ma u centralnoj i isto~noj Evropi.Osnovna prednost regije je njenlokacijski poloàj odre|en:

- Blizinom autoputa Zagreb-Beograd (Evropski koridor X),glavne kopnene trgova~ke rute izme-|u centralne i jugoisto~ne Evrope; i

- Lukom na rijeci Savi, najve}omu BiH, preko koje su obavljani obi-mni uvozni i izvozni transporti.

Luka Br~ko prostorno zauzimapovr{inu od 14 hektara. Lu~ki kapa-citeti su ograni~eni zbog neposje-dovanja vlastitih brodskih kapacitetaza prijevoz te skladi{nih kapacitetakoji nisu u skladu sa standardimasavremene {pedicije (92.000 m2

otvorenog i 4.100 m2 zatvorenogskladi{nog prostora). Vlada Br~koDistrikta je krajem 2002. godineformirala Javno preduze}e "Luka"Br~ko d.o.o., a u periodu prije formi-ranja je sa menad`mentom i uz po-mo} donatora (Vlade Italije) izvr{ilaprvu fazu revitalizacije koja jepodrazumijevala popravku kranskihdizalica, rekonstrukciju obalno-pri-

3. Luka Br~ko - razvojna {ansaDistrikta


stani{nog dijela rijeke, te infrastruk-turne zahvate (prilazni putevi i djeli-mi~no industrijski kolosijek) koji suomogu}ili stavljanje u funkcijuosnovnih kapaciteta Luke. Mena-d`ment preduze}a je ve} ostvario iprve ve}e ugovore o pretovaru itransportu, ~iju realizaciju je djeli-mi~no usporila pro{logodi{nja veo-ma kratka plovnost rijeke Save, ali izaka{njenje u dogovorima vezanimza njeno internacionaliziranje.

Prijeratne studije plovnosti rijekeSave, studija razvoja robno-trans-portnog centra te studija formiranjaslobodne carinske zone ukazuju nadugo prisutnu tendenciju da serazvoj regije temelji na pogodnosti-ma proisteklim iz multimodalnostitransportnih kapaciteta i dokazanojmogu}nosti razvoja integralnogtransporta. Sli~no se nastavilo inakon rata, tako da sada ve} imamotri nove studije: Studija izvodljivostikapaciteta Luke Br~ko, Glavni plantransporta i Rehabilitacija Luke irijeke Save, te niz drugih dokume-nata koji upu}uju na va`nost ovoginfrastrukturnog kapaciteta i njegovemogu}nosti. Nema ni{ta lo{e u izra-di studija, kao podlozi za dono{enjeracionalnih i dobro utemeljenihodluka, ali je problem da se te studi-je nikada nisu operacionalizirale, aneke od njih osim svoje ta~nosti nisudoìvjele ni po~etnu prakti~nu pri-mjenu. Ipak, smatramo da su dosa-da{nje studije dovoljno dobra podlo-

ga za brzu i efikasnu akciju, te da netreba tro{iti ni vrijeme ni resurse naizradu novih analiza i studija koje bidokazivale ve} dokazano.

Luka Br~ko i plovnost rijekeSave, te povezivanje preko Dunavasa svim ve}im evropskim industri-jskim i potro{a~kim centrima, pre-dstavlja jedan od najzna~ajnijihkapaciteta na kojima se moè teme-ljiti razvoj regije sjeveroisto~ne BiH.Me|utim, danas je rije~ni transport,kao najjeftiniji vid transporta, sve-den na minimum, pa je nekada{njaiskori{tenost kapaciteta Luke Br~kosa predratnih milion tona (oko 70%kapaciteta 1991.) svedena na sveganekoliko desetaka hiljada tona.

Stoga je, jo{ u ovoj fazi, neo-phodno preciznije definirati budu}unamjenu Luke Br~ko, njene osnovnedjelatnosti i njeno mjesto u ukupnojrazvojnoj strategiji Distrikta i regijesjeveroisto~ne BiH, pa i dràveBosne i Hercegovine u cjelini.


Me|unarodni donatori, uklju~u-ju}i Svjetsku banku, Europskubanku za razvitak i rekonstrukciju,Europsku komisiju, USAID i dr. od1996. do kraja 2002. godine uloìlisu preko 130 milijuna KM na ovompodru~ju, koncentriraju}i se naobnovu infrastrukture i stambenihjedinica. Veleposlanstvo SAD uSarajevu procjenjuje da je od 1997.godine ameri~ka pomo} u Br~kom,ne ra~unaju}i projekte USAID-a, uprosjeku iznosila oko dva milijunadolara godi{nje.

Ve}ina ovih ulaganja se odnosilana popravke elektri~ne distributivnemreè, izgradnju trafostanica, dale-

kovodne i niskonaponske mreè,telekomunikacija, vodoopskrbu,kao i rekonstrukciju stambenogfonda, kako bi raseljene osobe i izb-jeglice bile u mogu}nosti da sevrate svojim predratnim ku}ama istanovima.

Pored toga u Br~ko Distriktudjeluju i rade mnogobrojne nevla-dine organizacije me|u kojima susvrstane i mikrokreditne organi-zacije kao {to su Mikrofin iz BanjaLuke, EKI - World Vision partner idruge. Razvojni program Ujedinje-nih naroda (UNDP) je tako|er akti-van u Br~ko Distriktu BiH s mno-gobrojnim projektima.

4. Donatorska i inozemna ulaganja4.1. Investiranje u infrastrukturu i stambenu

izgradnju


Tr`nicu Arizona osnovala jeOp}ina Br~ko Ravne svojom odlu-kom od 12. 5.1997. godine i njezinoosnivanje pomogao je i SFOR.

Zemlji{te na kojem je lociranatr`nica "Arizona", 73% je bilo udràvnom vlasni{tvu, a 27% u vlas-ni{tvu privatnih osoba. Na tom pro-storu je do uspostave Br~koDistrikta i imenovanja Vlade Br~koDistrikta bespravno izgra|eno 2.400objekata razne veli~ine. Uglavnomsu to bile drvene barake u kojima sevr{io promet roba i razne usluge.Odobrenje za rad je do uspostaveDistrikta posjedovalo oko 80 osobadok za preostalih 2.320 osoba, kojesu posjedovale objekte i u kojima suobavljali poslovne aktivnosti, nisuposjedovali nikakvo odobrenje zarad.

Kr{enje zakonskih propisa uma-njilo je efekte koji su postizani krozostvarivanje slobode kretanja ljudi,roba i kapitala, razmjenu dobara,povezivanje gra|ana Bosne i Herce-govine i {ireg okruènja, {to je bilaprvobitna zamisao kod osnivanjatr`nice. Me|utim, nositelji organi-zacije rada tr`nice “Arizona”, tada-{nji organi vlasti, nisu osiguravaliprimjenu zakonskih propisa niti suna bilo koji na~in ure|ivali radtr`nice.

Uspostavom Vlade Br~ko Distri-kta, koja je na prijedlog Odjela zaurbanizam i gospodarski razvoj,usvojila plan reguliranja radatr`nice "Arizona", zatim dono{e-njem Naloga od strane Supervizora,raspisivanjem tendera i potpisiva-njem Ugovora o gra|enju, financira-

4.2. Tr`nica Arizona


nju i upravljanju tr`nicom "Arizona"s "Italproject"-om ovo pitanje sepo~elo rje{avati sukladno zakonu.Suglasnost za potpisivanje ugovoradala je Skup{tina na 34. redovitojsjednici odrànoj 20. 12. 2001.godine. Poja~anom kontrolom radaod strane inspekcijskih organa,boljom koordinacijom rada vladinihodjela, Porezne uprave, Uprave pri-hoda, financijske policije, te PolicijeBr~ko Distrikta i OHR-a, stvoreni suuvjeti za primjenu zakonskih pro-pisa i suzbijanje kaznenih radnji.

Usvajanjem Regulacijskog planatr`nice "Arizona", formiranjem ko-ordinacijskog tijela za pra}enjeimplementacije ugovora, izdava-njem pod zakup objekata za rad, re-gistracijom pravnih subjekata na"Arizoni", utvr|ivanjem poreznihobveza - suèn je prostor za neza-koniti rad.

U novim uvjetina rada osiguranisu zna~ajni financijski efekti.Prihodi ostvareni od poreza i dopri-nosa su: od poreza na dohodak i p/pusluga u pau{alnom iznosu od5.723.019,42 KM; od poreza napromet proizvoda i usluga1.449.338,92 KM; od posebnogporeza na duhan i duhanskeprera|evine iznos od 4.709.976,57KM.

Ostvareni prihodi od kori{tenjazemlji{ta na tr`nici “Arizona u peri-odu od 1. 2. 2002. godine do 31. 12.2003. godine su 1.993.921,90 KM.

(Od ovih prihoda Br~ko Distriktupripada 33% ili 657.994,22 KM.

Od zakupa parkinga ostvaren jeprihod od 3.104.034,98 KM, pet-naest puta ve}i nego ranije.

U infrastrukturu je uloèno9.700.000 KM, za projektnu doku-mentaciju, menad`ment marketing iizgradnju privremenih objekata dopreseljenja u nove, investirano je5.800.000 KM i u nove objekte15.800.000 KM. Ukupna ulaganja uovom razdoblju iznose 31.300.000KM. Osigurani su uvjeti za rad za3.500 djelatnika. Samo u firmi"Italprojekt" i " Ibis projekt" u sta-lnom radnom odnosu su 43 djelatni-ka, te u firmi "Santovac" d.o.o., kojasudjeluje u implementaciji ovog pro-jekta 58 djelatnika. Zaklju~eno jeugovora o kupovini novog prostora457, za privremeni zakup 373 ugo-vora i 170 ugovora za legalizaciju~vrstih objekata.

Na temelju istaknutih podatakamoè se re}i da je "Italproject", uzodre|eno zaka{njenje koje je prou-zro~eno sporim rje{avanjem imovi-nsko-pravnih pitanja, deminiranja,ure|enja prilaza i dr., ispunio svojeobveze utvr|ene Ugovorom.

U cilju o~uvanja minimuma bi-znisa na Arizona, “Italproject” je, uzzna~ajna vlastita ulaganja, osiguraoprivremeni poslovni prostor od40.492 m2 i zaklju~io 2.310 ugovoras pravnim osobama o kori{tenju togprostora. Izvr{ene su i pripreme za


po~etak legalizacije ~vrstih objekatakoji se, na temelju Regulacijskogplana, sukladno Ugovoru, uz odgo-varaju}e naknade za izgra|enu infra-strukturu, mogu legalizirati.

Prema izjavama doma}ih i stranihinvestitora i vlasnika "Arizone",radovi na izgradnji prve faze tr`niceuspje{no se privode kraju. Tijekomoùjka ove godine po~et }e sepu{tati u opticaj objekat po objekat,tako da }e se do sredine travnjazavr{iti prva faza. Potom }e se po~e-tkom svibnja uprili~iti veliko otva-ranje 20 kompletnih objekata s vi{eod 1.000 poslovnih prostora i istotoliko pravnih subjekata. Parking }emo}i da primi oko 2.500 automobi-la. Ina~e, kompletno opremanje“Arizone” ve} je zavr{eno. Instali-rane su crpke, spremnici, kanalizaci-

jski sustav s pro~i{}iva~ima, putnamreà unutar tr`nice, parking pro-stori, 4 trafostanice, toplana, itd.

Va`no je istaknuti da su u prvojfazi tr`nice svoje objekte dobililokalni poduzetnici i trgovci, kojisu tu radili u proteklih 6-7 godina.Tu je i veliki broj firmi iz Turske,Kine, dràvne zajednice Srbije iCrne Gore, Republike Hrvatske iItalije.

Ostvareni rezultati najbolje po-tvr|uju opravdanost zaklju~ivanjaUgovora o pravu gra|enja financi-ranja i upravljanja tr`nicom"Arizona" {to obvezuje potpisnikeugovora na dosljedno po{tovanje iizvr{enje ugovorenih obveza, kakobi se ovaj projekt, pored odre|enogzaka{njena, realizirao u ugovorenomroku do 2007. godine.


Vlada Br~ko Distrikta BiH, djelu-ju}i u skladu sa definisanom "Strate-gijom razvoja od 2002. do 2006.godine", pruà podr{ku ekono-mskom razvoju kroz promocijuinvesticija i saradnju sa ostalim regi-jama u BiH i Evropi. Imaju}i u viduzna~aj doma}ih i stranih investicija,Vlada Br~ko Distrikta je u prote-klom periodu ~inila ogromne naporeu cilju kreiranja povoljnog poslo-vnog okruènja, te privla~enjuinvestitora.

Zahvaljuju}i pogodnim uslovimainvestiranja u Br~ko Distriktu, Unijaindustrijalaca iz Venecije, iskazala

je interes za konkretnu saradnju saBr~ko Distriktom, kroz oblike“greenfield” investiranja, privati-zaciju te druge oblike privrednesaradnje. Vlada Br~ko Distrikta BiHje prihvatila inicijativu, te sprovelaniz mjera u cilju sprovo|enja plani-ranih ulaganja. Nakon nekoliko su-sreta i posjeta italijanskih privredni-ka Distriktu, kao najpovoljniji oblikinvestiranja je definisano formiranjei razvoj Industrijske zone u Brci.Ostvarena saradnja je rezultirala pot-pisivanjem Sporazuma o saradnjiizme|u Vlade Br~ko Distrikta BiH iUnije industrijalaca Venecije, pot-

4.3. Industrijska zona


pisanog 10. 9. 2002. godine kao iUgovora, kojim je definisana budu}asaradnja i ulaganja, od 22. 9. 2003.godine. Ugovorom je definisano da}e Unija industrijalaca Venecije zanarednih pet godina izgraditi svuneophodnu infrastrukturu na po-vr{ini od 75 hektara, investirati 150miliona eura i zaposliti oko 3.500radnika.

Prva faza realizacije projektaUnije industrijalaca Venecije pre-dvi|a ulaganje od 7,5 miliona eura uinfrastrukturu, izgradnju oko 10proizvodnih pogona iz oblasti drvo-prera|iva~ke, metalne, elektro, tek-stilne i prehrambene industrije. Rea-

lizacija prve faze, tako|e, predvi|aulaganje dodatnih 43 miliona eura uproizvodne kapacitete, te kreiranje170 radnih mjesta. U drugoj faziinvestiranja Unija industrijalacaVenecije }e uloìti 110 miliona eurai zaposliti 2.200 radnika. Tre}a fazapredvi|a zapo{ljavanje dodatnih1.130 radnika.

Izgradnja industrijske zone }epredstavljati polaznu osnovu za daljiprivredni i dru{tveni razvoj Br~koDistrikta, te dati smjernice na putuka dostizanju Vizije "Br~ko 2020",odnosno razvoja Br~ko Distrikta kaoregiona Evropske klase.


U proteklih 10 godina MercyCorps je implementirao veliki brojraznih projekata u vidu obnove ku}ai popravke infrastrukture, ekono-mske aktivnosti, pomo} pri izgradnjikapaciteta civilnog dru{tva i takopomogao tisu}ama ljudi da se vrateu prijeratne domove i ìve dosto-janstveno u Bosni i Hercegovini.Prema rije~ima Richarda Twaitesa,regionalnog direktora Mercy Corps-a, Mercy Corps je u po~etku radio usvim dijelovima zemlje, ali uposljednjih pet godina fokusirao sena sjeveroisto~nu BiH s Centralnimuredom u Tuzli i s terenskim uredi-ma u Br~kom i Doboju.

Mercy Corps implementira razneprojekte u Br~ko Distriktu od 1997.godine. U proteklih 6 godina ovame|unarodna institucija dala je svojveliki doprinos povratku pomaù}i2.000 obitelji (oko 7.000 ljudi) da sevrate na podru~je Distrikta grade}ioko 2.000 ku}a i popravljaju}i infra-strukturu. Bitno je i to {to je MercyCorps doprinio odrìvosti procesapovratka kroz ekonomske aktivnostikao {to je distribucija brzih paketapomo}i (koje uklju~uju alate i po-ljoprivredne potrep{tine), razvitakkapaciteta lokalnih udruga i civilnogdru{tva.

Od 1997. godine do danas MercyCorps je u Br~ko Distriktu imple-

mentirao mnoge projekte izgradnjeku}a, infrastrukture i ekonomskograzvitka i civilnog dru{tva. Ukupno,Mercy Corps je u Br~ko Distriktupotro{io, implementirao oko 19 mi-lijuna eura.

Me|utim Mercy Corps ne bimogao sprovesti ove projekte bezvisoko motiviranog, ljubaznog, spo-sobnog i korisnog tima kao ni bezsuradnje s vlastima Br~ko Distrikta ipredstavnicima me|unarodne zaje-dnice.

“Iako svi mi moèmo biti pono-sni na dostignu}a u Br~ko Distriktu,mnogo toga se jo{ moè uraditi.Zbog dobrog upravljanja i vo|enjaBr~ko Distrikt je u jedinstvenompoloàju i moè pomo}i odrìvostipovratka raseljenih osoba koja suodlu~ila ìvjeti u Distriktu,” rekao jeRichard Twaites, prilikom nedavneposjete Br~kom.

Kao i u proteklih 10 godinaMercy Corps u BiH i dalje nastavljapruàti podr{ku odrìvosti procesapovratka, fokusiraju}i se na pruànjepodr{ke lokalnim vlastima da bi sezajedni~kim naporima pomo} pruì-la najugroènijim stanovnicimaBr~ko Distrikta Bosne i Hercego-vine i {ire.

4.4. Mercy Corps - izgradnja2000 ku}a u Distriktu


Organizacija za Me|unarodnusuradnju u oblasti planiranja i razvo-ja, PADCO Inc., na me|unarodnomtrì{tu poznata kao Konzultantskafirma, je ugovorena po~etkomlistopada 2002. godine od straneAmeri~ke agencije za me|unarodnirazvoj (USAID) da implementiraprojekt pruànja pomo}i lokalnimvlastima (LGSA) na podru~jusjeveroisto~ne Bosne i Hercegovine.

Ovaj projekt je uslijedio nakonuspje{no implementiranog trogodi-{njeg projekta od strane DAI/PADCO poznatog pod imenomUpravni tim Br~ko Distrikta (DMT)koji je svoju misiju zavr{io u rujnu2002. godine.

Projekt pruànja pomo}i loka-lnim vlastima (LGSA) je programkoji se sastoji iz vi{e komponenti, odkojih je glavna pruànje savjeto-

4.5. Prioriteti PADCO tima

Richard Robinson, {ef tima


davne uloge Vladi Br~ko Distrikta iimplementiranje efikasnih i efekti-vnih sustava unutar administracije.

[ef tima PADCO/LGSA, RichardRobinson, tako|er obavlja savjeto-davnu ulogu Vladi Br~ko Distrikta.Robinson ima preko 30 godinaiskustva u radu s op}inskim admi-nistracijama i financijama {iromameri~kih gradova.

Tijekom prve godine projekta,(2003.), organizacija PADCO je us-ko sura|ivala s Kabinetom grado-na~elnika i Vladom Br~ko Distriktau izvedbi organizacijskih promjenakoje su utjecale na u~inkovitost iefektivnost pruànja usluga unutarDistrikta. Posebna pozornost je biladata u kriti~nim oblastima vodosna-bdijevanja, prikupljanju i odlaganju~vrstog otpada, pododjelu za infor-

matiku, pododjelu za osoblje i pla}e,Odjelu za budèt i financije, Upravipriohoda, Odjelu za urbanizam,prostorno planiranje i privrednirazvoj, i cjelokupnoj administraciji.

Vrijedno partnerstvo izme|uorganizacije PADCO i Distrikta jedo sada rezultiralo u osiguranju asi-stencije u brojnim oblastima koje suod velike va`nosti za gra|ane Br~koDistrikta. PADCO/LGSA }e nastavi-ti svoj program tijekom 2004. godi-ne, rade}i na projektima koji suzapo~eti prethodne godine a koji subiti zahtjevani od strane grado-na~elnika i OHR-a. Tri prioritetneoblasti na kojima }e organizacijaPADCO raditi su unaprije|enje sus-tava vodosnabdijevanja, programodlaganja ~vrstog otpada i programiza osoblje.


CARINACarinska slu`ba Br~ko

Distrikta formirana je 1. 8.2001. godine, na osnovu ugovorao uspostavqawu Carinske slu-`be Br~ko Distrikta, potpi-sanog izme|u OHR-a, VladeDistrikta i Vlade RepublikeSrpske. Ciq uspostavqawa Ca-rinske slu`be Br~ko Distri-kta je bio da se uspostaviefikasna i profesionalnaslu`ba koja }e osigurati da sesve carinske da`bine urednoprikupe i poloè na ra~unVlade Br~ko Distrikta, a {toje u proteklom periodu uspje-{no i ostvareno. U Carinskoj

slu`bi Distrikta trenutno jezaposleno 77 radnika, od ~ega je71 radnik u stalnom radnomodnosu, a 6 je pripravnika.

Ina~e, stav Ugovornog auto-riteta - OHR-a, KAFAO-a imenaxmenta Carinske slu`beje da se mladim qudima omogu}iosposobqavawe u obavqawucarinskih poslova, tako da jedonesen program po kojem se utoku godine u Carinskoj slu-`bi vr{i osposobqavaweodre|enog broja mladih qudi -pripravnika. Od ukunog brojatrenutno uposlenih 17 radnikaje sa VSS, 12 sa V[S, 47 sa SSSi 1 NK radnik. Po naciona-

5. Carina, transport i komunikacijei telekomunikacije


lnom sastavu: 52 radnika susrpske, 21 bo{wa~ke i 4hrvatske nacionalnosti.

Carinska slu`ba Br~koDistrikta je organizovana sa 4organizacione jedinice, i to:Carinska ispostava (unutra-{we cariwewe), carinski re-ferat na grani~nom prelazuBr~ko most, carinski referatna èqezni~koj stanici i ca-rinski referat Luka Br~ko(koji zbog nedovoqnog oìvqa-vawa rada Luke nije u funkciji).

Dono{ewem Zakona o siste-mu indirektnog oporezivawana nivou BiH od 1. 1. 2004.godine opravdano je o~ekivatida }e se u predstoje}em perioduCarinska slu`ba Br~ko Distr-ikta organizaciono prestruk-tuirati.

TRANSPORT IKOMUNIKACIJE

U jednom periodu Br~ko jedominiralo ovim regionomzbog veoma dobre plovnostiSavom i kombinacije lu~kihobjekata, dobrih putnih pri-stupa i èqezni~kog trans-porta. Supervizor za Br~ko,zajedno sa Vladom Distrikta,zapo~eo je pregovore sa vlada-ma R Hrvatske, SR Jugoslavije,odnosno Srbije i Crne Gore iVije}em ministara BiH saciqem rje{avawa pitawa plo-

vidbe Savom. Br~ko Distriktje zna~ajno ~vori{te veomava`nih veza izme|u istoka izapada, sjevera i juga. Strate-{ki poloàj Distrikta sluìza povezivawe susjednih re-giona u BiH sa centralnom iisto~nom Evropom.

Luka Br~ko i plovnost Save,kao i veza sa drugim ve}imevropskim industrijskim ipotro{a~kim centrima prekoDunava, pruà zna~ajan poten-cijal za budu}nost Br~koDistrikta. Najbliì me|unar-odni aerodromi se nalaze uTuzli, Sarajevu, Beogradu,Mostaru i Zagrebu.

TELEKOMUNIKACIJENa teritoriji Br~ko Di-

strikta postoje po tri javnekorporacije koje pruàju tele-komunikacione i po{tanskeusluge.

Telekom Srpske i SrpskePo{te - Br~ko, sa centralnimsjedi{tem u Bawa Luci (pove-zan opti~kim kablom; 10% slo-bodnih kapaciteta; ima mogu-}nosti izajmqivawa ISDN(digitalnih) linija i internetprikqu~aka; posjeduje sopstve-nu mreù mobilne telefonijekoja pokriva oko 95% teri-torije Br~ko Distrikta). Daqapoboq{awa su planirana uskorijoj budu}nosti.


PTT BiH - Brka sa central-nim sjedi{tem u Sarajevu(povezan opti~kim kablom sacentralnim sistemom u Tuzli;70% slobodnih kapaciteta;mogu}nost iznajmqivawaISDN linija i internetprikqu~aka preko sopstvenogsistema; posjeduje sopstvenumreù mobilne telefonijekoja pokriva oko 80% teri-torije Br~ko Distrikta).

HPT - Seowaci (povezanopti~kim kablom sa central-nim sistemom u Ora{ju; 50%slobodnih kapaciteta; ima mo-gu}nosti iznajmqivawa ISDNlinija i internet prikqu~aka;posjeduje sopstvenu mreù mo-

bilne telefonije). Tako|e, po-boq{awa su planirana u sko-rijoj budu}nosti.

Pored PTT BiH, koji pru-à internet usluge na teri-toriji Br~ko Distrikta, po-stoje i tri operatora (EURO-NET d.o.o., RSTEL i “ElinsPani}”) koji pruàju inter-net usluge. Br~ko Distrikt jekao jedan od svojih najva`ni-jih prioriteta postavio ipoboq{awe telekomunikaci-onih sistema. U tom smisluuskoro se moè o~ekivatiuspostavqawe jedinstvenogtelekomunikacionog, kao ijedinstvenog PTT sistema uBr~ko Distriktu BiH.


Br~ko je u proteklom ~etvoro-godi{wem periodu, nakon uspo-stave Distrikta, postalo sajams-ki grad. Pretpro{le godine ov-dje je na 2.500 kvadratnih metaraposlovnog prostora Robne ku}e,od 11. do 15. novembra, odrànPrvi me|unarodni sajam privre-de "Br~ko 2002". Na ovoj najve}ojprivrednoj manifestaciji Br~-ko Distrikta bilo je oko stotinuizlaga~a iz BiH, biv{e SRJugoslavije, Republike Hrvatskei Republike Slovenije.

Najzna~ajniji rezultat pred-stavqa to {to je Spoqnotrgo-vinska komora BiH u svoj kalen-dar privrednih sajmova BiHuvrstila i Me|unarodni sajamprivrede u Br~kom. To prakti-~no zna~i da }e se ova privrednamanifestacija redovno odràva-ti svake godine u Br~ko Distri-ktu.

Na Drugom me|unarodnomsajmu privrede "Br~ko 2003",odrànom od 10. do 14. decembra2003. godine u poslovnoj zgradibiv{eg [IPAD-a u Br~kom.U~estvovalo je oko 100 izlaga~aiz BiH, Srbije i Crne Gore, RHrvatske, R Slovenije, Austrijei Italije. Pokroviteqi ovogMe|unarodnog privrednog sajma

bili su Privredna komoraBr~ko Distrikta, Vlada Distri-kta i OHR.

Sajam je u prisustvu mnogobro-jnih privrednika i gostiju otvo-rio Branko Damjanac, gradona-~elnik Br~ko Distrikta. "Ovommanifestacijom èlimo da po-kaèmo ambijent i dostignu}a uBr~ko Distriktu, da razmijeni-mo me|usobna iskustva, pro{i-rimo vidike i poslovne veze iodnose sa susjednim i drugimevropskim dràvama. Ovo jejedinstvena prilika da se videprivredna i druga dostignu}au~esnika Sajma i da se pokaè{ta se radi u Br~ko Distriktuna planu privrednih djelatnostii ìvota uop{te" - rekao jegradona~elnik Damjanac.

Prisutnim u~esnicima Sajmai gra|anima obratio se i Ger-hard Zonthajm, v.d. supervizor zaBr~ko, koji je naglasio da i ovajMe|unarodni sajam privredepokazuje da Distrikt ima pravustrategiju i da postaje sveprivla~niji i za doma}e i inos-trane investitore.

U ime Privredne komoreBr~ko Distrikta, glavnog orga-nizatora Sajma, govorio je wenpredsjednik \or|e Koji}, koji je

VII. BR^KO OTVORENI GRAD1. Me|unarodni sajam privrede


u~esnicima ove privredne mani-festacije poèlio postizawe{to boqih rezultata i ve}i ste-pen poslovne saradwe u zemqamajugoisto~ne Evrope. Koji} jeistakao da na podru~ju Br~koDistrikta ima 1.700 privatnihpreduze}a i 2.250 samostalnihtrgova~kih i zanatskih radwi, teda se u proteklih mjesec dana uPrivrednu komoru Distriktau~lanilo oko 50 posto novihprivrednika.

Nakon otvarawa Sajma odrà-na je poslovna Konferencijame|utrgovinskih vije}a Bosne iHercegovine, na kojoj se raspra-vqalo o ekonomskoj politici saposebnim akcentom na Br~koDistrikt BiH. U toku trajawaSajma organizovan je i sastanakprivrednika regiona, kojem supored predstavnika privrednihkomora i poslodavaca prisustvo-vali i predstavnici sindikata.I na ovom skupu raspravqalo seo aktuelnim pitawima razvojaprivrede i pro{irivawa poslo-

vne saradwe. Odràne su i brojneprezentacije u~esnika sajma, kaoi wihov susret sa gradona-~elnikom Distrikta, zatim, pre-davawe na temu "120 godinaekonomskog obrazovawa u Br~k-om", izlo`ba slika mladih br~a-nskih slikara, modna revija, itd.

Priznawe za najboqu preze-ntaciju, u konkurenciji 97 izla-ga~a, dobilo je Mlinskopeka-rsko preduze}e "Klas" iz Br~-kog. Industrija betonskih eleme-nata IBD Br~ko dobila jenagradu za najoriginalniju pre-zentaciju, a najposje}eniji {tandbio je prostor Sarajevske pivare.

Za pet dana trajawa Me|unar-odnog sajma privrede, ovuprivrednu manifestaciju je pos-jetilo vi{e od 10.000 gra|ana iposlovnih qudi iz Br~kog idrugih gradova BiH i susjednihdràva. Tradicija odràvawaSajma privrede bi}e nastavqenai u ovoj i narednim godinama sanovim sadràjima i sa jo{ ve}imbrojem u~esnika.


Pod visokim pokroviteljstvomPredsjedni{tva Bosne i Hercegovineu Br~kom su od 1. do 7. studenog2003. godine odràni jubilarni 20.susreti kazali{ta BiH, sa sloganom“Od tradicije do modernog”. Na tajna~in nastavljena je tradicija kaza-li{nih susreta, druènja i stvara-la{tva u gradu na desnoj obali Savei ovo je po op}im ocjenama prvipravi dràvni festival Bosne iHercegovine.

Na 20. kazali{nim susretima uBr~kom su u zvani~noj konkurencijisa sedam predstava, koje je odabraoselektor doc. dr. Sr|an Vukadinovi},sudjelovala kazali{ta iz Banja Luke,Sarajeva, Mostara, Tuzle i @ivinica,te u prate}em programu studentiAkademije dramskih umjetnosti izTuzle, Akademije umjetnosti BanjaLuka i Odsjeka za dramsku umjet-nost iz Mostara. Kazali{ne predstavena 20. susretima u Br~kom je pratilooko 10.000 posjetilaca. KuriozitetSusreta je bio {to je na zahtjevbr~anske publike predstava "Tvr-|ava" Me{e Selimovi}a iste ve~eri(7. 11. 2003.) izvedena dva puta.

Stru~ni ìri u sastavu prof. dr.êstimir Du{ek, reditelj NenadBoji} i prof. dr. Muhamed \elilovi}je, nakon sedam odgledanih pred-stava za najbolju predstavu u cjeliniprvu nagradu dodijelio "Tvr|avi" ureìji Sulejmana Kupusovi}a, Naro-dnog pozori{ta Sarajevo. Nagraduza najbolji tekst suvremenogdoma}eg pisca dobio je IbrahimKajan za tekst predstave "KatarinaKosa~a - posljednja ve~era". Nagra-du za najbolju ènsku ulogu podi-jelile su Ana Vilenica za uloguMime u predstavi "Kraljice", TeatraSARTR iz Sarajeva i Maja Salki} zaulogu Amerikanke u predstavi "Tesjajne godine opsade", Narodnogpozori{ta iz Tuzle, redatelja AdisaBakra~a. Nagrada za najbolju mu-{ku ulogu pripala je Mirsadu Tukiza ulogu Brata u predstavi "TO",Kamernog teatra 55" iz Sarajeva,Alije Isakovi}a redatelja SulejmanaKupusovi}a. Nagrada za scenografi-ju dodijeljena je Safetu Zecu, anagrada za najbolji kostim dobila jeAmela Vili} (predstava "Tvr|ava"),dok je nagrada za glazbu dodijeljena

2. Grad kazali{nihsusreta BiH


Davoru Roku (predstava "Kralji-ce").

Prvi put je dodijeljena i nagradaza najboljeg mladog glumca/glu-micu koju dijele Jasmina ]elebi} zaulogu Zehre u predstavi "Noviìvot" Teatra "Kabare" Tuzla i BorisŠavija za ulogu Avgusta u predstavi"Ljubinko i Desanka, Narodnogpozori{ta RS Banja Luka.

@iri publike, koji je radio u sas-tavu: dr. Anto Basi}, StojanKa{terovi}, Branislav Ribar, SeadBe}irevi} i Alma êli}, nagradu zanajbolju predstavu dodijelio je"Tvr|avi", nagrada za najboljuènsku ulogu pripala je Ani Vileniciza ulogu Mime u predstavi "Kra-ljice", dok je nagradu za najbolju

mu{ku ulogu dobio Mirsad Tuka zaulogu Brata u predstavi "TO".

Ove godine nije dodijeljena na-grada za najboljeg redatelja {to jestru~ni ìri obrazloìo rije~ima "danisu vidjeli redateljsku misao" ni ujednoj izvedenoj kazali{noj predsta-vi Susreta u Br~kom

Prema izjavi doc. dr. Sr|anaVukadinovi}a, selektora Susreta,koju je dao nakon zavr{etka ovenajve}e br~anske kulturne mani-fesstacije, budu}e susrete kaza-li{ta BiH trebalo bi segmentirati utri dijela: zvani~ni, of i of-of pro-gram, o ~emu treba organiziratistru~ne rasprave kazali{nih stva-ratelja i drugih kulturnih i javnihdjelatnika.


Br~ko Distrikt BiH je jedan odosniva~a Euroregije "Drina-Sava-Majevica", koja je osnovana 7. svi-bnja 2003. godine u Br~kom. PoredBr~kog u ovu me|unarodnu region-alnu zajednicu u{le su i op}ine: Bije-ljina, Zvornik, Lopare i Ugljevik izBiH, zatim Loznica, Bogati}, Šabaci Mali Zvornik iz dràvne zajedniceSrbije i Crne Gore.

Zajedni~ka interesiranja ~lanicaove regije su prekograni~na suradnjaradi:- povezanosti i unapre|enja zaje-

dni~kih prirodnih resursa i prome-tnih veza,

- realizacije me|usobnih zajedni-~kih regijskih projekata,

- poticanja suradnje gra|ana, kultu-rnih i javnih institucija,

- aktiviranje gospodarskih subjeka-ta i potencijala ~lanica,

- razvitak poljoprivredne proizvo-dnje,

- razvitak ekologije i za{tite ~ovje-kove sredine,

- utvr|ivanja zajedni~kih interesa istrate{kog razvitka ~lanica,

- me|usobnog informiranja i sura-dnje,

- formiranja i organizacije zajedni-~kih institucija radi lak{eg ostvari-vanja ljudskih prava,

- unapre|enja slobodnog protokaroba i ljudi,

- razvitak i unapre|enje multietni-

~kog povezivanja gra|enja ~lanicaove euroregije.Na drugoj sjednici Skup{tine

Euroregije "Drina-Sava-Majevica",odrànoj 16. 12. 2003. g. u Br~kom,ova asocijacija lokalnih zajednicaprimila je sedam novih ~lanica uravnopravno ~lanstvo.

"Nove ~lanice su op}ine êli} iTeo~ak iz Federacije BiH, Pelagi-}evo, Srpsko Ora{je i Šekovi}i iz RSi Gunja i Drenovci iz RepublikeHrvatske, ~ime je ova Euroregija,pored BiH i Srbije, pro{irena naop}ine jo{ jedne dràve", izjavio jepredsjednik Upravnog odbora overegije Slobodan Kaitovi}.

Predsjednik Skup{tine Eurore-gije DSM dr. Anto Basi} iz Br~kog,rekao je da su planovi za narednugodinu vezani za “rad na opremanjuSekreterijata Euroregije sa sjedi{temu Bijeljini i realizaciji nekoliko pro-jekata iz oblasti poljoprivrede iekologije".

^lanovi Skup{tine EuroregijeDSM informirani su da je ova asoci-jacija op}ina nedavno u ê{koj pri-mljena kao 167. ~lan obiteljiEuropske zajednice regija.

Prema rije~ima Kaitovi}a, ovaEuroregija }e u 2004. godini biti pro-{irena za jo{ ~etiri op}ine, ~ime }e istabiti upotpunosti zaokruèna. On jenajavio da }e u narednom razdobljuuslijediti i usvajanje grba ove regije.

3. Euroregija Drina - Sava - Majevica


U pristnosti gradona~elnika idrugih du`nosnika iz 40 gradovaBosne i Hercegovine, Srbije i CrneGore, Republike Hrvatske i Repu-blike Makedonije, veleposlanikaHrvatske i SCG u BiH, te pred-stavnika me|unarodnih organizaci-ja, u Br~kom je 10. prosinca 2003.godine, pod pokroviteljstvom VladeBr~ko Distrikta BiH i OHR-a i uorganizaciji Media inventa izNovog Sada, odràn Prvi susret"Otvoreni gradovi Balkana".

Tom prigodom je gradona~elnikBr~ko Distrikta Branko Damjanac,zajedno sa jo{ dvadesetak grado-na~elnika iz Beograda, Sarajeva,Banja Luke, Mostara, Ba~ke Pala-nke, Skopja, itd, primio "Zlatniklju~" kao simbol otvorenih grado-va Balkana.

Ovo visoko priznanje dodijelje-no je gradovima za postignute rezu-ltate u demokratizaciji odnosa, funk-cioniranju sustava, ekonomskomrazvitku, izgradnji infrastrukture,gospodarskom i kulturnom povezi-vanju, toleranciji i skrbi o ljudima isuradnji s me|unarodnom zajedni-com kao pretpostavkama za izgra-dnju modernog Balkana.

Obra}aju}i se sudionicima overegijske manifestacije Branko Da-mjanac, gradona~elnik Distrikta jeistaknuo da je Br~ko Distrikt u pro-teke 3 godine i 9 mjeseci postao si-mbol otvorenosti, multietni~nosti imultikulturalnosti. Po ostvarenimrezultatima ova lokalna zajednicasve vi{e postaje model za cijelu BiH.U proteklom razdoblju u Br~koDistriktu su rije{eni svi zahtjevi

4. Br~ko otvoreni grad Balkana


izbjeglih i raseljenih osoba za povratimovine (oko 11.000), obnovljenooko 5.500 ku}a i stanova, zatim, vi{eod 40 osnovnih, podru~nih i srednjih{kola koje poha|a vi{e od 10.000u~enika, izgra|eno oko 200 kilome-tara asfaltnih puteva, rekonstruiranevisokonaponske i niskonaponskeelektromreè, izgra|eni vodoopskr-bni objekti, kilometri vodovodne ikanalizacijske mreè u {to je sveu-kupno utro{eno preko 150 milijunaKM budètskih sredstava Distrikta.

I gradona~elnici Beograda Rad-mila Hrustanovi} i Sarajeva Muhi-din Hamamdì}, izrazili su velikozadovoljstvo {to su njihovi gradovidobili "Zlatni klju~" kao simbolotvorenosti, tolerantnosti i suradnjena {irim regijskim prostorima.Ukazali su na potrebu daljeg una-pre|enja gospodarstva i kulturnesuradnje gradova Balkana, {to se,

izme|u ostalog, postiè ovakvim isli~nim susretima kojih }e u nared-nom razdoblju biti sve vi{e i vi{e.Njima se pridruìo i DragoljubDavidovi}, gradona~elnik BanjaLuke, koji je prilikom primanja"Zlatnog klju~a" rekao: "Bez otvo-renosti i suradnje ne moèmo napre-dovati. Zlatni klju~ je namijenjengra|anima Banja Luke, koja postajedemokratski i otvoren grad za svevrste suradnje. Suradnja gradova ilokalnih vlasti doprinosi rje{avanjuproblema svih gra|ana".

Vr{itelj du`nosti supervizora zaBr~ko Gerhard Sontheim je na ma-nifestaciji Otvoreni gradovi Balkanaposebno naglasio da nije slu~ajno{to je za ovo okupljanje odre|enoBr~ko, jer je to multietni~ki gradkoji se sada razvio i postao otvorenza suradnju s drugim gradovimaBalkana, pa i {ire.


Vlada Distrikta zajedno sa OHR-om, Sindikatom, Privrednom komo-rom Distrikta i menad`mentomLuke Br~ko ve} vi{e od dvije godinevodi intenzivne aktivnosti za progla-{enje Save me|unarodnim plovnimputem. U tom smislu su u proteklomperiodu odràna 4 radna sastankapredstavnika organa vlasti, Sindikatai me|unarodnih organizacija iz trisusjedne dràve - BiH, R Hrvatske iSrbije i Crne Gore.

Potvr|eno je jedinstveno opredje-ljenje da se plovni put u luke na Savi~ini otvorenim za sve brodoveme|unarodnog plovnog puta odSjevernog do Crnog mora, rijekamaRajna - Majna, spoj sa slivomDunava, kao i da brodovi sa Save, natom plovnom putu, nesmetano pris-taju u svim lukama. Na posljednjemskupu odrànom u Br~kom upu}enje zahtjev vladama Srbije i CrneGore, Hrvatske, Slovenije, Br~koDistrikta i Vije}u ministara BiH.Ovaj zahtijev kona~no je pribliìostavove svih u~esnika zajedni~komcilju - potpunoj plovnosti Savom u2004. godine.

O~ekuje se da se u 2004. godinio~isti i produbi plovni kanal Save,o~iste obale od zaostalih mina, rati-ficira okvirni sporazum o Savskombazenu, donesu potrebni akti, uvjeti inorme plovidbe sa {to manje admi-nistriranja. Tako|e se o~ekuje formi-

ranje Savske komisije, ~ije bi sjedi-{te trebalo da bude u Br~kom, koja}e se brinuti o rijeci Savi, kao zajed-ni~kom dobru tri zemlje, koje jeokruùju i svih dràva na me|unaro-dnom plovnom putu Dunavskogsliva.

Oko Save i uz Savu ìvi oko 2miliona ljudi. Svi argumenti analizegovore da bi posredno i neposrednood ovog plovnog puta, luka i drugihtransportnih veza ( èljeznica, putnisaobra}aj, pretovar, utovar, komple-mentarna industrija, brodarstvo)moglo ìvjeti oko 100.000 porodica.To je neposredan interes i organavlasti 3 dràve, Distrikta i njihovihsindikata.

Br~ko je ozna~eno kao izuzetnova`na karika na ovom plovnomputu, jer se nalazi na sredini overije~ne saobra}ajnice od Siska doBeograda, ima razvijene lu~kekapacitete i transportne veze saindustrijskim centrima u BiH i {irojregiji. Tako|e je re~eno da su rijekaSava i njen plovni put klju~ razvojaovog kraja i velikog dijela Bosne iHercegovine.

5. Sava - me|unarodni plovni put


Podru~je Br~ko DistriktaBiH ima odli~ne uslove zarazvoj turizma. Neki oblicituristi~ke djelatnosti dobrosu razvijeni, ali osim Privre-dne komore, te nadle`nih odje-qewa Vlade i Razvojne agencijeBr~ko Distrikta BiH, kao iraznih udruèwa ~ija aktivno-st neposredno spada u ovuoblast (lova~ka i ribolova-~ka udruèwa), kao i privat-nih preduzetnika sa svojimugostiteqskim kapacitetima,ima potrebe da se angaùju iprivatne firme kao i svigra|ani. Potrebno je mnogovi{e koordinacije u ovoj obla-sti kako bi se turizam uDistriktu brè i ogranizo-vanije razvijao. Istina, za neke

aktivnosti u turizmu potrebnoje jo{ mnogo ulagawa i truda dabi se ~itav prostor o~istio odminsko eksplozivnih sredstavakoja su ostala od pro{log rata.Rijeka Sava, {umski komplek-si, prirodne qepote, bogataflora i fauna, pogodna klimai komunikacije, te izgra|enismje{tajni i ugostiteqskiobjekti i niz drugih pogodnos-ti pruàju veoma dobru osnovuza razvoj ove privredne djelat-nosti. U tom smislu VladaBr~ko Distrikta kroz dugoro-~ne projekcije razvoja planirapreduzimawe niza konkretnihmjera i aktivnosti. Izme|uostalog konstituisawe posebneasocijacija za razvoj turizma uBr~ko Distriktu BiH.

6. Turisti~ki potencijaliBr~ko Distrikta


U velikom amfiteatru Eko-nomskog fakulteta u Br~kom,6. oktobra 2003. godine, je naskroman i dostojanstven na~inpo~elo obiqeàvawe velikogjubileja - 120 godina ekonom-skog obrazovawa u na{em gradu.Pored vi{e stotina studenatai profesora Ekonomskog faku-lteta, ovoj sve~anosti pris-ustvovali su i Sini{a Kisi},tada{wi gradona~elnik Br~koDistrikta, prof. Esad Ati},{ef Odjeqewa za obrazovawe idrugi ~lanovi Vlade Dist-rikta i predstavnici OSCE-a.

U obra}awu u~esnicima ovevelike obrazovno-kulturne ma-nifestacije, prof. dr MilanTomi}, dekan Ekonomskog fa-kulteta, prije svega, je istakaoda je jo{ 1883. godine u Br~kompo~ela sa radom Trgova~ka{kola koja je, u to vrijeme bilajedina u BiH. [kolske 1923/1924.g. u Br~kom je osnovanaTrgova~ka akademija, koja je1950. godine transformisana uSredwu ekonomsku {kolu. Ovasredwa {kola predstavqala jesolidnu osnovu za daqi razvojekonomskog obrazovawa, nesamo u Br~kom, ve} i na {irempodru~ju sjeveroisto~ne BiH i

Slavonije u susjednoj Republi-ci Hrvatskoj.

Tako je 1961. godine uBr~kom osnovana i po~ela saradom Vi{a ekonomsko-komer-cijalna {kola, kao prva viso-ko{kolska obrazovna institu-cija na podru~ju na{e op{tine.Na ovoj vi{oj {koli, koja jeimala svoja isturena odjeqewau nekoliko gradova BiH i sus-jedne Republike Hrvatske,diplome VEK[-a Br~ko je za15-tak godina wenog postojawai rada, dobilo na stotine stu-denata.

Zahvaquju}i postignutimrezultatima i na osnovu potre-ba privrede i drugih djelatnos-ti sjevero-isto~ne BiH zavisokoobrazovanim ekonomsk-im kadrovima, Zakonom Naro-dne skup{tine SR BiH, 1976.godine, u Br~kom je otvorenEkonomski fakultet, kojiuspje{no radi i danas. U pro-teklih vi{e od 25 godina veomauspje{nog rada Ekonomskogfakulteta nekoliko hiqadastudenata je pro{lo kroz ovuvisokoobrazovnu ustanovu odkojih je ve}ina diplomirala idobila zvawe diplomiranogekonomiste. Najve}i broj wih

7. Tradicija obrazovawa duga120 godina


na{ao je zaposlewe, kako uop{tini Br~ko, odnosno Br~koDistriktu, tako i {irom BiHi biv{e Jugoslavije, od kojih sustotine postali ekonomskieksperti i menaxeri, a na dese-tine poznati i priznatinau~nici.

Trenutno na Ekonomskomfakultetu studira oko 1.000redovnih i vanrednih studena-ta. Ove godine zahvaquju}iVladi Br~ko Distrikta BiH iodre|enom broju vlasnika pri-vatnih preduze}a - donatoranedavno je, otvoren Informa-ti~ki kabinet sa 40 novihra~unara, smje{tenih u veomalijepo ure|enoj prostoriji zate namjene. Fakultet je, dakle,osposobqen i kadrovski itehni~ki da {koluje studentena smjeru poslovne informa-tike, kao i da edukuje gra|anst-vo iz te oblasti. Osim smjeraposlovne informatike na Fa-kultetu postoje i smjerovi me-naxment, ra~unovodsto i fina-

nsije. Tako|e je Skup{tinaDistrikta u 2003. godini u vidugrantova finansijski pomoglaEkonomski fakultet, za sana-ciju krova zgrade i druge po-trebe.

[kolske 2003/2004. godine unastavnom procesu na Fakul-tetu je angaòvano 27 profeso-ra (doktora nauka) i 8 asiste-nata od kojih je 4 magistra nau-ka.

O~ekujemo da }e zajedni~kimnaporima Vlade i Skup{tineDistrikta u 2004. godini bitidonesen Zakon o visokom obra-zovawu Br~ko Distrikta, te da}e se na adekvatniji na~un rije-{iti status Ekonomskog faku-lteta u Br~kom

Me|u osam ekonomskih faku-lteta u BiH, br~anski Ekono-mski fakultet je me|u prvim una{oj zemqi, koji premarije~ima prof. dr MilanaTomi}a, svoju perspektivu vidiu obrazovnom sistemu Br~koDistrikta BiH.


Br~ko je oduvijek bilo grad mla-dosti u kojem je na tisu}e mladih,kroz razne oblike organiziranja idjelovanja postizalo zapaène, a unekim oblastima - odbojci, kajak-kanu sportu, kulturno-amaterskomstvarala{tvu - vrhunske rezultate.Uraznim sportskim klubovima,u~eni~kim i studentskim kulturno-umjetni~kim i drugim dru{tvima,omladinskim i organizacijama izvi-|a~a, gorana, studenata, itd., bilo jeuklju~eno preko 10.000 mladih izgrada i 57 br~anskih sela.

Na temelju bogate tradicije omla-dinskog rada i stvarala{tva, mladiBr~ko Distrikta, kroz razne, od rani-je postoje}e, i nove oblike organi-ziranja i rada, nastoje da postanuzna~ajan faktor sveukupnog ìvota uDistriktu. Ve} u 2000. godinipokre}e se omladinsko pitanje uBr~ko Distriktu. Organizira seOmladinski parlament sastavljen odpredstavnika nevladinih organizacijai podmladaka politi~kih stranaka ipartija. Nakon toga organiziraju sebrojni novi oblici omladinskog oku-pljanja i djelovanja, realiziraju razniprojekti i okrugli stolovi mladih.

Sve navedene i brojne drugeaktivnosti, odvijale su se u protek-lom ~etverogodi{njem razdoblju uzpuno po{tivanje multietni~kih pri-ncipa na kojima je utemeljen Br~koDistrikt BiH. Tom krugu dru{tvenog

djelovanja pripadaju i izvannastavneaktivnosti mladih u {kolama Distri-kta koje poha|a preko 10.000u~enika, gdje aktivno rade u~eni~kiparlamenti. Tu su i aktivnosti radneskupine CIVITAS, koja se baviuspostavljanjem povjerenja me|uu~enicima i brojnim drugim zajed-ni~kim akcijama.

Kao poseban vid zajedni~kihaktivnosti predstavlja umreàvanjemladih i njihovih vi{e od 20 organi-zacija i udruga. Cilj je da se, zaje-dno s organima vlasti Br~ko Distri-kta i OHR-om, uspje{nije rje{avajuproblemi mladih ljudi.

U krugu biv{e vojarne u 2003.godini zapo~eli su, a u velja~i ovegodine, privedeni kraju radovi naizgradnji objekta Omladinskog cen-tra, koji raspolaè sa ukupno 1.300kvadratnih metara korisnog prosto-ra, u {to je investirano oko 650.000KM, dok }e u nabavku namje{taja iostale opreme biti utro{eno jo{ vi{eod 50.000 KM. Investitori za izgrad-nju Omladi-nskog centra su: VladaDistrikta - 300.000 KM, ŠvedskaNVU "Proni" - 305.000 KM i GTZNjema~ka-100.000 KM.

U tijeku je opremanje ovogCentra u kojem }e mladi ljudiDistrikta mo}i da upra`njavaju raznesvoje kulturno-zabavne, dru{tveno-politi~ke, edukativne i drugeaktivnosti.

8. Mladi budu}nost Distrikta


U organizaciji AYUSA, me|una-rodne organizacije, za razmjenu i{kolovanje srednjo{kolske omladine,20 drugih i tre}ih razreda srednjih{kola iz Br~kog bili su uklju~eni upoha|anje jednog semestra u {ko-lskoj 2001./2002. godini u SAD kojisu uspje{no zavr{ili. Ovaj projektrazmjene omladine vrijedan 250.000ameri~kih dolara, koji je podrào iThomas Miller tada{nji veleposlanikSAD u BiH, promovira me|unaro-dno razumijevanje razvija vrijednevje{tine komunikacije mladih i dopr-inosi globalnom miru i toleranciji.

U sije~nju 2003. godine novaskupina od 22 u~enika br~anskihsrednjih {kola otputovala je, u orga-nizaciji AYUSA, na {kolovanje uSAD. I oni su sa uspjehom zavr{iliovo {kolovanje.

Dru{tveno-ekonomski poloàjmladih u Distriktu, jedno je odklju~nih pitanja koje traì konti-nuiran i vrlo uporan rad u svimoblastima organiziranja i djelovanja

mladih ljudi. Ina~e, veoma su {irokemogu}nosti za dalji rad i djelovanjeomladine u Br~ko Distriktu, gdje su,na temelju do sada postignutih rezul-tata, stvorene pretpostavke za uspje-{nije rje{avanja pitanja i problemaod ìvotnog zna~aja za mlade u2004. i narednim godinama.

Radi se o sljede}im klju~nimpitanjima: efikasnijoj privatizacijipoduze}a po modelu me|unarodnezajednice, odnosno Zakona o priva-tizaciji Distrikta; masovnije zapo-{ljavanje mladih ljudi; rje{avanjepreostalih zahtjeva za povrat imo-vine i odrìvi povratak raseljenimosobama i izbjeglicama; zaokru-ìvanje pravnog sustava Distrikta;dalja afirmacija principa multi-etni~nosti, multikulturalnosti i mu-ltireligioznosti, stvaranje povoljnijihuvjeta za rad omladinskih organi-zacija, klubova, udruga i dru{tava;dalje reforme osnovnog i srednjeg irazvoj visokog obrazovanja u Br~koDistriktu BiH.


Kada je 5. marta 1999. godineArbitra`ni tribunal donio Kona~nuorbitra`nu odluku za oblast Br~ko, a12 mjeseci kasnije - 8. 3. 2000. -ambasador Robert W. Farrand, supe-rvizor za Br~ko, svojim nalogomproglasio Br~ko Distrikt BiH, u usp-jeh ovog modela Distrikta vi{e jevjerovala me|unarodna zajednicanego entiteti, dràva BiH, pa i nekifaktori u lokalnoj zajednici.

Nakon ~etiri godine, koliko jepro{lo od progla{enja Br~ko Distri-kta, imenovanja njegovih organavlasti - od gradona~elnika, dogrado-na~elnika, {efova odjeljenja Vlade,poslanika prijelazne Skup{tine injenog predsjednika i potpredsjedni-ka, multietni~ke Policije, Upraveprihoda i pravosu|a - moè se sabrojnim ~injenicama i argumentima,postignutim rezultatima i uspjesimau svim oblastima ìvota i rada,pokazati i dokazati da je Br~koDistrikt kao model sada{njosti ibudu}nosti upotpunosti uspio.

Pored me|unarodne zajednice,kreatora ovog modela, veliki dopri-nos uspostavi i implementaciji Ko-

na~ne arbitra`ne odluke i konceptaDistrikta, dali su doma}i kadrovisvojim neumornim i kreativnim ra-dom u institucijama Br~ko Distrikta,koje su bile u stalnom razvoju iusponu. Prvobitna struktura prije-lazne Vlade pro{irena je u proteklomperiodu sa novim odjeljenjima: zaizbjeglice, raseljena lica i stambenapitanja, za javnu sigurnost i Kabinetgradona~elnika, Razvojnom agenci-jom, Kancelarijom za privatizaciju,Poreznom upravom, Manjinskimdioni~arskim fondom, Kancelarijomza otkup stanova, Slu`bom za vrije-dnosne papire, itd.

Upravo o pomenutim i brojnimdrugim aktivnostim, prije svega,zakonodavne, izvr{ne i sudskevlasti, kao i drugih organa i slu`bi,posebno Policije, Uprave prihoda iPorezne uprave, Br~kom kaootvorenim gradom - {ire se govori uovom drugom izmijenjenom i dopu-njenom izdanju publikacije "Budu-}nost je po~ela 8. 3. 2000. - 8. 3.2004." U ovoj publikaciji, koja jepodijeljena u 7 poglavlja, dat je saètpregled svih zna~ajnijih postignu}a

Iz recenzijeModel sada{njosti i

budu}nosti

prof. dr. Murat Sinanagi}


u proteklom ~etverogodi{njem peri-odu sa ciljem da se i na ovaj na~in,mnogobrojnim ~injenicama potvrdiuspje{nost modela Br~ko DistriktaBiH, koji moè biti uzor i za drugezajednice u BiH.

Poseban akcenat je stavljen nafunkcionisanje i postignute rezultatezakonodavne, izvr{ne i sudskevlasti, investicionim ulaganjima uinfrastrukturu, {kolstvo, zdravstvo idruge javne i komunalne djelatnosti,zatim, privredu, razvojnim perspek-tivama koje se temelje na interesimastranog kapitala za ulaganja napodru~ju Distrikta. Tako|e su dati iosvrti sva ~etiri dosada{nja supervi-zora i jednog v.d. supervizora zaBr~ko, kao i Me|unarodne kriznegrupe (ICG) na rezultate imple-mentacije Kona~ne arbitra`neodluke i koncepta Distrikta.

Autori su u ovom drugom, izmi-jenjenom i dopunjenom izdanju ovepublikacije sa vi{e ambicija i siste-mati~nosti obuhvatili mnogo vi{edetalja i ~injenica iz bogatog i din-ami~nog dru{tveno-ekonomskog ikulturnog ìvota Distrikta. Naravnoni ovog puta autori nisu moglieksplicirati sve aspekte cjelokupnogìvota koji se odvijao u Distriktu uprotekle 4 godine, jer bi za to treba-lo i vi{e vremena i brojnija ekipaautora.

Na osnovu svega iznesenog sma-tramo da i ovo drugo, izmijenjeno idopunjeno izdanje ove publikacije,

predstavlja veoma zna~ajan doku-ment za Br~ko Distrikt BiH i damoè posluìti kao dobar osnov zadalja istraìvanja i pisanje sveobuh-vatnije studije o Distriktu, kaoveoma zanimljivoj lokalnoj zajedni-ci i sa multietni~kog, ekonomskog,razvojnog i drugih aspekata.

I po na{em mi{ljenju u Br~koDistriktu “Budu}nost je po~ela”,kako stoji u naslovu ove publikacije,koju toplo preporu~ujemo svimljudima dobre volje, kako u BiH,tako i na {irem regionalnompodru~ju.

Distrikt primjer zaregion

I po ocjeni recenzenta prof. dr.Milana Tomi}a drugo izmijenjeno idopunjeno izdanje publikacije “Bu-du}nost je po~ela” 8. 3. 2000 - 8. 3.2004. predstavlja vrlo korisnu ikvalitetnu publikaciju ~iji su autoriuloìli veliki trud s ciljem da {irojjavnosti prezentiraju dostignu}aBr~ko Distrikta BiH za protekle 4godine. Autori su bez sumnje uspjelina veoma sistemati~an na~in datirealnu sliku uspjeha institucijaDistrikta na mnogim poljima iukazati ~injenicama da Distrikt izgodine u godinu biljeì brzi rast ipotvr|uje ranije ocjene da je loko-motiva u razvoju BiH i primjer za{iri region...


Mev

ludi

n E

kme~

i}, a

kade

msk

i slik

ar iz

Br~

kog


Va`niji telefoni Br~ko Distriktapozivni broj 049

informacije ptt za Br~ko 1185

Vlada Distrikta-centrala 216-011 216-093

Kancelarija OHR- a 240-300

Kancelarijagradona~elnika tel./fax 216-775

Kabinet gradona~elnika-sekretarica tel. 216-945

fax 216-142

Kancelarija zamjenikagradona~elnika/{ef Odjeljenja zastru~ne i administrativne poslove-sekretarica tel./fax 217-234

Odjeljenje za urbanizam, imovinskeosnose i privredni razvojsekretarica tel./fax 217-212

Odjeljenje za budèt i finansije-sekretarica tel. 217-774

fax 217-618Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge-sekretarica tel./fax 217-592

Odjeljenje za komunalne poslove-sekretarica tel. 216-910

fax 214-969

Odjeljenje za javne poslove-sekretarica tel./fax 216-030Odjeljenje za poljoprivredu,vodoprivredu i {umarstvosekretarica tel./fax 217-591

Odjeljenje za javni registarsekretarica tel./fax 217-303

Odjeljenje za obrazovanjesekretarica tel./fax 214-503

Odjeljenje za izbjeglice, raseljeneosobe i stambena pitanjasekretarica tel./fax 218-696

214-353Odjeljenje javna sigurnostsekretarica tel./fax 217-619

Pravna slu`ba Vlade tel. 212-965

Kancelarija zaprivatizaciju tel. 216-130

Skup{tina Br~ko Distriktacentrala tel. 215-516

Uprava prihodasekretarica tel. 231-700

Porezna upravasekretarica tel. 216-201

fax 216-655


Policija Distriktacentrala tel. 216-855

fax 216-779Privredna komoraDistrikta tel./fax 217-556

Ekonomski fakultet tel. 216-934

SindikatBr~ko Distrikta tel./fax 216-323

Osnovni sudcentrala tel. 216-499

fax 216-194Apelacioni sudcentrala tel. 216-081

Tuìla{tvosekretar tel. 217-227

fax 219-088

Bolnica i Dom zdravljacentrala tel. 217-422

Hitna pomo} tel. 215-001

Centar zasocijalni rad tel. 215-164

Elektrodistribucija Distriktacentrala tel. 217-255

fax 216-118

Vodovod tel. 216-155tel/fax 216-993

Dom kulture tel. 216-511tel./fax 217-869tel/fax. 212-803

Gradskabiblioteka tel./fax 212-709

Gradska galerija tel. 211-738

Vatrogasci 123 i tel. 215-149

Autobuska stanica tel. 215-657

Hotel"Grand Posavina" tel. 217-510

Hotel "Revena" tel. 217-144

Hotel " Evropa" tel.fax 210-244

Motel "Antunovi}" tel. 216-031fax 216-032

Motel"Majevi~ka ku}a" tel. 340-702


Sadràj

Uvod ............................................................................................................. 3

I. USPOSTAVA BR^KO DISTRIKTA ......................................................... 5

1. Primjer drugima u BiH ............................................................................. 5

2. Distrikt model za BiH i region .................................................................. 8

3. Skup{tina je imala viziju multietni~kog ambijenta ................................. 10

4. Distrikt uzor ostalim dijelovima BiH ...................................................... 12

5. Supervizori za Br~ko do januara 2004. ................................................... 15

5.1. Br~ko Distrikt dan za Bosnu i Hercegovinu ......................................... 15

5.2. Multietni~ki Distrikt sada je stvarnost ................................................. 17

5.3. Me|uentitetska linije vi{e ne postoji ................................................... 18

5.4. Ogromna ulaganja u infrastrukturu ...................................................... 20

6. Pet godina Kona~ne odluke Arbitra`nog tribunala za Br~ko ................... 22

Iz povijesti ................................................................................................. 24

7. Br~ko 1533. - 2003. ................................................................................. 24

8. Uspostava Br~ko Distrikta BiH ............................................................... 26

ICG za Balkan ...................................................................................... 27

9. @ivot bez dadilje ..................................................................................... 27

10. Javnost rada i informisanje gra|ana ..................................................... 32

Ombudsman u Br~kom ......................................................................... 34

11. Vladavina prava - simbol moderne demokratije .................................... 34

12. Struktura vlasti Br~ko Distrikta BiH (31. 12. 2003.) ............................. 36

II. ZAKONODAVNA VLAST BR^KO DISTRIKTA ............................... 38

1. Skup{tina Distrikta ................................................................................. 38

2. Skup{tinske komisije .............................................................................. 43

3. Poslanici Skup{tine Distrikta .................................................................. 45

III IZVR[NA VLAST BR^KO DISTRIKTA ............................................ 49

1. Vlada Distrikta ........................................................................................ 49

1.1. Kabinet gradona~elnika ....................................................................... 53


1.1.1. Kancelarija gradona~elnika .............................................................. 54

1.1.2. Pravna slu`ba .................................................................................... 56

1.1.3. Kancelarija za privatizaciju ............................................................... 58

1.1..4. Manjinski dioni~arski fond .............................................................. 60

1.2. Odjel za stru~ne i administrativne poslove ........................................... 62

1.3. Odjeljenje za budèt i finansije ............................................................ 65

1.4. Odjeljenje za javni registar ................................................................... 68

1.3. Odjel za zdravstvo i usluge gra|anima ................................................. 70

1.6. Odjeljenje za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu ...................... 74

1.7. Odjeljenje za urbanisti~ko planiranje, imovinske poslove i

privredni razvoj ................................................................................... 77

1.8. Odjeljenje za javne poslove ................................................................. 80

1.9. Odjeljenje za obrazovanje .................................................................... 85

1.10. Odjeljenje za komunalne poslove ...................................................... 88

1.11. Odjel za izbjeglice, raseljene osobe i stambena pitanja ...................... 91

1.12. Odjeljenje za javnu sigurnost ............................................................ 93

IV. PRAVOSU\E BR^KO DISTRIKTA ................................................... 96

1. Pravosudna komisija Br~ko Distrikta ...................................................... 97

2. Apelacioni sud Br~ko Distrikta ............................................................... 98

3. Osnovni sud Br~ko Distrikta ................................................................. 100

4. Javno tuìla{tvo ..................................................................................... 102

5. Kancelarija za pravnu pomo} ................................................................ 105

V. OSTALI ORGANI UPRAVE, INSTITUCIJE, AGENCIJE, BANKE I

OSIGURANJA DISTRIKTA .............................................................. 106

1. Organi uprave Distrikta ......................................................................... 106

1.1. Uprava prihoda .................................................................................. 106

1.2. Poreska uprava ................................................................................... 108

1.3. Policija Distrikta ................................................................................ 110

2. Institucije i agencije ........................................................................... 113

2.1. Privredna komora ............................................................................... 113

2.2. Razvojna agencija Br~ko Distrikta .................................................... 115


Tri godine uspje{nog rada ......................................................................... 115

2.3. Banke i osiguravaju}a dru{tva ............................................................ 118

2.4. Sindikat Distrikta ............................................................................... 119

VI. RAZVOJNE STRATEGIJE, KAPITALNE POTREBE,

INVESTICIJE, CARINA ................................................................... 121

1. Strategija razvoja Distrikta 2004. - 2008. .............................................. 121

2. Prora~un kapitalnih potreba Br~ko Distrikta 2003. - 2007. ................... 123

3. Luka Br~ko - razvojna {ansa Distrikta .................................................. 125

4. Donatorska i inozemna ulaganja ........................................................... 127

4.1. Investiranje u infrastrukturu i stambenu izgradnju ............................. 127

4.2. Tr`nica Arizona .................................................................................. 128

4.3. Industrijska zona ................................................................................ 131

4.4. Mercy Corps - izgradnja 2000 ku}a u Distriktu ................................. 133

4.5. Prioriteti PADCO tima ....................................................................... 134

5. Carina, transport i komunikacije i telekomunikacije ............................. 136

VII. BR^KO OTVORENI GRAD ............................................................ 139

1. Me|unarodni sajam privrede ................................................................ 139

2. Grad kazali{nih susreta BiH .................................................................. 141

3. Euroregija Drina - Sava - Majevica ....................................................... 143

4. Br~ko otvoreni grad Balkana ................................................................ 144

5. Sava - me|unarodni plovni put ............................................................. 146

6. Turisti~ki potencijali Br~ko Distrikta .................................................... 147

7. Tradicija obrazovanja duga 120 godina ................................................ 148

8. Mladi budu}nost Distrikta ..................................................................... 150

Iz recenzije - Model sada{njosti i budu}nosti ........................................ 152

Va`niji telefoni Br~ko Distrikta ............................................................ 155

Sadràj .................................................................................................. 157


CIP - Katalogizacija u publikacijiBiblioteka - Knji`nica, Br~ko Distrikt BiH

UDK 352.075(497.6)

MUJKI], Muhamed

Budu}nost je po~ela : 8. 3. 2000. - 8. 3. 2004. /Muhamed Mujki}, Petar Vasi}. - 2. izmijenjeno idopunjeno izd. - Br~ko Distrikt BiH : Vlada Br~koDistrikta BiH, 2004 (Br~ko : Gama). - 160 str. :ilustr. ; 23 cm

Tira` 1500. - Model sada{njosti i budu}nosti /Murat Sinanagi}: str. 152-153. - Tekst na trijezika. - Tekst lat. i }ir.

Buducnost Je Pocela

Documents