Brosura Za Natjecanje

HUMANE VREDNOTE

HUMANE VREDNOTE

Odgoj za humanost

Dodatak - Broura za natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kriaZagreb, prosinac 2014.

Sadraj

Uvod

I. Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (Pokret)1. Sastavni dijelovi Pokreta

2. Povijest Pokreta

3. Temeljna naela Pokreta4. Znak

II. Hrvatski Crveni kri 5. Povijest Hrvatskog Crvenog kria6. Djelatnosti Hrvatskog Crvenog kria

III. Meunarodno humanitarno pravo, enevske konvencije

IV. Prava ovjeka i Prava djeteta7. Opa deklaracija o ljudskim pravima

8. Konvencija o pravima djeteta

UvodOva broura namijenjena je iskljuivo pripremanju ekipa za Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria iz podruja provjere znanja o Meunarodnom pokretu Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom kriu, meunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima. Dio natjecanja odnosi se na provjeru znanja iz pruanja prve pomoi. Stoga esto ovo natjecanje pogreno zovu (Natjecanje iz prve pomoi(. Meutim, naa elja je upoznati djecu i mlade s humanitarnom organizacijom u kojoj je prva pomo samo jedan od brojnih humanitarnih programa kojima je svrha pomoi svima i gdje god je to potrebno. Stoga je cilj natjecanja upoznati to vei broj mladih osoba s organizacijom koju esto nazivamo samo Crveni kri.

Broura je podijeljena na tri dijela. Prvi dio se odnosi na Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca openito nastanak Pokreta, njegov povijesni razvoj i dananje djelovanje. U okviru ovog dijela opisana su i naela humanitarnog rada te znak Crvenog kria, Crvenog polumjeseca, kao i znak Crvenog kristala.Drugi dio se odnosi na Hrvatski Crveni kri njegov kratki povijesni razvoj i programe koje danas provodi. Navedeni su samo neki, poznatiji programi Hrvatskog Crvenog kria s kojima se mladi u svakodnevnom ivotu susreu i o kojima smatramo da je potrebno znati bar najosnovnije podatke. Nismo obraivali teme s kojima se ti programi bave (npr. kodeks sigurnosti na vodi, postupci prve pomoi, znakovi upozorenja kod prevencije trgovanja ljudima i slino), nego smo dali samo kratki opis programa. Na osnovu navedenih informacija provest e se pismena provjera znanja, a pitanja e biti prilagoena kategoriji natjecatelja.

Metodologija pouavanja nije razraena i mentorima i natjecateljima preputa se odabir naina usvajanja znanja. I. MEUNARODNI Pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca1. Sastavni dijelovi Pokreta

A. Meunarodni odbor Crvenog kria (MOCK)B. Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (Meunarodna federacija)C. Nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (nacionalna drutva)Meunarodni odbor Crvenog kria, Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca zajedno ine Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. Misija Pokreta je: (sprjeavati i olakavati ljudsku patnju ma gdje ona bila; tititi ivot i zdravlje te osigurati potivanje ljudskog bia, osobito u vrijeme oruanih sukoba i ostalih izvanrednih stanja; raditi na spreavanju bolesti i unapreenju zdravlja i socijalne zatite; poticati dobrovoljnost (volontiranje) i stalnu spremnost lanova Pokreta za pruanje pomoi te poticanje osjeaja solidarnosti prema svima kojima je potrebna zatita i pomo(.

U provoenju misije Pokret slijedi svoja temeljna naela: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.

Misli vodilje Pokreta Inter arma Caritas (Milosre u ratu) i Per humanitatem ad pacem (Putem humanosti k miru) zajedno izraavaju njegove ideale.

A. Meunarodni odbor Crvenog kria

Meunarodni odbor Crvenog kria (MOCK) nepristrana je, neutralna i neovisna organizacija ija je humanitarna misija zatititi ivot i dostojanstvo rtava rata i unutarnjeg nasilja te im osigurati pomo. Usmjerava i koordinira meunarodne akcije pomoi Pokreta u situacijama sukoba. Nastoji sprijeiti patnju promicanjem i jaanjem meunarodnog humanitarnog prava i univerzalnih humanitarnih naela. Osnovan 1863. godine, MOCK je osniva Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.

B. Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca

Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (Meunarodna federacija) prvenstveno djeluje u miru. To je meunarodni savez nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca iji je cilj u svako doba i u svim oblicima nadahnuti, potaknuti, olakati i unaprijediti humanitarni rad nacionalnih drutava u svrhu spreavanja i ublaavanja ljudske patnje i na taj nain pridonositi ouvanju i unapreenju mira u svijetu.

Utemeljena 1919. godine, Meunarodna federacija usmjerava i koordinira meunarodnu humanitarnu pomo Pokreta rtvama prirodnih, ekolokih i tehnolokih katastrofa, organizira pomo izbjeglicama i djeluje u izvanrednim zdravstvenim situacijama irokih razmjera. Promie suradnju izmeu nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i pomae u njihovom jaanju i osposobljavanju za provedbu programa pripreme za djelovanje u katastrofama, programa zatite zdravlja i socijalnih programa.

C. Nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca

Nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (nacionalna drutva) objedinjuju rad i naela Pokreta u 189 zemalja svijeta. Nacionalna drutva provode svoje humanitarne aktivnosti u skladu sa svojim statutima i nacionalnim zakonodavstvom i u skladu s temeljnim naelima Pokreta. Nacionalna drutva su pomona tijela vladama svojih zemalja na podruju humanitarnog djelovanja i pomau u katastrofama te provode zdravstvene i socijalne programe. Za vrijeme rata nacionalna drutva pomau ugroenom civilnom stanovnitvu i pomau sanitetskoj slubi oruanih snaga u skladu s potrebama.2. Povijest Pokreta

Tko je Henry Dunant?

Henry Dunant je osniva Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. Roen je 8. svibnja 1828. godine u enevi u bogatoj obitelji. Nakon zavrenog studija posvetio se bankarskom pozivu.

Namjeravajui sklopiti posao s francuskim carem Napoleonom III. sluajno se u lipnju 1859. godine naao na bojnom polju kod Solferina, u sjevernoj Italiji. Patnja koju je tada vidio izmijenila je njegov ivot.

Nakon iskustva iz Solferina, gdje je zajedno s lokalnim stanovnicima nastojao pomoi svima koji su trebali pomo, u cijelosti se posvetio stvaranju organizacije Crvenog kria. Zapustivi posao na kraju je bankrotirao i potpuno osiromaio te pao u zaborav. Meutim, ideja koju je postavio na noge rasla je i razvijala se i postala prihvaena u cijelom svijetu.

Godine 1901. norveki parlament dodijelio je prvu Nobelovu nagradu za mir. Dobili su je Henry Dunant i Frederic Passy (iz Francuske mirotvorne udruge). Dunant je po drugi put u svom ivotu postao cijenjen i slavljen u cijelom svijetu. No nije se vratio bogatstvu i raskoi to mu je omoguavala Nobelova nagrada i mnoge druge ponude koje su mu slala humanitarna drutva i pojedinci. Nije zadrao novac za sebe, ve ga je poklonio Crvenom kriu i drugim humanitarnim organizacijama za pomo sirotinji. Ostao je u starakom domu u Heidenu gdje je 1910. godine i umro.

Od 1948. godine 8. svibnja (datum Dunantovog roenja), u poast Henryju Dunantu, u cijelom se svijetu obiljeava kao Svjetski dan Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.

Kako je nastala ideja o stvaranju Pokreta?Dana 24. lipnja 1859. godine vojske austrijskog carstva i francusko-sardinijskog saveza vodile su bitku nedaleko mjesta Solferina. U bitci je poginulo ili bilo ranjeno 40.000 ljudi. Vojnih sanitetskih slubi u to doba gotovo da i nije bilo. Posljedica su bile velike patnje, a mnogi su ranjenici umrli zbog nedostatka njege.

Uasnut agonijom vojnika Henry Dunant poeo je, uz suradnju mjetana, organizirati pomo u crkvi u mjestu Castiglione, nedaleko od Solferina.

Svoje doivljaje Dunant je opisao u knjizi Sjeanje na Solferino. U njoj istie: potrebu osnivanja nacionalnih drutava koja bi u vrijeme mira obrazovala dobrovoljce (volontere) za pomo vojnim sanitetskim slubama u ratu, zatitu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju te sklapanje meunarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i nacionalnih drutava za pruanje pomoi kao i potivanje njihove neutralnosti.

Knjiga je uzburkala itavu Europu, osobito vodee politiare koji su osjetili potrebu za promjenom postojee situacije. U promicanju ciljeva knjige Dunantu su pomogla etiri graanina eneve: Gustave Moynier, general Guillaume-Henri Dufour, dr. Louis Appia i dr. Theodore Maunoir (Odbor petorice). S njima je 1863. godine osnovao Meunarodni odbor za pomo ranjenicima (13 godina kasnije preimenovan je u Meunarodni odbor Crvenog kria MOCK). U listopadu iste godine u enevi je odrana meunarodna konferencija na kojoj je prihvaeno deset rezolucija koje su odredile ciljeve i radne metode buduih nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. Tih deset rezolucija ine osnivaku povelju Crvenog kria. Takoer je kao znak Meunarodnog odbora za pomo ranjenicima prihvaen crveni kri na bijeloj podlozi (u znak poasti prema vicarskoj Konfederaciji, premetanjem boja na vicarskoj zastavi). Meunarodni odbor za pomo ranjenicima zadao si je dvostruki cilj osnivanje nacionalnih drutava za pruanje pomoi i sklapanje meunarodnih ugovora o zatiti ranjenika u ratu. Jedan od ciljeva poeo se ostvarivati ve iste godine osnivanjem prvog nacionalnog drutva.

Odbor petoriceeljeni meunarodni ugovor sklopljen je neto kasnije. Na diplomatskoj konferenciji koju je sazvala vicarska vlada, u enevi 22. kolovoza 1864. godine usvojena je Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika u oruanim snagama u ratu na kopnu.

Tako je roena istinski velika ideja o stvaranju meunarodne organizacije kojoj je cilj ublaavanje, a prvenstveno spreavanje patnje i bijede u svijetu.

Danas postoje nacionalna drutva Crvenog kria ili Crvenog polumjeseca u gotovo svim zemljama svijeta. Sve njihove lanove ujedinjuju isti ideali i isti Statut i pravila djelovanja koji su glavni imbenici u osiguravanju jedinstva i ouvanju naela Pokreta.

Djelatnosti Meunarodnog odbora Crvenog kriaOd svojih skromnih poetaka Meunarodni odbor Crvenog kria se razvio u operativnu organizaciju koja djeluje irom svijeta, titei i pomaui rtvama oruanih sukoba.

Djeluje u interesu ljudi koji su zbog sukoba ostali bez zatite: ranjenika, ratnih zarobljenika i civila koji su protjerani iz svojih domova ili ive pod okupacijom.

Zatita ratnih zarobljenikaDa bi osigurali zatitu zarobljenicima delegati MOCK-a posjeuju bolnice, logore, mjesta rada, zatvore i ostala mjesta na kojima se zarobljenici mogu nalaziti.

Svrha takvih posjeta jest ispitati uvjete zatoenja te evidentirati zatoene osobe. U sluaju potrebe, paketi pomoi daju se zarobljenicima i zatoenicima, pa i njihovim obiteljima.

Humanitarna pomo

Zadaa odjela za humanitarnu pomo MOCK-a jest utvrivanje potreba te organizacija, voenje i nadgledanje programa pomoi rtvama oruanih sukoba.

Medicinska pomoMedicinski odjel MOCK-a brine o potrebnim lijekovima i medicinskom materijalu za njegu ranjenika te o zdravstvenim i drugim problemima koji pogaaju rtve sukoba npr. epidemije, neprimjerena higijena i neodgovarajua prehrana.

Sredinja sluba traenja

Glavne zadae Sredinje slube traenja su: prikupljanje i zapisivanje svih podataka koji bi mogli omoguiti identifikaciju preminulih, ranjenih i nestalih osoba; slanje obavijesti najbliim lanovima obitelji; razmjena obiteljskih poruka; spajanje razdvojenih lanova obitelji te izdavanje razliitih dokumenata, npr. potvrde o vremenu provedenom u zarobljenitvu ili internaciji.Djelovanje u ostalim situacijama

Od Prvog svjetskog rata MOCK je proirio svoje djelatnosti i na druge situacije u kojima dolazi do nasilja, npr. graanski rat i unutarnji nemiri. Njegova neutralnost i diskrecija omoguili su mu provoenje humanitarnih akcija u interesu rtava veine unutarnjih oruanih sukoba tijekom 20. stoljea.

MOCK posjeuje i osobe zarobljene ili zatoene zbog politikih razloga ili prijestupa, poznate kao politike zatoenike. Ti posjeti izlaze iz okvira meunarodnog humanitarnog prava i zasnivaju se na posebnim sporazumima s nadlenim vlastima.

Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjesecaDana 5. svibnja 1919. godine osnovana je Liga drutava Crvenog kria radi trajne borbe irom svijeta za zatitu zdravlja, sprjeavanje epidemija i ublaavanje posljedica katastrofa.

Krajem 1991. godine Liga drutava Crvenog kria promijenila je ime u Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.

Zadae Meunarodne federacije

Meunarodna federacija djeluje kao koordinator razmjene ideja i iskustava izmeu svojih lanica (nacionalnih drutava).

Najvaniji dio rada Meunarodne federacije jest osiguranje i koordinacija pomoi rtvama katastrofa i epidemija. Na osnovi podataka i zahtjeva koje dobiva iz podruja pogoenih katastrofama, Meunarodna federacija obraa se za pomo ostalim lanicama te otprema darovano, kupuje hranu ili druge potreptine koje nisu odmah dostupne u podrujima zahvaenima katastrofom. Ako je potrebno, na podruje pogoeno katastrofom alje strunjake za pomo pri evakuaciji i smjetaju stanovnitva, osigurava hranu i pitku vodu, zdravstvenu i psihosocijalnu podrku.Meunarodna federacija je isto tako uspostavila skladita u razliitim dijelovima svijeta kako bi omoguila to bru dostavu pomoi u podruja pogoena katastrofom.

Jo jedna obveza Meunarodne federacije jest pomo izbjeglicama izvan podruja zahvaenih sukobom. esto se trai njezino zajedniko djelovanje s Uredom Visokog povjerenika za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR).

Od samog osnivanja Meunarodne federacije dio njenih zadaa obuhvaao je zatitu zdravlja. To je uzrokovalo razvijanje irokog spektra aktivnosti nacionalnih drutava na podruju: prve pomoi, brige za zdravlje, zdravstvenog obrazovanja, dobrovoljnog darivanja krvi, njege bolesnika, lijeenja i prevencije HIV/AIDS-a.

3. Temeljna naela Pokreta

Sedam naela Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, u obliku u kojem se jo uvijek primjenjuju, usvojena su 1965. godine u Beu na 20. Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria. Godine 1986. na 25. Meunarodnoj konferenciji odranoj u enevi naela su stavljena u preambulu Statuta Pokreta. Prema Statutu Pokreta svi sastavni dijelovi Pokreta obvezni su djelovati u skladu s usvojenim naelima. HUMANOSTPokret nastoji u svim prigodama sprijeiti i ublaiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je zatita ivota i zdravlja te osiguranje potivanja ljudske osobe. Pokret promie uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir meu svim narodima.

NEPRISTRANOSTPokret ne radi razlike prema nacionalnosti, rasi, vjerskom uvjerenju, klasnoj pripadnosti ni politikim nazorima. Voen iskljuivo potrebama pojedinaca, on nastoji ublaiti njihove patnje i dati prednost najhitnijim sluajevima nesree.

NEUTRALNOSTKako bi sauvao povjerenje svih, Pokret se ne smije opredjeljivati u neprijateljstvima niti se ikada uputati u politike, rasne, vjerske ili ideoloke rasprave.

NEOVISNOSTPokret je neovisan. Iako su nacionalna drutva pomona tijela humanitarnih slubi svojih vlada i podvrgnuta zakonima pojedinih zemalja, ona uvijek moraju sauvati autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s naelima Pokreta.

DOBROVOLJNOSTPokret je dobrovoljan, postoji radi pruanja pomoi i ne pokree ga elja za dobitkom.

JEDINSTVOU svakoj zemlji moe biti samo jedno drutvo Crvenog kria ili Crvenog polumjeseca. Ono mora biti otvoreno svima i provoditi svoj humanitarni rad na cjelokupnom podruju svojeg djelovanja.

UNIVERZALNOSTMeunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, u kojem sva drutva imaju jednaki poloaj i dijele jednake dunosti i obveze meusobnog pomaganja, djeluje irom svijeta.

4. Znak

enevske konvencije i Dopunski protokoli sadre nekoliko lanaka o znaku kojima se detaljno ureuje: uporaba, veliina, svrha i mjesto na kojem se znak nalazi; osobe i imovina koju on titi; osobe ovlatene za njegovu uporabu; dunosti potivanja znaka; kao i kazne u sluaju njegove zlouporabe.

Podrijetlo znaka

1863. Meunarodna konferencija sazvana u enevi kako bi ispitala naine kojima bi se poboljali nedostaci sanitetskih slubi oruanih snaga za vrijeme rata usvojila je deset rezolucija koje ine osnivaku povelju Crvenog kria. Rezolucijama se takoer prihvaa crveni kri na bijeloj podlozi kao znak raspoznavanja drutava za pruanje pomoi ranjenim vojnicima (budua nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca).

1864. Usvojena je prva enevska konvencija: crveni kri na bijeloj podlozi prihvaen je kao znak raspoznavanja i zatite sanitetskih slubi oruanih snaga i dobrovoljnih drutava koja pomau tim sanitetskim slubama u zbrinjavanju ranjenika i bolesnika u vrijeme rata.

1876. Tijekom trajanja Rusko-turskog rata Tursko carstvo donosi odluku o koritenju znaka crvenog polumjeseca umjesto znaka crvenog kria.

1982.Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca usvaja crveni kri i crveni polumjesec na bijeloj podlozi kao svoj simbol.

2005.

Treim dopunskim protokolom enevskim konvencijama (Protokol III) usvojen je dodatni znak raspoznavanja znak Treeg protokola koji se sastoji od crvenog okvira u obliku kvadrata na bijelom polju postavljenog na jedan svoj vrh.

2006.Na 29. Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria i Crvenog polumjeseca koja je odrana u enevi 20. i 21. lipnja 2006. godine, Rezolucijom I odlueno je da e se znak Treeg protokola zvati Crveni kristal.

Uporaba znaka

Znak kao simbol zatite (znak zatite)Ovaj znak daje sudionicima oruanih sukoba do znanja da se odreene osobe (dragovoljci tj. volonteri, pripadnici nacionalnih drutava, medicinsko osoblje, delegati MOCK-a, itd.), medicinske ustanove (bolnice, stanice hitne pomoi, itd.) ili prijevozna sredstva (kopnena, vodena ili zrana) ne smiju napadati i uivaju zatitu prema enevskim konvencijama i njihovim Dopunskim protokolima. Simbol koji se koristi u svrhu zatite mora biti vidljiv, odnosno njegove dimenzije moraju biti izrazito velike.Znak kao simbol pripadnosti (znak raspoznavanja)U ovom sluaju znak se koristi u svrhu obiljeavanja pripadnosti, prije svega u miru. Oznaava povezanost neke osobe ili predmeta s Pokretom ili tonije s nekim nacionalnim drutvom, s Meunarodnom federacijom ili s MOCK-om. U tom sluaju znak mora biti manjih dimenzija. Znak raspoznavanja takoer podsjea da ove ustanove rade u skladu s temeljnim naelima Pokreta. Uporaba znaka u svrhu obiljeavanja pripadnosti, u vrijeme mira, jednako kao i u ratu, oznaava osobu ili imovinu povezanu s Meunarodnim pokretom Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. MOCK je ovlaten u svako doba koristiti znak, kako u zatitne svrhe, tako i u svrhe raspoznavanja.

to se smatra zlouporabom znaka?Svaka uporaba koja nije izrijekom predviena enevskim konvencijama i njihovim Dopunskim protokolima predstavlja zlouporabu znaka.

Postoje tri vrste zlouporabe znaka:

imitacija (oponaanje), uzurpacija (nasilno prisvajanje, neovlatena uporaba), perfidnost (teka zlouporaba).Imitacija (oponaanje)Predstavlja uporabu oznake koja svojim oblikom i/ili bojom moe izazvati zamjenu sa znakom. Uzurpacija (nasilno prisvajanje) Uporaba znaka od strane neovlatenih tijela i pojedinaca (trgovaka poduzea, nevladine organizacije, graani, lijenici s privatnom praksom, ljekarnici, itd.). Uporaba znaka u komercijalne svrhe nije dozvoljena.

Ako osobe propisno ovlatene na uporabu znaka to ne ine u skladu s pravilima enevskih konvencija i Dopunskih protokola (npr. osoba ovlatena za isticanje znaka koristi ga u slobodno vrijeme kako bi lake prelazila dravnu granicu).Perfidija (teka zlouporaba)Uporaba znaka za vrijeme rata u cilju zatite naoruanih boraca ili ratne opreme (npr. vozilo hitne pomoi oznaeno crvenim kriem prevozi naoruane borce, skladite municije prikriveno zastavama crvenog kria) smatra se ratnim zloinom.

Zlouporaba znaka zatite za vrijeme rata ugroava sustav zatite ustanovljen meunarodnim humanitarnim pravom.

Zlouporaba znaka raspoznavanja slabi njegov ugled u oima javnosti i na taj nain umanjuje njegovu zatitnu snagu za vrijeme rata. Drave stranke enevskih konvencija obvezale su se usvojiti kaznene mjere za sprjeavanje i suzbijanje zlouporabe znaka, kako za vrijeme rata, tako i u doba mira.

II. HRVATSKI CRVENI KRI 5. Povijest Hrvatskog Crvenog kriaPrve dobrovoljne udruge u Hrvatskoj koje svoje djelovanje provode u skladu s meunarodno prihvaenim naelima Pokreta osnovane su 1878. godine u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. Zadarska Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima prva dobiva suglasnost tadanjih vlasti za svoje humanitarno djelovanje 22. listopada 1878. godine.

Od 1878. do 1918. godine Hrvatski Crveni kri djeluje na ovim podrujima u sklopu Crvenog kria Austrougarske monarhije nakon ega do 1941. godine djeluje u sklopu Crvenog kria Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba te kasnije Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. do 1945. godine Hrvatski Crveni kri djeluje kao samostalno drutvo u ratnim uvjetima, no bez meunarodnog priznanja svog statusa. Nakon toga, od 1945. do 1991. godine Hrvatski Crveni kri djeluje kao republiko drutvo Crvenog kria unutar Crvenog kria Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) i Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Od 1991. godine Hrvatski Crveni kri djeluje kao samostalno nacionalno drutvo Republike Hrvatske.

6. Djelatnosti Hrvatskog Crvenog kria

Hrvatski Crveni kri je Nacionalno drutvo Crvenog kria Republike Hrvatske koje djeluje kroz Sredinji ured u Zagrebu i kroz 130 drutava Hrvatskog Crvenog kria u upanijama, gradovima i opinama. Aktivnosti Hrvatskog Crvenog kria odreuje sedam temeljnih naela Pokreta, Statut Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Zakon o Hrvatskom Crvenom kriu te Statut Hrvatskog Crvenog kria.

Zajednike akcije Hrvatskog Crvenog kria u 2015. godini Svjetski dan Crvenog kria i Crvenog polumjeseca - 8. svibnja

Tjedan Crvenog kria od 8. do 15. svibnja

19. natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria kolska /opinska/gradska natjecanja (14.3.), meuupanijska natjecanja (18.4.) i dravno natjecanje (9.5.)

Svjetski dan prve pomoi - 12. rujna (druga subota u rujnu)

Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna

9. Nacionalno natjecanje Slube spaavanja ivota na vodi Hrvatskog Crvenog kria - rujan

43. sabirna akcija Solidarnost na djelu - 15. listopada

Dan dobrovoljnih davatelja krvi - 25. listopada

Tjedan solidarnosti od 8. do 15. prosinca

Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i ovisnosti o drogama od 15. studenog do 15. prosinca

Ukljuivanje u aktivnosti i obiljeavanje prigodnih datuma drugih organizacija s ciljevima slinim zadaama Hrvatskog Crvenog kria:

(Meunarodni dan civilne zatite i dan civilne zatite RH - 1. oujka

Svjetski dan zdravlja - 7. travnja

Dan planeta Zemlje - 22. travnja

Svjetski dan darivatelja krvi - 14. lipnja

Svjetski dan izbjeglica - 20. lipnja

Svjetski dan borbe protiv zlouporabe droga - 26. lipnja

Meunarodni dan mladih - 12. kolovoza

Svjetski dan humanosti - 19. kolovoza Meunarodni dan nestalih osoba - 30. kolovoza Meunarodni dan starijih osoba - 1. listopada Svjetski dan smanjenja rizika od katastrofa - 13. listopada

Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima - 18. listopada

Dan borbe protiv AIDS-a - 1. prosinca

Meunarodni dan volontera - 5.prosinca i dr.)

Ostale akcije koje zbog izvanrednih potreba utvrdi Glavni odbor Hrvatskog Crvenog kria.

Godine 2015. obiljeava se 50 godina od usvajanja sedam temeljnih naela Meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. Temeljna naela, koja su na snazi i danas i na kojima se zasniva djelovanje Pokreta, unesena su u Statut Meunarodnog pokreta na XX. Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria odranoj u Beu 1965. godine.

Sluba traenja Hrvatskog Crvenog kria

Sluba traenja je, uz prvu pomo, jedna od najstarijih djelatnosti Crvenog kria. Izvjeuje o rtvama rata i sudbini nestalih lanova obitelji te omoguuje razdvojenim osobama uspostavljanje to breg meusobnog kontakta. U mirnodopskim uvjetima, Sluba traenja daje podatke i obavijesti o sudbini razdvojenih lanova obitelji, stradalih ili nestalih osoba uslijed prirodnih katastrofa, velikih nesrea i drugih izvanrednih situacija.

U naoj zemlji aktivnosti Slube traenja kontinuirano se razvijaju i provode koliko postoji i Crveni kri na ovim prostorima.

Unutarnja organizacija Slube traenja razvila se u mreu dostupnu svakom graaninu u mjestu u kojem ivi ili u kojem se privremeno nalazi. Sadraj rada podrazumijeva i traenja vezana uz druge oruane sukobe u svijetu, ukljuujui i pitanja u svezi Drugog svjetskog rata (provjere i izdavanje potvrda o vremenu provedenom u zarobljenitvu i internaciji), traenje osoba nestalih u prirodnim nepogodama i tzv. mirnodopska traenja lanova obitelji koji su izgubili kontakt zbog migracije iz ekonomskih ili drugih razloga.

Prva pomo

Ciljevi prve pomoi su spaavanje ivota, spreavanje nastanka trajnih zdravstvenih posljedica i skraivanje trajanja lijeenja i oporavka.

Hrvatski Crveni kri oblikuje doktrinu prve pomoi, brine o njezinom unapreenju i usklaivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na podruju Republike Hrvatske. Provodi osposobljavanje graana, djece i mladih za pruanje prve pomoi izravno ili putem lokalnih drutava Crvenog kria. Osposobljavanje se provodi za: ekipe prve pomoi za djelovanje u sluaju velikih prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih nesrea, epidemija i oruanih sukoba; spasioce na vodi; zaposlenike na radu; kandidate za vozae u auto-kolama i po potrebi za pojedine zainteresirane skupine. Hrvatski Crveni kri provodi i osposobljavanje predavaa prve pomoi i mentora kolskih ekipa mladih Crvenog kria u osnovnim i srednjim kolama.

Vrijedan oblik provjere znanja i spremnosti za pruanje prve pomoi u realnim situacijama su natjecanja. Hrvatski Crveni kri organizira i provodi Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria i Nacionalno natjecanje ekipa prve pomoi.

Natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog kria je natjecanje uenika osnovnih (podmladak) i srednjih (mladi) kola. Provjeravaju se znanje i vjetine pruanja prve pomoi, ali i znanje o Meunarodnom pokretu Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom kriu te meunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima.

Nacionalno natjecanje ekipa prve pomoi je natjecanje za odabir ekipe koja predstavlja Hrvatski Crveni kri na Europskom natjecanju prve pomoi (First Aid Convention in Europe - FACE). Natjecanje obuhvaa provjeru znanja i vjetina iz prve pomoi, odvija se na engleskom jeziku, a lanovi ekipa su punoljetne osobe. Svjetski dan prve pomoi obiljeava se od 2003. godine i to druge subote u rujnu s ciljem upoznavanja to veeg broja ljudi sa znaajem prve pomoi.

Dobrovoljno darivanje krvi (DDK)

Hrvatski Crveni kri je pokreta organiziranog dobrovoljnog darivanja krvi u Republici Hrvatskoj. Promie dobrovoljno darivanje krvi, organizira i provodi akcije dobrovoljnog darivanja krvi, okuplja darivatelje i vodi evidenciju o njima, utvruje mjerila za dodjelu priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi i dodjeljuje im potvrde i priznanja.

Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili druge krvne sastojke na naelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti. Dobrovoljni darivatelj krvi nije plaen niti u novanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac.

Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi obiljeava se 14. lipnja s ciljem jaanja svijesti o vanosti darivanja krvi. U Republici Hrvatskoj, Dan dobrovoljnih darivatelja krvi obiljeava se 25. listopada jer je prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi organizirana 25. listopada 1953. godine u eljezari Sisak.Zatita zdravlja i promoviranje zdravih naina ivljenja

Hrvatski Crveni kri provodi razliite programe za zatitu zdravlja, a radi se i na zdravstvenom odgoju svih graana, osobito na prevenciji bolesti i ovisnosti kod djece i mladih.

Prevencija i suzbijanje tuberkulozeU okviru programa za zatitu zdravlja Hrvatskog Crvenog kria posebna se briga vodi o prevenciji i suzbijanju tuberkuloze u Hrvatskoj. Raznim aktivnostima nastoji se upozoriti graane na prepoznavanje, irenje i pravilno lijeenje tuberkuloze.

Svake godine, od 14. do 21. rujna, Hrvatski Crveni kri obiljeava Tjedan borbe protiv tuberkuloze. Tjedan se provodi u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima domova zdravlja, bolnica, zavoda za javno zdravstvo i kola u cijeloj zemlji. Tijekom Tjedna organiziraju se predavanja, javne tribine i slina dogaanja s ciljem upoznavanja stanovnitva s mogunostima prevencije bolesti. Posjeuju se bolesnici loijeg imovnog stanja uz darivanje prigodnih poklona.Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obiljeava se 24. oujka (datum na koji je objavljeno otkrie o uzroniku tuberkuloze).Prevencija i borba protiv irenja HIV/AIDS-a

Hrvatski Crveni kri, u sklopu svojih zdravstvenih djelatnosti, intenzivno radi na problematici HIV/AIDS-a. Hrvatski Crveni kri je punopravni lan Nacionalnog povjerenstva za HIV/AIDS pri Ministarstvu zdravlja te se sve aktivnosti vezane uz problematiku HIV/AIDS-a odvijaju sukladno Nacionalnoj strategiji borbe protiv HIV/AIDS-a.

Aktivnosti u prevenciji i borbi protiv HIV/AIDS-a odnose se na informiranje i edukaciju puanstva o HIV/AIDS-u. Tijekom itave godine, a posebice povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, upanijska, gradska i opinska drutva Crvenog kria organiziraju tribine, predavanja, radijske i televizijske emisije. Te aktivnosti popraene su distribucijom informativnih materijala u obliku letaka i postera te prigodnom distribucijom kondoma.Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obiljeava se svake godine 1. prosinca.

Programi prevencije ovisnosti

Hrvatski Crveni kri provodi brojne programe u okviru prevencije ovisnosti.Putem svojih savjetovalita i klubova, od 2001. godine prua informacije i pomo svim osobama koje se suoavaju s problemima bolesti ovisnosti. Osim programa prevencije ovisnosti, od 1998. godine provodi se i Program smanjenja teta zlouporabe droga. Svjetski dan borbe protiv bolesti ovisnosti o drogama obiljeava se 26. lipnja. U Republici Hrvatskoj, Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i ovisnosti o drogama obiljeava se od 15. studenog do 15. prosinca.

Akcije pomoi i solidarnostiHrvatski Crveni kri pokree, organizira, provodi i sudjeluje u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj. Akcije su usmjerene na pomo osobama u potrebi, rtvama velikih prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih nesrea s posljedicama masovnih stradanja te epidemija i oruanih sukoba u zemlji i svijetu. Takoer osigurava uvanje odreenih koliina prikupljenih materijalnih dobara za navedene potrebe.

Hrvatski Crveni kri sudjeluje i u akcijama meunarodne pomoi u suradnji s Meunarodnim odborom Crvenog kria i Meunarodnom federacijom drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. Pomo rtvama organizira se uvijek u skladu s temeljnim naelima Pokreta.

Od 18. listopada 1973. godine tradicionalna sabirna akcija Solidarnost na djelu provodi se svake godine kao zajednika akcija svih drutava Crvenog kria u Hrvatskoj. Osnovna svrha akcije bila je i ostala prikupljanje odjee, obue, hrane i novca za osobe u potrebi. Dio materijalnih dobara distribuira se tijekom akcije, dok se dio odlae u skladita Crvenog kria kao zaliha za iznenadnu potrebu.

Uz osnovnu svrhu prikupljanja dobara ciljevi sabirne akcije Solidarnost na djelu su:

razvijanje solidarnosti, posebno meu mladima; ukljuivanje to veeg broja graana, tvrtki i institucija u akciju; provjera sposobnosti drutava Crvenog kria da u kratkom vremenu provedu sabirnu akciju. Spomenuti ciljevi akcije od poetka su bili proeti idejom ''Pomozimo onima kojima je pomo najpotrebnija''.Mladi Hrvatskog Crvenog kriaPrve organizacije mladih Hrvatskog Crvenog kria osnovane su 1922. godine i to najprije u Zagrebu, zatim u Splitu, Dubrovniku i Osijeku. Osnutkom podmlatka Crvenog kria zapoela je suradnja na programima osmiljenima za provedbu s uenicima u kolama. To su bili programi solidarnosti i zdravstvenog prosvjeivanja, koji su do danas ostali temelji svih programa mladih.Mladi Hrvatskog Crvenog kria ine lanovi do 26 godina starosti (uenici, studenti i mlade osobe do 26 godina starosti). Dijele se na podmladak kojeg ine lanovi do zavretka osnovne kole i mlade koju ine lanovi od zavretka osnovne kole do navrene 26 godine ivota.

Cilj rada s mladima je razvijanje humanosti, tolerancije, suosjeanja i razumijevanja. Postavljeni cilj postie se kroz sljedee programe Crvenog kria odobrene od strane Agencije za odgoj i obrazovanje:

Humane vrednote

Istraivanje humanitarnog prava

Prevencija trgovanja ljudima

Dobrosusjedska pomo

Prva pomo

Osim u okviru obrazovnog sustava, mladi Hrvatskog Crvenog kria djeluju i izvan obrazovnog sustava. Od 1995. godine osnivaju se klubovi mladih pri gradskim drutvima Crvenog kria. Tako je omogueno korisno organiziranje slobodnog vremena mladih, a ujedno ih se osposobljava za provoenje aktivnosti na dobrobit cijele zajednice.Sluba spaavanja ivota na vodi i

ekoloke zatite priobaljaHrvatski Crveni kri je poetkom 1996. godine postao punopravnim lanom Meunarodne federacije za spaavanje ivota na vodi u koju su ulanjene sline slube iz oko 130 drava. Nakon primitka u lanstvo, Hrvatski Crveni kri zapoeo je s ustrojavanjem Slube spaavanja ivota na vodi (Spasilaka sluba HCK).

Djelokrug i nain rada Spasilake slube HCK ostvaruje se kroz: - osposobljavanje spasilaca i instruktora - donoenje pravila i standarda za rad spasilakih postaja - koordiniranje i provoenje nadzora nad radom spasilaca ispasilakih postaja - preventivno djelovanje za smanjenje nesrea na vodi - organiziranje spasilakih sportova - djelovanje u izvanrednim situacijama - edukaciju o ekolokoj zatiti priobalja.

Sluba spaavanja ivota na vodi i ekoloke zatite priobalja Hrvatskog Crvenog kria razvila se u vodeu organizaciju na podruju osposobljavanja spasilaca, prevencije nesrea i spaavanja na vodi.

Jedna od aktivnosti Slube spaavanja ivota na vodi i ekoloke zatite priobalja Hrvatskog Crvenog kria je organiziranje natjecanja s ciljem razvoja spasilakih tehnika i unapreivanja imida spasilake slube.MigracijeHrvatski Crveni kri provodi programe pomoi izbjeglicama, traiteljima azila, azilantima, rtvama trgovanja ljudima i drugim migrantima u potrebi.

Migracije su znaajna pojava koja sve vie definira 21. stoljee. Mnogi migranti odlaze iz svoje zemlje slobodno i svojevoljno u potrazi za poslom i boljim ivotom, a neki su prisiljeni napustiti svoje zemlje zbog straha, pritiska i progona, prirodnih katastrofa ili ratnih sukoba. Realnost dananjice pokazuje da su klimatske promjene i unitavanje okolia ve pokrenuli migracije irom planeta, a najsiromanije zemlje svijeta u tome snose najvei teret.

Pomo traiteljima azila

Hrvatski Crveni kri sudjeluje u organizaciji prihvata, skrbi i zatite traitelja azila od 2003. godine. Socijalni radnici Hrvatskog Crvenog kria pruaju psihosocijalnu pomo traiteljima azila. Cilj rada je ojaati opu dobrobit traitelja azila kako bi se lake nosili s potekoama i rizicima koje nosi njihova neizvjesna budunost. Djelatnici i volonteri HCK takoer pomau pri integraciji osobe ili obitelji u novu sredinu i pruaju im podrku u snalaenju i upoznavanju lokalne zajednice.Prevencija trgovanja ljudima Trgovanje ljudima jedan je od najveih zloina i u stalnom je porastu. Hrvatski Crveni kri od 2005. godine provodi program pomoi i zatite rtava trgovanja ljudima. Godinu dana kasnije pokrenut je i program prevencije trgovanja ljudima u okviru kojega se organiziraju razne aktivnosti u svrhu podizanja razine svijesti graana o ovoj problematici. Takoer se sustavno provodi edukacija nastavnika, roditelja i djece, a od 2009. godine prevencija trgovanja ljudima je dio kolskog kurikuluma. Priprema za djelovanje u katastrofama

Hrvatski Crveni kri razvija razliite programe i slube za pomo stradalima u katastrofama. Provodi programe za osposobljavanje stanovnitva svih dobnih skupina za potrebe zatite i spaavanja kroz nacionalnu mreu upanijskih, gradskih i opinskih drutava Crvenog kria. Surauje sa svim institucijama na podruju zatite i spaavanja te ima vanu ulogu u povezivanju lokalnih i meunarodnih snaga u odgovor na katastrofu. Ustrojava, obuava i oprema ekipe za izvravanje zadaa u sluaju velikih prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih nesrea s posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oruanih sukoba za akcije pomoi u zemlji i inozemstvu i to ekipe za: procjenu situacije i koordinaciju aktivnosti, prvu pomo, higijensko-epidemioloku zatitu, rad u mobilnim zdravstvenim stanicama, psihosocijalnu potporu stanovnitvu, pripremu i organizaciju izmjetajnih centara, slubu traenja, logistiku, osiguranje pitke vode, osiguranje komunikacija, tehniku pomo i prevenciju sekundarnih stradanja.Kroz proces treninga i intervencija nastoji se identificirati osobe i timove za pomo u katastrofama i na meunarodnom planu.

Kako bi oekivani rezultati bili to bolji Hrvatski Crveni kri ulae velike napore u nabavi opreme za djelovanje u katastrofama. Oprema se skladiti u Centralnom skladitu Hrvatskog Crvenog kria u Zagrebu i u regionalnim skladitima.

III. Meunarodno humanitarno pravo, enevske konvencije

to je meunarodno humanitarno pravo?

Meunarodno humanitarno pravo sadrava pravila koja u vrijeme oruanih sukoba nastoje zatititi osobe koje ne sudjeluju ili su prestale sudjelovati u neprijateljstvima, odnosno ograniiti metode i sredstva ratovanja.enevske konvencije i Dopunski protokoli

Prva enevska konvencija iz 1864. godine titila je ranjenike i bolesnike u ratu na kopnu.

Godine 1899. ista naela kao u Prvoj enevskoj konvenciji usvojena su za pomorski rat.

Godine 1929. uz postojee konvencije usvojena je i Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima.

Konano su 1949. godine usvojene etiri enevske konvencije koje su i danas na snazi.I. Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu na kopnu

II. Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru

III. Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima

IV. Konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata

Godine 1977. usvojena su dva Dopunska protokola enevskim konvencijama iz 1949. godine, koji su pojaali zatitu rtava meunarodnih (Protokol I) i nacionalnih (Protokol II) oruanih sukoba.

U prosincu 2005. godine usvojen je Dopunski protokol enevskim konvencijama (Protokol III) kojim je usvojen dodatni znak raspoznavanja znak Treeg protokola (crveni kristal).Koja su temeljna pravila meunarodnog humanitarnog prava?Pravila meunarodnog humanitarnog prava moemo svrstati u etiri kategorije:

1. Pravila koja ograniavaju ciljeve napada - napadi moraju biti ogranieni na borce i vojne ciljeve Zaraene strane moraju u svako doba razlikovati civilno stanovnitvo od boraca, kako bi potedjele civilno stanovnitvo i imovinu. Civilno stanovnitvo ne smije biti predmet napada. Napadi smiju biti usmjereni iskljuivo na vojne ciljeve. Zabranjeno je napadati objekte koji su prijeko potrebni za preivljavanje civilnog stanovnitva.

2. Pravila koja ograniavaju nain ratovanja - ogranien je izbor metode i sredstava ratovanjaZabranjena je uporaba oruja ili metoda ratovanja koji uzrokuju nepotrebne patnje i gubitke.

Odreeno oruje je zabranjeno: kemijsko i bioloko oruje, osljepljujue lasersko oruje, otrovi, protupjeake mine, itd.3. Pravila koja odreuju postupak prema civilima, ranjenicima i zarobljenicima - civile, ranjene borce i zarobljenike treba zatititi i s njima postupati ovjenoOsobe koje ne sudjeluju ili su prestale sudjelovati u neprijateljstvima moraju biti zatiene u svim okolnostima i s njima treba postupati ovjeno, bez ikakvog nepovoljnog razlikovanja.

Zabranjeno je ubiti ili raniti neprijatelja koji se predao ili vie nije sposoban sudjelovati u borbi.

Ranjenike i bolesnike mora pokupiti i njegovati strana sukoba u ijoj se vlasti nalaze.

Zarobljeni borci i civili u vlasti neprijateljske strane imaju pravo na potovanje ivota, dostojanstva, osobnih prava te politikih, vjerskih i drugih uvjerenja. Oni moraju biti zatieni od svih djela nasilja i represije. Navedene osobe imaju pravo razmjenjivati poruke sa svojim obiteljima i primati humanitarnu pomo.

Svatko ima pravo na poteno suenje (nepristrani sud, redovni postupak, itd.). Zabranjeno je kolektivno kanjavanje.

4. Pravila koja tite sanitetske slube oruanih snaga - vojno i civilno sanitetsko osoblje i ustanove moraju se potivati i tititiZatita obuhvaa sanitetsko osoblje, ustanove, transportna sredstva i materijal. U postupanju s ranjenicima i bolesnicima mora se potivati naelo nepristranosti i pruati medicinsku pomo najhitnijim sluajevima.IV. Prava ovjeka i Prava djeteta7. Opa deklaracija o ljudskim pravima

Opa deklaracija o ljudskim pravima usvojena je i proglaena na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. godine s popisom ljudskih prava, standarda za sve ljude i narode.Deklaracija sadri 30 lanaka kojima utvruje pravo svake osobe na: jednakost u dostojanstvu i pravima,

ivot i sigurnost,

slobodu, zatitu od samovoljnog uhienja i zadravanja te slobodu kretanja i nastanjivanja unutar granica svake drave,

zatitu od ropstva i podinjavanja,

zatitu od muenja ili okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja te kanjavanja,

zatitu od uplitanja u privatnost, obitelj ili korespondenciju,

sklapanje braka i zasnivanje obitelji,

slobodu misli, uvjerenja, vjeroispovijesti i izraavanja,

slobodu mirnog okupljanja i udruivanja,

povoljne uvjete rada, odmora i razonode,

ivotni standard odgovarajui za zdravlje i blagostanje,

obrazovanje,

slobodno djelovanje u zajednikom ivotu zajednice.

Dana 10. prosinca obiljeava se Dan ljudskih prava.

8. Konvencija o pravima djeteta

to je Konvencija o pravima djeteta?

Danas vaea Konvencija o pravima djeteta, usvojena na sjednici Ope skuptine Ujedinjenih naroda 20. studenog 1989. godine, odreuje prava djece u cijelome svijetu. U njoj su utvreni minimumi standarda potrebnih za normalni razvoj djeteta. Sve zemlje potpisnice Konvencije obvezne su ukljuiti sadraj Konvencije u nacionalno zakonodavstvo.

lanak 1. Konvencije definira: pojam dijete podrazumijeva svako ljudsko bie mlae od 18 godina, osim ako se po zakonima primjenjivima na dijete punoljetnost ne stjee ranije.

Dan 20. studeni obiljeava se kao Sveopi djeji dan (Meunarodni dan djeteta).S obzirom na vrste prava na koje se odnose, lanci Konvencije mogu

se razvrstati na sljedei nain: Pravo na opstanakUkljuuje one lanke Konvencije koji osiguravaju djetetu zadovoljavanje temeljnih potreba. To su primjerice: pravo na ivot, pravo na odgovarajui ivotni standard, pravo na prehranu, pravo na smjetaj, pravo na zdravstvenu pomo.Pravo na razvoj

Ukljuuje one lanke koji djetetu osiguravaju najbolji mogui razvoj. To su primjerice: pravo na obrazovanje, pravo na igru, pravo na slobodno vrijeme, pravo na sudjelovanje u kulturnim zbivanjima i pristup informacijama; pravo na slobodu miljenja, savjesti i religije. Pravo na zatitu

Ukljuuje one lanke Konvencije koji osiguravaju zatitu djeteta. Ovo pravo zahtijeva zatitu djece od svih vrsta zlostavljanja, zapostavljanja i eksploatacije. lanci govore o posebnoj brizi o djeci izbjeglicama, zlostavljanoj djeci, nepravednom sistemu kanjavanja, djeci u oruanim sukobima, djejem radu, seksualnoj eksploataciji djece i zatiti od zlouporabe droga. Pravo na sudjelovanjeUkljuuju one lanke koji omoguuju djetetu aktivno sudjelovanje u svom okruju (regionalnom/nacionalnom/svjetskom), koja ga pripremaju za aktivnog graanina u budunosti. Djeca imaju pravo na aktivno sudjelovanje u organizaciji svoje zajednice i nacije ukljuujui slobodu miljenja, pravo na donoenje odluka koje se tiu njihovog vlastitog ivota, pravo na slobodu udruivanja i mirnog okupljanja. U odnosu na svoje razvojne sposobnosti djeca i mladi trebaju progresivno imati mogunost aktivnog sudjelovanja u organizaciji zajednice u kojoj ive. Sve u svrhu pripreme za odgovoran ivot odrasle osobe.

PAGE 27