ELEMENTI DIGITALNIH RAČUNARSKIH SISTEMA ELEMENTI DIGITALNIH RAČUNARSKIH SISTEMA Digitalni Digitalni računarski računarski s s istem istem služi čoveku kao služi čoveku kao ispomoć u rešavanju zada ispomoć u rešavanju zada tak tak a i problema a i problema u bilo kom u bilo kom području njegove delatnosti. području njegove delatnosti. Brzina Brzina i veliki broj operacija u jedinici vremena i veliki broj operacija u jedinici vremena omogućava upo omogućava upo tre tre bu digitalnog računa bu digitalnog računa rskog rskog s s istema istema (DRS) (DRS) u rešavanju vrlo složenih zada u rešavanju vrlo složenih zada tak tak a koje bi a koje bi čovek bez usluga računa čovek bez usluga računa r r a vrlo dugo rešavao. a vrlo dugo rešavao. Od posebnog je značaja svojstvo DRS da vrlo brzo Od posebnog je značaja svojstvo DRS da vrlo brzo obavlja obavlja matematičke operacije matematičke operacije u njemu prilagođenom u njemu prilagođenom brojnom s brojnom s istemu istemu pomoću elektron pomoću elektron skih skih komponenti i komponenti i uređaja kreiranih upravo za tu svrhu. uređaja kreiranih upravo za tu svrhu. Zato Zato se treba upoznati s se treba upoznati s osnovama rada osnovama rada navedenih navedenih komponenti komponenti i brojnim s i brojnim s istemima istemima koji se u računarstvu koji se u računarstvu koriste. koriste.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ELEMENTI DIGITALNIH RAČUNARSKIH SISTEMA ELEMENTI DIGITALNIH RAČUNARSKIH SISTEMA
Digitalni Digitalni računarskiračunarski s sistemistem služi čoveku kao služi čoveku kao ispomoć u ispomoć u rešavanju zadarešavanju zadataktaka i problemaa i problema u bilo kom području njegove u bilo kom području njegove delatnosti. delatnosti.
BrzinaBrzina i veliki broj operacija u jedinici vremena omogućava i veliki broj operacija u jedinici vremena omogućava upoupotretrebu digitalnog računabu digitalnog računarskogrskog s sistema (DRS) istema (DRS) u rešavanju vrlo u rešavanju vrlo složenih zadasloženih zadataktaka koje bi čovek bez usluga računaa koje bi čovek bez usluga računarra vrlo dugo a vrlo dugo rešavao.rešavao.
Od posebnog je značaja svojstvo DRS da vrlo brzo obavlja Od posebnog je značaja svojstvo DRS da vrlo brzo obavlja matematičke operacijematematičke operacije u njemu prilagođenom brojnom s u njemu prilagođenom brojnom sistemuistemu pomoću elektronpomoću elektronskihskih komponenti i uređaja kreiranih upravo za tu komponenti i uređaja kreiranih upravo za tu svrhu. svrhu.
ZatoZato se treba upoznati s se treba upoznati s osnovama radaosnovama rada navedenih komponenti navedenih komponenti i brojnim si brojnim sistemimaistemima koji se u računarstvu koriste. koji se u računarstvu koriste.
BROJNI SBROJNI SISTEMISTEMI I
Brojni sBrojni sistemistem je je način označavanjanačin označavanja ili izražavanja brojeva, ili izražavanja brojeva,
nizova znakova ili naziva. nizova znakova ili naziva.
Uporedo sUporedo saa razvojem pisma kroz čovekovu razvojem pisma kroz čovekovu istorijuistoriju razvijali su razvijali su
se i se i različiti brojni srazličiti brojni sistemiistemi koji se po strukturu dele na: koji se po strukturu dele na:
Osnova aditivno-multiplikativnog brojOsnova aditivno-multiplikativnog brojnnog sog sistemaistema je je BAZABAZA, ,
koja ulazi kao multiplikant u komponente oznake ili naziva broja.koja ulazi kao multiplikant u komponente oznake ili naziva broja.
Danas je u opDanas je u opštojštoj upo upotretrebi bi DEKADNI BROJNI SDEKADNI BROJNI SISTEMISTEM, ,
aditivno-multiplikativni brojni saditivno-multiplikativni brojni sistemistem s saa OSNOVOM (BAZOM) OSNOVOM (BAZOM)
deset (10).deset (10).
OObičnobično se broj "N" u aditivno-multiplikativno se broj "N" u aditivno-multiplikativnomm s sistemistemu su saa osnovom "B" može napisati u obliku:osnovom "B" može napisati u obliku:
NN – broj brojnog sistema sa osnovom “ – broj brojnog sistema sa osnovom “BB” izražen ciframa “” izražen ciframa “aa””
aa – bilo koja cifra brojnog sistema u opsegu od – bilo koja cifra brojnog sistema u opsegu od 00 do do B-1B-1, a to su , a to su
u dekadnom sistemu znakovi u dekadnom sistemu znakovi 0,1,2,3,4,5,6,7,8 0,1,2,3,4,5,6,7,8 i i 99 koji koji
predstavljaju brojni rpredstavljaju brojni raaspon unutar osnove “spon unutar osnove “BB”.”.
BB – osnova (baza) brojnog sistema, koja u dekadnom sistemu – osnova (baza) brojnog sistema, koja u dekadnom sistemu
iznosi 10 i ukazuje da u sistemu veličine grupe ima 10 različiteih iznosi 10 i ukazuje da u sistemu veličine grupe ima 10 različiteih
stanja na jednom mestu jedne cifre “stanja na jednom mestu jedne cifre “aa”.”.
Navedenim izrazom izračunava se dekadna vrednost broja "N" Navedenim izrazom izračunava se dekadna vrednost broja "N"
bilo kog brojnog sistema.bilo kog brojnog sistema.
DEKADNI brojni sDEKADNI brojni sistemistem
Ljudi broje i računaju po Ljudi broje i računaju po dekadnom brojnom sistemudekadnom brojnom sistemu i vrlo i vrlo
često ne razmišljaju da je nastao na osnovu deset čovekovih često ne razmišljaju da je nastao na osnovu deset čovekovih
prstiju s kojima se ispomagao u računanju.prstiju s kojima se ispomagao u računanju.
Koristi se Koristi se poziciono označavanje brojevapoziciono označavanje brojeva npr. broj 1953 sadrži npr. broj 1953 sadrži
četiri cifre od kojih svaka u zavisnosti od mesta gde se nalazi četiri cifre od kojih svaka u zavisnosti od mesta gde se nalazi
označava broj jedinica, desetica, stotina itd. označava broj jedinica, desetica, stotina itd.
Svakoj cifri pridružuje se njena Svakoj cifri pridružuje se njena TEŽINATEŽINA koja zavisi od njenog koja zavisi od njenog
mesta u broju. mesta u broju.
Najmanju težinu ima cifra na desnom kraju broja, a najveću Najmanju težinu ima cifra na desnom kraju broja, a najveću
težinu ima cifra na levom kraju broja.težinu ima cifra na levom kraju broja.
Dekadni broj tumači se na sledeći način:Dekadni broj tumači se na sledeći način:
težinske vrednostitežinske vrednosti
Osnova sOsnova sistemaistema je broj 10 je broj 10 a a težinska vrednost težinska vrednost cifrecifre je je eksponent osnoveeksponent osnove u skladu s u skladu saa udaljenosti udaljenosti cifrecifre od mesta od mesta najmanje težine.najmanje težine.
S negativnim eksponentom mogu se prikazati brojevi manji od S negativnim eksponentom mogu se prikazati brojevi manji od jedan kao na primer:jedan kao na primer:
Često se u svakodnevnoj praksi opisuju događaji kojim je Često se u svakodnevnoj praksi opisuju događaji kojim je osnovosnovaa brojanja drugačij brojanja drugačijaa, npr. sunca ima ili nema, živ ili mrtav, , npr. sunca ima ili nema, živ ili mrtav, mokar ili sumokar ili suvv i sličn i sličnoo. .
Tim opisima pridružena su Tim opisima pridružena su DVADVA različita stanja. različita stanja.
Elektronika u tom pogledu nijeElektronika u tom pogledu nije mnogo drugačija mnogo drugačija. .
Vrlo je složen elektronVrlo je složen elektronskiski sklop koji bi amplitude signala sklop koji bi amplitude signala prikazanih na slici razlikovao u 10 prikazanih na slici razlikovao u 10 nivoanivoa veličine. veličine.
SSistemistem bi bio neotporan na svaku smetnju koja bi izmenila bi bio neotporan na svaku smetnju koja bi izmenila veličinu amplitude.veličinu amplitude.
. . . . . . vremenski predviđena
mesta za svaki impuls
Jednostavnije je definiJednostavnije je definissati dve situacijeati dve situacije::
Kolika je binarna vrednost dekadnog broja 47?Kolika je binarna vrednost dekadnog broja 47?
DeljenjemDeljenjem dekadnog broja dekadnog broja ssaa dva dva i formiranjem niza od i formiranjem niza od
celobrojnih ostataka dobije se binarni broj ekvivalentan celobrojnih ostataka dobije se binarni broj ekvivalentan
dekadnom broju po iznosu.dekadnom broju po iznosu.
Primer IIIPrimer III
Za brojeve manje od jedanZa brojeve manje od jedan pretv pretvaranjearanje se vrši se vrši množenjem smnoženjem saa dva dva i formiranjem niza od celobrojnog i formiranjem niza od celobrojnog ostatakaostataka prorproračuna npr. za ačuna npr. za
dekadni broj 0.8215.dekadni broj 0.8215.
Treba voditi računa o samom izgovaranju binarnih brojeva. Treba voditi računa o samom izgovaranju binarnih brojeva.
Ne može se za 101111B reći "sto jedna Ne može se za 101111B reći "sto jedna hiljadahiljada i sto i sto jedanaest", jer sam izgovor podrazumeva dekadne sadržaje, jedanaest", jer sam izgovor podrazumeva dekadne sadržaje, već treba reći "jedan, nula, jedan, jedan, jedan, jedan po osnovi već treba reći "jedan, nula, jedan, jedan, jedan, jedan po osnovi dva". dva".