Brončano doba

Ukras: -bogat i raskošan

-geometrijska ornamentika

-urezivanje + bijela inkrustacija

- cik-cak linije, paralelni snopovi

-duguljasti tekući meandar!!

PLASTIKA (VAŽNO): najveća vrijednost dub.-žutobrdske kulture

zoomorfne figure (u obliku ptice)

ANTROPOMORFNE FIGURE: 1. Stojeće sa zvonastom suknjom (idol iz Kličevca)

2.sa pljosnatim trupom (idol iz Dalja-pripada TIK-u)

POSEBNO MJESTO zauzimaju DUPLJAJSKA KOLICA: 2 primjerka nađena na lokalitetu GRAD na DUPLJAJI; ti primjerci proširuju naše znanje o RELIGIJI GRUPE

INTERPRETACIJA D. GARAŠANINA: predstavlja muške tipove u ženskoj nošnji, na kolicima koja vuku BARSKE PTICE.

-taj primjerak je iz Narodnog muzeja u Beogradu

- tom treba dodati i ugraviranu PREDSTAVU SUNČEVOG KRUGA na dnu kolica, kao i svastike na primjerku iz Vršačkog muzeja

- svi ti elementi ukazuju na vezu sa SOLARNIM KULTOM

-dok KOLA, BARSKE PTICE, MUŠKA FIGURA U ŽENSKOJ NOŠNJI asociraju na mit o HIPERBOREJSKOM APOLONU, uzor za KULT PLODNOSTI I VEGETACIJE te ciklus ŽIVOTA I UMIRANJA U PRIRODI

-LJUDSKE FIGURE su pretežito ŽENSKE, pa se vjerojatno radi o ustaljenoj, KANONIZIRANOJ predstavi VRHOVNOG ŽENSKOG BOŽANSTVA PLODNOSTI, gospodarici prirode i životinja koje se nalazi posvuda u ISTOČNOM MEDITERANU

-NALAZE SE DODIRNE TOČKE SA IST. MEDITERANOM I MIKENSKIM SVIJETOM:

-veze sa hiperborejskim Apolonom

- MOTIV GRČKOG MEANDRA, koji se u istoj formi nalazi i kasnije u grč. Svijetu

- VOTIVNA STOLIČICA iz Kličevca

-VOTIVNE DVOJNE SJEKIRICE…

1

DUB.-ŽUTOBRDSKA grupa pripada kompleksu sa INKRUSTIRANOM KERAMIKOM

PANONSKOG PODRUČJA koji se razvija početkom ranog brončanog doba

-na teritoriju gdje je rasprostranjena, postoje usporedno s njom grupe čije porijeklo treba

tražiti u daljoj okolici ovog područja- takve su VATINSKA I VERBICOARA GRUPE

-prema tome, dub.-žutobrdska grupa predstavlja u ovoj oblasti STRANU POJAVU

-ona je nastala, bez sumnje, širenjem nosilaca južnopanonske grupe sa inkrustiranom

keramikom duž Dunava prema istoku- možda u vezi s pritiskom koji su na tu grupu činili

nosioci kulture grobnih humaka

-dolazeću u kontakt sa vatinskom i verbicara grupom, nosioci d.-ž. grupe istovremeno su

predavali susjedima, ali i primali kulturne utjecaje-time se mogu objasniti zajedničke pojave u

tim kulturama, osobito u materijalnoj kulturi usprkos razlikama u kultu mrtvih.

TRANSDANUBIJSKA (JUŽNOPANONSKA) GRUPA S INKRUSTIRANOM KERAMIKOM

-grupa je zbog svoje izuzetno kvalitetne keramike ( kao i Vatinska i d.-ž. k.)

-naročito je značajan idol iz Dalja, koji je kao i kličevački, ušao u priručnike svjetske povijesti umjetnosti

-značajna su iskopavanja K.VINSKI u Belom Manastiru, te iskopavanja u Gomolavi, Belegišu…

Rasprostranjenost: JZ Mađarska ( Szekszard grupa)

Baranja

istočna Slavonija

Bačka

Srijem

Nalazišta: Beli Manastir- Baranja, Dalj, Erdut, Kozarac, Bijelo Brdo-ist. Slavonija, Belegiš, Apatin, Gomolava, Popov Salaš

Datacija: razvijeno brončano doba po Garašaninu- Br A2/B1-Br C

Pokop: incineracija u urnama

Keramika: etažne urne

2

Ukras: urezivanje, žigosanje sa bijelom inkrustacijom- oskudniji od d.-ž.

Plastika: 1) sa zvonastom suknjom, 2) pljosnati idol- Dalj

-počeci transdanubijske grupe se stavlja prije d.-ž. grupe

-za genezu grupe jako je važan eneolitski supstrat- statue pljosnate su jako slične vučedolskim i onim u Lj. Barja

-iz ove grupe, širenjem prema istoku, a u dodiru sa Vatinskom, nastavljaju d.-ž. grupa

POJAVA KULTURE GROBNIH HUMAKA U BAČKOJ

-Folziny sakupio slučajne nalaze u Bačkoj

-teorije A. Mozsolics o širenju kgh prema jugoistoku i njihova značajna uloga u tzv. „Egejskim seobama“!!!

-sistematska iskopavanja-samo u nekropoli u Velebitu

-kronološki grupa spada u razvijeno brončano doba po Garašaninu (Br B-C)

-značajnu ulogu ima ostava iz Vajske, koju N. Tasić pripisuje ovoj grupi

-nalazi u Bačkoj pripadaju JI varijanti kgh-a, koja je poznata i iz Mađarske

-nalazišta: Subotica, Apatin, Velebitu, Bogojevo- na cijelom teritoriju Bačke

-pokop: inhumacija i incineracija na ravnom-potpuno nedostaju tumuli!!!

-metal: pada u oči, znatno veća zastupljenost oružja u odnosu na susjedne grupe

-mač tipa Sombor ( jezičasti)

-bodež sa punokovinskom drškom

-štitnik za ruku iz Vajske

-keramika: trbušaste urne

-geneza: sigurno je da porijeklo treba tražiti u srednjoj Europi, odakle se ona širila prema

Panoniji i dospijeva do Bačke, ali sa bitnim razlikama u pokopu (ravni grobovi)-mora se

računati sa pomicanjima ljudskih grupa-na to ukazuje i veći broj grobova sa oružjem koji

govore u prilog nemirnih vremena i ratničkog prodiranja

3

KASNO BRONČANO DOBA

KULTURA POLJA SA ŽARAMA SA SVOJIM GRUPAMA

-na znatnom dijelu europskog kontinenta razvilo se u okviru kasnog brončanog doba u

vremenu od početka 13. st. do posljednjih desetljeća 8.st. kultura polja sa žarama čiji

nosioci po svoj prilici nisu pripadali jedinstvenom kulturnom kompleksu

-ona je rezultat novih manifestacija u duhovnoj i materijalnoj kulturi, te novih društvenih

odnosa nastalih horizontalnim raslojavanjem društva, uzrokovanih naglim razvojem

metalurgije, trgovine i specijalizacijom obrta.

-proizvodnja metala upućuje na produkciju koja prelazi granice uže regije

-oprema ratnika svjedoči o vojnoj moći i militantnom karakteru grupe

-značajka kulture je OBRED SPALJIVANJA mrtvih i pokapanje spaljenih ostataka sa

prilozima (nakit, oružje, oruđe) u ŽARAMA u RAVNIM GROBOVIMA u

PROSTRANIM NEKROPOLAMA

-u nizu važnih studija i monografija proisteklih iz Merhaktove škole (Marburške) škole, jedno

od najcjelovitijih djela o KPŽ-u Srednje Europe, uključivši i SZ bivše Jugoslavije je djelo

Herman Muller- Karpea: „Beitrage zur chronologie der Urnenfelderzeit Norduch und sudlich

der Alpen“, izašlo u Berlinu 1959.godine

-Muller-Karpe fiksira apsolutnu kronologiju KPŽ-a srednje Europe od početka 13. st. (Br D)

do kraja 8.st. (Ha B3), odnosno do trako-kimerijskog prodora

-za apsolutno kronološko datiranje od posebne je važnosti i pojava tzv. „Egejskih seoba“,

čije se ishodište često veže uz srednje Podunavlje

-ona se u svom prvom valu u vrijeme kraja LH IIIB i početka LH IIIC (po A.

Furumarku) izazvale razaranja na Egejskom prostoru (između 1230.-1200.) koja su trajala

kroz cijelo 12.st.

-rušenje Mikene i mikenske kulture važnih naselja na Peloponezu, Tesaliji, Beotiji

i Makedoniji

4

- te sukobi u Egiptu, za vrijeme Merenptha (1223-1213), 4. po redu faraona iz 19.

dinastije, te posebice sukob protiv Ramzesa III (1195-1163), koji je svoju pobjedu nad

„pomorskim narodima“ ( o. 1189) zabilježio na natpisu hrama u Medinet Habuu

-rezultati istraživanja A.Benca potvrdili su da nosioci prvog i drugog vala egejske seobe nisu

bili stanovnici „ILIRSKE“ REGIJE, kako se to često isticalo, već etničke skupine

SREDNJEG PODUNAVLJA- oni pripadaju svakako indoeuropskoj skupini

-najjužniji značajan ogranak KPŽ-a srednjepad.(?) obilježja, lociran je na

JUGOZAPADNOM PANONSKOM RUBU- u području omeđenim tokovima Save i

Drave, sjeverno s Baranjom i Međimurjem, zapadno ? gorom, ? i Sutlom, a na jugu

Kupom i sjevernom Bosnom

-istočna granica ovog kompleksa dodiruje se na području Srijema sa grupom Belegiš

(horizont Belegiš II)

-sjeverno graniči sa grupom Transdanubija, a zapadno sa slovenskim grupama- od 10.st. jako

povezane (DOBOVA i V.GORICA)

-južno dolazi u dodir sa predilirskim centrima sjeverozapadnog Balkana i centralnog Balkana,

uključivši i kulturni krug GLASINCA (?)

-tijekom starijeg razdoblja vrši utjecaj preko Bosne i Japoda sve do istočnog Jadrana

-centralni i najznačajniji teritorij svakako je međuriječje SAVE I DRAVE SJEVERNO

DO MURE I JUŽNO DO KUPE

-arheološki fundus dolazi uglavnom iz nekropola, djelomično pojedinačnih grobova, a

zatim sporodično iz naselja

-kvantitativno daleko najbogatiji materijal dolazi iz ostava, što predstavlja važnu osnovu za

kronološko diferenciranje, iako nalazi iz ostava nisu uvijek signifikantni za sagledavanje

obilježja i rasprostiranja kulturnih grupa

-naselja nisu dosad istraživana-nesigurni podaci iz Novigrada na Savi, Bregana-Kosovac

kod Zagreba

-daleko bolja situacija je u sjevernoj Bosni-istraživana gradinska naselja:

VIS,ZECOVI(?),PIVNICA te PEĆINA HRUSTOVAČA

5

-sintezu KPŽ-a sjeverne Hrvatske obradila je Ksenija Vinski-Gasparini, podjelivši je

kronološki na 5 razvojnih faza (Br D-Ha B3):

I. Virovitička grupa-BrD (13.st.)

II.-III. Grupa Zagreb-Ha A1 i Ha A2 (12. i 11.st)

IV. Grupa Velika Gorica-Ha B1 i djelomično HaB2

IV.-V. Grupa Dalj-Ha B3(?) (traje do KELTA-3.st.)

-K. Vinski je također obradila i ostave ovog perioda te ih svrstala u 5 faza- za njih se koristi

termin horizont: 1. HORIZONT- Peklenica- Br D (13.st)

2. HORIZONT- Veliko Nabrđe- Ha A1 (12.st)

3. HORIZONT- Kloštar Ivanić- Ha A2 (11.st)

4.HORIZONT- Miljana- Ha B1 (10.st)

5. HORIZONT- Matijevići- Ha B3 (9.st)

-ostave koje bi se mogle pripisati isključivo Ha B2 stupnju nisu zasad otkrivene!!!

VIROVITIČKA GRUPA:

-nekropole: Sirova Kazalena (?) kod Đurđevca, Virovitica

-na osnovu tih nekropola i njenih materijala, K. Vinski je izdvojila ovu grupu

-naselja nisu poznata

-rasprostranjenost: otkrivene su nekropole kod Sesveta i Okućana, te slučajni nalazi sve do

Vukovara pa se grupa rasprostire: do rasprostiranja grupe Belegiš na istoku, do Medvedice

na zapadu, doseže Međimurje (Peklenica) te vrši snažan pritisak na sjevernu Bosnu-tu

formira specifičnu grupu KPŽ-a sjeverne Bosne

-Relativnu kronologija: upućeni smo analogije tražiti na teritoriju na kojima vinkovačka

grupa pokazuje srodnost- JZ Transdanubija, donja Austrija i Gradišće i južna Moravska

-situaciju otežava nedostatak podataka iz srednje bronce- nepoznat je autohtoni supstrat

6

-prema analogijama iz zapadnotransdanubijske grupe (dobra stratigrafska naselja!!),

koju E. Patek ili Pazek? datira u Br D i južne transdan., te horizonta Blučina –juž.

Moravska

-Virovitička grupa se datira u Br D!!!

- to datiranje potvrđuje i ostava Peklenica (igle s makovom glavicom, mačevi tipa

Sprockhoff Ia) koja sadrži materijal tipičan za Br D

- zanimljivo je da transdanubijska grupa ima pokop pod tumulima, pa je Kozegi(?, neki

Nijemac) stavlja pod KGH, ali ju dobiva također u Br D (česta je incineracija!!)

- donja granica V. grupe je jasno određena prodorom horizonta Baierdorf-Velatice

- grupa Baierdorf (faza Grossmugl ?-mlađa) prodire krajem Br D te se formira nova grupa

Zagreb vidljivo pojavom fibule u obliku V.G.

-pokop: isključivo incineracija u samim grobovima

-obred sahrane: u iskopanu jamu se najprije polažu ulomci posuda, pa se postavlja žara sa

ostacima, koja se zna pokriti zdjelom (naopako), nakraju se na žaru i priloge nabaca pepela

od incineracije- pa se jama zatrpa!!!!

-zanimljivo je da sjeverna Bosna ima drugačiji obred: spaljene kosti direktno u jamu,

žara se stavlja na njih i to naopako

-razbijanje keramike nad grobom i oblaganje žare ulomcima je specifično za Viroviticu-

kasnije se gubi!!!

-materijalna kultura: (osim Peklenice)- sprockhoff Ia

-bodež sa pločicom za nasip, igle sa makovom glavicom, igle sa

pločastom glavicom

-keramika: trbušaste žare, zdjele za poklopac, pehari na nozi

7

-geneza: unutar srednjeg podunavlja proces grupe KPŽ-a odvijao se na osnovama kasne KGH

pojavom incineracije, te novim metalnim proizvodima

-taj je proces vidljiv u južnoj Moravskoj (u okviru Blučina), u donjoj Austriji (Baierdorf) i

zapadnoj Transdanubiji (zapadnotransdan. grupa)

-u južnoj transdanubiji taj proces možemo pratiti u okviru Holsteovog „Horizonta stranih

kultura“..u okviru nalaza tipa „Riegsee“

-koji su faktori prouzrokovali ove promjene? Još nije u cjelini sagledano

-jedno je sigurno: da lužička kultura na navedenom prostoru nije imala udjela-lužička

kultura nije dosegla teritorije KGH-a, na kojem se unutar SREDNJEG PODUNAVLJA

odvijao proces KPŽ-a

-nikad nije dosegla teritorij Mađarske, niti bivše Jugoslavije

-tek buduća istraživanja, posebice srednje bronce, moći će dati odgovor na formiranje

Virovitičke grupe

-virovitička grupa je izvršila snažnu ekspanziju u sjevernu Bosnu, gdje se formirala kao

njezin regionalni tip i nastavila svoj daljnji razvoj u Ha A periodu, u vrijeme kada je u svom

matičnom području naglo prekinute ekspanzijom kulturnog kruga Baierdorf-Velatice

GRUPA ZAGREB

-spada u II i III fazu KPŽ-a

-po svojim karakteristikama označena kao regionalna pojava iz kruga Baierdorf- V. (j.

Moravska, donja Austrija i Transdanubija)

-traje kroz Ha A1 i Ha A2 period

-nekropole s područja Zagreba: Vrapče i Horvati pružaju dovoljno podataka za obilježje i

raspon trajanja grupe, te za užu periodizaciju!!

-rasprostranjenost: manje-više isto kao i virovitička grupa; pretežan dio savsko-dravskog

međurječja

8

-podaci o naseljima nedostaju!!

-glavninu materijala čine ostave horizonta II i III

-nekropole su dobrim dijelom oštećene, samo ostaci: Vrapče, Horvati, Drljanovac

-relativna kronologija: može se podijeliti na dvije etape- starija (Zagreb-Vrapče i

Drljanovac); mlađa (Zagreb- Horvati)

-grupa je rezultat ekspanzije materijalne i duhovne kulture iz grupe Baierdorf-Velatice pri

kraju Br D stupnja

-1. starija faza: -Ha A1

-sa tom fazom istovremen je horizont Oszova (?) II ( Veliko Nabrđe)

-elementi tipa Baierdorf- V. (sahrane u kamenim škrinjama) asimilirali su

se s postojećim elementima Virovitičke grupe

-inventar: mač tipa SPROCKHOFF IIb, fibule oblika violinskog gudala (česte u

ostavama) zajedno sa šljemovima sa jabučastom izbočinom, knemidama, štitovima tipa

Nyrtura(?), mačevima Sprockhoff IIa, plamenastim kopljima

-pozamentrijski stil- javlja se u 12.st

-2. mlađa faza: -daljnja etapa kontinuiranog toka bez velikih promjena

-istovremena sa III fazom ostava (Kloštar Ivanić)

- Ha A2

-može se usporediti tipološki i vremenski sa kulturnim krugom Velatice u južnoj Moravskoj

sa horizontom Klentnice I (?)

-paralelna je sa starijom fazom grupe Val u Transdanubiji (Val I- Ha A2)

-paralelna je sa Dobovom I u Sloveniji

-KPŽ savsko-dravskog međurječja u vrijeme smjene grupe Zagreb i Velike Gorice nije

doživjela etničke promjene- to se vidi i u Dobovi (Dobova I na II)

9

-međurječje je uglavnom ostalo po strani od novina(?) vezanih za drugi val egejskih seoba, ali

je u baranjsko-slavonskom podunavlju izazvao korjenite promjene (to je vrijeme nestanka

fibula v.g i prve pojave lučnih fibula, kraja submikenskog i početka protogeometrijskog

perioda)

-pokop: INCINERACIJA

-keramički prilozi nisu razbijeni, već su polagani u žaru; neki grobovi su imali oblik

kamenih škrinja-utjecaj Baierdorfa; taj je običaj ipak sporadičan i nestaje i mlađoj fazi

-metal:većina iz ostava II i III horizonta

-Sprockhoff IIa, igle topuzastog tipa, fibule u obliku v.g

-geneza: Domedorf(?)-Velatice…Virovitica je autohtoni supstrat…Iščezavanje kamenih

škrinja govori o asimilaciji došljaka od autohtone populacije

-odnos sa susjedima: grupa je vršila utjecaje u Lici, u Liburniji (I faza), te grupi Belegiš

GRUPA VELIKA GORICA

-Ha B1, djelomično Ha B2

-rasprostranjenost: uglavnom u srednjoj Posavini (između Save, Kupe, Dobre i Žumberačke

gore)

-znatno se razlikuje od prethodnih grupa

-na području Slavonije ne raspolažemo podacima o istovremenim ili srodnim nalazima

Postoji znatna praznina između grupe Velika Gorica i grupe Dalj u baranjsko-slavonskom-

zapadnosrijemskom Podunavlju

-možda zbog opadanja intenziteta KPŽ-a u Ha B periodu i njenog povlačenja u gorovizije(?)

krajeve

-nekropole: Velika Gorica, Krupače

-periodizacija: -Velika Gorica I (igle sa jajolikom glavicom, male naočaraste fibule)- Ha

B1-antensti mač tipa Lipovka(?)

10

-Velika Gorica II (fibule u obliku harfe-tipične za Ljubljana Ib i Kuše(?)

II)-Ha B2

-10. i 9.st (Ha B1 i Ha B2) teče usporedno sa fazama I i II grupe Kuše (Ruše?)

-slučajan nalaz mača tipa Morigen (Ha B3), zasada je nedovoljan za stvaranje nekakvih

zaključaka

-pokop: incineracija- jame katkad poklopljene KAMENOM PLOČOM

-geneza: proces formiranja bez naglih promjena iz grupe Zagreb; za razliku od prethodnih

grupa koje su bile vezane uz grupe srednjeg podunavlja, grupa Velika Gorica ima sličnosti

sa kulturnim krugom JI i I Alpa, posebice sa DOBOVOM (III i IV)

-u suštini se jako razlikuje od grupe Dalj koja npr. ne poznaje prekrivanje grobova kamenjem

-može se paralelizirati sa stupnjevima: Ia i Ib Ljubljane, III i IV Dobove, ranim i srednjim

Rušama (Ha B1 i Ha B2)

-grupa Velika Gorica po svojim osobinama predstavlja izdvojenu kulturnu pojavu na meti

između panonsko-podunavskog i jugoistočnog alpskog prostora

GRUPA DALJ

-često se spominju termini: kultura VAL-DALJ, kultura DALJ-DONJA DOLINA

-iako je daljska grupa formirana ekspanzijom grupe Val u SI Transdanubiji, ipak na svom

području predstavlja izdvojenu cjelinu

-isto vrijedi i za odnos prema Donjoj Dolini

-trajanje grupe Dalj može se u kontinuitetu slijediti od 10.st. sve do provale Kelta u

Podunavlje početkom 3.st.

-ona prelazi vremenski okvir brončanog doba i njezin tok unutar KPŽ-a prekinut je krajem

8.st. prodorom novih manifestacija duhovne i materijalne kulture (trako-kimerijci…)

11

-rasprostranjenost: baranjsko, slavonsko i zapadnosrijemsko Podunavlje; uglavnom uz

DESNU OBALU DUNAVA, zahvativši (?) u BAČKOJ I LIJEVU; istočno graniči sa

BOSUTSKOM OLUPOM, koja joj je donekle srodna i istovremena

-naselja: ?? nejasno

-nekropole: Batina, Busija u daljskoj planini (Dalj), Erdut, Vukovar, Doroslov

-ostave: rijetke ( Šarengrad)

-relativna kronologija: od Ha B do početka 3.st.; 2 horizonta- STARIJI (Kpž), MLAĐI

(željezno doba)

-pojava grupe Dalj uzrokovana je ekspanzijom grupe VAL iz SI Transdanubije

-relativnokronološku periodizaciju grupe Dalj u okviru KPŽ-a nije moguće detaljnije

razraditi zbog pomanjkanja naselja i nedovoljnog sistematsko istraženih nekropola

-ne možemo zasad izdvojiti širi repertoar oblika koji bi omogućio lučenje zatvorenih cjelina

unutar Ha B1, Ha B2 i Ha B3 perioda

-moguće je izdvojiti zasad samo repertoar karakterističan za Ha B1-Dalj 1a (to su zdjele

tipične za horizont Klenznice ? i naočaraste fibule !!)

-u posljednjim desetljećima 8.st-značajne promjene-pojava trako-kimerijskog materijala

(brus, željezno koplje, dvopetljasta lučna fibula), ali populacija grupe Dalj ostaje i dalje

osnovni supstrat

-pokop: podaci iz Vukovara i Doroslova- incineracija; inhumacija se javlja tek u

2.polovici 8.st. sa trako-kimerijcima

-geneza: pojava grupe Dalj u uskoj je vezi s ekspanzijom grupe Val na prijelazu I i II

milenija; u širem smislu srodna je sa horizontom Klenznice(?) u J Moravskoj

-materijal je genetski vezan uz kulturni krug Velatice, na čijim osnovama počiva Val I, koji je

evoluirao u Val II koji je predstavljao osnovu za daljnje samostalno djelovanje grupe Dalj

-autohtoni komponentu ne možemo sagledati-to je periferni teritorij grupe Zagreb, sa

sporadičnim nalazima stila(?) Valetice, infiltrirana (?) keramikom tipa gava(?)

12

KULTURA POLJA SA ŽARAMA SJEVERNE BOSNE

-snažna populacija KPŽ-a savsko-dravskog međurječja prodrla je u vrijeme virovitičke grupe

preko Save vjerojatno ?? Bosne i Vrbasa u sjevernu Bosnu

-podatke dugujemo intenzivnim istraživanjima višeslojnih gradinskih naselja

-posebno mjesto pripada čuvenom nalazištu Donja Dolina na Savi kod Bos. Gradiške, ali

naselje u Donjoj Dolini i njena pripadajuća nekropola na Gredi datiraju tek od početka 7.st. sa

kontinuiranim trajanjem do rimske okupacije, odnosno pripadaju željeznom dobu-starije

naselje na Gredi je kasnobrončanodobno i ono je krajem 8.st. premješteno na susjednu

gradinu

-rasprostranjenost: od Pounja do Podrinja, sjeverna granica je Sava

-naselja: Vis, Pivnica-SI Bosna; Greda u Donjoj Dolini, Zecovi, Hrustovača-SZ Bosna

-Vis,Pivnica, Zecovi-gradina; Greda-ravničarsko; Hrustovača-pećina

-nekropole: u Baricama, u Dvorovima- SI Bosna; iz Radosavske-SZ Bosna

-relativna kronologija: najstarija manifestacija KPŽ-a dokumentirana je u nekropolama

tipa Barice; sadrže grobove sa incineracijom i pokazuju srodnost sa materijalom virovitičke

grupe, ali su uočljive i razlike, posebice u pogrebnom običaju; sadrže i elemente specifične

za kulturni krug Baierdorf-Velatice; njihovo obilježje i raspon trajanja razlikuju se od

virovitičke grupe i njenog datiranja

-brončani predmeti se uglavnom vežu za Ha A1 stupanj, ali ima i onih starijih-igle s

makovom glavicom (Br D), ali se nastavljaju i u 12.st.

-genezu treba promatrati unutar procesa infiltracije virovitičke grupe koji je uslijedio u 13.st.;

u 12.st. kad je grupa Zagreb iz kk Baierdorf- Velatice smijenila virovitičku grupu,

nekropole tipa Barice još su u punom zamahu iako i one se primjerene(?) tipu Baierdorf-

Velatice

-od 2.polovice 13.st. kroz cijelo 12.st. (Ha A1)

-razvoj KPŽ-a sjeverne Bosne od 12.st. i dalje također je pod utjecajima iz južne Panonije;

taj razvoj moguće je jedino pratiti na osnovi rezultata iz naselja (gradinskih i ravničarskih)

13

-u 12.st. dolazi do osnivanja velikog broja gradina-Vis, Pivnica,Zecovi…

Donja Dolina

-često naziv: Dalj-Donja Dolina

Val-Donja Dolina

-netočno, jer svaki od lokaliteta se razvijao pod sebi specifičnim uvjetima

-tako npr., početak grupe Val (Ha A2), grupe Dalj (Ha B1) i Donje Doline (Ha A1) nije isti

-Z. Marić fiksirao njene razvojne faze:

-starije naselje ili period I (1200-700): Ia (1200-1000)

Ib (100-800)

Ic (800-700)

-mlađe naselje ili period II (700-360): do provale Kelta

-period III (360-1.st AD): od provale Kelta do Rimljana

-Faza Ia: 12. i 11.st; igle s makovom glavicom Ha A1 (njih ima i u Br D i u Ha A1

periodu!!), igle sa lukovičastom glavicom Ha A2

-Faza Ib: 10. i 9.st. (Ha B1 i B2); dolaze do izričaja lokalni oblici, pa se Donja Dolina u ovoj

fazi izdvaja iz općeg panonskog(?) i formira svoj izraz; koplja, britve, keltovi sa lokalnim

osobinama

-Faza Ic: vrijeme prve pojave željeza; nedostaje u potpunosti trako-kimerijanski materijal;

krajem 8.st. naselje se premješta na gradinu

-pokop (Barica tip): isključivo incineracija

-prilozi keramike ponekad razbijeni (virovitički stil), ali su se kosti polagale direktno na

zemlju ( u Virovitici u žaru)

14

-geneza KPŽ-a sjeverne Bosne: u svom starijem razdoblju usko povezana sa KPŽ-om

savsko-dravskog međurječja (virovitička grupa…); početkom 12.st. novi impulsi sjeverno od

Save vezani za krug B.-V.; tračko-kimerijanski prodor nije zahvatio sjevernu Bosnu

- duhovni život KPŽ-a : manje-više zajednički za cijelu KPŽ; očituje se na osnovi načina

sahranjivanja i ornamenata na brončanom materijalu; religiozna vjerovanja usmjerena su

prirodnim silama koje su u potpunosti istisnuli kult agrikulturnih božanstava; kult vatre i

sunca dosiže svoj najveći uspon i on je dominantan u KPŽ-u; sahrana je isključivo

incineracija-kult vatre; prisutan kult animalizma- žare iz Velike Gorice-otvori okruglih

rupa koji bi trebali omogućiti duši da se spoji sa zemaljskim životom; uz kult vatre nužno j

izražen i kult sunca (heliolatrijski ili solarni kult) koji implicira i kult plodnosti- on je

povezan sa predstavom ptice (naročito vodene ptice) prikazanim u punkt-buckel (?) tehnici

na brončanom limu; vodene ptice su ptice selice koje ovisno o Suncu sele, tj. vraćaju se ili

odlaze-zato njihove predstave u kombinaciji sa sunčevim kolutom označava izmjene

godišnjih doba tj. rađanje i odumiranje vegetacije, a ujedno i plodnost te uopće opstanak

života (ljudskog, biljnog, animalnog); vodene ptice se najčešće izražavaju i kompozicijom sa

sunčevim kolutom i ćunom (monoksilom)-sa tom simbolikom je kasnije u Homerovo

vrijeme povezan grčki mit o Apolonu; ovaj kult ima starije tradicije unutar inkrustrirane

keramike srednje bronce (Dubljaja..); Wolfgang Kimming ističe da je kult Apolona, koji

se u grčkoj predaji smatra stranim božanstvom, dosegao Grčku u protogeometrijskom

periodu posredstvom nosilaca KPŽ-a

-ekonomija: jak uspon metalurgije, a u vezi s tim i razvoj trgovine; razni pohodi…

-o dodirima sa susjedima: na istoku: grupa Belegiš, koja već od srednje bronce obuhvaća

teritorij Vojvodine, ispriječila se u svojoj mlađoj fazi (Belegiš II) kao korjene(?) daljem

širenju KPŽ-a; južno od Save dodir sa grupom srednje Bosne, glasinačkim(?) područjem

sve do Jadrana; u „protoilirskim“ središtima zapadnog Balkana formira se na autohtonoj

osnovi, uz utjecaje KPŽ-a prelazno razdoblje (12.-10.st); to se može slijediti u Lici

(Japodi), sjevernoj Dalmaciji (Liburni) i srednjoj Dalmaciji (Delmati): u Istri početkom 11.st.

jasno je uočljiva migracija nosioca KPŽ-a iz srednjeg Podunavlja koja prekida

srednjebrončanodobnu tradiciju pokopa pod tumulima u zgrčencu i donosi incineraciju-

formira se kultura Histra s kontinuiranim trajanjem od 11. do 2.st.: sjever i zapad mnogo

češći kontakti- JZ Transdanubija, Slovenija

15

OSTAVE KPŽ-A

-one su najbogatiji fundus KPŽ-a sjeverne Hrvatske

-važan izvor za proučavanje zbog raznolikosti i količine arheološkog materijala

-značajna osnova za kronologiju, pogotovo ako je moguće uspostaviti njihov vremenski i

kulturni odnos sa nekropolama i naseljima

-za tumačenje ostave nužno je utvrditi njihovu namjenu: Reinecke i Kraft prvi razradili temu

o značenju ostava-„blago zakopano u trenutku opasnosti“-to je slijedila i „Marburška škola“;

novinu je unio Hundt-pripisao ostavama nordijskog kruga sakralno značenje vezano za

pogrebne običaje

-namjena ostava je višestrana-dvije osnovne grupe: 1) sakralne

2) profane

1) sakralne: uglavnom kultne i sa votivnom namjenom, ponekad pokazuju tragove gorenja

2) profane: -ljevači bronce ili putujući trgovci

- pohranjene kao materijalna vrijednost

- u većem postotku sadrže „lomljenu broncu“

- ????

-naše ostave sadrže u većem postotku lomljenu broncu, a po vrsti materijala pripadaju

„miješanim ostavama“- sadrže oruđe, oružje, nakit, sirovine

-uglavnom nisu kultnog značaja, već imaju više značenje skrivenog blaga

-ostave se na širim geografskim područjima razlikuju po vrsti i tipologiji predmeta, što na

omogućuje određivanje regionalnih radioničkih centara, te uočavanje importa u ostavama,

odnosno smjerove kulturnih utjecaja i trgovačkih veza

- vrste predmeta (npr oružje) mogu pružiti podatke i o društvenom poretku

- u međurječju ? 3 grupe: 1) slavonsko-baranjsko-zapadnosrijemska

2) podravsko-međimursko-zagorska

16

3) balkanska(?) grupa –južno od Save- Banovina, Kordun i sj. Bosna

-najveća gustoća je oko BRODSKE POSAVINE, tako da se može pretpostaviti postojanje

radioničkog centra na tom području kojem je sigurno pripadalo naselje u Novigradu na

Savi

Horizont I- Peklenica

-jedina ostava je Peklenica kraj Čakovca

-za datiranje važna 2 mača-jezičasti mačevi tipa Sprockhoff Ia

-česti u ostavama Br D stupnja Transdanubije i Alfolche (?)

-igle sa makovom glavicom

-? se datira u Br D, odnosno u 13.st.

Horizont II- Veliko Nabrđe

-ostava V.N. je najtipičnija jer po svom sadržaju združuje se najtipičnije vrste materijala

-u svom horizontu se ističe velik broj oružja i dijelova opreme ratnika

-Sprockhoff Ia i dalje traje, također i S. Ib- ne prelaze Ha A1

-česti su mačevi Sprockhoff IIa (Nenzingen) i Sprockhoff IIb (Statzling), te mačevi

„slavonskog tipa“

-mačevi sa punokovinskom drškom su vrlo rijetki

-keltovi sa „V“ ornamentom

-vedra tipa „Kurd“

-fibule u obliku violinskog gudala-one su bile predmet mnogih studija u svrsi da se odredi

njihovo ishodište- srednje Podunavlje, Italija, Egeja, te da se sagleda ishodište prvog vala

egejskih ?; jako su važne za datiranje jer su u egejskom području javljaju na kraju LH IIIB i u

LH IIIC periodu po Furmarku(?)-1230-1100; pruža mogućnost datiranja horizonta II u 12.st.

-javljaju se gotovi svi dijelovi ratničke opreme: šljem, štit, knemide (nedostaje jedino oklop)

-šljem-tipa šljema u obliku kape

17

-knemide- sa ? za vezivanje ukrašene punktiranjem

-štit-tipa Nyirtura

-množina oružja svjedoči o militantnom obilježju njihovih nosilaca i o nemirnim vremenima

-može se zaključiti da je naoružanje obuhvaćalo široki sloj populacije, a ne samo „vladajući

sloj ratnika“ što je kasnije karakteristika ranog željeza- imalo oblik vojne demokracije?!

-sigurno nije u pitanju bila obrana, već težnja za osvajanjem

-po fibulama- Ha A1 (12.st.)

Horizont III-Kloštar Ivanić

-znatno opadanje broja ostava-opadanje metalurške proizvodnje i nepostojanje potrebe

zakapanja…

-ovaj horizont je srodan ostavama Transdanubije gdje je u ovom stupnju također primjetno

opadanje

-uglavnom materijal Ha A2 stupnja, uz neke oblike Ha A1

-nema fibula u obliku V.G

-glavninu čine koplja, keltovi i srpovi

-keltovi s „v“ ornamentom, koplja plamenasta

-nož sličan tipu locras (?) je jedino precizno datiran predmet-Ha A2

-opada i oprema ratnika – jedino knemide iz Kloštar Ivanića- dosta dobro sačuvane

Horizont IV-Miljana

-brončani materijal ima paralele u oblicima i vrstama nalaza iz grobova Velike Gorice, i to

starijeg stupnja

-za uspostavljanje odnosa sa grupom Dalj nemamo dovoljno podataka analognog materijala

18

-ostave južno od Save u sjevernoj Bosni pokazuju regionalno obilježje- pojavljuju se fibule

tipa Golinjevo

-pretežno keltovi i srpovi

-10.st-Ha B1

Horizont V-Matijevići

-nema ostave koja bi se mogla pripisati isključivo Ha B2 stupnju

-pojam ostave možemo ponovno pratiti tek u Ha B3 stupnju

-1.grupa-karakterističan materijal Ha B3 stupnja srednje Europe

-2.grupa-materijal balkanskog kruga

-3.grupa-trako-kimerijski obilježaj

-lovorasta koplja i mali keltovi

PERIOD POLJA SA URNAMA VOJVODINE

-nemoguće reći da li se radi o izdvojenim kulturnim grupama ili fazama, odnosno varijantama

jedne jedinstvene grupe

-najbolje je govoriti o izdvojenim tipovima nalaza, takvi su tipovi:

1. nekropole tipa Belegiš-Ilandža II

2. naselja tipa Kalalača

3. nalazi tipa Gava

-prvi pokušaj determinacije nalaza učinio je Nikola Tasić-uzimajući u obzir nalaze nekropole

tipa Belegiš-Ilandža II, materijal je obilježio terminom kultura polja sa urnama Vojvodine

-M. Garašanin koristi naziv vojvođanska grupa prelaznog perioda

19

-N. Tasić je kasnije u potpunosti promijenio svoju determinaciju te materijal svrstao u svoju

fazu Belegiš II belegiške grupe, čiju prvu fazu predstavljaju nalazi Belegiš-Ilandža faze

Vatinske grupe (?) (Belegiš I po Tasiću), time je Tasić u potpunosti izostavio KPŽ u

Vojvodini

-P. Medović- u fazu I gvozdenog doba izdvaja nalaze tipa Kalakača

-između Belegiš I i II postoji kontinuitet koji se manifestira u pokopu (kremacija u urnama),

organizaciji nekropole

-ali s druge strane postoje i naglašene razlike: 1.intenzivnije korištenje metalnih predmeta;

2. Pojava novih oblika keramike i ukrasa ( kanelure); 3. Nalazi tipa Gava-pojavljuju se van

matične oblasti (KÖRÖS) na širokom području j. Panonije i Balkana- nalaze se u pravilu u

izoliranim cjelinama, a rjeđe sa nalazima drugog tipa-to ukazuje na zatvorenu zajednicu koja

se širila na udaljene dijelove

-nekropole: Belegiš, Ilandža, Karaburma

-naselja: Jakovo, Popov Salaš; Gomolava, Gradina na Bosutu, Kalakača-sistematski

-period polja sa urnama Vojvodine vremenski obuhvaća vrijeme od: kraja 13.st. do 8.st.;

gvozdeno doba ili prelazni period prema M. Garašaninu

-od kraja Br D do kraja Ha B2

-Ha B3- sa trako-kim. obilježjem pripada razvijenom gvozdenom dobu po M. Garašaninu

CENTRALNOBALKANSKA REGIJA

-ova se regija uglavnom preklapa sa područjem toka Morave i Vardara, a okosnicu joj čine

doline ovih rijeka, kao glavna prirodna ruta Balkana

-brončano doba podijeljeno na 3 osnovne faze: rano, razvijeno i kasno- te faze je definirala

D. Garašanin- odgovaraju fazama Br A-C/D; neposredno slijedi u kontinuitetu prelazni

period (gvozdeno doba I) M. Garašanina Br D/ Ha A1- Ha B2

20

GRUPA BELOTIĆ-BELA CRKVA

-rasprostranjenost: zapadna Srbija

-grupu definirali M. i D. Garašanin grupne(?) tumule u Belotiću i u Beloj Crkvi

-kasnije se pripisao i materijal iz Dragačeva

-za kronologiju bitni nalazi iz: Belotića, Bele Crkve, Dragačeva-nekropole

-periodizacija: cijelo rano brončano doba Br A1 i Br A2

-mlađa grupa: trijang. bodež sa 2 zakovice

-naselja: nema podataka

-pokop: POD TUMULIMA; pojedinačno ili u malim grupama

-ritual: incineracija i inhumacija (zgrčenac) istovremeno

-najprije se vršio obred-o tome govori spalište ili postavljanje kamene platforme; potom se

nasipa humak do izvjesne visine; onda slijedi sahranjivanje (pojedinačno ili nekoliko osoba

koje su sigurno međusobno povezane-možda bilo ljudskih žrtvi

-metal: trijangularni bodež sa 2 zakovice

-kult: ljudske žrtve?; jako zgrčeni stav—zbog straha od vampira, kako i kamenje preko tijela

(također vampiri)

-keramika: vrčevi s jednom drškom

-grupa B.-B.C pripada podunavsko-balkanskom kompleksu ranog brončanog doba, pokazuje

srodnosti sa nizom grupa ovog kompleksa (Bubanj-Hum III, Vinkovačka, Nagyrev)

-posebnu pažnju zaslužuje pokop pod tumulima, koji je u tom kompleksu inače slabo

zastupljen osim u Verbitzi? (Transilvanija) u kojoj se javljaju i vrčevi sa 1 drškom

-vjerojatno je riječ o jednom od nalaza migracija preko pontsko-stepskog područja koji su

bitno utjecali na eneolitski supstrat na kojem je nastala grupa Belotić-Bela Crkva

21

GRUPA BUBANJ-HUM III

-rasprostranjenost: južno Pomoravlje; najveća koncentracija u NIŠKOJ KOTLINI; grupa se

širila i VELIKOM MORAVOM

-izdvajanje ove grupe izvršio je M. Garašanin na naselju Bubanj

-sloj grupe Bubanj-Hum III iznad eneolitskih slojeva B-H II

-značajan je odnos (radi kronologije) sa Pitvaros fazom Moriške grupe i sa grupom

Armenochori

-sličnost sa naseljen Ezero u Trakiji

-zbog sličnosti sa Pitvaros fazom grupa se datira u Ha A1

-pokretni materijali: bušeni čekići, motike od jelenjeg roga

-grupa je nastala na eneol. supstratu (brojni slični elementi-bušeni čekići…) sa novim

elementima iz donjeg Podunavlja i ruskih stepa

ARMENOCHORI (PELAGONSKA) GRUPA

-Heurtley je izdvojio kao Armenochori grupu, kao grupu južne Pelagonije (u grčkoj

Makedoniji)

-M. Garašanin povezao nalaze sa onima iz ostale (sjeverne) Pelagonije, te se može nazvati

PELAGONSKOM

-naselja: Crnobuki, Karamani, Bakarno Gumno, Armenochori

-zajedno sa grupom Maliq IIIa, ova grupa predstavlja najjužniju pojavu podunavsko-

balkanskog kompleksa

-materijal: kameni čekići sa započeti bušenjem!!!, motike od jelenjeg roga

-keramika: slična Bubanj-Humu III

22

SREDNJA BRONCA

PARAĆINSKA GRUPA

-iskopavanja D. i M. Garašanin u Paraćinu (nekropola)

-rasprostranjenost: srednji tok velike Morave, donji tok južne Morave

-uglavnom Pomoravlje

23