-
SPORT Str. 26-27
ZDRAVSTVO
BRANITELJI Str. 12-13
Zavod za hitnu medicinu dobio nova sanitetska vozila
25 godina od osnutka legendarnih Tigrova
Prva komunalna toplana na biomasu u Hrvatskoj
Str. 16-17
POKUPSKO Str. 8-9
Broj 90 • studeni 2015. • besplatni primjerak Informativni
bilten ISSN: 1846-6257
Velimir Šandor sve bliže Paraolimpijadi u Brazilu
PRORAČUN ZA 2016.
529,6 MILIJUNA KUNA
Nastavlja se s kapitalnim investicijama u školstvu
Str. 2-3
-
egida
2 3 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
skupština
Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257
Godina: VIII Broj: 90, studeni 2015.
Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije
d.o.o.,
Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected];
www.zacorda.hr;
[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček
Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček,
Dražen
Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko
oblikovanje: Atlantis, Zagreb
Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000
iMpREssuM
RIJEČ UREDNIKA skupštinaPoštovani čitatelji,
zakoračili smo u prve dane mje-seca prosinca. Osim što je
prosi-nac mjesec darivanja, mjesec je i koji budi nadu u bolju
buduć-nost, u bolje dane nadolazeće godine. Ujedno, mjesec je kada
započinje i prva 'inventura' rada kroz godinu na izmaku.Održana je
posljednja ovogodišnja sjednica Skupštine Zagrebačke županije na
kojoj je done-sen proračun za 2016. i usvojen rebalans
ovogo-dišnjega. U Pokupskom je otvorena prva hrvatska komu-nalna
toplana na biomasu (drvnu sječku), vrijed-na 12 milijuna kuna.
Financirana je iz EU progra-ma IPARD (7 milijuna), te sredstvima
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagre-bačke
županije i same Općine. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije
u ovoj godini dobiva 11 novih sanitetskih vozila čija se nabava
najvećim dijelom financira sredstvima Županije. Potpisivanjem
sporazuma budućih investitora učinjen je prvi korak prema gradnji
nove zgrade bolnice u Gornjoj Bistri. Zagrebačka županija dodijelit
će 630.000 kuna gradovima sa svoga područja za gradnju e-puni-onica
za vozila na električni pogon.U suradnji s Gradom Zagrebom
organizirana je tradicionalna manifestacija „Martin je v Zagrebu“,
na kojoj su najvećim dijelom sudjelovali vinari s područja
županije, a sam blagdan Martinja obi-lježen je u gotovo svim
gradovima i općinama županije. Turistička zajednica
„Savsko-sutlanska dolina i brigi“ i Općina Brdovec organizirali su
u Šenkovcu 5. gastro-eko-etno sajam zaprešićkog kraja, dok je u
organizaciji Udruge proizvođača robne marke kiselog zelja „Laktec“
u Laktecu odr-žana jubilarna, 10. Sarmijada.
Gastronomsko-ku-linarska manifestacija Zagrebačke županije Kriški
oblizeki dobitnica je nagrade „Simply the Best“.Obilježen je Dan
sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, dok su svoj dan proslavili
Dugo Selo, Jastrebarsko i Pisarovina. Dragi čitatelji, uz čitanje
Kronike spavajte mirno jer iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke
žu-panije poručuju: Spremni smo za zimu!
Lijepo vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.
PRIHVAĆEN DOKUMENT KOJIM SU ZACRTANI SVI PLANOVI I PROJEKTI KOJE
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PLANIRA OSTVARITI U 2016. GODINI
Još više sredstava za kapitalna ulaganja u školstvu Novom
metodologijom izrade, u proračun su prvi puta uključeni vlastiti te
namjenski prihodi ustanova u zdravstvu i školstvu, kao i
prihodi ostalih proračunskih korisnika
Proračun Županije za 2016., novom metodologijom izračuna, koja u
pro-račun prvi puta uključuje i vlastite te namjenske prihode
ustanova u zdravstvu i školstvu, kao i ostalih proračunskih
korisni-ka, iznosi 529.667.046 kuna. Bez ovih pri-hoda proračun bi
iznosio 313.357.234 kune što je, u odnosu na ovogodišnji (dva puta
rebalansirani) povećanje za 4,32 posto. Za župana Stjepana Kožića
proračun je razvo-jan, socijalan, realan i ostvariv. Za rasprave je
posebno ukazao na poveća-nje sredstava za školstvo, za što Županija
već godinama, u rela-tivnom iznosu, izdvaja najviše izvornih
proračunskih prihoda u RH.
- Nastavit ćemo sa započetim projektima, a u kapitalnu gradnju
uvodimo i nove. Nastavit ćemo graditi školu u Bede-nici, počinje
gradnja dvorane u Posavskim Bregima, dogradnja OŠ Bistra, sanacija
stropa i izrada nove fasade PŠ Lupoglav, fi-nancirat ćemo izradu
projektne dokumenta-cije za nove škole u Jastrebarskom, Dugom
Selu i Strmcu. Za samu gradnju ovh škola morat ćemo naći i druge
izvore financiranja, a ne samo iz proračuna. Vidjet ćemo što se
može učiniti javno-privatnim partnerstvom u kojemu bi država
trebala sudjelovati s 55 posto ukupnih sredstava - rekao je župan.
Najavio je i skoro otvorenje školske sport-ske dvorane u Novom Čiču
(11. prosinca; op.a.), u što je Županija uložila 40 posto
po-trebnih sredstava, te ishođenje privremene uporabne dozvole za
novosagrađenu škol-
sku sportsku dvoranu u Mariji Gorici, također sufinanciranu
sredstvima Županije.
Vijećnik Miljenko Šoštarić (HDZ) ukazao je na činjenicu da se
proračun donosi u vreme-nu u kojemu još nema državnog
proračuna, kao osnovnoga financijskog do-kumenta, a ne zna se ni
kakva će biti eko-nomska politika u 2016., odnosno tijekom
četverogodišnjeg razdoblja nove Vlade RH.
- Mi smo naš proračun postavili realno, na temelju onoga što
možemo ostvariti - rekao je.
Prihvaćen je rebalans proračuna za 2015. Ukupno planirani
prihodi smanjeni su za 13,26 milijuna kuna, odnosno za 4,32 po-sto,
pa proračun sada iznosi 300.388.773 kune. Kako je za sjednice
objasnio župan Stjepan Kožić, predlagatelj izmjena i dopuna, radi
se o tehničkom rebalansu. Naime, smanjenje se najvećim dijelom
odnosi na namjenske prihode, pa će tako prihod iz EU fonda Elena za
projekt „Masterplan javne rasvjete“ biti direktno uplaćen njegovu
nositelju - Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne
Hrvatske (REGEA). Nadalje, smanjuje se prihod iz Fonda solidarnosti
EU za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda u 2014., i to iz
razloga što će u 2015. od odobrenih sredstava biti isplaćeno samo
30 posto, a preostalih 70 posto isplatit će se u 2016. Također,
smanjuju se prihodi s osnove koncesija za zdravstvo i prihodi od
legalizacije (naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u
prostoru).
Članovi Skupštine dali su suglasnost na financijski plan
Županijske uprave za ceste (ŽUC) za 2016. godinu. Prihodi ŽUC-a
pla-nirani su u iznosu od 84 milijuna kuna, od čega 82 milijuna
otpada na prihod od na-knade koja se plaća pri registraciji
motornih vozila, a 2 milijuna kuna na prihode općina i gradova
(sufinanciranje radova na njihovu području).- U neka bolja vremena
naš je proračun bio i 115 milijuna kuna. No, sredstva koja su
dolazila iz Hrvatskih cesta, odnosno dio naknade koja se plaća u
litri benzina, naša uprava više ne dobiva. Ozbiljno je i
zabri-njavajuće kako dalje nastaviti rad sa sma-njenim sredstvima i
sve lošijim cestama - rekao je ravnatelj ŽUC-a Zdenko Majzec.
USVOJEN REBALANS PRORAČUNA ZA 2015.
FINANCIJSKI PLAN ŽUC-a
Vijećnik Miljenko Šoštarić (HDZ) ukazao je na činjenicu da se
proračun donosi u vremenu u kojemu još nema državnog proračuna, kao
osnovnoga financijskog dokumenta, a ne zna se ni kakva će biti
ekonomska politika u 2016., odnosno tijekom četverogodišnjeg
razdoblja nove Vlade RH
Ni ovoga puta nećemo više potrošiti nego što kanimo prihodovati
- istaknuo je župan mr. sc. Stjepan Kožić
Ukupni prihodi planirani su u iznosu od
529.667.046 kuna
Vijećnici oporbenoga SDP-a, u čije je ime govorila
potpredsjednica Skupštine Mirela Katalenac, proračun nisu podržali
jer, kako je rekla potpredsjednica, radi se o „konzer-vativnoj
koncepciji proračuna, bez strasti, koja ne traži nove mogućnosti
prihoda“. Vijećnica SDP-a Ivana Posavec Krivec pro-govorila je i o
najavama ukidanja županija, rekavši da su one „veliki aparat koji
skupo košta“, te podržala potpredsjednicu Skup-štine u izjavi da
županije ne stvaraju nove prihode.
- Stvara li država nove prihode?! Hoćemo li onda ukinuti i
državu ako ćemo ukidati županije jer ne stvaraju nove prihode -
upi-tao je župan.
Vijećnik Krunoslav Markovinović (HDZ) ustvrdio je da bi „bilo
čudno i nelogično da oporba podržava proračun“, te rekao da je nova
metodologija izrade proračuna „tro-struka prevara“.
- Ispada da su sredstva koja sada iskazu-jemo u proračunu nama
dana, da su decen-tralizirana, a zapravo nisu. Ona samo prola-
ze kroz naš proračun i na njih ne možemo utjecati. S druge
strane, ona više neće biti u državnom proračunu, pa ispada, kada ih
po-množimo s 21 županijom, da imamo štedlji-vu Vladu, što je velika
laž! I treća stvar, koja će nam se obiti o glavu, su priče kako
treba ukinuti županije. Sada će svi reći: Gledaj-te koliko nas
košta ta županija, više od 500 milijuna kuna. Treba to ukinuti -
slikovito je pojasnio Markovinović.
U ime stanovnika Bistre, član Skupštine Damir Mikuljan (HDZ)
zahvalio je Županiji što je proračunom osigurala sredstva za
do-gradnju OŠ Bistra, dok je Miljenko Pavlako-vić (HDZ) rekao da
proračun 'puni' vitalnost gospodarstva, te da mjere poticanja
podu-zetništva, predviđene proračunom za 2016., govore da je on
razvojan, a ne konzervati-van. Župan je na kraju rekao da će
Zagre-bačka županija, po mnogim pokazateljima, i dalje biti u vrhu
RH, te da je rashodovna strana proračuna prilagođena
prihodovnoj.
- Ni ovoga puta nećemo više potrošiti nego što kanimo
prihodovati - naglasio je.
-
4 5 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
skupština
VIJEĆNIČKA PITANJA Maja Grgić (SDP)Ministarstvo zaštite okoliša
i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi-tost
uložili su od 2012. do 2015. u Zagre-bačku županiju za projekte
zaštite okoliša i energetsku učinkovitost gotovo 80 miliju-na kuna.
Kako teku pripreme projekata u ostalim područjima budući da na
području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti idu tako dobro?
/vijećni-ca će dobiti pisani odgovor/
Mario Vlahović (HSS)Što je Županija do sada učinila na provedbi
razvoja širokopojasnog pristupa internetu prihvatljivog za
financiranje iz EU fondova?
Program se počeo provoditi u svibnju ove godine i u njega smo
uspjeli uključiti sve naše gradove i općine. Područje županije
podijelje-no je u šest projekata. Svako područje ima svo-ga
nositelja. Svaki nositelj potpisao je sporazum sa Zagrebačkom
župa-nijom o provedbi programa. Županija je osigurala financijska
sredstva za financiranje prve faze programa, a to znači izradu
studije izvodljivo-sti za pojedino projektno područje i nacrt plana
razvoja širokopojasne infrastrukture za svako područje. Za sada
četiri projekta imaju izrađe-nu dokumentaciju u obliku nacrta, a
dva projekta su u fazi izrade i bit će gotova početkom iduće
godine. Konačna verzija plana razvoja širo-kopojasnog interneta bit
će izrađena nakon što se u Bruxellesu prihva-ti naš nacionalni
program razvoja infrastrukture širokopojasnog pristu-pa. Očekujemo
da će to biti početkom iduće godine. Nakon toga će se ići u drugu
fazu, odnosno traženje partnera (teleoperatera, op.a.) i na-čina
financiranja ovoga programa, ukupne procijenjene vrijednosti oko
100 milijuna eura. Držimo da će se financiranje moći privesti
sredstvi-ma EU i sredstvima privatnog partnera u gotovo
stopostotnom izno-su. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za
fondove EU, regionalnu i me-đunarodnu suradnju/
Senka Šparica-Živoder (SDP) Dionici Master plana javne rasvjete
su i je-dinice lokalne samouprave. Kroz cijelo vrije-me razvoja
ovoga projekta planirala se veća pažnja posvetiti povlačenju
sredstava iz EU fondova, dok je ESCO model spominjan kao druga
mogućnost. No, prema informacijama iz više lokalnih samouprava,
razvidno je da se u trenutnom stadiju razvoja projekta gotovo
isključivo nameće ESCO model, dok je mogućnost rekonstrukcije javne
rasvjete sred-stvima fondova stavljena u drugi plan. Želim
napomenuti da ESCO model ne podrazumijeva uvijek i u svakom slučaju
zamjenu posto-jećeg rasvjetnog tijela novim, nego češće zamjenu
određenog di-jela sklopa rasvjetnoga tijela. Budimo svjesni da ESCO
tvrtke žele uz minimalna ulaganja postići maksimalnu uštedu. Zanima
me za-što se u posljednje vrijeme toliko naglašava ESCO model i
zašto na jednak način nije zastupljena i mogućnost povlačenja
sredstava iz strukturnih i nacionalnih fondova? /vijećnica će
dobiti pisani odgovor/
Stjepan Jagušt (HSS)Zagrebačka županija i Specijalna bolnica
Gornja Bistra potpisali su sporazum o gradnji nove bolnice. O čemu
se radi, tko su sve pot-pisnici sporazuma i kakve su njihove
obveze?
U razgovorima s Ministarstvom zdrav-lja i Zagrebačkom županijom
dogovarali smo određeno proširenje kapaciteta, kako bi se više
bazirali na palijativu djece, te je nakon toga došlo do
potpisivanja sporazuma između Ministarstva zdravlja, Ministarstva
kulture, Zagre-bačke županije, Općine Bistra i Specijalne bolnice
Gornja Bistra (vidi str. 14). U sporazumu su navedene aktivnosti
svakog od dionika. Ministar-stvo kulture je zaduženo za dogovor s
DUDI-jem (Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom) o
dodjeli zemljišta, oko 2,5 kilometra od postojećeg objekta, nakon
čega će Županija i Općina Bistra krenuti s izmjenama prostornih
planova, a Županija i Bolnica financirati izradu projektne
dokumentacije. Ministarstvo zdravlja se sporazumom obve-zalo
financirati gradnju bolnice, čija je procijenjena vrijednost oko 60
milijuna kuna. Općina Bistra je obećala da će pomoći u dobivanju
odre-đenih dozvola i bez naknade osigurati priključke za vodu,
kanalizaciju, struju, plin. /Renato Mittermyer, ravnatelj
bolnice/
Donesen je program poticanja poduzet-ništva u 2016. godini.
Obuhvaća pro-jekte, mjere i aktivnosti koje će Župa-nija provoditi
s ciljem ostvarivanja strateškoga cilja - povećanja konkurentnosti
gospodarstva na svome području. Nastojeći pridonijeti stva-ranju
stimulativnog okruženja za razvoj podu-zetništva, te nastojeći
ublažiti negativan utjecaj gospodarske krize na poslovanje malog i
sred-njeg poduzetništva, Županija planira provoditi
sljedeće poticajne mjere: Poduzetnički krediti i jamstva, Razvoj
poduzetničke infrastrukture, Bespovratne potpore malim i srednjim
podu-zetnicima, Sajmovi i druge manifestacije, Pro-grami
obrazovanja, 'IN poduzetnik', Poticanje razvoja kontinentalnog
turizma, Razvoj javne turističke infrastrukture.
Uz provođenje postojećih kreditnih linija (Lokalni projekti
razvoja - mikrokreditiranje za 2007., 2008. i 2009.; Lokalni
projekti razvoja maloga gospodarstva za 2009; Lokalni projekti
razvoja - Poduzetnik; PBZ-Poduzetnik Zagre-bačka županija 2014.) te
programa „Kreditom do uspjeha 2014. - Kreditom do konkurentno-sti“,
kojima se subvencionira kamata, Županija će se u 2016. uključiti i
u (eventualne) nove kre-ditne linije Ministarstva poduzetništva i
obrta, a po potrebi pokrenut će i vlastite.
Programom poticanja poduzetništva do strateškoga cilja -
povećanja konkurentnosti gospodarstva
PROJEKTI, MJERE I AKTIVNOSTI ZA DALJNJA PODUZETNIČKA ULAGANJA NA
PROSTORU ŽUPANIJE
Programom se žele stvoriti pretpostavke i stimulativno
okruženje za razvoj poduzetništva te ublažiti
negativan utjecaj gospodarske krize
Županija planira provoditi sljedeće poticajne mjere:
Poduzetnički krediti i jamstva, Razvoj poduzetničke infrastrukture,
Bespovratne potpore
malim i srednjim poduzetnicima, Sajmovi i druge manifestacije,
Programi obrazovanja, 'IN poduzetnik', Poticanje razvoja
kontinentalnog turizma,
Razvoj javne turističke infrastrukture.
Pavao Grom (HSS)Kako bi potaknula rast gospodarstva, Žu-panija
raznim financijskim potporama olakšava i potiče poslovanje već
postoje-ćih poduzetnika. No, u cilju razvoja podu-zetništva
potrebno je poticati i otvaranje novih tvrtki, te mlade ljude
educirati i upo-znati sa svijetom poduzetništva. Što Župa-nija radi
po tom pitanju?
Što činimo za nove, mlade poduzetnike? Kroz niz mjera činimo
dosta toga. Prije svega, kroz direktne poticaje koje dajemo novim
poduzetni-cima koji otvaraju tvrtke, odnosno obrte. Financiramo i
niz edukativnih i obrazovnih programa kojima educiramo mlade kako
otvoriti tvrtku. Tako smo i ostvarili potporu iz Europskoga
socijalnog fonda za povezi-vanje srednjoškolaca i samih
poduzetnika. Plan je da se srednjoškolci iz strukovnih škola
upoznaju s radom poduzetnika, da od njih dobiju te-meljne
informacije i naprave bazu podataka poduzetnika. Ona će nam kasnije
služiti kako bismo obavještavali poduzetnike o našim aktivno-stima,
seminarima, edukacijama, poticajima... Planiramo pokrenuti i
obrazovni program „Kako postati poduzetnik“, gdje ćemo sto
zainte-resiranih poduzetnika educirati o pravnim okvirima otvaranja
tvrtke i obrta - što to podrazumijeva, koje su im obveze iz
zakonske regulative... Dakle, upoznati mlade s onime što ih čeka u
svijetu poduzetništva. Na području Samobora, iz kojega vi dolazite,
zajedno s Gradom radimo na projektu „Tehnopolis“, koji ćemo ponovno
prijaviti na natječaj Ministar-stva poduzetništva i obrta, kada se
on otvori. U sklopu projekta „Tehno-polis“ planiran je i inkubator
za mlade koji otvaraju svoju tvrtku, a ne-maju vlastiti prostor za
rad. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/
Stjepan Klak (HSS)Dolaskom na vlast lijeve opcije prije četiri
godine ukinuta je pomoć mliječnom sekto-ru na nacionalnoj razini.
Od 2002. do danas, od 59.000 poljoprivrednih gospodarsta-va koja su
se bavila stočarstvom, danas ih ima 5000-6000. Otkupna cijena
mlijeka od 1995. do danas gotovo se nije promijeni-la. Što Županija
čini kako bi očuvala ovu vrlo značajnu proizvod-nju na svome
području i ublažila vrlo tešku situaciju u mliječnom sektoru?
U županiji je u zadnje dvije godine zaustavljen pad broja
proizvođača mlijeka. Proizvođači se, u jednom smjeru, okreću
direktnoj, izravnoj pro-daji putem mljekomata, dok je drugi smjer
okrenut razvoju mini sirana. Također, otvaraju se i druge usluge na
gospodarstvima, poput smješta-ja. Prvi smo u RH, 2012., krenuli sa
sufinanciranjem nabave mljekoma-ta. Sada ih u gradu Zagrebu i nekim
okolnim gradovima ima 13 i oni pružaju mogućnost izravne kupnje od
proizvođača. Idemo i korak da-lje. Dio samo istraživačkog projekta
kako inovativne tehnologije mlje-komata utječu na kvalitetu
mlijeka. Njime želimo potvrditi da se svježe mlijeko s mljekomata
može konzumirati bez prokuhavanja. /mr. sc. Gor-dana Županac,
pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/
Mirela Katalenac (SDP)Ministarstvo graditeljstva je u lipnju
obja-vilo natječaj za energetsku obnovu zgra-da i korištenje
obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama odgoja i
obrazova-nja. Paralelno s time išao je i poziv za izra-du projektne
dokumentacije za energetsku obnovu škola i vrtića, što Ministarstvo
fi-nancira u 100-postotnom iznosu. Županija u svome vlasništvu ima
veliki broj školskih objekata, neki od njih su u iznimno lošem
sta-nju i ovo je idealna prilika da se krene s njihovom energetskom
ob-novom. Je li se Županija javila na ovaj natječaj, ako jesmo, o
kojim se školama točno radi?
Što se tiče natječaja za radove koji se sufinanciraju sa 70
posto pri-hvatljivih troškova, tu smo prijavili izradu fasade na OŠ
Josipa Zorića u Dugom Selu. Ukupna procijenjena projektantska
vrijednost je oko 2,3 milijuna kuna. Prošli smo administrativnu
provjeru i dobili dopis Fonda da nadopunimo zahtjev na način da u
izradu energetske uštede ukalku-liramo i promjenu stolarije.
Prvobitno to nismo napravili jer je stolari-ja zamijenjena prije
deset godina, pa smo smatrali da je nema potrebe ponovno mijenjati.
Također, prijavili smo izradu projektne dokumenta-cije za
energetsku obnovu srednje škole u Velikoj Gorici i osnovne ško-le u
Dubravi. Ukupna vrijednost ove dokumentacije je 170.000 kuna, a
sufinancira se u 100-postotnom iznosu. Vjerujem da ćemo ostvari-ti
ova sredstva. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu,
sport i tehničku kulturu/
skupština
nastavak na str. 6
Vijećnici su prihvatili izvješće o stanju oko-liša u Zagrebačkoj
županiji za razdoblje od 2009. do 2012. U zaključcima ovoga
dokumenta, uz ostalo, navodi se da je u odnosu na prethodno
razdoblje došlo do pomaka u općem stavu društva prema problemima i
temama zaštite okoliša. Isto-vremeno, nastavljeno je prepoznavanje
zaštite okoliša kao gospodarski zanimlji-vog i financijski
isplativog područja, jer je došlo do porasta broja tvrtki,
institu-cija i organizacija koje se bave nekim od područja zaštite
okoliša, a posebno je uočljiv porast broja tvrtki čija je
djelatnost vezana uz gospodarenje otpadom. Znatan napredak učinjen
je i u sanaciji postojećih odlagališta otpada na prostoru županije,
pokretanju niza aktivnosti oko gospodare-nja posebnim vrstama
otpada te donoše-nju zakonske regulative i županijskih stra-teških
dokumenata za sređivanje stanja u području gospodarenja
otpadom.
STANJE OKOLIŠA Razvoj poduzetničke infrastrukture obuhva-ća
mjere i projekte koji nisu usmjereni izravno na poduzetnike, ali su
bitan preduvjet za razvoj povoljnoga poduzetničkog okruženja, poput
ulaganja u poduzetničke zone, poduzetničke potporne institucije,
poduzetničku infrastruktu-ru, poduzetnički portal, aktivnosti
Regionalne razvojne agencije...
S ciljem jačanja konkurentskih sposobnosti poduzetnika, nastavit
će se s odobravanjem bes-povratnih potpora za povećanje
konkurentnosti, nastupe na sajmovima, za konzultantske usluge za
prijavu projekata na EU fondove, za potica-nje energetske
učinkovitosti, nadalje subvenci-onirat će se početak poslovanja
poduzetnika i žena poduzetnica, a odobravat će se i kapitalne
pomoći za povećanje konkurentnosti proizvod-nih i neproizvodnih
djelatnosti.
Nastavit će se sa sufinanciranjem zajedničkih nastupa
poduzetnika na sajmovima i drugim manifestacijama povezanima s
poduzetništvom, kao i sa sufinanciranjem programa obrazovanja
-
egida
6 7 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
skupština
Brigitte Berulec (HSS)Za koje su veće građevinske projekte ove
godine izdani akti o gradnji, kako su tekli postupci i kako su se
poštivali rokovi?
Od postupaka u kojima je Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu oko-liša izdavao akte o građenju spomenut ću samo
najznačajnije: IKEA u Rugvici, Lagermax u Luki, Zagrebačka pivovara
u Zaprešiću, Kaufland u Jastrebarskom, RALU Logistika u Rugvici...
Kod svih ovih projekata izdavanje akata za gradnju bilo je u
optimalnim rokovima i nije kočilo ili usporavalo inve-sticije.
Problemi se, u pravilu, pojave kada investitor dođe s projektom
koji nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom.
Usklađi-vanje prostorno-planske dokumentacije zahtijeva određeno
vrijeme, jer je to postupak koji ne može biti riješen mimo rokova
koji su zada-ni. Kada se ostvari kvalitetna suradnja s investitorom
i projektantima, u pravilu se svi akti za gradnju izdaju u
optimalnim rokovima. /Ante Mandarić, pročelnik za prostorno
uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/
Renata Glojnarić (HDZ) U kojoj fazi je provedba projekta „Prsten
potpore“, odnosno osiguravanje pomoćni-ka u nastavi za učenike s
teškoćama u ra-zvoju?
Županija se javila na natječaj koji je pro-vodilo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za strukovno obrazovanje
i uspjeli smo dobiti maksimalni iznos sredstava, odnosno 2,5
miliju-na kuna. Ukupna vrijednost ovoga projekta je 2,782 milijuna
kuna, pa je razliku od 282.000 kuna osigurala Županija. Ovim
projektom je obuhvaćeno 28 osnovnih i srednjih škola, odnosno 80
učenika koji-ma smo osigurali 70 pomoćnika u nastavi. No, to nije
dovoljno. Time smo zadovoljili otprilike 70 posto potreba, pa smo
ostatak pokuša-li realizirati preko mjere „Mladi za mlade“, kojom
smo pomoćnike u nastavi osigurali prošle godine. Budući da u ovoj
mjeri udružujemo sredstva sa Zavodom za zapošljavanje, tu ovisimo o
njihovih 50 posto financiranja. Projekt još nije pokrenut, no nadam
se da ćemo za one koji sada nisu obuhvaćeni pomoćnicima u nastavi
naći neko rješenje. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu,
kulturu, sport i tehničku kulturu/
Zdravko Šuker (HDZ)Kada možemo očekivati završetak grad-nje
magistralnog cjevovoda od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada i
gradnje precr-pne stanice u Ivanić-Gradu?
Svih 25.600 metara cjevovoda je polože-no. ‘Ušli’ smo u
vodospremu Sobočani koja je naš krajnji cilj. Očekujemo da će
magistral-ni cjevovod u puni pogon biti pušten početkom iduće
godine. Tlačne probe su pri kraju. Za ispiranje cjevovoda i njegovu
dezinfekciju tre-ba nam voda iz vodoopskrbnog sustava grada
Zagreba, vjerujem da ćemo i to uskoro definirati ugovorom. Precrpna
stanica ima 14. pro-sinca tehnički pregled tako da ćemo do kraja
godine za nju imati i uporabnu dozvolu. Dakle, projekt vrijedan oko
37 milijuna kuna, naj-većim dijelom financiran sredstvima Hrvatskih
voda, lagano privodi-mo kraju. /Tomislav Masten, direktor
Vodoopskrbe i odvodnje Zagre-bačke županije d.o.o./
Željko Copak (HDZ) Polovicom studenoga zatvoreni su natje-čaji
za dodjelu potpora u poljoprivredi, ru-ralnom razvitku i šumarstvu
za 2015. Ka-kvi su preliminarni rezultati obrađenih prijava?
Natječaj je zatvoren 15. studenoga. Agen-cija za plaćanje u
poljoprivredi donijela je 6. studenoga odluku o isplati sredstava
za Mjeru 4 ruralnoga razvoja, no veći broj naših gospodarstava to
nije ostvario, ne zato što nije imao dobre projekte, već zato što
nisu imali dovoljan broj bodova. Svi oni koji nisu prošli, a
udovoljavaju uvjetima naših mjera potpora, javili su se u zadnju
tren za sredstva Zagrebačke županije. Obrada zahtjeva je u tijeku i
nadam se da ćemo svima moći udovoljiti. Sve veći broj za-htjeva, a
što govori i o stanju poljoprivredne proizvodnje na našem području,
okrenut je dohodovnijim kulturama, prije svega povrćar-skoj
proizvodnji, a onda voćarstvu. I to ne samo podizanju nasada, nego
i preradi. Istovremeno opada interes za podizanje vinograda, ali se
povećavaju zahtjevi za opremanje podruma. /mr. sc. Gordana
Župa-nac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i
šumarstvo/
Skupština je prihvatila zaključak o sklapanju sporazuma o
primjeni odluke o odvodnji otpad-nih voda aglomeracije Velika
Gorica, Veleševec i Mala Buna na dio naselja grada Zagreba. Nji-me
se otpadne vode mješovitog sastava odvodnje iz zagrebačkih naselja
Hrašće, Odra i Mala Mlaka prihvaćaju na razdjelni sustav odvodnje
otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica.
Skupština je donijela Program zaštite zra-ka, ozonskog sloja,
ublažavanja klimat-skih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama
za područje Zagrebačke županije, Akcijski plan Županijske razvoj-ne
strategije za 2016. godinu, Pravilnik o financiranju udruga i
drugih neprofitnih organizacija iz proračuna Županije, te
prihvatila Izmjene i dopune Odluke o upravljanju i raspolaganju
nekretninama, poslovnim udjelima i dionicama.
ODVODNJA OTPADNIH VODA
FINANCIRANJE UDRUGA
Prihvaćeno je izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom
Zagrebačke župa-nije za razdoblje 2011.-2019., Pregled za 2014.
Izvješće je sačinjeno na temelju 13 pristiglih izvješća jedinica
lokalne samo-uprave, dok 21 jedinica (grad/općina), unatoč Zakonu o
održivom gospodarenju otpadom koji ih na to obvezuje, Župa-niji
nije dostavila nikakve informacije o aktivnostima iz njihovih
planova gospo-darenja otpadom. Također, plan gospo-darenja otpadom
na svome području u ovom trenutku još uvijek nije donijelo pet
jedinica lokalne samouprave.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
Miljenko Pavlaković (HDZ) Koliko je prijava na europske fondove,
pr-venstveno onih koji se tiču malog i srednjeg poduzetništva i
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, išlo kroz Regionalnu
razvoj-nu agenciju u ovoj godini?
Što se tiče konzultantskih poslova za male i srednje
poduzetnike, u 2015. smo završili, prija-vili ili je u tijeku
priprema deset projekata, ukupne vrijednosti 127 miliju-na kuna, a
očekivani povrat je 54 milijuna kuna. Što se tiče Mjera ruralnog
razvoja, za Mjeru 4 su aplicirana 33 projekta u ukupnom iznosu
investicija od 227,5 milijuna kuna i planiranim povratom od 161,5
milijuna kuna. Do sada je odobreno šest projekata. Rezultati
ostalih očekuju se kada Agenci-ja za plaćanje u poljoprivredi,
ribarstvu i ruralnom razvoju obradi sve pred-mete te prođe postupak
prava na prigovor. Na Mjeru 6 (mladi poljoprivred-nici) aplicirali
smo 11 projekata ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna, uz očekivani
povrat od 1,25 milijuna kuna. Ovome treba pridodati i projek-te iz
tzv. Vinske omotnice. U 2015. je isplaćen jedan projekt, a šest ih
se nalazi u fazi evaluacije. Ukupna vrijednost svih sedam projekata
je 11,6 milijuna kuna, a očekivani povrat 5,6 milijuna kuna. Da bi
zaokružili ru-ralni razvoj, moramo istaknuti i apliciranje
strategije razvoja za pet jedi-nica lokalne samouprave. Isto tako,
strategiju razvoja smo izradili i za LAG „Sava“, na osnovu koje je
za njegovo funkcioniranje odobrena 551.000 kuna. Također, još
provodimo i završavamo 12 projekata iz predpristu-pnog programa
IPARD. Ove smo godine izdali i 14 jamstava, izradili smo Akcijski
plan Županijske razvojne strategije za 2016., a ogromni su poslo-vi
i na izradi Županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020.
godine. /Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije
Zagrebačke županije/
Branko Borković (nezavisni član Skupštine) Odluke o imenovanju i
razrješenju pred-stavnika Županije u tijelima javnih usta-nova,
trgovačkih društava i drugih pravnih osoba župan je dužan dostaviti
Županijskoj skupštini u roku od osam dana od dana donošenja. Mi smo
ovdje već treću godi-nu, a ja još nisam vidio niti jednu odluku.
Zanima me na koji način mi kontroliramo nešto čiji smo vlasnici?
/vijećnik će dobiti pisani odgovor/
za obrtnike i poduzetnike, a u skladu s moguć-nostima i za
nezaposlene osobe. Obrazovni pro-grami odnosit će se prvenstveno na
zanimanja i vještine za kojima postoji potreba, a nedostaje
školovanih radnika. Kroz projekt 'IN poduzet-nik', započet ove
godine, izradit će se nova baza podataka o poduzetnicima, koja će
služiti me-đusobnom povezivanju poduzetnika te boljem komuniciranju
Županije i poduzetnika.
Kroz predstavljanje županije kao turistički zanimljivog
prostora, promocije pojedinih tu-rističkih destinacija, potpore
turističkim mani-festacijama, sufinanciranje projekata županijske
Turističke zajednice..., Županija će i u 2016. nastaviti s
poticanjem razvoja (kontinentalnog) turizma. Sufinancirat će i
projekte jedinica lo-kalne samouprave koji se odnose na razvoj i
gradnju javne turističke infrastrukture, poput šetnica,
biciklističkih, jahačkih i planinarskih staza, izletišta,
sportsko-rekreacijskih centara.
Prihvaćena je godišnja analiza stanja susta-va civilne zaštite
na području županije. U njezinim se zaključnim ocjenama, uz ostalo,
navodi da županijski Stožer zaštite i spaša-vanja pravodobno
obavlja zakonski predvi-đene poslove, da je na zavidnoj razini
uspo-stavljena suradnja s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje,
da opremljenost vatro-gasnom opremom dobrovoljnih vatroga-snih
društava i javnih vatrogasnih postrojbi omogućava učinkovito
izvršavanje zadaća, no da je nužno nastaviti sa sustavnim
opre-manjem vatrogasnih postrojbi, zamjenom dotrajale opreme, kao i
uvođenjem novih tehnologija. Potrebno je nastaviti i s ulaga-njima
u pripremu i opremanje ekipa društva Crvenoga križa kako bi mogle
brzo reagirati u slučaju katastrofa i otklanjanju njihovih
posljedica. U operativne snage zaštite i spa-šavanja spadaju i
Hrvatska gorska služba spašavanja (stanica Samobor i Zagreb) te
Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa, koja osigurava dovoljan
broj potražnih pasa za akcije spašavanja u slučaju eventualnoga
potresa, kao i u ostalim potražnim akcija-ma. Također, donesene su
i smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite, s
financijskim učincima, za razdoblje od 2016. do 2019. godine., koje
obuhvaćaju ažurira-nje planskih dokumenata iz područja zaštite i
spašavanja i zaštite od požara, kontinuira-no osposobljavanje
članova Stožera civilne zaštite, poticanje i sufinanciranje rada i
daljnjeg razvoja operativnih snaga zaštite i spašavanja, poticanje
udruga građana koje se bave zaštitom i spašavanjem, edukaciju djece
školskog i predškolskog uzrasta, kao i stanovništva, simulacijske
vježbe, nabavu nove opreme... Utvrđen je i godišnji plan razvoja
sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije za
razdoblje od 2016. do 2018. godine.
STANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
skupština
Donesen je provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za
područje županije za 2016. godinu. Donosi organizacijske, tehničke
i urbanističke mjere koje je potrebno provesti. Orga-nizacijskim
mjerama, uz ostalo, treba se osigurati dovoljan broj operativnih
vatrogasaca te djelotvorna i pravodobna operativnost vatrogasnih
postrojbi. Također, treba obaviti stručni nadzor nad stanjem
opremljenosti i osposobljenosti javnih vatrogasnih postrojbi,
dobrovolj-nih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica.
Tehničke mjere obuhvaćaju opremanje postrojbi vatrogasnom opremom i
tehnikom te sustavom veza, javljanja i uzbunjivanja, dok
urbanističke mjere, uz ostalo, obuhvaćaju potrebu osiguranja
minimalne količine vode za gašenje požara i tlaka u hidrantskoj
mreži, kao i brigu o odlagalištu komunalnog otpada.
Županija se odrekla svoga dijela zakupnine za poljoprivredno
zemljište u vlasništvu RH na području Ivanić-Grada za koje je u
veljači 2014., zbog plavljenja zaobalnim vodama, proglašena
elementarna nepogoda. Ranije je odluku o oslobađanju plaćanja
zakupa za 2014. donijelo i Gradsko vijeće Ivanić-Grada.
PLAN UNAPREĐENJA ZAŠTITE OD POŽARA
OSLOBOĐENI PLAĆANJA ZAKUPNINE
Odobreno je produljenje ugovora o zakupu prava lova u
zajedničkim otvo-renim lovištima. Tako će pravo na lov u lovištu
Trebovec i dalje imati LD „Srna“ iz Trebovca, u lovištu Opatinec LD
Šljuka iz Opatinca, lovištu Ivanić-Grad LD „Prepe-lica“ iz
Ivanić-Grada, lovištu Kloštar Ivanić LD „Srndać“ iz Kloštra Ivanića
i lovištu Križ LD „Vidra“ iz Križa. Ugovori se produ-žuju na
razdoblje od deset lovnih godina.
ZAKUP LOVIŠTA
-
8 9 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
ENERGETIKAENERGETIKA
U Pokupskom je otvorena prva hrvatska komunal-na toplana na
biomasu (drvnu sječku). Dan za ponos i emocije, kako je rekao
ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske
Julije Domac.
- U tehnološkom smislu, ovo je iskorak kakvog teško da smo ovoga
trenutka svjesni. U Hr-vatskoj je 2004. montirana prva
Najbolji primjer kako izvući novac iz europskih fondova Na
toplovod je
zasad priključeno tridesetak kućanstava
u središnjem dijelu naselja Pokupsko te
zgrade Općine, škole, Šumarije, Elektre... U najavi je
priključenje
još tridesetak kućanstava.
SUFINANCIRANA SREDSTVIMA IPARD PROGRAMA OTVORENA PRVA HRVATSKA
KOMUNALNA TOPLANA KOJA ZA PROIZVODNJU TOPLE VODE KORISTI DRVNU
SJEČKU
Prije 20 godina, kada smo osnovali općinu, odmah nakon
Domo-vinskog rata, nije bilo lako zamisliti kako će ona danas
izgledati. No, krenuli smo s poslovima poboljšanja standarda i
života naših stanovnika, gradili smo ceste, vodovod, domove
kulture, osobito vodili brigu o djeci, od rođenja do studentskih
dana. Jesmo li u tome uspjeli, procijenit će generacije koje dolaze
iza nas. Uistinu smo se trudili. Kada smo osnovali općinu, naš je
proračun iznosio oko 500.000 kuna. Ni danas on nije velik, oko 5
milijuna kuna, ali svake godine ovaj iznos uspijemo multiplicirati
i po nekoliko puta - rekao je općinski načelnik Božidar Škrinjarić.
Dodao je da je op-ćinsko vodstvo od samoga početka bilo svjesno
ekološke važnosti ovoga prostora smještena uz rijeku Kupu. - U srcu
smo prirode, takoreći u šumi. Dužnost nam je sačuvati ljepotu ovih
krajolika i voditi brigo o energiji. Upravo zbog toga posebnu
pažnju i posvećujemo obnovljivim izvorima energije i energetskoj
učinkovitosti - naglasio je Škrinjarić.
EKOLOŠKA VAŽNOST PROSTORA UZ RIJEKU KUPU
Kapacitet kotla je
jedan megavat 'Vlada' u općini Pokupsko je stabilna. Traje već
20
godina. Imamo pravo tražiti podršku i u budućnosti. Nećemo se
libiti izazova, tim više što imamo dovoljno
energije i snage realizirati sve ono što smo započeli - poručio
je Božidar Škrinjarić, načelnik Općine
Pokupsko
U Hrvatskoj je 2004. montirana prva vjetroelektrana, a otvaranje
ove toplane sljedeći je veliki iskorak u
hrvatskoj energetici. Nešto čime se možemo ponositi! - rekao je
dr. sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e
imati mogućnost prikupiti gra-nje po šumama, sve ono što
sa-gorijeva, dostaviti to u toplanu i za to dobiti i 'neke novce' -
rekao je Škrinjarić.
Na toplovod je zasad priklju-čeno tridesetak kućanstava u
središnjem dijelu naselja Po-kupsko te zgrade Općine, škole,
gradila domaća tvrtka uz pomoć domaćeg konzultanta (REGEA-e;
op.a.). Puno smo se muči-li, dugo je trajala realizacija ovoga
projekta, no danas smo ponosni što uživamo plodove zajedničkoga
rada. Korisnici toplane dobili su gotovo rješe-nje u smislu komfora
i jeftini-jega grijanja - dodao je Domac. Da je otvaranje toplane
veliki
dan za općinu, nekoliko je puta naglasio i njezin načelnik
Boži-dar Škrinjarić.
- Ne samo da će se njome sta-novnici grijati, nego će od nje
imati i određenu gospodarsku korist. U našoj općini biomase ima
napretek. Dosad je ona pro-padala, trunula... Sada će ljudi
Šumarije, Elektre... U najavi je priključenje još tridesetak
ku-ćanstava, a već se razmišlja i o drugoj etapi - proširenju
toplo-voda i na tzv. donji dio naselja Pokupsko.
- Prednost ove toplane je što se ona, po potrebi, može
proši-riti. Trenutni kapacitet kotla je jedan megavat - pojašnjava
Do-mac, dodajući da u austrijskoj pokrajini Štajerskoj trenutno
izvući novac iz EU fondova. Vjerujem da ćemo u skorije vrijeme
imati još ovakvih pro-jekata u našoj županiji - izja-vio je
potpredsjednik Županij-ske skupštine Mario Vlahović. Mario
Klobučar, iz Fonda za za-štitu okoliša i energetsku učin-kovitost,
rekao je da će se iz ovoga hvalevrijednog projekta dragocjena
iskustva precrtati i na ostale sredine u RH, te da će Fond podržati
i njegovu drugu etapu.
Izgradnjom toplane pobolj-šat će se samostalnost općine Pokupsko
zasnovana na iskori-
U gradnju toplane, toplovoda i mreže
priključaka utrošeno je 12 milijuna kuna
vjetroelektrana, a otvaranje ove toplane sljedeći je veliki
isko-rak u hrvatskoj energetici. Nešto čime se možemo ponositi -
re-kao je Domac, dodajući da bi u Hrvatskoj, tamo gdje ima
vizio-narstva, trebalo biti stotine ova-kvih projekata.
- Ovaj projekt je pokrenula jedna mala općina, projektirao ju je
domaći projektant, a sa-
Dosad je biomasa propadala, a sada će se za nju moći dobiti i
novac
štavanju biomase. Načelnik Bo-židar Škrinjarić istaknuo je da to
nije prvi projekt energetske učinkovitosti u njegovoj općini.
- Dapače, imamo prvi vrtić u Hrvatskoj koji se grije dizalica-ma
topline. Na općinsku zgradu smo postavili fotonaponske ćeli-je. Već
godinama koristimo sun-čeve zrake kako bismo proizveli
električnu energiju koju proda-jemo HEP-u. I time ostvarujemo
prihode koji pune naš proračun. Dizalice topline griju i područnu
školu u Hotnji. Sve žarulje javne rasvjete zamijenili smo
štedni-ma... Imamo ideje, imamo pro-jekte u razvitku, imamo snage i
energije realizirati ih - zaključio je Škrinjarić.
Kuma novog sustava grijanja je Melita Mioković, učenica OŠ
Pokupsko
Gradnji toplane svoj obol je dala i Županija
radi stotinjak ovakvih toplana. - Projekti ovise o ljudima,
o
njihovom znanju i vizionarstvu. U ovom slučaju stvorila se
kri-tična masa ljudi koji su željeli nešto stvoriti i znanje struke
- dodao je, te istaknuo da će to-plana u Pokupskom biti uzor
budućim projektima. Procje-njuje se da će cijena grijanja za
potrošače, u odnosu na fosilna goriva, biti jeftinija između 30 i
40 posto.
U gradnju toplane, toplovoda i mreže priključaka utrošeno je 12
milijuna kuna. Sama kotlov-nica financirana je, u stopostot-nom
iznosu, sa 7 milijuna kuna, sredstvima IPARD programa. Trošak
gradnje toplovoda pod-miren je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost, Zagrebačke župa-nije i same Općine.
- Ponosni smo što je ovo prva toplana na biomasu u RH. Ona je
dobar primjer za sve ostale gradove i općine kako
-
11ŽUPANIJSKA KRONIKA StUdeNI 2015. | BROJ 9010 BROJ 90 | studeni
2015. ŽuPAniJsKA KROniKA
POLJOPRIVREDA pRoMEt
DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE
RAZVOJNE AGENCIJE
Ljudi se vraćaju domaćem, tko želi zdravo živjeti, zna što
kupuje
Ljudi se vraćaju domaćem, tko želi zdravo živjeti, zna što
kupuje. Da ne vidimo perspektivu u ovome po-slu, ne bi sin išao u
poljoprivred-nu školu, upisao bi informatiku - pripovijeda Stjepan
Vrhovec, s ponosom kaže četvrta generacija u obitelji koja se bavi
proizvod-njom mlijeka.
U obiteljskoj je staji sedam-desetak muznih krava (koje
go-dišnje daju oko 400.000 litara mlijeka) te isto toliko
podmlat-ka. Vrhovec je među prvima u županiji krenuo s prodajom
mli-jeka putem mljekomata, trenutno opslužuje dva, oba u Zaprešiću,
i putem njih proda 70 posto dnev-ne proizvodnje. Dvadeset posto ide
u preradu, uglavnom svje-žega sira i vrhnja, a deset posto (zasad)
prodaje mljekari Euro-milk. Uskoro (čekaju se zadnji 'papiri')
otvara mini-siranu, pa će na vlastitome gospodarstvu u Pluski
(općina Luka), nada se već krajem ove godine, imati zatvoreni
ciklus proizvodnje. I Stjepan je, zahvaljujući konzul-tantskim
uslugama Regionalne razvojne agencije, dio novca za modernizaciju
proizvodnje po-vukao iz europskih fondova. Iz IPARD programa, kroz
mjeru 101 (sektor mljekarstva) dobio je 695.864 kuna (55 posto
priznatih troškova) za kupnju horizontalne mikser prikolice (za
miješanje kukuruzne silaže, sjenaže, sije-na i šrota u preporučenim
omje-rima) te cisterne (zapremine 12.500 litara) za prijevoz
gno-jovke (gnoja u tekućem stanju). Ostatak novca namaknuo je
kre-ditom HBOR-a, uz kamatu od 2 posto.
- Uštede su višestruke. Nabav-ljena mikser prikolica vraća ratu
kredita. Dok je nismo imali, ko-ristili smo traktore, a sada
osjet-no štedimo na nafti. I sam proces
Da ne vidimo perspektivu u
ovome poslu, ne bi sin išao u poljoprivrednu školu, upisao bi
informatiku - govori Stjepan Vrhovec
Iz IPARD programa, kroz mjeru 101 (sektor mljekarstva) Vrhovec
je dobio 695.864 kune (55 posto priznatih troškova) za kupnju
horizontalne mikser
prikolice te cisterne za prijevoz gnojovke
- Moje mjesto je na polju, na farmi, a ne baviti se
papirologi-jom. Jednostavno ne stignem - kaže. Uz pomoć Razvojne
agen-cije prijavio se i na natječaj u sklopu Programa ruralnog
razvo-ja RH, te nedavno dobio odluku o dodjeli sredstava za nabavu
dvorišnog utovarivača za čišće-nje farme, prikolice za gnoj, još
jedne cisterne za gnojovku, rasi-pača umjetnoga gnoja... Ukupna
ulaganja iznose oko 1,8 milijuna kuna, a povrat sredstava je 90
posto.
pripreme hrane puno je kraći, a i blago svaki dan jede
preporu-čene omjere, što je, za kvalitetu mlijeka, jako bitno -
govori Vr-hovec. Hvali Regionalnu razvoj-nu agenciju, kaže bez
njezinih konzultanata dobiti europski no-vac bilo bi
neizvedivo.
Nabavom mikser prikolice došlo se do višestrukih ušteda u
proizvodnji
Stjepan (s lijeva) je četvrta generacija u obitelji koja se bavi
proizvodnjom mlijeka
O prohodnosti cesta u zimskim uvjetima brine 27 mobilnih
ekipa
IZVEDBENI PROGRAM ZIMSKE SLUŽBE OD 15. STUDENOGA 2015. DO 15.
TRAVNJA 2016.
Za aktivnosti zimske službe, podijeljene u četiri stupnja
pripravnosti, osigurano je 15,7 milijuna kuna
S 15. danom studenoga s radom je započela zimska služba koja na
prostoru županije, u zimskim uvje-tima, brine o prohodnosti 1222
kilometra županijskih i lokalnih cesta, raspoređenih u III. i IV.
razinu prednosti. Pod zimskom službom, koja je u nadležnosti
Županijske uprave za ceste, podrazumijevaju se radovi neophodni za
održavanje prohodnosti ce-sta i sigurnog odvijanja prometa. Prema
Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta, pod osiguranjem
prohodnosti cesta smatra se da je cesta prohodna ako visina snijega
na kolniku ne prelazi 15 centime-tara i ukoliko je promet moguć s
vozilima koja imaju zimsku opremu.
Ceste III. razine prednosti su uglavnom županijske ceste te
lokalne ceste većeg prometno-ekonomskog značaja (ceste s autobusnim
stajalištima, prilazne ceste že-ljezničkim postajama i važnijim
industrij-skim i turističkim centrima, gradske ulice), a ceste IV.
razine prednosti su sve ostale lokalne ceste.
Na cestama III. razine prednosti prohod-
nost mora biti osigurana od 5 do 20 sati. Kod prosječnog
intenziteta snježenja, od 20 do 5 sati ujutro, potrebno je
osigurati prohodnost s mogućim zastojima do dva sata, a kod
iznadprosječnog intenziteta snježenja nužno je, od 20 do 5 sati
ujutro, osigurati prohodnost samo jednog kolnič-kog traka, također
s mogućim zastojima do dva sata.
Kod cesta IV. razine prednosti potrebno je osigurati prohodnost
između 7 i 20 sati, odnosno uskladiti je s lokalnim potrebama.
Okuje 01/6219-067 Goričica 01/2065-103 Vrbovec 01/2791-213
Samobor 01/3360-760 Jastrebarsko 01/6281-219 Zaprešić 01/3310-828
Ivanić-Grad 01/2888-177
MJESTA PRIPRAVNOSTI
Prema Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta, pod
osiguranjem prohodnosti cesta smatra se da je cesta prohodna ako
visina snijega na kolniku ne prelazi 15 centimetara i ukoliko je
promet moguć s vozilima
koja imaju zimsku opremu
Županijska uprava za ceste osigurala je, u suradnji s
izvoditeljem zimske službe - Županijskim cestama Zagrebačke
županije d.o.o., 4000 tona soli i isto toliko prostornih metara
sipine
Kod prosječnog intenziteta snježenja mo-gući su kraći zastoji, a
kod iznadprosječ-nog i zastoji do jednog dana.
Temeljem Pravilnika o održavanju i za-štiti javnih cesta, zimska
služba nije dužna osigurati prohodnost na cesti u uvjetima vrlo
intenzivnog snježenja uz olujni vje-tar i pojavu velikih snježnih
zapuha. Isto vrijedi i za, uslijed ledene kiše, iznenadno nastalu
poledicu na većem području, koju nije moguće otkloniti raspoloživim
sred-stvima.
Županijska uprava za ceste osigurala je, u suradnji s
izvoditeljem zimske službe - Županijskim cestama Zagrebačke
županije d.o.o., 27 mobilnih ekipa (kamiona s po-sipačima i
ralicama, te jednu frezu), 4000 tona soli i isto toliko prostornih
metara sipine. Za aktivnosti zimske službe, podi-jeljene u četiri
stupnja pripravnosti, osigu-rano je 15,7 milijuna kuna. Zimska
služba s radom prestaje 15. travnja 2016. godine.
Ceste su podijeljene u dvije razine prednosti
Ceste III. razine prednosti su županijske ceste te lokalne ceste
većeg prometno-ekonomskog značaja, a ceste IV. razine prednosti sve
ostale lokalne ceste
-
12 13 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
BRANITELJIfinancijE
ŠTO TREBA ZNATI O PAUŠALNOM OPOREZIVANJU
Paušalno oporezivanje pred-stavlja pojednostavljenje pri
plaćanju poreza. Međutim, ne mogu svi porezni obveznici
pri-mjenjivati paušalno oporeziva-nje, već samo oni koji
ispunjava-ju određene uvjete. U vezi s time navode se najvažnije
informacije o tome koje se samostalne dje-latnosti mogu paušalno
oporezi-vati te koja prava i obveze imaju porezni obveznici koji
primjenju-ju paušalno oporezivanje.
1. Koje se samostalne djelatnosti mogu paušalno
oporezivati?Paušalno oporezivati se mogu fi-zičke osobe koje
obavljaju samo-stalnu djelatnost obrta te samo-stalnu djelatnost
poljoprivrede i šumarstva. Međutim, paušalno se ne mogu oporezivati
fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i
trgovi-ne.
2. Postoje li uvjeti koje mora ispu-njavati porezni obveznik
kojemu se dohodak od samostalne djelatno-sti paušalno
oporezuje?Porezni obveznik koji se može paušalno oporezivati mora
ku-mulativno ispunjavati sljedeće uvjete: ukupni primici u
pret-hodnoj godini ne smiju biti viši od 149.500 kuna; nije upisan
u registar obveznika PDV-a; nema izdvojene poslovne jedinice ili
proizvodne pogone; ne obavlja samostalnu djelatnost ugostitelj-stva
ili trgovine. U vezi s time važno je znati da se obavljanjem
djelatnosti ugosti-teljstva ne smatra djelatnost fi-zičkih osoba
koje pružaju usluge smještaja u seljačkom domaćin-stvu, a također
prodaja vlastitih proizvoda fizičkih osoba registri-ranih za
obavljanje proizvodnje ne smatra se obavljanjem djelat-nosti
trgovine.
3. Koje poreze plaća porezni obve-znik koji primjenjuje paušalno
opo-rezivanje?Porezni obveznik koji primjenju-je paušalno
oporezivanje plaća porez na dohodak i prirez porezu na dohodak te
doprinose.
4. Koje poslovne knjige mora voditi porezni obveznik koji
primjenjuje paušalno oporezivanje?Porezni obveznici koji
primjenju-ju paušalno oporezivanje moraju voditi samo evidenciju o
prome-tu (Obrazac KPR) u koju moraju upisivati iznose naplaćene u
go-tovini i iznose naplaćene bezgo-tovinski.
5. Kako porezni obveznici koji pri-mjenjuju paušalno
oporezivanje
izračunavaju koliki porez i prirez moraju platiti?Porez i prirez
koji moraju platiti ne utvrđuju sami, već ga utvrđu-je rješenjem
Porezna uprava. U tom rješenju utvrđuje se godišnji paušalni
dohodak, godišnji i mje-sečni iznos poreza na dohodak i prireza te
rokovi za plaćanje. Ta-kođer, Porezna uprava rješenjem utvrđuje i
obveze za doprinose koje navedeni porezni obveznici trebaju
platiti.
6. U kojem roku se plaća paušalni porez i prirez?Paušalni porez
na dohodak plaća se tromjesečno i to do posljed-njeg dana svakog
tromjesečja (primjerice, za prvo tromjesečje u godini plaća se do
31. ožujka).
7. Podnose li porezni obveznici go-dišnju prijavu poreza na
dohodak?Ne, međutim, najkasnije do 15. siječnja tekuće za prethodnu
godinu podnose Izvješće o pau-šalnom dohotku od samostalnih
djelatnosti i uplaćenom paušal-nom porezu na dohodak i prirezu
(Obrazac PO-SD). Temeljem tog izvješća Porezna uprava utvrđuje je
li porezni obveznik ostvario do-hodak veći ili manji od onog koji
je utvrđen rješenjem te izdaje novo rješenje s novim paušalnim
porezom te s razlikom za povrat ili uplatu za prethodnu godinu.
8. Trebaju li porezni obveznici koji primjenjuju paušalno
oporezivanje izdavati račune za obavljene ispo-ruke?Da, navedeni
porezni obvezni-ci trebaju ispostaviti račun za svaku obavljenu
isporuku i to u najmanje dva primjerka (jedan primjerak daje se
kupcu, a dru-gi je isprava za knjiženje u knjizi prometa). Iznimno,
račune ne moraju izdavati ako vlastite po-ljoprivredne proizvode
prodaju izravno krajnjim kupcima na vlastitom poljoprivrednom
gos-podarstvu te na tržnicama i otvo-renim prostorima.
9. Što je prodaja na tržnicama i otvorenim prostorima?Prodaja na
tržnicama i otvore-nim prostorima je prodaja vla-stitih
poljoprivrednih proizvoda krajnjem kupcu na štandovima i klupama na
tržnicama na malo i na štandovima i na klupama izvan tržnice na
malo. Tržnice i otvoreni prostori su mjesta koja su određena od
strane mjerodav-nih tijela kao tržnice ili mjesta gdje se može
prigodno trgovati.
10. Trebaju li porezni obveznici koji primjenjuju paušalno
oporezivanje
fiskalizirati izdane račune?Da, oni imaju obveze kao mali
ob-veznici fiskalizacije koji moraju: internim aktom opisati
poslovni prostor i oznaku osobe ovlašte-ne za izdavanje računa;
prije na-stanka obveze fiskalizacije u Po-reznoj upravi ovjeriti
propisanu uvezenu knjigu računa; račune za promet izdavati
isključivo iz uvezene knjige računa; u zatvo-renim prostorima na
vidnom mjestu istaknuti obavijest o ob-vezi kupca da preuzme i
zadrži izdani račun.
11. U kojem se roku treba javiti Poreznoj upravi osoba koja
počinje obavljati samostalnu djelatnost, a želi primjenjivati
paušalno opore-zivanje?U roku od osam dana od dana početka
obavljanja samostalne djelatnosti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave treba podnijeti Prijavu u registar poreznih obve-znika na
obrascima RPO i RPO/A.
12. U kojem se roku treba javiti Poreznoj upravi porezni
obveznik koji utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga, a koji
želi prijeći na paušalno oporezivanje?Porezni obveznik se treba
javi-ti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine
za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske
go-dine.
13. Što treba učiniti porezni obve-znik koji primjenjuje
paušalno opo-rezivanje, a koji prestaje obavljati samostalnu
djelatnost ili privreme-no obustavi i odjavi samostalnu
djelatnost?Porezni obveznik treba u roku od osam dana od dana
prestanka ili privremenog prestanka obavlja-nja samostalne
djelatnosti nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o
prestanku, odnosno o privremenoj obustavi samostalne
djelatnosti.
14. Što se događa u slučaju kada porezni obveznik koji
primjenjuje paušalno oporezivanje započne obavljati novu djelatnost
koja se može paušalno oporezivati?Obavljanje nove djelatnosti je
zapravo proširenje samostalne djelatnosti na koju se primje-njuje
paušalno oporezivanje, a doneseno rješenje i dalje ostaje na snazi.
U slučaju da porezni ob-veznik počne obavljati djelatnost
ugostiteljstva koja se ne može paušalno oporezivati, tada nad-ležna
ispostava Porezne uprave ukida doneseno rješenje o pau-šalnom
plaćanju poreza i prireza na dohodak.
OBILJEŽENA 25. GODIŠNJICA OSNUTKA 1. GARDIJSKE BRIGADE -
TIGROVA
U tim smo danima pokazali hrvatsku snagu i zajedništvoTijekom
Domovinskog rata kroz 1. gardijsku brigadu prošlo je više od 11.000
branitelja, 367 ih je poginulo,
šest se i dalje vodi kao nestali, a 1700 ih je
ranjeno
U prigodi 25. obljetnice osnutka Jedinice za po-sebne namjene
MUP-a RH i 1. gardijske brigade, le-gendarnih Tigrova, u Vojarni
„Croatia“ u Zagrebu položeni su 5. studenoga vijenci i zapaljeni
lampaši za poginule i nestale pri-padnike ove postrojbe, a potom je
središnja svečanost održana u Spomen-domu „Tigar“ u Raki-tju.
Uz predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović, izaslanstava
braniteljskih udruga, obitelji po-ginulih..., vijenac je položilo i
izaslanstvo Zagrebačke županije u kojemu su bili župan Stjepan
Kožić i zamjenik župana Damir Tomljenović.
Tijekom Domovinskog rata kroz 1. gardijsku brigadu prošlo je
više od 11.000 branitelja, 367 ih je poginulo, šest se i dalje
vodi
DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE VUKOVARA I ŠKABRNJE
U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, župan Stjepan Kožić,
zamjenik župana Rudolf Vujević te zaposlenici Zagrebačke žu-panije
zapalili su 18. studenoga lampaše ispred sjedišta Županije u Ulici
grada Vukovara u Zagrebu. Na taj način prisjetili su se heroj-ske
obrane Vukovara i žrtve koju je ovaj grad podnio u stvaranju
samostalne Republike Hrvatske.
Hodom u koloni sjećanja, po-laganjem vijenaca ispred
spo-men-obilježja i komemorativnim skupom, brojni građani,
branitelji i razna izaslanstva poklonili su se žrtvama Škabrnje. U
ime Za-grebačke županije obilježavanju Dana sjećanja na žrtve
Škabrnje prisustvovao je zamjenik župana Rudolf Vujević.
Izaslanstvo Zagrebačke županije, predvođeno predsjednikom
Skupštine Draženom Bošnjakovićem i zamjenikom župana Dami-rom
Tomljenovićem sudjelovalo je u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu
Vukovara. Članovi izaslanstva prisustvovali su, u dvorištu Opće
županijske bolnice Vukovar, programu „Vukovar - mjesto posebnog
pijeteta“, u koloni sjećanja odali su počast vukovarskim žrtvama,
položili su ruže na grobove poginulih i ubijenih branitelja i
civila, te su sudjelovali u polaganju vijenaca ispred
spomen-obi-
lježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Pri-sustvovali su i svetoj misi za sve pokojne i nestale koju je
pred-vodio predsjednik Hrvatske bi-skupske konferencije, zadarski
nadbiskup mons. Želimir Puljić.
LAMPAŠI U ULICI GRADA VUKOVARA
koMEMoRacija
ZAPAMTITE VUKOVAR....
Hrvati, ali i pripadnici drugih nacionalnih manjina koji su
voljeli i vole Domovinu, porazili su oružanu silu jugoslavenske
armije i velikosrpskog agresora
kao nestali, a 1700 ih je ranjeno. - U trenucima kada je bio
ugro-
žen naš opstanak, kroz Tigrove smo pokazali hrvatsku snagu,
za-jedništvo, spremnost na žrtvova-nje. Hrvati, ali i pripadnici
dru-gih nacionalnih manjina koji su voljeli i vole Domovinu,
porazili su oružanu silu jugoslavenske armije i velikosrpskog
agresora - podsjetio je general zbora u mi-rovini Josip Lucić,
predsjednik Udruge „Tigar 90/91 Rakitje“, dok je brigadni general u
miro-vini Tomo Medved, predsjednik Udruge ratnih veterana 1.
gardij-ske brigade „Tigrovi“, poručio da su Tigrovi uvijek bili
jedin-stveni i u vrijeme obrane Domo-vine borili se jedan za
drugoga.
- Ne možemo, a da se ne za-pitamo gdje je nestalo to
zajed-ništvo i sloga hrvatskih ljudi i zašto smo danas tako
podijeljeni. Kod Tigrova nikada nije postojao pristup „ili mi ili
oni“ - rekao je Medved, dodavši da temelj su-vremene hrvatske
države mora biti Domovinski rat.
Vijenac je položilo i izaslanstvo Županije
Gdje je nestala sloga hrvatskih ljudi? Zašto smo
danas tako podijeljeni? Kod Tigrova nikada nije
postojao pristup 'ili mi ili oni' - naglasio je brigadni general
u mirovini Tomo
Medved
-
14 15 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
ODLUKE ŽUPANADOGAĐAJI
Prvi korak prema gradnji nove zgrade bolnice u Gornjoj
Bistri
Invaliditet nije težak ako nam ljudi žele pomoći, ali bez
sažalijevanja
Nabava medicinske i laboratorijske opreme DVORAC ORŠIĆ TREBAO BI
SE PRENAMIJENITI U EUROPSKI VOLONTERSKI CENTAR
KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA RASPRAVLJALA O MIGRANTSKOJ KRIZI I
PROBLEMATICI OSOBA S INVALIDITETOM
SUFINANCIRANJE BOLNICA I POLIKLINIKA U GRADU ZAGREBU
U novoj zgradi osigurat će se uvjeti za rad primjereni modernoj
medicini
Dobivena je uobičajena informacija da Nacionalni
stožer za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska
migranata u RH prati situaciju te da se trenutno
ništa alarmantno ne događa
Ministarstvo kulture obvezuje se osigurati
zemljišnu parcelu pogodnu za gradnju nove zgrade
bolnice, Županija i Općina Bistra obvezuju se uskladiti
prostorno-
plansku dokumentaciju, Županija i Bolnica osigurati sredstva za
izradu projektne
dokumentacije, dok je Ministarstvo zdravlja
preuzelo obvezu osiguranja sredstava za gradnju
Trenutni kapacitet bolnice je
110 kreveta S obzirom da na prostoru Zagrebačke županije nema
opće bolnice, svake se godine temeljem javnoga poziva sufinancira
nabava medicinske i laboratorijske opreme bolničkim ustanovama i
poliklinikama u gradu Zagrebu, a u kojima se li-ječe stanovnici
naše županije.
Odlukom župana odobreno je Klinici za infek-tivne bolesti „Dr.
Fran Mihaljević“ 49.875 kuna za nabavu četiri aspiratora i deset
pulsnih oksi-metara, te Klinici za psihijatriju Vrapče 15.225 kuna
za nabavu aparata za određivanje brzine se-dimentacije eritrocita
„VEST-MATIC 20“.
Ranije su odobrena sredstva i Poliklinici za prevenciju
kardiovaskularnih bolesti i rehabilita-ciju (49.560 kuna) za nabavu
sedam holter susta-va za mjerenje krvnog tlaka „Mobil-O-Graph NG
ABPM Classic“, Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“ (50.000 kuna) za
nabavu instrumenata za lame-
ralnu keratoplastiku te Klinici za dječje bolesti Zagreb (30.126
kuna) za nabavu oftalmoskopa „OMEGA 500 DV1“.
Ukupna vrijednost ove godine nabavljene opreme iznosi 194.786
kuna.
Za realizaciju odgojno-obrazovnih programa tijekom školske
2015./2016., Udruzi za edu-kaciju i savjetovanje „Nova škola“ iz
Samo-bora odobreno je 25.000 kuna. Novac će se utrošiti za
organizaciju kreativnih i terapijskih radionica, izlete i nabavu
karata za muzeje. Udruga „Nova škola“ okuplja djecu starosnog
uzrasta od sedam do 17 godina koja žive bez roditeljske skrbi,
odnosno s roditeljima, ali u neprihvatljivim životnim uvjetima. S
djecom rade psiholozi, pedagozi te volonteri različitih struka i
zanimanja koji potiču njihovu socijali-zaciju, razvijaju njihove
emocionalne vještine te otkrivaju potencijale djece kroz različite
oblike radionica, predavanja, izleta i posjeta muzejima.
U suradnji s Atlantskim vijećem Hrvatske, u Gimnaziji Velika
Gorica održan je jed-nodnevni seminar „Euroatlan-tizam i Hrvatska“.
Namijenjen je bio nastavnicima društvenih predmeta srednjih škola s
prostora županije, a cilj mu je bio podrobnije informirati prisutne
o međunarodnim odnosima važnim za razu-mijevanje euroatlantskog
zajedništva, kao i ukupnosti veza i odnosa između Europe i SAD-a.
Govorilo se i o trenut-noj izbjegličkoj krizi. Odlukom župana,
Zagrebačka županija je održavanje seminara sufi-nancirala s 10.000
kuna.
S obzirom da je ugroženost prostora Zagrebačke županije uslijed
vremenskih neprilika sve češća, odlukom župana prišlo se nabavci i
kompletiranju opreme nužne za provođenje mjera civilne zaštite.
Osigurana su sredstva za nabavku radne i zaštitne odjeće i obuće
(čizama, kišnih i ronilačkih odijela, zaštitnih vatrogasnih odijela
za otvorene požare...) i neophodne opreme (čam-ca, pumpa za vodu,
poto-pnih muljnih pumpa, motornih pila, termalnih kamera...).
Županija pokreće program „Kako postati poduzetnik“. Naime,
tijekom kontinuiranog provođenja programa obrazovanja za
poduzetnike uočeno je da postoji potreba za obrazovanjem
kojim će se buduće poduzet-nike i obrtnike te poduzetni-ke
početnike i nezaposlene osobe upoznati s osnovnim znanjem o
pokretanju vla-stitoga posla. Program će se provoditi putem
radionica koje će se organizirati u grado-vima županije. S
izvoditeljem programa, koji će se odabrati javnom nabavom, potpisat
će se ugovor koji će definirati način odabira polaznika, broj
polaznika i cijenu po polazni-ku. Za realizaciju programa planirana
su sredstva u iznosu od 70.000 kuna.
EDUKACIJA I SAVJETOVANJE
EUROATLANTSKO ZAJEDNIŠTVO
CIVILNA ZAŠTITA
KAKO POSTATI PODUZETNIK
Ministarstvo zdravlja, Mi-nistarstvo kulture, Za-grebačka
županija, Op-ćina Bistra i Specijalna bolnica za kronične bolesti
dječje dobi Gornja Bistra potpisali su sporazum koji predviđa
gradnju nove bolnice, dok bi se dvorac Oršić, u kojemu je ona sada
smještena, prenamijenio u europski volonterski centar. Spo-razumom
se Ministarstvo kulture, u suradnji s Državnim uredom za
upravljanje državnom imovinom (DUDI), obvezuje osigurati ze-mljišnu
parcelu pogodnu za grad-nju nove zgrade bolnice, Županija i Općina
Bistra obvezuju se uskla-diti prostorno-plansku dokumenta-ciju,
Županija i Bolnica osigurati sredstva za izradu projektne
do-kumentacije, dok je Ministarstvo zdravlja preuzelo obvezu
osigura-nja sredstava za gradnju nove bol-nice, odnosno
kandidiranje projek-ta za sredstva EU fondova.
- Dvorac Oršić, iako lijep objekt,
O migrantskoj krizi i sloven-skom postavljanju ograde na granici
s RH razgovaralo se na sjednici županijske Koordinacije za ljudska
prava. Marija Ledinski Anić, predsjednica Koordinacije, naglasila
je da Zagrebačka župa-nija ima dugačku granicu sa su-sjednom
Slovenijom te kako se o ovoj problematici treba razgovarati „kako
nas ona ne bi iznenadila i negativno se reflektirala na sta-
novništvo županije“. Osim uobi-čajene formulacije da Nacionalni
stožer za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata u RH
prati situaciju te da se trenutno ni-šta alarmantno ne događa,
konkret-nijih informacija od predstavnice PUZ-a nije bilo, pa je
predsjedni-ca Koordinacije ustvrdila da nije dobiven odgovor je li
postavlja-nje slovenske ograde na granici s RH privremeno ili
trajno rješenje i
kako će se Hrvatska, odnosno pro-stor županije (Harmica,
Bregana) zaštititi od izbjegličkog vala ako se granica prema zapadu
zatvori, a istočna ostane otvorena. Čla-nica Koordinacije Senka
Šparica
Živoder ustvrdila je da nije toliko zabrinuta granicom sa
Slovenijom, već je, kako je rekla, muči ostatak granice koju
Hrvatska ima sa su-sjednim državama.
- Budimo ljudi i pomogni-mo izbjeglicama, žica na gra-nici sa
Slovenijom sada šteti jedino životinjama - rekla je. Za sjednice su
predstavljene i ak-tivnosti Udruge za promicanje istih mogućnosti,
koja se bavi proble-matikom osoba s invaliditetom. Mirjana
Dobranović, njezina pred-sjednica, naglasila je da je invalid-nost
problem društva, a ne osobe.
- Kroz protekle četiri godine išli smo po gradovima županije,
bo-ravili smo u školama kako bismo djecu naučili nešto više o
kultu-
ri ponašanja prema invalidnim osobama. U tu smo svrhu izdali i
brošuru „Bonton za bolje razumi-jevanje osoba s invaliditetom“.
In-validitet nije težak ako iza nas ima ljudi koji nam žele pomoći,
ali bez sažalijevanja - rekla je M. Dobra-nović, pozvavši
Koordinaciju na zajedničko djelovanje u svrhu pot-pore ranjivim
skupinama.
Koordinacija će Međunarodni dan ljudskih
prava, 10. prosinca, obilježiti u Svetoj Nedelji
nije primjeren za smještaj teško bolesne djece. Standardi u
zdrav-stvu nisu samo oprema i kadar, nego i primjeren prostor.
Nadam se da će se već iduće godine izraditi idejni projekt i da će
DUDI, u ne-posrednoj blizini dvorca, osigurati zemljište za novu
zgradu bolnice. Tijekom razvoja projekta dogovo-
rili bismo broj kreveta, odnosno kapacitet buduće bolnice. Sada
imamo 110 ugovorenih kreveta, no potrebe su i veće - rekao je
Re-nato Mittermayer, ravnatelj Bolni-ce, kojoj je Zagrebačka
županija osnivač. Stoga je zamjenik župana Rudolf Vujević dao punu
podršku Županije u razvoju ovoga projek-
ta, rekavši da su sredstva za izradu projektne dokumentacije
predviđe-na projekcijom proračuna za 2016.
- Kompletan projekt iziskuje puno novca, stoga kod njegove
re-alizacije očekujemo međuresornu suradnju ministarstava, Općine i
Županije. Nadam se da ćemo 2016. riješiti kompletnu papirologiju.
Ta-kođer, očekujem da će se u prena-mjenu dvorca u volonterski
centar uključiti i Ministarstvo socijalne politike i mladih - rekao
je Vujević. Općina Bistra će, prema riječima zamjenika načelnika
Darka Seve-ra-Šenija, rasteretiti ovaj projekt svih davanja prema
Općini.
Sporazum su potpisali ministri zdravlja i kulture Siniša Varga i
Berislav Šipuš, zamjenik župana Rudolf Vujević, zamjenik načelnika
Općine Bistra Darko Sever-Šeni i ravnatelj Bolnice Renato
Mittermayer
-
16 17 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
ZDRAVSTVO
Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke
županije Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća 30
T1
timova i dva punkta dežurstva, odnosno ukupno 34 T1 tima na
gotovo 318.000
stanovnika
Zavod za hitnu medici-nu Zagrebačke županije ove godine dobiva
11 novih sanitetskih vozila. Pri-mopredaja prvih pet upriličena je
početkom studenoga u Veli-koj Gorici, ispred prijavno-do-javnoga
centra Zavoda. Ravna-telju Zavoda Davorinu Gajniku ključeve vozila
uručio je župan Stjepan Kožić.
- Mreža hitne medicine nije
VElIKA GORIcAOBILJEŽAVANJE MJESECA BORBE PROTIV OVISNOSTI
Dob prvog uzimanja droge, nažalost, sve je niža
U prigodi mjeseca borbe pro-tiv ovisnosti, koji se obilje-žava
od 15. studenoga do 15. prosinca, županijsko Povjeren-stvo za
suzbijanje zlouporabe dro-ga i Služba za zaštitu mentalnog
zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za
javno zdravstvo Zagrebačke županije or-ganizirali su u Svetom Ivanu
Zelini stručni skup „Kako nastaje ovisnost (i što nam donosi
legalizacija ma-rihuane)“. Prvenstveni cilj bio je upozoriti i
senzibilizirati javnost na problem zlouporabe svih oblika
ovisnosti, a osobito droga. - Ovisnost je stalan i trajan problem
kojega se nikada do kraja nećemo riješiti. Dob prvog uzimanja droga
sve se više spušta tako da imamo, istina pojedinačnih slučajeva,
uzi-manja lakih droga, poput marihua-ne i naročito alkohola, već u
petom, šestom razredu osmogodišnje ško-le - kaže Tvrtko Pervan,
specijalist školske medicine, voditelj Službe za zaštitu mentalnog
zdravlja, pre-venciju i izvanbolničko liječenje ovi-snosti Zavoda
za javno zdravstvo Zagrebačke županije. Dodaje da je najkritičnije
razdoblje prelazak iz osnovne u srednju školu, kada do-lazi i do
promjene sredine. - Najvažniji je roditeljski odgoj dje-ce, kako u
prvim danima njihova života, tako i u trenutku kada se
formira ličnost mladih, njihova osobnost. Kada bi se tu našla
moć i mogućnost utjecaja, kasnije bi nam bilo puno lakše - kaže
Pervan, na-glašavajući da „iz obitelji sve dolazi i u obitelj se
sve vraća“. Stručni skup „Kako nastaje ovi-snost“ (organizatori se,
iskreno, nisu nadali tako velikom odazivu!) okupio je županijske
stručnjake
koji se bave problemom ovisnosti, predstavnike osnovnih i
srednjih škola, centara za socijalnu skrb, službenike državnih
odvjetništva, zdravstvene djelatnike... Predava-nja su, uz Tvrtka
Pervana (Kratko o marihuani), održali kriminalist Du-bravko Klarić
(Zakonska regulativa i možebitni rizici od zlouporabe u svezi s
medicinskom primjenom indijske konoplje), socijalna radnica
Katari-na Arić iz Centra za socijalnu skrb Samobor (Uloga stručnih
djelatnika CZSS-a u prevenciji i radu s maloljet-nicima u riziku od
ovisnosti) i liječ-nik Anto Orešković iz Psihijatrijske bolnice
„Sveti Ivan“ (Kako nastaje ovisnost). Dubravko Klarić je rekao da
borba protiv ovisnosti podrazumijeva ne samo borbu protiv droga,
alkohola i nikotina, već i protiv kocke (koja je sve prisutnija),
klađenja i ovisnosti o računalima (internetu). - Ovisnost je
problem koji ne po-znaje granice, manje-više on je svugdje isti,
razlikuje se u nijansa-ma - rekao je.
Mreža hitne medicine nije
adekvatna i naši su žitelji zakinuti brojem T1 timova - ponovio
je župan Kožić
Stručni skup 'Kako nastaje ovisnost' okupio je županijske
stručnjake koji se bave problemom ovisnosti, predstavnike osnovnih
i srednjih škola, centara za socijalnu
skrb, službenike državnih odvjetništva, zdravstvene
djelatnike
Cilj bio je senzibilizirati javnost s problemom zlouporabe
ovisnosti
Ovisnost je problem koji ne poznaje granice
Najvažniji je roditeljski odgoj djece, kako u prvim danima
njihova života, tako i u
trenutku kada se formira ličnost mladih, njihova osobnost - kaže
liječnik Tvrtko Pervan iz Zavoda za javno zdravstvo, specijalist
školske medicine
ZDRAVSTVO
Ne tražimo kruha nad pogačom, već samo ono što imaju i
stanovnici u drugim županijama
ŽUPANIJSKOM ZAVODU ZA HITNU MEDICINU PREDANI KLJUČEVI NOVIH
SANITETSKIH VOZILA
Zavod ima osamdesetak vozila, koja godišnje
prijeđu preko 5 milijuna kilometara
Prvih pet vozila dobile su ispostave Zavoda u Velikoj Gorici,
Samoboru, Jastrebarskom, Vrbovcu i Ivanić-Gradu
koja godišnje rade (ukupno) preko 5 milijuna kilometara. Lani
smo nabavili devet novih vozila, ove ćemo godine dobiti njih 11.
Taj tempo omogućuje nam normalno obavljanje posla - rekao je
Gajnik.
Nabava novih vozila, uku-pne vrijednosti oko 4 milijuna kuna,
većim dijelom financira-na je izvornim sredstvima žu-panijskoga
proračuna. Manji dio otpada na decentralizirana sredstva.
adekvatna i naši su žitelji za-kinuti brojem definiranih T1
timova (liječnik, medicinska sestra/tehničar, vozač). Do da-nas,
koliko god smo to poku-šavali, naše zamolbe i odluke nisu urodile
plodom. Nadam
Nabava novih vozila, ukupne vrijednosti oko 4 milijuna kuna,
većim dijelom financirana je izvornim sredstvima
županijskoga proračuna, dok manji dio otpada na decentralizirana
sredstva
- Svako novo vozilo itekako je dobrodošlo. Kada je dostu-pnost
medicinske skrbi veća i mobilnost bolja, moramo, u ime naših
građana, izraziti za-dovoljstvo - za primopredaje je rekao
gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.
Struka kaže da županiji treba
50 T1 timova
Lani je nabavljeno devet, ove godine 11 novih vozila
se da će uskoro buduća Vlada prepoznati zahtjeve Županije i
njezinih stanovnika. Ne tra-žimo kruha nad pogačom, već samo ono
što imaju i stanovnici u drugim županijama. Struka predlaže 50 T1
timova, složili bismo se i s njih 45. No, do da-nas od toga nema
ništa! - izja-vio je župan Kožić.
Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije Hrvatski zavod za
zdravstveno osigura-nje plaća 30 T1 timova i dva punkta dežurstva,
odnosno ukupno 34 T1 tima na gotovo 318.000 stanovnika.
- Zavod trenutno radi s 43 tima, s time da razliku najve-
ćim dijelom plaća Županija, a manjim dijelom pojedini gra-dovi i
općine - pojasnio je Da-vorin Gajnik, ravnatelj Zavoda, naglasivši
da novonabavljena vozila puno znače, naročito za prijevoz
pacijenata na dijalizu.
- Zavod ima preko 80 vozila,
-
18 19 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
GRADOVI I OPĆINE
PODSJETILI SE NA REALIZIRANO I NAJAVILI AKTIVNOSTI U
PREDSTOJEĆEM RAZDOBLJU
Pri kraju gradnja kanalizacijskog sustava s pročistačem otpadnih
voda
Dan grada, koji se slavi na blagdan njegova zaštitni-ka sv.
Martina, proslavilo je Dugo Selo. Svečana sjednica Gradskog vijeća
bila je prigoda da se progovori o realiziranim pro-jektima tijekom
protekle godine i najave aktivnosti u predstojećem razdoblju. Tako
će do kraja ove go-dine, rekao je gradonačelnik Stipo Velić, biti
završena gradnja zatvo-renoga kanalizacijskog sustava s pročistačem
otpadnih voda.
- Završetkom gradnje precrpne stanice „CS12“, sustav će biti
kompletiran i početkom iduće go-dine pročistač vode bi mogao biti
pušten u pogon. No, da bi on radio u punom pogonu, treba sagraditi
i sekundarnu kanalizaciju na onim
Trenutno se sekundarna
kanalizacijska mreža gradi u Ostrni, dok je za kanalizaciju na
području Kopčevca,
Martina, Dugog Sela... napravljen projekt koji će biti apliciran
za novac europskih
fondova
Gradonačelnik Stipo Velić zahvalio je Županijskoj upravi za
ceste koja je podnijela najveći financijski teret u rekonstrukciji
Rugvičke ulice (spojne ceste
Dugog Sela s izlazom na autocestu u Rugvici), investiciji od oko
2,5 milijuna kuna
DUGO SElO
me će biti pokriveno 90 posto sta-novništva grada - pojasnio je
Velić. Zahvalio je Županijskoj upravi za ceste koja je, istaknuo
je, podnijela
najveći financijski teret u rekon-strukciji Rugvičke ulice,
odnosno spojne ceste Dugog Sela s izlazom na autocestu u Rugvici,
investiciji
područjima gdje je sada nema. Tre-nutno se gradi u Ostrni, dok
je za kanalizaciju na području Kopčev-ca, Martina, Dugog Sela...
naprav-ljen projekt koji će biti apliciran za novac europskih
fondova. JAS-PERS (konzultanti Europske komi-sije za podršku
infrastrukturnim projektima) dao je zeleno svjetlo za ovaj projekt.
Kada sagradimo su-stav sekundarne kanalizacije, nji-
Dugo Selo uspješno surađuje s francuskim
kantonom Saint Simon
Županiji je važan ravnomjerni razvoj
Uručene su godišnje nagrade i zahvalnice Grada
GOSPODARSTVO
Uz izaslanstvo prijateljskog kantona Saint Simon iz francuske
pokrajine Picardie, svečanosti je, uz ostale, prisustvovao i
zamje-nik župana Rudolf Vujević. U obraćanju prisutnima posebno je
naglasio potrebu gradnje još jedne osmogodišnje škole, jer djeca i
mladi su, rekao je, prioritet Županije i dugoselskoga gradskog
vodstva. - U 2016. planiramo završiti pro-jektnu dokumentaciju.
Nadam se da će nova Vlada RH imati sluha za ovaj projekt i
izdvojiti sred-stva za njegovo sufinanciranje. U Dugom Selu ima
puno djece i ovo je stvarna potreba - rekao je Vujević. Prioritetom
je istaknuo i nadvožnjak preko pruge, koji će, s izlazom Dugog Sela
na autocestu, dodatno pridonijeti prednostima života u ovom gradu.
- Želimo da ljudi koji žive u Dugom Selu i oni koji su u njega
doselili, uslijed čega se proteklih 20 godina stanovništvo
'dupliralo', imaju iste uvjete života kao i oni u centru Zagreba -
rekao je Vujević, dodavši da je Županiji važan ravnomjeran razvoj
svih njezinih krajeva.
GRADNJA NOVE OSNOVNE ŠKOLE
od oko 2,5 milijuna kuna. - Ova je cesta bila u teškom, de-
rutnom stanju, no još treba riješiti njezin manji dio koji
pripada op-ćini Rugvica - rekao je načelnik. Govoreći o prihodima
proračuna, rekao je da država malo po malo 'zagrabi' u lokalne
proračune koji tako ostaju sa smanjenim sredstvi-ma za društvene
djelatnosti, sport, kulturu, socijalu...
- Prošlogodišnja porezna refor-ma uzela nam je dio sredstava, no
tome smo se uspješno othrvali i proračun imamo pod kontrolom.
Iskreno se nadam da nikome nismo previše uskratili - rekao je
Velić.
Vjenčano prstenje je novac, a dubrovački nakit slava
Jamstvo Regionalne razvojne agencije korišteno je kod podizanja
kredita za nabavu peći za lijevanje zlata i CNC-tokarskoga
stroja
Sve što se kaže da bi RH trebala biti, mi već jesmo - imamo
tvrt-ku (donedavno obrt) s preko 80 godina tradicije, zapošljavamo
(u zadnje dvije godine deset novih rad-nika), proizvodimo i
okrenuti smo izvozu... Dio smo lijepe hrvatske priče - pripovijeda
Vladimir Križek, vlasnik i prokurist Zlatarske radione Križek iz
Velike Gorice (Donja Lomni-ca). I njegova je obiteljska tvrtka, kod
podizanja kredita za nabavu peći za lijevanje zlata i
CNC-tokarskoga stroja, koristila jamstva Regionalne razvojne
agencije kroz projekt „Jam-stvena shema Zagrebačke župani-je“. -
Kupljeni strojevi vraćaju uloženo. Imamo 40 zaposlenih, s naglaskom
na čistu proizvodnju. U proizvodnji je puno sporiji dotok novca,
ali je siguran. Kod maloprodaje malo ide, pa malo ne ide. Unatoč
tome, kod nas bi svi trgovali, a nitko ne bi proi-zvodio - govori
Križek.Osnova proizvodnje Zlatarske ra-dione Križek je vjenčano
prstenje te kolekcije izvornog hrvatskog nakita - dubrovačkog
nakita, mor-čića i slavonskog nakita. Gotovo 60 posto proizvodnje
izvozi se u 15 zemalja, najviše u Poljsku, a dio
KREDITNO JAMSTVO ZA FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA
GOSPODARSTVA
U proizvodnji je puno sporiji dotok novca, ali je siguran. Kod
maloprodaje malo ide, pa malo ne ide. Unatoč tome, kod nas bi svi
trgovali, a nitko ne bi proizvodio - govori Vladimir Križek i u
Sjedinjene Američke Države.
- Vjenčano prstenje je novac, a du-brovački nakit slava - reći
će Križek, koji je 2008. kao prvi obrtnik u RH dobio poticaj iz
predpristupnog PHARE programa EU za proširenje kolekcije i plasman
dubrovačkog na-kita na europsko tržište. Ponosan je što posao danas
vodi četvrta gene-racija u obitelji (sin Željko i kćer Ko-raljka),
a dolazi i peta (osmogodišnji unuk Jakob stalno je uz djeda) i što
se proizvodnja odvija na najmoder-nijim, računalima upravljanim,
CNC strojevima, a kolekcije nakita dizajni-raju pomoću 3D printera.
Trenutno, kaže, u glavi ima novu ideju, 'snažan' projekt koji bi se
mogao početi razvi-jati kroz godinu-dvije.- Mala smo, fleksibilna
firma koja svoj asortiman prilagođava narudž-bama - govori
Križek.
Gotovo 60 posto proizvodnje izvozi se u 15 zemalja, najviše u
Poljsku
Proizvodnja ima osamdesetogodišnju tradiciju
-
20 21 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA
KROniKA studeni 2015. | BROJ 90
DOGAĐAJI
Dan grada slavi se u spomen na 13. studenoga 1991.
kada je Jastrebarsko, nakon dugotrajnih pregovora, mirno
napustila ondašnja jugoslavenska vojska
Grad Jastrebarsko pro-slavio je svoj dan. Slavi se u spomen na
13. stu-denoga 1991. kada ga je, nakon dugotrajnih pregovora, mirno
napustila ondašnja jugoslaven-ska vojska. Za svečane sjednice
Gradskog vijeća, njegova pred-sjednica Željka Kovačić rekla je da
je Jaska grad po mjeri čovjeka, grad bogate povijesti i
perspektivne budućnosti, grad kojemu su dušu oduvijek davali i daju
njegovi ljudi.
Gradonačelnik Zvonimir No-vosel poručio je da se nikada ne smije
zaboraviti „tko smo, što smo i koliko vrijedimo“.
- Ne smijemo zaboraviti ko-liko je naše društvo u Jaski
na-predovalo u proteklih nekoliko godina. Priznanje Pametni
grad
JASTREBARSKO
Županija i Grad zajedno će graditi novu osmogodišnju školu
PROMOVIRAN IZDAVAČKI PRVIJENAC HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA
'Skriveni biseri hrvatskih županija' Knjiga je svojevrsni
dokument koji govori o ljepotama svega što
imamo u Hrvatskoj
Hrvatska zajednica župa-nija (HZŽ) predstavila je svoj izdavački
prvijenac - fotomonografiju „Skriveni biseri hrvatskih županija“. S
više od 500 fotografija, knjiga donosi prepo-znatljivu osobnost
hrvatskih regi-onalnih cjelina kao zemljopisnih i kulturalnih
identiteta.
- Ovo je odlična knjiga, tipa coffee-table, koja o županijama
više govori slikom nego podatkom, a tamo gdje i ima podataka oni su
vrlo korisni, jer radi se o kontak-tnim podacima ili
zanimljivostima svake županije. Listajući knjigu, koja donosi
nevjerojatnu količinu naše raznovrsnosti, stječe se druga-čija
predodžba o Hrvatskoj od one iz turističkih publikacija - ispričao
je njezin recenzent Miroslav Am-bruš Kiš, dodavši da je knjiga
hva-levrijedan pokušaj da se Hrvatska zajednica županija
identificira kao svojevrsni čimbenik razvoja hr-vatskih regija.
Promociji fotomo-nografije, održanoj u Zagrebu, u ime naše županije
prisustvovao je zamjenik župana Damir Tomljeno-vić.
Šibensko-kninski župan Goran
JU 'ZELENI PRSTEN' - PREDAVANJE U GRADSKOJ KNJIŽNICI SAMOBOR
Anin-perivoj jučer, danas i sutra U Gradskoj knjižnici Samobor
odr-žano je predavanje „Anin-perivoj jučer, danas i sutra“. O tome
tko je zasadio perivoj, kako je on nekada izgledao, kome je bio
omiljeno še-talište, koja to klupa sve slatke tajne pričat zna...,
što se s ovim prosto-rom planira u budućnosti, govorili su Martina
Glasnović, ravnateljica Javne ustanove „Zeleni prsten Za-grebačke
županije“ te Milan Žega-rac Peharnik i Miroslav Ivanščak u ime
udruge „Oživljena povijest“ Samobor.Već duže vremena JU „Zeleni
pr-sten“, udruga „Oživljena povijest“ Samobor i Grad Samobor
nastoje
Anin-perivoju vratiti značaj i ljepotu izgubljenu u prošlim
desetljećima. U njemu je Marko Vukasović napi-sao omiljenu pjesmu
Samoboraca „Kod kapele svete Ane“, a i dio le-gendarnog filma „Tko
pjeva, zlo ne misli“ snimljen je u Anin-perivoju. - Cijelo područje
zahtijeva teme-ljitu obnovu baziranu ne samo na prirodnoj, već i
kulturnoj, povije-snoj i tradicijskoj baštini - istaknu-la je
Martina Glasnović, te najavila potpisivanje sporazuma između Grada
Samobora, Hrvatskih šuma i Javne ustanove na projektu obno-ve
Anin-perivoja, a sve u suradnji sa samoborskom javnošću.
- Uz našu osnovnu zadaću, biti partner u donošenju svih bitnih
odluka za lokalnu samoupravu, važan nam je zadatak i promovirati
prirodne ljepote, bogatstva, spe-cifičnosti, posebnosti... koje ima
svaka županija. Na taj način želi-mo županije približiti ljudima,
ali i turistima od koje veliki dio ove zemlje živi. Vjerujem da će
svako koga interesiraju prirodne i kul-turne ljepote pronaći u ovoj
knjizi interesantno štivo - rekao je Pauk.
S više od 500 fotografija, knjiga donosi prepoznatljivu osobnost
hrvatskih regionalnih cjelina kao
zemljopisnih i kulturalnih identiteta
Pauk, predsjednik HZŽ-a, rekao je da je predstavljena
fotomonografi-ja dokument koji govori o ljepota-ma svega što imamo
u Hrvatskoj.
Nacionalna udruga županija djeluje od 2001. godine
Promocija je popraćena kulturno-umjetničkim programom
GRADOVI I OPĆINE
'Jaska su ljudi, ljudi su budućnost, a u Jaski je budućnost već
počela'
Pametni grad - grad bUdUćnoSti SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOG
VIJEĆA PROSLAVIO SVOJ DAN
budućnost već počela“. Zamjenik župana Rudolf
Vujević, koji je sjednici prisu-stvovao u ime Županije,
česti-tavši na onome što je učinjeno tijekom proteklih godinu dana,
rekao je da želi da Jaska u Žu-paniji ima partnera.
- Drago mi je da stvarate pre-duvjete da ljudi ovdje ostaju
ži-vjeti, da ima djece, da Jaska ide naprijed. Ako Jaska ide
napri-jed, naprijed idu i županija i RH - rekao je Vujević. Također
je izjavio da Županija vodi brigu o ravnomjernom razvoju te
tre-nutno priprema dokumentaciju za gradnju nove osmogodišnje škole
u Jaski. Prisutnima su se obratili i ministri Mihael Zmaj-lović i
Siniša Hajdaš Dončić.
Nakon što su ovogodišnjim laureatima uručene nagrade i plakete
Grada, gradonačelnik Zvonimir Novosel i gradona-čelnik Trenčianske
Teple (Slo-
Želim da Jaska u Zagrebačkoj
županiji ima partnera - rekao je zamjenik župana Rudolf
Vujević
- grad budućnosti, koje sam pri-je dva dana primio u ime Grada,
budi u meni nevjerojatan osjećaj ponosa i sreće. Je li nama mje-sto
među europskim gradovima budućnosti, pitanje je na koje su
odgovorili brojni uspjesi naših sugrađana, a odgovor daju i sva
dobivena priznanja koja nismo dodijelili sami sebi, već smo ih
itekako zaslužili načinom rada i svime onime što nas razlikuje od
ostalih gradova u Hrvatskoj - rekao je Novosel, te obraćanje
završio riječima „Jaska su ljudi, ljudi su budućnost, a u Jaski
je
Posebnu nagradu gradonačelnika primili su Ivan Majcunić, član
hr-vatske juniorske košarkaške reprezentacije, koja je na
ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu osvojila srebrnu medalju, i Ivan
Skeledžija, naj-bolji hrvatski maturant u školskoj 2014./2015.
godini, dobitnik Nagrade Soljačić za izniman uspjeh na državnoj
maturi.
NAGRADE GRADONAČELNIKA
vačka) Milan Berec potpisali su Sporazum o prijateljstvu, kojim
je formalizirana dva desetljeća duga suradnja.
Za sjednice su dodijeljene i učeničke te studentske stipendi-je,
ukupno njih 26.
Nagradu Grada primili su Drvna industrija Rubinić i vlč. Milan
Stipić, dok je Plaketa Grada uručena KUD-u Desinec, Puhačkom
orkestru DVD-a Stankovo, tvrtki Velinac, Kruni Filjaku, Ines
Jerčinović, Đurđici Prstac i Sonji Zubović
Sporazum o prijateljstvu i suradnji
potpisan je sa slovačkim gradom Trenčianske Teple
-
23ŽUPANIJSKA KRONIKA StUdeNI 2015. | BROJ 90
EGI GRADOVI I OPĆINE
Za daljnji razvoj nužna je gradnja nove ceste od Zdenčine do
Pisarovine
NA BLAGDAN SVETOG MARTINA PROSLAVLJEN DAN OPĆINE
Načelnik je poslao poruku budućem sazivu Hrvatskog sabora i
Vladi RH da se promjenom zakonskih propisa zaštite ruralna područja
od daljnjeg iskorištavanja mineralnih sirovina i neadekvatne
koncesijske naknade
Na blagdan sv. Martina biskupa, nebeskoga za-štitnika, Općina
Pisarovi-na slavi svoj dan. Tim povodom svečana sjednica Općinskoga
vijeća održana je Bratini. Načel-nik Tomo Kovačić rekao je da se
nada da će nova Vlada RH imati sluha i htijenja prepoznati značaj i
doprinos Gospodarske zone Pi-sarovi