Ekonomski fakultet, Podgorica
Ekonomski fakultet, Podgorica
1.Uvod
U ovom radu baviemo se analizom projekata, tanije definisaemo
njihove vrste, s posebnim osvrtom na analizu lokacije i projekta
organizacije.U prvom dijelu rada emo rei neto vie o investicionim
projektima i njihovim vrstama. Zapravo, mogue su razliite
klasifikacije projekata. Uobicajeno je klasifikovanje projekata na
one koji se preduzimaju radi zamjene postojee fiksne imovine
(postrojenja , opreme, strojeva i slino) i one koji se preduzimaju
radi poveanja postojeih poslovnih operacija preduzea, odnosno radi
diversifikacije poslovnih operacija preduzea. Neki projekti se ne
mogu svrstati u ove kategorije pa se izdvajaju tri karakteristine
grupe projekata: 1) zamjena 2) ekspanzija 3) ostaloU radu emo se
osvrnuti i na investicije u istraivanja i razvoj, investicije u
sigurnost, kozmetike investicije, vezane i nevezane projekte,
nezavisnost projekata i njihovu medjuzavisnost.U naem radu,
projekat organizacije smo prikazali kroz primjer preduzea Putevi
Srbije.
2. Klasifikacija investicionih projekataInvesticioni projekti se
mogu klasifikovati s vie razliitih aspekata. Tako se na primjer, sa
stanovita veliine investicionih trokova, moe govoriti o velikim i
malim projektima, a sa stanovita medjuzavisnosti izmedju projekata
moe govoriti o medjusobno vezanim i medjusobno nevezanim
projektima, sa stanovita faze poslovanja preduzea o investicijama u
proizvodnju, investicijama u prodaju, investicijama u nabavku i
sl.Klasifikacije projekata zavise od karakteristika investicija i
nainima njihove analize koje eli naglasiti klasifikator. Ovdje je
temeljni pristup klasifiksacije povezan s procesom budetiranja
kapitala. Rije je o procesu koji izaziva odredjene trokove tako da
e i sama analiza predloenih projekata morati sadravati odnos
koristi i analize.2.1. Investicioni projekti sa stanovita veliine
investicionih trokovaProces budetiranja kapitala kao proces
planiranja, analize i kontrole projekata svakako zahtijeva
odredjene trokove. to su temeljitije analize predloenih projekata,
to e i trokovi cjelokupnog procesa budetiranja kapitala biti vei.
Na taj se nain moe i postaviti pitanje oportunitetnosti detaljnih
prognoza i kalkulacija za sve predloene projekte.Projekti koji
stoje pred preduzeem razlikuju se sa stanovita veliine kapitala
koji treba angaovati za njihovo izvodjenje. Najee je ta veliina
kapitala povezana i sa veliinom oekivanih koristi od predloenih
projekata i veliinom opasnosti koje donosi njihov izbor po budue
performanse i kontinuitet poslovanja preduzea. Zbog toga e se irina
i dubina sprovedene analize takvih projekata u procesu budetiranja
kapitala, a na taj nain i ukupnost trokova toga procesa, morati
uskladiti s oekivanim koristima i opasnostima po perfomanse i
kontinuitet poslovanja preduzea.2.1.1. Veliki projektiProjekti koji
zahtijevaju znatna angaovanja kapitala, obino se predlau zbog
oekivanja znatnih buduih koristi za poslovanje preduzea. Eventualni
neuspjeh, dakle izostajanja oekivanih rezultata, imae znatne
posljedice na cjelokupno poslovanje preduzea. Jasno je da takve
projekte treba detaljno analizirati tako da ce i takva analiza
zahtijevati znatne trokove izvrenja. Medjutim, eventualne koristi
od prihvatanja takvih projekata marginalizovati e rtve uinjene za
njihovu analizu. Pri tome e se i sam proces analize takvih znaajnih
projekata sastojati od razliitih inteziteta ispitivanja pa e
nastavak analize zavisiti od toga jesu li projekti proli prethodnu
fazu ispitivanja ekonomske i finansijske efikasnosti. Na taj se
nain omoguava smanjenje trokova analize projekata u sluaju da se
odredjenim fazama ispitivanja njihove efikasnosti pokau ekonomski i
finansijski neisplativim.
2.1.2. Mali projekti
S druge strane projekti koji zahtijevaju skromna ulaganja prema
veliini preduzea ne mogu dati tako presudne koristi, kao to ne mogu
izazvati ni tako drastine posljedice da bi opravdali detaljnu
analizu svoje efikasnosti. Stoga ce takvi projekti proi ekonomsku i
finansijsku istragu koja odgovara potencijalnim koristima i
rizicima projekata za firmu kako bi se sami trokovi procesa
budzetiranja kapitala uskladili sa znaenjem predloenih projekata.
Potpuno je jasno da takvi mali projekti ne bi mogli podnijeti
trokove detaljne istrage sofisticiranog procesa budzetiranja
kapitala pa takve napore ne treba ni preduzimati.2.2. Investicije u
zamjenu i ekspanziju
Budui da se svi projekti ne mogu svrstati u navedene grupe, mogu
se izdvojiti sljedee tri karakteristine grupe projekata:1)
Zamjena2) Ekspanzija3) Ostalo.
2.2.1. Investicije u zamjenu
Investicije u zamjenu postojee fiksne imovine povezane su s
postojeim poslovanjem preduzea. Zbog toga je i stepen rizika i
neizvjesnosti pri preuzimanju takvih investicija relativno mali,
tako da ce ispitivanje finansijske efikasnosti predloenih projekata
u zamjenu biti relativno jednostavno i jeftino. Sa stanovita
efekata koji se oekuju od zamjene fiksne imovine projekti u zamjenu
mogu se klasifikovati u sljedece kategorije:1) Zamjena radi
odravanja poslovanja2) Zamjena radi smanjenja trokova3) Zamjena
radi odravanja poslovanja i ekspanzije
Zamjena radi odravanja poslovanjaZamjena radi odravanja
postojeeg poslovanja sastoji se od novanih izdataka potrebnih za
zamjenu istroene ili unitene proizvodne opreme. Ove su investicije
nune ako preduzee namjerava nastaviti postojee poslovanje. Zbog
toga analiza takvih predloga treba odgovoriti na pitanja hoe li
preduzee nastaviti postojeu proizvodnju te hoe li se koristiti ista
postrojenja i oprema. Kako su najee odgovori na ta pitanja potvdni,
nije potrebno izradjivati detaljnije elaborate za ocjenu tih
investicija. Ukoliko je mogue dotrajalu opremu zamijeniti
naprednijom, analiza takvih projekata bazirae se na komparativnoj
analizi trokova postojeih i naprednijih postrojenja i opreme.
Zamjena radi smanjenja trokova Zamjena postrojenja i opreme koju
koristi neko preduzee ne mora se preduzimati samo u sluaju njene
dotrajalosti. Mogue je zamijeniti postrojenja i opremu koji se jos
uvijek mogu koristiti u poslovnim operacijama ali su ve zastarjeli,
odnosno postoje savremenija postrojenja i oprema. Svrha
preduzimanja takvih investicija je smanjenje trokova postojeeg
poslovanja kao sto su trokovi rada, energije, odravanja i slino.
Analiza prijedloga koji bi trebali rezultirati smanjenjem postojeih
trokova sloenija je od analize zamjene radi odrzavanja postojeeg
poslovanja. Tu je budue smanjenje trokova poslovanja potrebno
suoiti sa veliinom investicijskih trokova u novu opremu i utedama
koje nastaju rjesavanjem (likvidacijom) stare opreme.
Zamjena uz ekspanzijuZamjena postojeih postrojenja i opreme moe
se obavljati i radi odravanja postojeeg poslovanja preduzea, ali i
uz poveanje njegovog obima. Pri tome, zamjenjivati se mogu
dotrajala ili pak djelimino zastarjela postrojenja i oprema.
Analiza ovih oportuniteta sadravae elemente analize prethodnih
kategorija investicija u zamjenu, koje su se prvenstveno temeljile
na analizi trokova. Medjutim, kako takva investicijska djelatnost
sadri i elemente ekspanzije preduzea, cjelokupni process
ispitivanja njene efikasnosti ce biti sloeniji jer mora ukljuiti i
analizu tranje za dodatnim proizvodima i uslugama preduzea, analizu
konkurencije i sline analize koje su potrebne da bi se predvidjeli
oekivani budui prihodi takvih projekata.
2.2.2. Investicije u ekspanzijiEkspanzijom se oznaava dugorono
poveanje poslovnih operacija preduzea. Takvo poveanje poslovnih
operacija zahtijeva i poveanje imovine kojom preduzee posluje. Po
pravilu, tu je rije o novim investicionim poduhvatima preduzea. Ti
poduhvati mogu biti usmjereni na poveanje postojeih operacija
preduzea ili pak na osvajanje potpuno novih poslovnih aktivnosti.
Tako se i investicije u ekspanziji mogu podijeliti na sljedei
nain:2. Ekspanzija postojeih proizvoda ili trita3. Ekspanzija u
nove proizvode ili trita
Ekspanzija postojeeg poslovanjaEkspanzija postojeih proizvoda
ili trita odnosi se na investicione izdatke i poveanje postojee
proizvodnje, uvodjenje slinih proizvoda ili proirenje izlaznih i
disributivnih mogunosti na postojeim tritima. Rije je, dakle, o
horizontalnoj ekspanziji koja moe biti praena i odredjenim
proirenjem same ponude na tritima na kojima preduzee ve posluje. Za
ove projekte tipino ispitivanje buduih kretanja na tritu,
prvenstveno analiza budue tranje i konkurencije, kao temelj
ispitivanja mogunosti ostvarivanja novanih tokova i rizika njihovog
ostvarivanja.Ekspanzija novog poslovanjaProjekti koji zahtijevaju
najpodrobniju i najsofisticiraniju analizu jesu oni koji
zahtijevaju novane izdatke u osvajanju novih proizvoda ili pak
novih trita. Ekspanzija u nove proizvode moe biti horizontalna -
preko proizvodnje novih komplementarnih proizvoda, ili pak
vertikalna - osvajanje prethodnih ili narednih poslovnih operacija
u lancu industrija u kojima se preduzee ve nalazi. Najsloeniji
oblik osvajanja novih proizvoda povezan je uz nehorizontalne i
nevertikalne oblike ekspanzije, pogotovo osvajanja sasvim novih,
tritima nepoznatih proizvoda i usluga. Kao nastavak na ekspanziju u
nova trita pojavljuje se i ekspanzija na nova trita na kojima
preduzee do sada nije bilo prisutno. Svi oblici navedenih projekata
povezani su uz visok stepen nepoznavanja budue situacije i rizika
predvidjanja. Zbog toga takvi projekti zahtijevaju detaljne
prethodne analize uslova u kojima e se odvijati nove poslovne
operacije. DiverzifikacijaEkspanzija u nove proizvode ili trita ima
uinke diverzifikacije. Diverzifikacijom se smanjuje izloenost
preduzea rizicima samo jedne poslovne aktivnosti. Naime, preduzea
koja koriste razliite poslovne aktivnosti ili pak djeluju na
razliitim tritima pokazuju znatno stabilnije kretanje svojih
poslovnih performansi od monoproduktnih preduzea ili preduzea koja
djeluju samo na jednom tritu. Zbog toga postojanje diverzifikacije
zahtijeva i detaljnu analizu relevantnog rizika predloenih
projekata za ukupnu rizinost poslovanja preduzea.
2.2.3.Ostale investcijePreduzee ponekad preduzima odredjene
investicije iji se novani tokovi teko mogu precizno odrediti ili
spoznati prije njihove definitivne realizacije. To su investicije u
istraivanja i razvoj, zatim investicije u projekte povezane sa
sigurnou i zahtjevima okoline kao i investicije u kozmetiko
poboljanje preduzea.Istraivanje i razvojInvesticije u istraivanja i
razvoj jesu projekti s visokospekulativnim oekivanim efektima.
Mnoge od njih mogu rezultirati samo sumom uinjenih trokova ili e
njihova kontribucija poboljanju poslovnih performansi preduzea biti
neopipljiva, a time praktino, i nemjerljiva. Stoga pristup preduzea
analizi takvih investicija svakako zavisi od njihove veliine. Za
preduzea koja posluju u industrijama koje karatketie brza promjena
tehnologije, investicije u istraivanja i razvoj su u velikoj mjeri
iznudjene, pa e, za razliku od preduzea koja posluju u relativno
stabilnim industrijama, takva preduzea troiti znatna novana
sredstva na istraivanja i razvoj. Stoga je i tretman veliine takvih
investicija relativan i zavisi od mnotva
faktora.SigurnostInvesticije u sigurnost, kao i one uzrokovane
zahtjevima okruenja preduzea, po pravilu su iznudjene samo za
preduzee. One zavise od odluka vlade, potpisanim aranmanima sa
sindikatima, politike osiguranja i slinih eksternih uslova. Rije
je, dakle, o obaveznim investicijama, a zbog njihovog neprofitnog
karaktera mogu se oznaiti kao neprofitne ili pak neproizvodne
investicije. Njihov analitiki tretman prvenstveno zavisi od veliine
zahtijevanih investicionih izdataka. Ove su investicije esto dio
investicionih trokova profitabilnih projekata pa se i analiziraju u
okviru novanih tokova takvih projekata. Medjutim, pojavljuju se i
kao samostalne investicije koje treba razmatrati na specificne
naine, posebno ako postoje alternativni naini njihovog izvodjenja.
Kozmetike investicijeKozmetiko poboljanje preduzeca odnosi se na
izgranju i sticanje poslovnih prostora, parkinga, nabavku
automobile ili ak aviona za izvrne direktore i sline investicije u
formalno iskaivanje novane snage nekog preduzea. Iako ove
investicije mogu imati odredjenog uticaja na poveanje poslovnih
performansi preduzea i njegove vrijednosti na tritu, moe se
utvrditi da one nijesu neophodne za poslovanje
preduzea.Kontribucija takvih kozmetikih projekata na poboljanju
poslovnih performansi a i poveanju njegove vrijednosti praktiki
nije mjerljiva, tako da analitiki postupak s takvim projektima
zavisi prvenstveno od njihove veliine, srazmjerno veliini i znaenju
samog preduzea koje namjerava preduzeti takve kozmetike
investicije.2.3. Vezani i nevezani projektiZa pravilno analitiko
prosudjivanje o predloenim projektima vano je razluiti jesu li neki
od njih medjusobno vezani ili ne. Postojanje odredjene ekonomske
ili tehnike zavisnosti izmedju nekih projekata zahtijeva drugaiji
pristup analizi njihove finansijske efikasnosti nego kada je rije o
analizi finansijske efikasnosti pojedinanih, medjusobno nevezanih
projekata.2.3.1. Nezavisnost projekataDa bi neki projekat bio
nezavisan od drugog, potrebno je zadovoljiti dva uslova. Prvo, mora
postojati tehnika mogunost da se jedan od tih projekata prihvati, a
drugi odbaci. Na primjer, nije doputena izgradnja prehrambenih
kapaciteta i otrovne hemijske industrije pod istim krovom, jer su
takva dva projekta nesumnjivo nevezana. Drugo, iste koristi od
jednog projekta ne smiju biti pod uticajem prihvatanja, odnosno
odbacivanja drugog projekta. To znai da ista korist od jednog
projekta ne moe biti razliita u okolnostima kada se jedan projekat
prihvata, od one kada se drugi projekat odbacuje.2.3.2.
Medjuzavisnost projekataPostojanje zavisnosti izmedju projekata
znatno poveava obim njihove prethodne analize. Mogunost zajednikog
ili odvojenog smjetaja razliitih poslovnih aktivnosti ili pak
razliiti efekti odredjenih poslovnih aktivnosti zavisno od
postojanja ili nepostojanja drugih poslovnih aktivnosti uslovljava
detaljnu analizu svih moguih varijanti toka akcije, to
geometrijskom progresijom poveava broj potrebnih kalkulacija za fer
vrednovanje takvih projekata. Samo kada su razni projekti tehniki
potpuno neodvojivi, mogu se tretirati kao jedan jedini projekat,
tako da je prethodna analiza njihove poslovne i finansijske
efikasnosti relativno jednostavna, pod uslovom da ne postoji
njihova zavisnost od drugih projekata. U svim ostalim sluajevima
potrebno je razluivati pozitivne i negativne uinke projekata na
inkrementalne novcane tokove preduzea.3. Analiza lokacije
4. Projekat organizacije prikazan kroz primjer preduzeca Putevi
Srbije
Puno poslovno ime: JAVNO PREDUZEE PUTEVI SRBIJE, BEOGRAD,
BULEVAR KRALjA ALEKSANDRA BR. 282 Adresa: Bulevar Kralja Aleksandra
br. 282, Beograd Zvezdara, Srbija Matini broj: 20132248 Broj
registracije: BD 108625/2006 PIB: 104260456 Datum osnivanja:
20.02.2006. godine Osnivai drutva: - VLADA REPUBLIKE SRBIJE
Direktor: Zoran Drobnjak, JMBG 0309956782822 ifra delatnosti: 4211
Naziv delatnosti: Izgradnja puteva i autoputeva
I. OPIS DELATNOSTI KOJE OBAVLjA JAVNO PREDUZEE PUTEVI SRBIJE
Delatnost Javnog preduzea obuhvata sledee poslove: korienje dravnog
puta (organizovanje i kontrola naplate naknada za upotrebu dravnog
puta, vrenje javnih ovlaenja i sl.); zatita dravnog puta; vrenje
investitorske funkcije na izgradnji i rekonstrukciji dravnog puta;
organizovanje i obavljanje strunih poslova na izgradnji,
rekonstrukciji, odravanju i zatiti dravnog puta; ustupanje radova
na odravanju dravnog puta; organizovanje strunog nadzora nad
izgradnjom, rekosntrukcijom, odravanjem i zatitom dravnog puta;
planiranje izgradnje, rekonstrukcije, odravanje i zatite dravnog
puta; oznaavanje dravnog puta i voenje evidencije o dravnim
putevima i o saobraajno-tehnikim podacima za te puteve; upravljanje
saobraajem i organizovanje i obavljanje brojanja vozila na dravnom
putu.II. ORGANIZACIONA STRUKTURA JP "Putevi Srbije" je organizovano
kao ekonomska i poslovna celina. Organizacioni delovi ureeni su
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova, koji se
donosi na osnovu Zakona o radu (lan 24) - "Sl.glasnik RS" br.24/05
i Statuta JP "Putevi Srbije" (lan 32). - "Sl.glasnik RS" br.14/06.
4Po Pravilniku, JP Putevi Srbije je organizovano u 7 sektora, to sa
Kabinetom direktora ini 8 organizacionih delova
Preduzea.Poslovodstvo ini: direktor, pomonik direktora i sedam
izvrnih direktora.Prema Pravilniku o izmenama i dopunama Pravilnika
o organizaciji i sistematizaciji poslova (od 01.12.2011.,
20.12.2011., 30.04.2013., 27.02.2014. i 08.10.2014. godine) ukupan
broj izvrilaca po sistematizaciji je 1.405 radnika.
Osnovne organizacione celine ine:1. Kabinet direktora 2. Sektor
za strategiju, projektovanje i razvoj 3. Sektor za investicije 4.
Sektor za odravanje javnih puteva I i II reda 5. Sektor za
upravljako informacione sisteme u saobraaju 6. Sektor naplate
putarine 7. Sektor za pravne, kadrovske i opte poslove 8. Sektor za
ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove
1. U Kabinetu direktora obavljaju se poslovi upravljanja i
rukovoenja, revizije, komunikacije sa javnou, kontrole nadzora,
admninistrativno tehniki i drugi poslovi poslovodstva vezani za
delatnost preduzea i njegovo poslovanje. U sastavu kabineta
direktora nalaze se: 1. Odeljenje za odnose sa javnou 2. Odeljenje
kvaliteta 3. Odeljenje za bezbednost i zdravlje, zatitu od poara i
spasavanje na radu
2. U Sektoru za strategiju, projektovanje i razvoj iz delatnosti
preduzea, obavljaju se poslovi tehnike pripreme, stratekog
planiranja, studija, istraivanja, razvoja, projektovanja, planske
dokumentacije, pripreme i evidencije, kao i administrativno tehniki
i drugi poslovi vezani za delatnost sektora.
U sastavu Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj (izvrni
direktor je Biljana Vuksanovi, dipl.in.gra.) nalaze se sledea
odeljenja: 1. Odeljenje tehnike pripreme 2. Odeljenje za strateko
planiranje, studije i razvoj 3. Odeljenje za projektnu i plansku
dokumentaciju 4. Odeljenje za bezbednost saobraaja 5. Odeljenje za
zatitu ivotne sredine
3. U Sektoru za investicije (izvrni direktor je Gordana Subotiki
- orevi, dipl.in.gra.) iz delatnosti preduzea, obavljaju se poslovi
pripreme, realizacije, nadzora i upravljanja projektima, odravanja
mostova, kao i administrativno tehniki i drugi poslovi vezani za
delatnost sektora. U sastavu Sektora za investicije nalaze se
sledea odeljenja: 1. Odeljenje za mostove 2. Odeljenje za pripremu
3. Odeljenje za nadzor 4. Odeljenje za realizaciju i upravljanje4.
U Sektoru za odravanje javnih puteva I i II reda (izvrni direktor
je Zoran Stojisavljevi, dipl.in.gra.) iz delatnosti preduzea
obavljaju se poslovi nadzora na odravanju, zatite i kontrole puteva
i putnog zemljita, praenja sanacija klizita, kao i administrativno
tehniki i drugi poslovi vezani za delatnost sektora. U sastavu
Sektora za odravanje javnih puteva I i II reda nalaze se sledea
odeljenja: 1. Odeljenje odravanja i zatite autoputeva 2. Odeljenje
odravanja i zatite puteva Beograd
3. Odeljenje odravanja i zatite puteva Ni 4. Odeljenje odravanja
i zatite puteva Uice 5. Odeljenje odravanja i zatite puteva Novi
Sad 6. Odeljenje odravanja i zatite puteva Kosovska Mitrovica 7.
Odeljenje odravanja i zatite putnih objekata 8. Odeljenje za
odravanje elektroinstalacija 9. Odeljenje tehnikih poslova
5. U Sektoru za upravljako informacione sisteme u saobraaju,
obavljaju se poslovi razvoja i implementacije ITS i elektronskih
sistema za naplatu putarine, odravanja objekata i mainskih ureaja,
elektroodravanja, kao i administrativno tehniki i drugi poslovi
vezani za delatnost sektora.
U sastavu Sektora za upravljako informacione sisteme u saobraaju
(izvrni direktor je Zoran Peovi, dipl.in.saob.) nalaze se sledea
odeljenja: 1. Odeljenje za ITS 2. Odeljenje baze podataka 3.
Odeljenje obrade podataka 4. Odeljenje za odravanje upravljako
informacionih sistema
6. U Sektoru naplate putarine (izvrni direktor je mr Milenko
Cakovi, dipl.ek.) obavljaju se poslovi naplate putarine, video
nadzora, analitike i kontrole, prevoza i zatite novca i objekata,
kao i administrativno tehniki i drugi poslovi vezani za delatnost
sektora.
U sastavu Sektora naplate putarine nalaze se sledea odeljenja:
1. Odeljenje nadzora naplate putarine 2. Odeljenje za operativnu
naplatu putarine 3. Odeljenje zajednikih poslova sektora
7.U Sektoru za pravne, kadrovske i opte poslove (izvrni direktor
je Goran Tomi, dipl.pravnik) iz delatnosti preduzea obavljaju se
poslovi zastupanja i normativne delatnosti, naknade tete, poslovi
javnih nabavki vee i male vrednosti, disciplinski i prekrajni
postupak, imovinski poslovi i eksproprijacija, kadrovski poslovi i
radni odnosi, poslovi osiguranja imovine i lica, opti poslovi i
poslovi pisarnice i arhive, kao i administrativno tehniki i drugi
poslovi vezani za delatnost sektora. U sastavu Sektora za pravne,
imovinske, kadrovske i opte poslove nalaze se sledea odeljenja:
1. Odeljenje za pravne poslove 2. Odeljenje za imovinsko-pravne
poslove 3. Odeljenje za radne odnose i kadrovske poslove 4.
Odeljenje za javne nabavke i ugovore 5. Odeljenje za opte poslove
6. Odeljenje za geodeziju
8. U Sektoru za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove
(izvrni direktor je Branka Zec, dipl.ek.) iz delatnosti preduzea
obavljaju se knjigovodstveni poslovi, poslovi plana, razvoja,
investicioni poslovi, poslovi finansijske operative i komercijalni
poslovi, kao i administrativno tehniki i drugi poslovi vezani za
delatnost sektora.
U sastavu Sektora za ekonomsko-finansijske i komercijalne
poslove nalaze se sledea odeljenja: 1. Odeljenje raunovodstvenih
poslova 2. Odeljenje finansijskih poslova 3. Odeljenje za plan,
razvoj, investicione poslove i ino kredite 4. Odeljenje za
komercijalne poslove
STRUKTURA ZAPOSLENIH na dan 31.12.2013.godine
Na dan 31.12.2013. godine u JP "Putevi Srbije" bilo je zaposleno
je 1.341 radnika, od kojih 1.237 na neodreeno i 104 na odreeno
vreme. Raspored po organizacionim delovima preduzea je sledei:
Organizacioni dioSistematizacijaZaposleni
1.Kabinet generalnog direktora2726
2.Sektor za strategiju, projektovanje i razvoj3725
3.Sektor za investicije 3229
4.Sektor za odravanje dravnih puteva I i II reda 12985
5.Sektor za upravljako-informacione sisteme u saobraaju 5450
6.Sektor za naplatu putarine 969980
7.Sektor za pravne, kadrovske i opte poslove 7975
8.Sektor za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove
7871
Ukupno:14051341
Najvie radnika zaposleno je na radnom mestu inkasant - 50%
ukupnog broja zaposlenih. Prosean radni sta zaposlenih u JP Putevi
Srbije iznosi 18 godina. U Sektoru za naplatu putarine zaposleno je
73% ukupnog broja radnika, u Kabinetu direktora 2% i u ostalim
sektorima 25%.Struktura zaposlenih data je po sledeim
kriterijumima: kvalifikaciona struktura godine starosri radni sta
pol.
Kvalifikaciona struktura Najvie je zastupljena SSS sa skoro 2/3
ukupnog broja radnika (65%), sledi VSS sa 20%, VS sa 9%, KV radnici
sa 3%, PK radnici sa 2%, VKV sa 1%, dok je uee NK radnika
zanemarljivo.
Godine starosti Najvie je zastupljena starosna grupa od 40 do 50
godina (28% ukupnog broja radnika), slede: 30 do 40 godina (27%),
50 do 60 godina (26%), do 30 godina (16%), a najmanje uee ima grupa
preko 60 godina (4%).
Radni sta
Najvie je zastupljen radni sta od 5 do 10 (21% ukupnog broja
radnika), uee od 16% ima radni sta od 25 do 30godina, sa 14%
uestvuje sta od 10 do 15 godina, sa 13%, uestvuje sta od 15 do 20
godina, sa 12% sta od 20 do 25 godina, sa 10% sta do 5 godina, i od
30 do 35 godina, dok radni sta preko 35 godina uestvuje sa 4%.
Sumarno 55% radnika ima radni sta preko 15 godina, a 45% radnika
ima radni sta do 15 godina. Pol , 2/3 (893 67%), 1/3 (448
33%).JUBILARNE NAGRADE Jubilarne nagrade Planirano je da se u 2013.
godini isplate jubilarne nagrade radnicima po osnovu neprekidnog
rada u Preduzeu 10, 20, 30 i 40 godina. Visina jubilarnih nagrada
utvrena je lanom 59. Kolektivnog ugovora JP Putevi Srbije: - za 10
godina jedna zarada, - za 20 godina - dve zarade, - za 30 godina -
tri zarade, - za 40 godina tri zarade.
PODACI O IMOVINI PREDUZEA I SREDSTVIMA RADA
Imovinu Javnog preduzea Putevi Srbije ine osnovna sredstva,
novana sredstva, hartije od vrednosti, imovinska i druga prava koja
predstavljaju ulog Osnivaa.INFORMACIJE KOJE JAVNO PREDUZEE PUTEVI
SRBIJE STAVLjA NA UVID
Ovlaeno lice za pristup informacijama od javnog znaaja na zahtev
podnosioca, dostavie traenu informaciju, osim ukoliko isto nije
ogranieno Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog
znaaja i ukoliko traena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Radno vreme je od 7:30 do 15:30 svakog radnog dana.
OSTALI PODACI OD ZNAAJA ZA JAVNOST RADA
Javno preduzee Putevi Srbije donelo je sledea opta akta: -
Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova u Javnom
preduzeu Putevi Srbije broj 953- 00- 3218/08-8 od
18.04.2008.godine. - Pravilnik o nainu i uslovima korienja slubenih
vozila broj 953-6741 od 10.06.2009. godine. [footnoteRef:2] [2:
www.putevi-srbije.rs]
15etvrtak, 12. mart 2015