Broj 7 - prosinac 2009. - Općina Lopar · 2017-12-20 · podršci koju ste na proteklim lokalnim izborima iskazali zamjeniku naĉelnika i meni osobno, kao i listi stranaka HDZ, HSP,

1

Broj 7 - prosinac 2009.

LOPARSKO GROBLJE / MATICA HRVATSKA - OGRANAK RAB - Loparski krumpir /

INTERVJU - MARIJAN PEĆARINA - “Kad ĉovjek hoće i ţeli, moţe uspjeti svugdje” /

FOTOREPORTAŢA / UVDR LOPAR / DRUŠTVO ŠPORTSKE REKREACIJE LOPAR /

FITNES AERO - HIT SEZONE - Odbojka na pijesku / RIMSKA KERAMIĈARSKA PEĆ

PODŠILO / ZANIMLJIVOSTI IZ LOPARSKE POVIJESTI / ROĐENI,KRŠTENI,UMRLI

2

Loparska Beseda 7 - sadrţaj

OPĆINA LOPAR - "Staro-novo" vodstvo za još uspješnije projekte

OPĆINSKO VIJEĆE - Izbori za novi saziv općinskog vijeća dali identiĉne rezultate

TZO LOPAR - još jedna uspješna turistiĉka sezona

LOPARSKO GROBLJE

MATICA HRVATSKA - OGRANAK RAB - Loparski krumpir

INTERVJU - MARIJAN PEĆARINA - "Kad ĉovjek hoće i ţeli, moţe uspjeti svugdje"

KUD SAN MARINO LOPAR- Tradicija ne poznaje granice

FOTOREPORTAŢA

UDRUGA VETERANA DOMOVINSKOG RATA - LOPAR

DVD LOPAR - Od sada jednako efikasni na moru i kopnu

DRUŠTVO ŠPORTSKE REKREACIJE LOPAR

FITNES AERO - Hit sezone - odbojka na pijesku

DJEĈJI VRTIĆ PAHULJICA - Odgojiti sretno dijete naš je cilj

RIMSKA KERAMIĈARSKA PEĆ PODŠILO

ZANIMLJIVOSTI IZ LOPARSKE POVIJESTI

ROĐENI, KRŠTENI, VJENĈANI I UMRLI U LOPARU U 2009.:

3

4

5

6

7

9

11

12

14

14

16

16

17

18

19

19

3

900,000,00 kn, uz kompletnu

sanaciju javne rasvjete i hidrantske

mreţe na prostoru Rajske plaţe i

Ĉrnike, dalo je novu kvalitetu.

Tokom studenog nastavljeni su

radovi na navedenoj šetnici. Općina

Lopar nabavila je i dvije nove

autobusne ĉekaonice kao i još jedan

sanitarni ĉvor u parku Kapić.

Sustavnim ureĊenjem prilaza plaţa,

proširenja nerazvrstanih cesta ove

godine ureĊeno je 300 m prema

"Paparovima", cesta u "Romotini",

potok i pristupni put prema

"Jamini" (do Sv. Roka). U suradnji

s "Hrvatskim vodama" ureĊen je

most prema "Zorzinima" i dio

"Velog potoka loparskog" (izmeĊu

"Donjeg" i "Gornjeg mela").

Svakako valja spomenuti i gotovo

3,000 m3 pijeska kojim je nasipan

prostor plaţe Ĉrnika i na taj naĉin

znaĉajno proširen sunĉališni dio

plaţe te omogućeno da komunalno

poduzeće "Lopar Vrutak" nabavi

novih 300 leţaljki i suncobrana koji

su znaĉajno podigli ureĊenost i

standarde Rajske plaţe. "Hrvatske

šume" uredile su i novi prosjek

prema rtu "Gros" u duţini od 1300

m. Dugogodišnje ţelje o proširenju

drţavne ceste D-105 ostvaruju se

ureĊenjem dionice od "Zlatnog

zalaza" do Supetarske Drage u

duţini od 1100 m.

Poštovane Loparke i Loparani,

ponajprije bih Vam zahvalio na

podršci koju ste na proteklim

lokalnim izborima iskazali

zamjeniku naĉelnika i meni

osobno, kao i listi stranaka HDZ,

HSP, HSS i HSLS.

Ovu godinu svakako, osim izbora,

obiljeţila je i znaĉajna gospodarska

kriza koja je zahvatila i Hrvatsku, a

osjetila se i u funkcioniranju i radu

naše Općine. Vrlo pesimistiĉne

prognoze i najave o turistiĉkoj

sezoni nisu se ostvarile, već je Ovu

godinu svakako, osim izbora,

obiljeţila je i znaĉajna gospodarska

kriza koja je zahvatila i Hrvatsku, a

osjetila se i u funkcioniranju i radu

naše Općine. Vrlo pesimistiĉne

prognoze i najave o turistiĉkoj

sezoni nisu se ostvarile, već je ova

turistiĉka sezona prema fiziĉkim

pokazateljima najbolja poslijeratna

godina. Usprkos poteškoćama koje

su obiljeţile ovu godinu smatram

da je sezona kvalitetno pripre-

mljena, a i sam tijek turistiĉke

sezone odraĊen je bez i najmanjeg

poremećaja – "incidenta". Svjesni

smo ĉinjenice da u našem mjestu u

ljetnim mjesecima boravi i do

15000 posjetitelja koji znaĉajno

opterećuju infrastrukturu mjesta.

Osim poteškoća vodoopskrbe u

visokim zonama Andreškića,

Matahlića i Surića koji je

dugogodišnji problem, moţemo

konstatirati da je infrastruktura

"izdrţala" još jednu sezonu. Upravo

dok dovršavamo ovaj ĉlanak

moţemo potvrditi da je ishodovano

rješenje o uvjetima gradnje –

graĊevinska dozvola za novu

vodospremu kojom bi se otklonili

problemi vodoopskrbe.

Ove godine znaĉajan zahvat

uĉinjen je i na sustavu odvodnje, te

je kompletno sanirana precrpna

stanica u Sportskom centru, a

trošak investicije je 1,700,000,00

kn.Općina Lopar zapoĉela je grad-

nju još jednog znaĉajnog infra-

strukturnog objekta. Nakon

donošenja detaljnog plana ureĊenja

groblja i ishodovanja graĊevinske

dozvole, te provedbe postupka

javne nabave, zapoĉela je gradnja

objekta mrtvaĉnice. Dovršetak

izgradnje oĉekujemo do kraja

godine. UreĊenje šetnice Rtić-

Luĉica San Marino, u koju je do

poĉetka sezone utrošeno gotovo

OPĆINA LOPAR

"Staro-novo" vodstvo za još uspješnije projekte

4

Tijekom ove godine Općina Lopar

zapoĉela je otkup zemljišta u

radnoj zoni gdje je otkupljeno

gotovo 8000 m2 zemljišta, izraĊuju

se projekti cesta i infrastrukture

kroz radnu zonu, a poĉetak radova

oĉekujemo u sijeĉnju sljedeće

godine.

Vrlo je teško nabrojiti sve akti-

vnosti koje je Općina Lopar

odradila tijekom 2009.god., ali

koristim priliku da se zahvalim

svim djelatnicima Općine, opći-

nskim vijećnicima, prvom sazivu

Općinskog poglavarstva, djela-

tnicima "Lopar Vrutka d.o.o." i

"Sorinja d.o.o.", ĉlanovima

nadzornih odbora, djelatnicima

Turistiĉke zajednice i Vijeću

Turistiĉke zajednice, posebice

pomoćniku ministra g. Josipu

Boriću, na radu i suradnji. Doista,

neosporno je da je kvalitetnim

radom svaki pojedinac, svaki

mještanin, svaki poduzetnik i

obrtnik, svaki iznajmljivaĉ dopri-

nesao uspjehu naše Općine.

Dvije znaĉajne investicije; kupnja

zemljišta za radnu zonu i saniranje

crpne stanice, znaĉajnije su

opteretile funkcioniranje i izvršenje

obaveza Općine Lopar tijekom

Općinsko vijeće donijelo je niz

odluka koje su vaţne za rad lokalne

samouprave, a i one za koje smo

smatrali da će poboljšati ţivot

našeg mjesta.

Neke od njih su:

*PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINE LOPAR ZA RAZDOBLJE

2008. – 2016. GOD.

*ODLUKA O UVJETIMA, NAĈINU I

POSTUPKU GOSPODARENJA

NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU

OPĆINE LOPAR *ODLUKA O

U R E Đ E N J U P R O M E T A N A

PODRUĈJU OPĆINE LOPAR

*ODLUKA O UVJETIMA I NAĈINU

PARKIRANJA, ORGANIZACIJI,

UREĐENJU I NAĈINU NAPLATE

JAVNIH PARKIRALIŠTA, TE

BLOKIRANJU, DEBLOKIRANJU,

PREMJEŠTANJU I ĈUVANJU

VOZILA NA PODRUĈJU OPĆINE

LOPAR

*ODLUKA O IZVRŠAVANJU

PRORAĈUNA OPĆINE LOPAR ZA

2009. GODINU,

kao i proraĉun Općine Lopar za

2009. godinau teţak gotovo 15 000

000 kuna, a već nas ubrzo ĉeka i

novi za 2010.

Ove godine imali smo i lokalne

izbore. Loparani su po drugi puta

17.05.2009. izašli na lokalne

izbore od kada je 2006. proglašena

najmlaĊa općina u Primorsko-

goranskoj ţupaniji – OPĆINA

LOPAR. Ono što je zaista

interesantno je da je u Loparu

izašlo preko 80% biraĉa (890) ĉak

više nego na prvim izborima

2006.godine. Ovaj postotak je je-

dan od najvećih, ako ne i najveći u

našoj ţupaniji. Iz ovoga se moţe

jasno zakljuĉiti da biraĉi nisu htjeli

ništa prepustiti sluĉaju.

Druga zanimljiva stvar vezana za

ove izbore je da su rezultati, što se

tiĉe Vijeća, potpuno isti kao i na

prvima. To znaĉi: HDZ ima 6

vijećnika, SDP 2 vijećnika, HSP 1

vijećnik, HNS 1 vjećnik i 1

nezavisni vijećnik. Ono što je ipak

obiljeţilo ove izbore su koalicije.

Za razliku od prvih izbora kada su

2009. Do kraja godine oĉekujmo

ostvarenje proraĉuna Općine Lopar

od 14,500,000,00 kn što bi ujedno

bio i najveći proraĉun od osnivanja

Općine.

Svakako moramo spomenuti i

pitanje koje opterećuje općinsku

vlast ali i svakog pojedinca, a to je

provedba Sporazuma o razdru-

ţivanju s Gradom Rabom i pitanja

uplate 4,00 kn u poseban

proraĉunski fond Grada Raba.

Općina Lopar ima ţelju da

navedeno pitanje kao i sva druga

otvorena pitanja dogovorno riješi s

G r ad o m R ab o m , a l i i m a

pripremljene i pravne podloge u

sluĉaju nerješavanja navedenog

pitanja do kraja 2009.god.

Na kraju, ţelim Vam ĉestit i

blagoslovljen Boţić i blagdane, te

uspješnu 2010. godinu. *

Alen Andreškić

OPĆINSKO VIJEĆE

Izbori za novi saziv

Općinskog vijeća dali

identiĉne rezultate

Dragi Loparani,

evo malo pomalo i već lagano klizi

treća godina od konstituiranja naše

Općine. Kako bi mi po domaću

rekli "nismo se ni okrenuli oko

sebe, a već su pasale tri godine".

Iako je to kratko razdoblje,

5

ukupno 17 sajmova (9 sajmova

RAB-KRK-LOŠINJ, 6 udvoje

RAB i KRK ili RAB i LOŠINJ, te

2 samostalno, a na još 30-tak saj-

mova distribuirani su promidţbeni

materijali), poluĉilo uspješan re-

zultat.

Na zboru iznajmljivaĉa od strane

Ureda TZO Lopar dani su naputci

iznajmljivaĉima o nespuštanju

cijena, bez obzira na pesimistiĉne

najave turoperatora koji su u svemu

tome htjeli sebi ostvariti ekstra

dobit, što se na kraju pokazalo

ispravno. Traţilo se da se gosta

pokuša zadovoljiti pruţajući mu za

istu cijenu dodatne usluge. TZO

Lopar je osim dosta opseţnih

pripremnih radnji na ureĊenju

mjesta (ureĊenje plaţa i prilaza

plaţama, turistiĉka signalizacija,

nabavka novih tuševa s naplatom,

odrţavanje standarda Plave zastave,

ureĊenje novih javnih WC-a...), uz

pomoć udruga s podruĉja Općine

Lopar odradila dosta bogati

kalendar dogaĊanja (od karne-

valskih dogaĊanja, Uskršnjeg do-

ruĉka, eko akcije "NEKA ŠKOLJI

BUDU BOLJI", SUN ADRIA

CUP-a, aktivnosti uz Plavu zastavu,

RAB DIVE OFF - a, Ribarske

fešte, koncerata ozbiljne glazbe,

nastupa folklora i zbora "Murtele"

u HN San Marino, Loparske noći,

pa sve do Dana Općine i blagdana

Male Gospe sa svim sportskim i

svi išli samostalno, na ovim

izborima se ipak malo više

kalkuliralo. Tako su stvorene dvije

koalicije 1. HDZ;HSP;HSS;HSLS i

2 . SDP;P GS; po j aĉana s

nezavisnim kandidatima dok je

HNS izašao samostalno.

Iako su rezultati izbora identiĉni

kao i prvi, ipak se novi saziv

Općinskog vijeća bitno razlikuje

od prethodnog.

Novo Općinsko vijeće ĉine:

Damir Paparić (HDZ)

-predsjednik

Damir Matahlija (HDZ)

Davor Vedrić (HDZ)

Ivan Jakuc (HDZ)

Rajka Paparić (HDZ)

Ţeljko Pećarina (HDZ)

Dalibor Jakuc(HSP)

-dopredsjednik

Branko Koprić (HNS)

-dopredsjednik

Dario Ivĉe (SDP)

Sanjin Matahlija (SDP)

Bruno Lazarić (NEZAVISNI)

Ovim putem htio bih se zahvaliti

vijećnicima iz prošlog saziva na

dobroj i uspješnoj suradnji i to bez

obzira na stranaĉku pripadnost.

Dovoljno je reći podatak da je

preko 90% odluka doneseno jedno-

glasno. Mislim da je malo

predsjednika Vijeća koji se mogu

pohvaliti ovakvim podatkom, a to

pokazuje i ţelju vijećnika da što

bolje pridonesu razvoju ove općine.

TZO LOPAR

Još jedna uspješna

turistiĉka sezona

Turistiĉka sezona koja je iza nas

bila je sve samo ne uobiĉajena, te je

kao takva zahtijevala veće

pripremne aktivnosti i aktivnosti za

vrijeme trajanja iste.

Već krajem prošle kalendarske

godine bili smo naprosto "bomb-

ardirani" lošim najavama prou-

zroĉenim teškom ekonomskom

situacijom u Svijetu, no na

turistiĉkim djelatnicima bila je teška

zadaća smirivanja i sagledavanja

situacije te poduzimanja mjera za

ublaţavanje loših uĉinaka krize.

Strogi naputak HTZ-a i Ministarstva

turizma bio je usmjeravanje svih

aktivnosti prvenstveno ka dovo-

Ċenju turista u destinaciju, pojaĉani

marketing (prakticiranje udruţenog

oglašavanja gdje god je to moguće)

itd., a istovremeno reduciranje

manifestacija koje nisu nuţne,

štednja na sufinanciranju infra-

strukturnih zahvata i sl.

TZO Lopar i TZG Raba su već

ranije (u srpnju 2008.) dogovorile

sustav udruţenog nastupanja na tur.

sajmovima ĉime se dobio veći broj

sajmova za isti novac i stvaranje

prepoznatljivosti za kvarnerske

otoke.

Pojaĉali smo i oglašavanje u

medijima, oglašavanje putem pla-

zmi u poslovnicama Kauflanda u

Zagrebu i Osijeku, prihvat novinara

i studijskih grupa, nastupe na radio

postajama (Radio Varaţdin, Na-

rodni radio, HRT HR2) i sl., što je

uz navedene sajamske nastupe na

6

kulturno-zabavnim programima,

obiljeţavanja Svj. dana turizma,

zahvalnosti za plodove zemlje itd.).

U suradnji s TZG Raba i TZPGŢ

primljen je nemali broj stranih i

domaćih novinara kao i studijskih

grupa.

Isto tako odraĊeni su teĉajevi

talijanskog jezika i osnova rada na

raĉunalu, a proširena je i HOT

SPOT zona na centar mjesta.

IzraĊena je i otisnuta nova karta

Geoparka i botanike, a info punkt

Geopark na Rtiću je radio od 15.05.

do 15.09.

Info punkt TZO Lopar radio je u

LOPARSKO

GROBLJE

Svake godine na dan Velike Gospe

već tradicionalno nas nekolicina

palimo svijeće umrlim nam

prijateljima i poznanicima ĉije nas

duhovne niti vezuju, sjećajući se

tako starih druţenja i lijepih

uspomena. I ove godine bili smo s

istom namjerom na gornjem dijelu

našega groblja, tzv. "poligonu

betona".

Uz pohvalu prekrasnom ambijentu

našega groblja i ĉinjenici da je

konaĉno i mrtvaĉnica dobila svoje

mjesto, svaki ĉovjek mekane duše

ipak se mora zaĉuditi i upitati je li

to zaista smisao groblja? Nije li to

njegova suprotnost, njegova

negacija? I još gore kada znamo da

nas u njegovoj utrobi ĉekaju

betonske police koje spreĉavaju

sveti ĉin predavanja fiziĉkog tijela

zemlji (misli se na gornji dio

groblja).

U duhovnoj literaturi veliki nam

inspiratori ĉovjeĉanstva govore o

posthumnom ĉovjeku ĉije se

fiziĉko tijelo rastvara u ĉetiri

elementa; zemlja kao najbitniji

element i kao ţivo biće treba ga što

prije rastvoriti. Fiziĉka tijela hrane i

oplemenjuju zemlju; dakle zemlja

ide zemlji. Velik je i patetiĉan pjev

elementarnih bića zemlje (Gnomi)

kad zemlja rastvara fiziĉko, a isto

tako hladan i dubok je njihov muk

kad "betonske police" taj sveĉani

ĉin spreĉavaju. Duša umrlog

oslobaĊa se okova tijela - fiziĉkom

se smrću ona ponovno raĊa. To

odvajanje daleko je lakše i

dvije smjene od 16.06. do 30.09.

gdje je, osim informacija turistima,

vršena i usluga prijave i odjave

turista za one koji još nisu prešli na

prijavu putem interneta (od sljedeće

godine biti će iskljuĉivo putem

interneta, a za one koji nemaju

tehniĉkih mogućnosti omogućit

ćemo rad na jednom kompjuteru u

Turistiĉkoj zajednici).

U akciji "Volim Hrvatsku" info

punkt Geopark dobio je posebno

priznanje za tematske info pu-

nkteve, a u ocjenjivanju naj-

ureĊenijih okućnica nagraĊeni su

Iveškić Ante (900 kn u vrtnom

centru), Šanić Andrijana (600 kn),

Ivanić Antica (300 kn), te u

kategoriji balkona Paparić Frane

(900 kn), Vedrić Mirjana (600 kn) i

Dušan Ivĉe (300 kn).

Otisnuta je nova karta Geoparka i

botanike, dotisnuta je info karta

Lopara i Raba, karta pješaĉkih i

biciklistiĉkih staza Raba te je u

pripremi novi turistiĉki film o

Loparu. U suradnji s Infotelom

d.o.o. izraĊena je nova baza

podataka privatnog smještaja koju

bi trebale koristiti obje internetske

stranice TZO Lopara.

Ova godina specifiĉna je i po tome

što se moralo uskladiti Statut s

novim Zakonom o Turistiĉkim

zajednicama i izabrati novi saziv

Skupštine, Turistiĉkog vijeća i

Nadzornog odbora. To je

napravljeno, dobivena je prethodna

suglasnost od strane Ministarstva

turizma i novi ĉetverogodišnji

mandat navedenih tijela moţe

poĉeti.

Nadamo se da će biti barem

jednako uspješan i uĉinkovit kao

dosadašnji, ako ne i bolji, a isto

tako predstojeća turistiĉka 2010.

Za TZO Lopar Direktor,

Marin Mušćo bacc. oec.

7

krumpira (probne sadnje), pre-

zentirati ekološka zaštitna sredstva

pri uzgoju (eko-proizvodnja) i

odrţavati u kontinuitetu savje-

tovanja o procesu uzgoja i

proizvodnje krumpira s obvezatnim

edukativnim teĉajevima o tome

kako marketinški zajedniĉki

prezentirati krumpir iz loparskog

polja kako bi ga se prodalo što više

i po što većoj cijeni.

• VaĊenje (berba) krumpira odvija

se uglavnom u lipnju, a manjim

dijelom u prvom dijelu srpnja, a to

su upravo dani kada na turistiĉkom

trţištu Lopara, a i šire Raba,

nedostaje turistiĉkih sadrţaja u

smislu sajmene prezentacije

domaćih proizvoda i zabave s

glazbom uţivo uz gastronomske

uţitke koje nam moţe pruţiti naša

domaća kuhinja. "Dani krumpira"

mogu se odrţavati u periodu od 22.

do 25.lipnja svake godine.

Predlaţemo za raspravu sljedeću

radnu verziju "Dana krumpira" u

Loparu:

1. prezentacija novih sorti krumpira

s probnom sadnjom u Loparu,

2. predavanje o primjeni ekoloških

sredstava za zaštitu pri proizvodnji

i skladištenju krumpira,

3. predavanje o marketingu prodaje

krumpira (kako ga prodati što više i

po što većoj cijeni, kako ga

pakirati, kako ga reklamirati, kako

isticati njegove ekološke i zdra-

vstvene strane i sl.),

4. predavanje o korištenju krumpira

u gastronomiji...

• mjesto: općinska vijećnica i

eventualno loparsko polje

• kompletna organizacija MH

ogranak u Rabu (smještaj, prehrana

i dnevnice predavaĉa)

• vrijeme: 22. - 25. lipanj 2010.

- organizacija "Seljaĉkog ve-

selja" (u nazivu ne puĉkog, ne

narodnog, ne turistiĉkog): ţiva

glazba, gastronomska ponuda uz

koju se moţe organizirati i

natjecanje u pripremanju nekog jela

bezbolnije za dušu kada tijelo ima

direktan kontakt sa zemljom,

vatrom, vodom ili ĉistim zrakom, a

duša pati kada gleda svoje tijelo

koje ne sluţi zemlji i tako dulje

ostaje za njega vezana, uzevši u

obzir da se kod nas mrtvi pokapaju

prije isteka tri dana koliko i traje

odvajanje duhovnog od fiziĉkog.

Smrt je najveliĉanstveniji dogaĊaj

za ĉovjeka i upravo je taj ĉin

odvajanja i predavanja zemlji bitan.

Aristokrati su oduvijek radili

kapelice i glomazne grobnice kako

bi zadovoljili svoj vlastiti ego.

MeĊutim, ljubav prema umrlima ne

izraţava se materijalnim - to duši

više ne pomaţe, ona je besteţinska,

eterska i ţeli se što prije osloboditi

jer je ĉekaju druge zadaće u

astralnom svijetu. S malo spoznaje

poĉinje se razumijevati sam ĉin

smrti i tada se puno lakše ţivi, tada

se umre prije smrti. Stavljati svoje

mrtve na "betonske police"

suprotno je izvornoj kršćanskoj

tradiciji koja govori da zemlja ide

zemlji, posthumnoj jednakosti,

skromnosti i poniznosti koje se na

našem groblju jedva i vide. Te tri

kršćanske vrline zamijenile su

raskošnost, neodmjerenost i zavist -

materijalne karakteristike koje na

groblju nemaju mjesta.

Dugo sam razmišljao o ovoj temi

koja se tiĉe svakog ĉovjeka i uvijek

je aktualna. Ljude bi morali zaista

upućivati na to da ne stavljaju

beton u grobove već da zemlji

prepuste da izvrši svoj posljednji

ĉin. Zato bih predloţio mladoj

općini Lopar da se bar jedan dio

groblja prepusti onima koji bi htjeli

pokopati svoje samo u zemlju.

Vanjski dio groba bi trebao biti

puno skromniji. Zabetonirali smo

cijeli ovaj ţivot, odbetonirajmo

barem smrt.

Mirko Paparić - Banov

MATICA

HRVATSKA -

OGRANAK RAB

Loparski krumpir

Nešto o loparskom krumpiru što

moţda niste znali:

• Krumpirov cvijet nalazi se i na

općinskom grbu kao znak lo-

parskog polja i poljoprivrede od

koje se u Loparu iskljuĉivo ţivjelo

do procvata turizma.

• Krumpir iz Lopara nadaleko je

poznat po bogatom urodu u

loparskom polju i još više svojom

izvanrednom kvalitetom i po-

sebnim okusom ***.

• Zbog naglog procvata turizma,

poljoprivreda je općenito zane-

marena, pa tako i sadnja krumpira.

Kako bi se financijski uĉinci

turistiĉke privrede povećali, ko-

risno bi bilo stimulirati proizvodnju

odreĊenih poljoprivrednih pro-

izvoda (povrće, voće, cvijeće...). To

se moţe postići na osnovu

obostrane koristi: da se pro-

izvoĊaĉu osigura poticaj, trţište i

promocija, a potrošaĉu (turistu)

prezentacija i popularizacija

domaćih proizvoda. Iz Lopara će

on ponijeti odreĊenu koliĉinu npr.

krumpira u svoj dom u neku od

europskih zemalja. Ĉinjenica je da

svakog ljeta svjedoĉimo zahtjevima

naših gostiju koji u svoj dom ţele

ponijeti odreĊenu koliĉinu kru-

mpira iz loparskog polja.

• Za unapreĊenje sadnje i

proizvodnje krumpira potrebno je

loparskim poljoprivredncima pre-

zentirati i neke druge sorte

8

a - flišno tlo

b - tlo bogato izvorima vode

c - pogodna mikroklima

d - loparsko polje natprosjeĉno je

izloţeno "fumarei"

Prva tri razloga nazoĉna su npr. i u

kamporskom, palitskom i draškom

polju na Rabu, ali je jedino

loparsko polje daleko više izloţeno

"fumarei" zbog ĉega se kvaliteta tla

razlikuje od ostala tri polja.

"Fumarea" je osebujna, katkada

neprozirna magla, sastavljena od

sitnih kapljica mora koju podiţe

bura "rušeći se" prema moru s

planina pri ĉemu svojim udarima

pokreće i diţe morsku vodu

stvarajući vrlo nemirno more i

raspršujući ga u sitne kapljice. Toj

razlici u izloţenosti "fumarei" treba

zahvaliti poloţaju Kamenjaka (na

Rabu) koji svojim uzduţnim i

paralelnim poloţajem prema

Velebitu znaĉajno štiti prva tri

polja od posolice. Za dokaz te teze

dovoljno je istaknuti razliku u

prosjeĉnoj zimskoj temperaturi na

loparskom i nekom drugom od

ĉetiri rapska polja.

Kako "fumarea" pridonosi po-

sebnom okusu i kvaliteti krumpira

iz loparskog polja?

Na to pitanje odgovor treba

potraţiti i u kemijskom sastavu

mora. Jadransko more, prosjeĉnog

saliniteta od 38,3 promila, sadrţi

preko 70 minerala i elemenata u

tragovima koji putem "fumaree"

stiţu i u loparsko polje u većoj

koliĉini nego u ostala polja. Koji su

to minerali koji pospješuju veći

prinos i bolji ukus krumpira u

loparskom polju, pitanje je na koje

odgovor trebaju dati znanstvenici.

Da bi se prijepor oko krumpira iz

loparskog polja lakše shvatio

dovoljno je povući analogiju s

vjeĉnim pitanjem zašto je paška

janjetina ukusnija od konti-

nentalne.*

Josip Andrić, mag. ing.

elektrotehnike

Vladimir Škarić, bacc. ing

kao i kušaona i degustacija

odreĊenih jela od krumpira uz

odreĊenu kotizaciju (npr. 50 kn)

sudionika, sajmena ponuda

autohtonih eko proizvoda i suvenira

cijelog otoka Raba te eventualno

neka sportska natjecanja koja

priliĉe našim djedovima koji su

ţivjeli od rada na svojim teţaĉkim

poljima.

• mjesto: negdje u Loparu - po

dogovoru

• organizacija TZO, Općina Lopar,

Imperial dd?, loparski ugostitelji?

• vrijeme: jedan dan u rasponu 22. -

25. lipnja 2010.

• za sajmeni dan treba okupiti sve

poljoprivredne proizvoĊaĉe prve-

nstveno iz Lopara, a prema do-

gvoru i ĉlanove Udruge Mocira iz

Raba

Predradnja koju treba obaviti do

proljeća jest raspis javnog natjeĉaja

za marketing i prigodno pakiranje

za prodaju krumpira iz loparskog

polja. Krumpir bi trebalo prodavati

u prigodnim i marketinški

osmišljenim pakiranjima od npr. 1

kg, 3 kg, 5 kg, 10 kg i 30 kg. Izgled

pakiranja mora biti takav da već

sam privlaĉi kupca da krumpir

kupi, pored toga što će ga na to

navesti cijela manifestacija oko

"Dana krumpira" i gastronomski

uţici kojima će se u Loparu

prepustiti. Na taj naĉin krumpir će

osim osnovne ţiveţne namirnice

postati i izvozni proizvod - suvenir

iz Lopara.

Zanimljivo bi bilo tog gastro - dana

prodavati tzv. duplo pakiranje

pomfrita. Pomfrit je danas postao

pored hamburgera, pizze i krušnih

proizvoda simbol tzv. brze

prehrane. Radi promicanja i

populariziranja kvalitete loparskog

krumpira bilo bi marketinški vrlo

efikasno prodavati ga u duplom

pakiranju, a ipak odvojeno 1/3

pomfrita iz dubokih zamrzivaĉa

(Ledo ili uvozni) a 2/3 pomfrita od

loparskog krumpira koji bi se

obavezno pržio na ½ jestivog ulja i

½ svinjske masti. Na taj način

konzument bi direktno mogao

uoĉiti razliku u kvaliteti pomfrita,

industrijskog i domaćeg.

"Dani krumpira" imali bi multi-

plicirajuće pozitivne efekte:

- financijske

- poljoprivredno - proizvodne

- zabavno - turistiĉke

- ekološke - autohtone

- kulturne i marketinške (promocija

Hrvatske i njenih proizvoda)

- ţivot bi bio još ljepši i zdraviji

(nutricionizam)

Eto, zato je potrebno organizirati

"Dane krumpira" u Loparu!

Oĉekujemo da će ovakva mani-

festacija biti vrlo dobro prihvaćena

i da će privući goste s cijelog otoka

Raba, a svakako i niz sponzora kao

što je ţupanija PG, ţupanijska TZ,

distributeri sjemenskog krumpira i

sl. Predlaţemo i da se pomalo

razmatra ideja gdje u Loparu

postaviti prigodan spomenik

loparskom teţaku (seljaku i ribaru)

kojega će pratiti njegov vjeran

sluga magarac natovarenog samara

s krumpirima i rajĉicama s

loparskog polja.

*** U ĈEMU JE TAJNA

POSEBNOG OKUSA KRU-

M P I R A U Z G O J E N O G U

LOPARSKOM POLJU?!

Ĉinjenice:

-U Loparu sadnjom krumpira

postiţu se natprosjeĉni rezultati

prinosa.

-Krumpir uzgojen u loparskom

polju (sade se uglavnom sorte jerla

i kleopatra) ima poseban okus koji

jednostavno oduševljava, što gosti

u Loparu ĉesto istiĉu i otkupljuju

odreĊene koliĉine koje ponesu

svojim domovima. Poznati hrvatski

ugostitelj Tariba iz Voloskog stalno

istiĉe njegovu kvalitetu i neza-

obilazni je sastojak u njegovim

jelima!!!

Uz posebno vrijedne ljude, razlozi

su sljedeći:

9

napornog rada kupio sam kuću i 10

000m2 okućnice, 2 auta (jedno za

posao i jedno za luksuz), namještaj

i sve ostalo što mi je trebalo za

ţivot. Osiguravši sve potrepštine

odrekao sam se posla u noćnom

klubu, a ostali su samo "piturija" i

restoran.

1965. sreo sam 17-godišnju

djevojku po imenu Linda, jedinicu

iz bogate obitelji, koja je nakon

nekog vremena ostala u drugom

stanju. Morali smo se vjenčati, a

još nisam bio upoznao njene

roditelje. Oni su bili protiv našeg

braka i nudili su mi 100.000 $

samo da odem iz Amerike i ostavim

Lindu na miru. Međutim, čim je

ona napunila 18 godina, mi smo se

vjenčali, dobili kćer i ţivjeli u

mojoj kući, a prošle su više od dvije

godine dok njeni roditelji nisu prvi

put došli vidjeti unuku i od tada su

dolazili gotovo svaki dan.

Krajem 1967. njen otac nam nudi

preuzimanje njegovog posla na

otoku sv. Martin (casinoi, hoteli,

uvoz-izvoz...), što smo mi početkom

1968. i prihvatili. Ja sam morao

završiti tečaj za perhrambenu

tehnologiju. Zanimljivo je bilo da

su na tom otoku sve radili crnci, a

bijelci su bili isključivo šefovi. Ja

sam bio naučen raditi pa sam se

dosađivao, a imali smo vrtlare,

šofere, sobare... Meni ih je bilo ţao

pa sam im ja potajno pomagao i

davao novac, što se uskoro doznalo

i morao sam napustiti otok. Sa

ţenom sam se posvadio i ona mi je

dala svega 20.000 $ da se vratim u

Ameriku. Te je godine ubijen njen

otac, tako da su ona i njena majka

dobile po ½ imetka, no ja nisam

traţio ništa osim onih 20.000 $,

napustio sam nju i dvije kćeri

(Dianu i Andreu), i vratio se odakle

sam i došao (u isto mjesto, ali u

drugi restoran gdje sam također

svih poznavao).

U travnju 1969. s prijateljima sam

slavio rođendan u restoranu gdje je

bilo i sedam Norveţanki. Tu sam

upoznao svoju sadašnju ţenu (Kari

Margarete). Budući da je bila u

Pećarina Marijan roĊen je u

Loparu 06.04.1942. i zahvaljujući

ĉinjenici da je u obitelji bilo

desetero djece (Luzarija, Ivan,

Ante, Luka, Marija, Marijan,

Ruţa, Dragan, Ivan-Ivić, Josip) te

da je trebalo novaca za školovanje i

ţivot, već vrlo mlad odluĉio se na

ţivot u dijaspori.

Najprije je 1954. godine nakon

završene "šestoljetke" u Loparu

otišao u Rijeku "u zanat", a nakon

završenog zanata 3 godine radio je

u brodogradilištu 3. Maj.

"1960. godine u travnju pobjegli

smo Tomičić Ivan-Lile, tri

Dalmatinca, jedan Paţanin i ja u

Austriju, a nakon 7 dana pridruţio

nam se i Rukavina Josip-Bepo, te

smo dobi li AZIL. Pravi la

ponašanja su bila stroga, a izlaz iz

azila bio je od 6-21 sati. Svi su

nakon 3 mjeseca otišli za Švedsku,

a ja sam ostao 11 mjeseci i radio

sam sve što se nudilo (trgal grojze,

radil tepisi za aute, na gradilištu u

Beču...).

Nakon 11 mjeseci (polovica 1965.)

odlazim u Ameriku preko Hrvatske

katoličke organizacije koja se

brinula za hrvatske emigrante. Prvi

put letio sam avionom, i to s četiri

propelera, preko Atlantika. Sletio

sam blizu New Yorka (Connecticut)

gdje je već bio moj brat Luka.

Radili smo u talijanskom restoranu

od 18-01, a ja sam još radio i u

brodogradilištu ujutro od 7-16. U

restoranu sam prao posuđe kako

bih dobio smještaj i hranu, tako da

mi je plaća iz brodogradilišta

ostajala cijela za ušteđevinu.

To je funkcioniralo godinu dana,

ali kako je u brodogradilištu plaća

bila sve slabija, dao sam otkaz i u

restoranu radio dvokratno (10-15 i

18-24). U međuvremenu sam

otvorio i svoju "pitursku radnju" te

sam od 6-10 vodio i taj posao.

Imao sam četiri radnika, a ja sam

bio šef. Nakon dvije godine brat se

počeo ljutiti da ja zarađujem više

od njega, a sve smo djelili na

jednake dijelove. Jedno vrijeme

sam čak od 24-04 radio u noćnom

baru u New Yorku tako da sam

spavao svega 3-4 sata dnevno.

Nakon te dvije godine piturije i

napornog rada kupio sam kuću i 10

INTERVJU - MARIJAN PEĆARINA

"Kad ĉovjek hoće i ţeli, moţe uspjeti svugdje"

10

...KAD ČOVJEK HOĆE I ŽELI,

MOŽE USPJETI SVUGDJE!"

Razgovarao (u Loparu,

19.08.2009.):

Marin Mušćo

društvu prijeteljice koja je bila

udana za Bosanca, znala je neke

šale na hrvatskom i tako smo se

šalili, upoznali... Veza je postala

ozbiljna, a kako ona nije htjela

ţivjeti u Americi, ja sam sve prodao

i nakon nepunu godinu i pol veze

otišao s njom u Norvešku. Tamo mi

se jako svidjelo jer smo bili blizu

mora, tako da sam često s

prijateljima išao u ribolov. Ubrzo

sam našao posao u tvornici stakla;

bila su to specijalna stakla - vitraji,

za čiju sam izradu morao završiti

tečaj. Bio sam svoj gazda i radio

sam kako mi je odgovaralo. U toj

tvornici radio sam punih 31 godinu

i u njoj dočekao mirovinu (2001.).

S Kari Margarete imam također

dvije kćeri (Marianu i Anitu).

Sada imam 300 $ američke

mirovine i oko 17.000 kn norveške

mirovine pa se moţe reći da

umirovljeničke dane solidno dobro

ţivim.

U Loparu sam od odlaska bio tri

puta iz Amerike i desetak puta iz

Norveške (od toga su ţena i djeca

bili pet, šest puta). Lopar se jako

promijenio i teško ga je prepoznati.

Nisam mogao zamisliti da će npr.

"u Zorzina" izrasti pravi mali grad.

Sve se jako i brzo razvilo, no ne

sviđa mi se što su u polju kuće, a ne

poljoprivreda. Volio bih da jednog

dana u Loparu sagradim kuću za

sebe i svoju obitelj. Kada dođem

imam smještaj kod rodbine, mogu i

u hotel, ali najviše bih volio u

svojoj kući ugostiti rodbinu i

prijatelje. Što sam stariji, to mi

Lopar sve više fali i ako ne dođem

barem svake druge godine, onda mi

je jako teško. Volim sretati starije

ljude (mlade ne poznam jer sam

skoro 50 godina vani), ali mi je ţao

vidjeti da mladi ljudi ne misle

unaprijed, ne mare za budućnost,

ne planiraju dovoljno, već ţive od

danas do sutra.

Kada čovjek hoće raditi, uvijek

moţe zaraditi i uštediti, a ovdašnja

mladeţ samo čeka da joj netko

nešto daruje, a to ne moţe biti

dobro.

Mislim da sam u ovoj svojoj priči

dokazao da ...

11

doprinosa ne bi bilo ni ovakvog

uspješnog rada društva.

Svim ţiteljima Općine Lopar sretni

i blagoslovljeni nadolazeći boţićni

blagdani te uspješan ulazak u 2010.

godinu!*

za KUD "San Marino" Lopar

Danijel Mušćo, predsjednik

KUD “SAN

MARINO” LOPAR

Tradicija ne poznaje

granice...

Od našeg zadnjeg javljanja u našoj

i vašoj "Besedi" prošlo je dosta

vremena pa smo osjetili potrebu

izvijestiti naše mještane o glavnim

dogaĊajima vezanima za naše

društvo koji su se u tom razdoblju

dogodili.

Prošle je godine naše društvo

slavilo svoje prvo desetljeće rada i

postojanja. Već na poĉetku iste

boravili smo u Njemaĉkoj u posjeti

našem prijateljskom društvu

"Weilersteußlingen" iz malog grada

Allmendingen pored Ullma. Nakon

povratka uspješno smo sudjelovali

na svim karnevalskim dogaĊanjima

u mjestu. Sudjelovali smo i u

pripremi same turistiĉke sezone ĉiji

smo poĉetak zaĉinili jednom

sveĉanom folklornom veĉerom

gdje smo u ĉast našeg prvog

desetljeća ugostili puno gostiju i

prijatelja te ujedno i upriliĉili našu

sveĉanu skupštinu. Godinu koja je

za nama takoĊer ćemo pamtiti i po

sudjelovanju na dvije vrlo vaţne i

struĉne smotre folklora, "Vinko-

vaĉke jeseni" i smotra folklora u

Metkoviću. Uz redovite ljetne

nastupe, te nastupe prilikom raznih

proslava i Dana Općine, bile su to

obaveze koje je naše Društvo

odradilo na zadovoljstvo svih nas.

U godini koja je na izmaku,

Društvo je takoĊer bilo aktivno. Uz

obavezu koju smo redovito

odraĊivali za TZO Lopar, a to su

već uobiĉajeni ljetni nastupi, veliku

obavezu imali smo u obliku

uzvraćanja gostoprimstva našim

prijateljima iz Ullma. Oni su bili

naši gosti u prvim danima mjeseca

rujna gdje smo im u raznim

zajedniĉkim aktivnostima pokušali

doĉarati svu ljepotu našeg "malog

mista". Zauzvrat, oni su nas

poĉastili prezentacijom dijela svoje

kulturne i folklorne baštine te

skupa s nama sudjelovali na Maloj

Gospi i nastupu na terasi HN "San

Marino". Ovim putem zahva-

ljujemo se na podršci koju smo

dobili od Općine Lopar te TZO

Lopar, a takoĊer, ţelio bih se još

jedanput zahvaliti i svim našim

ĉlanovima na potpori i razu-

mijevanju prilikom ostvarivanja

svega planiranog, jer bez tog

12

13

14

HVIDRE Vukovar, te predstavnike

UVDR Lopar u prostorijama

Općine, kojom prigodom je

potencirana veća suradnja izmeĊu

grada Vukovara i Lopara.

Druţenje s vukovarskim

braniteljima prošlo je brzo, te su

predstavnici Udruge iz Lopara

pozvani da od 16. do 19. studenog

posjete Vukovar gdje bi trebali biti

gosti prigodom posvećenja kapelice

"Put spasa", te dana 18.11.

sudjelovati u povorci povodom

obiljeţavanja vukovarske tragedije.

Ovom prigodom se zahvaljujemo

Općini Lopar i Turistiĉkoj

zajednici Općine Lopar koji su

pomogli pri ugošćavanju

Vukovaraca. *

Za UVDR Lopar

Franko Fabo

Drugu godinu zaredom Udruga

veterana Domovinskog rata Lopar

ugostila je osam ĉlanova Udruge

hrvatskih vojnih invalida Domo-

vinskog rata iz Vukovara. Naši

prijatelji iz Vukovara gostovali su u

turistiĉkom naselju "San Marino"

od 07. - 09. rujna ove godine, a

predvodio ih je Stipe Šeremet,

predsjednik Koordinacije udruga

hrvatskih vojnih invalida Domo-

vinskog rata. Vukovarci su

uveliĉali naše slavlje – proslavu

Dana općine Lopar koja je odrţana

u sali Turistiĉkog naselja "San

Marino", prisustvovali su svetoj

misi u crkvi Majke Boţje u Loparu

na dan Male Gospe, te su potom

uveliĉali naše slavlje na fešti pod

šatorom na prostoru "Melak".

Dana 07. rujna u Sportskom centru

odigrana je revijalna nogometna

utakmica izmeĊu Vukovaraca i

Udruge veterana Domovinskog rata

Lopar. Susret je završio rezultatom

4: 0 za Loparane. Nakon utakmice

obje momĉadi su od naĉelnika

Općine Lopar, Alena Andreškića,

dobile prigodne plakete, da bi

potom Stipe Šeremet dodijelio

predsjedniku Udruge Damiru

Matahliji zahvalnicu za doprinos u

izgradnji kapelice u Vukovaru pod

nazivom "Put spasa", a kojim

putem je većina vukovarskih

branitelja, prilikom pada Vukovara,

probila neprijateljski obruĉ, te se

spasila od zarobljeništva.

Dana 08. rujna naĉelnik Općine

Lopar primio je predstavnike

UVDR LOPAR

DVD LOPAR

Od sada jednako

efikasni na moru i na

kopnu

U 2009. g. DVD Lopar dobio je

vrlo vrijednu donaciju g. Jure

Mihaljevića, vatrogasno plovilo.

Godina polako ide svome kale-

ndarskom kraju, a kada se malo

detaljnije analizira moţemo reći da

je bila više nego uspješna.

Već poĉetkom godine odraĊen je

veliki administrativni posao, tj.

pripreme i sama izborna skupština

Društva na kojoj su izabrana nova

predstavniĉka tijela. Najvaţnija

promjena dogodila se u zapo-

vjedništvu Društva jer je nakon

više od 20 godina s funkcije

zapovjednika DVD-a Lopar na

vlastiti zahtjev odstupio Frane

Perić, a zapovijedanje operativom

preuzeli su Mirko Paparić kao

zapovjednik i Predrag Andreškić

kao dozapovjednik. Predsjednik

15

drugih intervencija na zahtjev

Općine Lopar, Lopar Vrutka d.o.o.,

MUP-a, raznih udruga…

31.08.2009. petorica ĉlanova DVD-

a Lopar u Vodicama je nazoĉilo

mimohodu sjećanja na tragiĉno

stradale vatrogasce u kornatskoj

tragediji. Za napomenuti je da je za

ĉlanove operative organizirano

cijepljenje u tri ciklusa protiv

hepatitisa B, a tijekom listopada

takoĊer i lijeĉniĉki pregled koji je

uvjet za ĉlanstvo u operativnom

dijelu društva. Prijateljski odnosi

odrţavaju se s više DVD-a pa su

tako naši vatrogasci nazoĉili

skupštinama u Botincu i Novom

Vinodolskom, a 27.09. ĉlanovi

Upravnog odbora brodom "Jura"

posjetili su Novi Vinodolski. Isto

tako, od 22.-25. listopada

organiziran je tradicionalni vatro-

gasni izlet, ovaj put u Dubrovnik,

MeĊugorje i Mostar, a do kraja

godine slijedi još tradicionalno

druţenje uz turir u briškuli i trešeti,

26.12. (na "Ivanju").

Svim ĉlanovima DVD-a Lopar,

svim ţiteljima Lopara i svim

ljudima dobre volje ţelimo sretnu i

uspješnu Novu 2010. godinu.*

Za DVD Lopar

Marin Mušćo i Predrag Andreškić

DVD-a Lopar ostao je Stanko

Jakuc, a za dopredsjednika je

izabran Stanko Franelić. Upravni

odbor ĉine: Stanko Jakuc, Stanko

Franelić, Mirko Paparić, Predrag

Andreškić, Mirko Škarić, Frane

Perić, Marin Mušćo, Dalibor Jakuc,

Dragan Matahlija, Ivica Perić i

Josip Pirić. U ovom mandatu DVD

Lopar moţe se pohvaliti da ima i

predsjednika VZ otoka Raba iz

svojih redova, a to je Mirko Škarić.

Nakon što je 14.02. skupština

Društva sve gore navedeno i

potvrdila, bilo je razloga za zabavu

uz veĉeru u gostionici Laguna.

Upravni odbor na jednoj od svojih

prvih sjednica u novom sazivu

donosi odluku da se prostorije

DVD-a Lopar mogu uz prethodni

zahtjev koristiti za razne društvene

aktivnosti koje nisu u funkciji

ostvarivanja profita, s time da se

domaćinski odnosi prema njima i

da se ostavljaju uredne i ne-

oštećene, tako da su se odrţavali

razni teĉajevi (ples i svila),

skupštine udruga (UVDR, lovci,

ovĉari, KUD...), zabave (doĉek

Nove godine, djeĉja maškarana

zabava...). Tijekom proljetnih

mjeseci odrţano je ukupno 15

vjeţbi s, nakon dugo vremena, vrlo

velikim odazivom vatrogasaca.

Dozapovjednik Predrag Andreškić

pohaĊao je trodnevni teĉaj za

obuku vatrogasne mladeţi u

Faţani, a zapovjednik Mirko

Paparić seminar HVZ u Opatiji.

Sredinom lipnja, kao uvod u

pojaĉanu protupoţarnu sezonu,

dogodila se moţda i najljepša stvar

u ovoj godini za DVD Lopar, a to

je primopredaja desantnog broda

" J u r a " , d o n a c i j e g . J u r e

Mihaljevića. Prilikom podizanja

Plave zastave ĉlanovi DVD-a

Lopar izveli su pokaznu vjeţbu na

otoĉiću Lukovcu, a potom je uz

prigodne rijeĉi g. Mihaljević

sveĉano predao kljuĉeve plovila

predsjedniku DVD-a Lopar, Stanku

Jakucu. TakoĊer u lipnju, nekoliko

ĉlanova našeg DVD-a sudjelovalo

je najprije u pripremi i ĉišćenju

poligona a zatim i u zdruţenoj

vatrogasnoj vjeţbi vatrogasnih

postrojbi zapadnog djela PGŢ.

Vjeţba je organizirana u svrhu

provjere spremnosti vatrogasnih

postrojbi, ali i u cilju promicanja

bivše vojarne u Šapjanama koja je

dodijeljena VZ PGŢ u svrhu

formiranja vatrogasnog poligona i

vjeţbališta za šire regionalno

podruĉje. U vjeţbi su sudjelovale

JVP Grada Opatije i JVP Grada

Rijeke, te dobrovoljne postrojbe iz

VZ Liburnije i "prstena" Grada

Rijeke. Postrojbama Primorsko-

goranske ţupanije prikljuĉile su se i

postrojbe iz VZ Istarske ţupanije,

kako je to i predviĊeno Ope-

rativnim planom za velike inte-

rvencije na ovom podruĉju. U

vjeţbu se ukljuĉio i helikopter HV-

a. Isto tako, s DVD-om Rab

22.07.2009. odrţana je zdruţena

pokazna vatrogasna vjeţba gašenja

poţara s mora i kopna na podruĉju

Kalifronta kojoj su nazoĉili i

ĉlanovi francuskih vatrogasnih

postrojbi. Tijekom srpnja i

kolovoza (od 01.07. - 08.09.)

svakodnevno je bilo organizirano

noćno deţurstvo u prostorijama

DVD-a, a u suradnji s Općinom

organizirana je motriteljsko -

dojavna sluţba s jednim dje-

latnikom. Imali smo ukupno 3

intervencije na poţarima otvorenog

tipa, jednu akciju spašavanja, te niz

16

Društvo športske

rekreacije Lopar

DŠR Lopar je povodom Dana

Općine i blagdana Male Gospe,

organiziralo malonogometni turnir

na umjetnoj travi.

Fond nagrada je iznosio 14 000

kn i to za osvojeno 1. mjesto 8

000 kn, 2. = 4 000 kn i 3. = 2 000

kn . Uz to se birao najbolji

strijelac, vratar i igraĉ turnira.

Sudjelovalo je osam malo-

nogometnih klubova rasporeĊenih

u dvije skupine od kojih su

prvoplasirani i drugoplasirani

klubovi osigurali polufinalne uta-

kmice.

A B

San Marino Lavanda

Miš Maš Hajduk

Kolan Lopar

Istravino Nevera

1. POLUFINALE;

SAN MARINO - HAJDUK 7 : 3

2. POLUFINALE;

LAVANDA - MIŠ MAŠ 3 : 2

UTAKMICA ZA 3. MJESTO;

HAJDUK - MIŠ MAŠ 5 : 4

( 2 : 2 )

UTAKMICA ZA 1. MJESTO;

LAVANDA - SAN MARINO

3 : 2 ( 1 : 1 )

Susreti za treće i prvo mjesto

odluĉeni su boljim izvoĊenjem

kaznenih udaraca. U finalnom je

ogledu sudjelovala nekolicina

reprezentativaca Hrvatske te Bosne

i Hercegovine. Utakmica je

obilovala lijepim akcijama, dri-

blinzima, što je zaĉinjeno i

napetošću do samog

kraja ogleda. Nakon susreta

podijeljeni su trofeji, te nagrade za

najbolje pojedince turnira: najbolji

strijelac - Muamer Oruĉevivić,

vratar - Vlado Faflja, te najbolji

pojedinac turnira Ramiz Ramić.

Sve utakmice besprijekorno je

sudio sudaĉki par iz Rijeke:

Tihomir Tomić i Siniša Boca.

BICIKLIJADA 09 - u organizaciji

udruge Fitnes Aero odrţana je

15.11.2009.*

Za DŠR Lopar

Igor Tomiĉić, tajnik

FITNES AERO

Hit sezone - odbojka na

pijesku

Sportska udruga FITNES AERO

organizirala je 25.08. turnir

amaterske odbojke na plaţi.

Idealno mjesto za odrţavanje

turnira bila je naša predivna plaţa

Livaĉina. Odaziv od strane turista

kao i od strane naše domaće

mladeţi bio je zaista velik. Imali

smo neki ograniĉeni broj ljudi koji

smo mogli prihvatiti jer turnir je

trajao duboko u noć uz puno

natjecatelja, navijaĉa i muzike.

Skupilo se mnoštvo loparske

mladosti kao i zainteresiranih

turista te mladih deĉki iz susjedne

nam Supetarske Drage i grada

Raba. Trinaest ekipa natjecalo se za

prva tri mjesta i vrijedne nagrade.

Tako smo imali priliku pokazati

turistima kako godišnji odmor

mogu provesti kod nas u dobroj

sportskoj atmosferi uz puno

zabave.

Prvo mjesto pripalo je njemaĉkim

turistima koji su osvojili lijepe

nagrade i podijelili svoju sreću i

zadovoljstvo sa svima prisutnima.

Drugo mjesto pripalo je našim

loparsk im deĉkima Nikol i

Pećarini i Silviju Vedriću koji su

pokazali sjajno umijeće u odbojci

na pijesku. Završno, treće mjesto

pripalo je maĊarskim turistima koji

su se takoĊer hrabro borili da

pokupe jednu od predviĊenih

nagrada. Na samom su kraju svi

sudionici turnira dobili diplome za

sudjelovanje, a svi prisutni imali su

priliku kušati loparske fritice koje

17

su bila oduševljena njegovim

ribarskim priĉama, a potrudio se i

potanko im objasniti za što sve to

sluţi. Ona su njemu takoĊer

prepriĉavala svoja iskustva s

morem i ribama. Za kraj druţenja

djeca su ribaru naslikala ribe, te mu

otpjevala pjesmicu "Hej ribo,

ribice".

Nismo ţeljeli propustiti ni ostale

sunĉane dane, tako da smo

prihvatili poziv kapetana Grge i

otišli na voţnju glassboatom "San

Marino" gdje su djeca neposrednim

promatranjem morskog dna mogla

potpunije doţivjeti ţivot u moru.

Djeca su bila jako sretna tim malim

izletom, a u pratnji su nam bili i

pojedini roditelji.

U ţelji da djeci omogućimo da što

ljepše obiljeţe Dan olimpijade i da

se druţe s djecom iz odgojnih

skupina: "Mravi", "Pĉelice",

"Leptirići", "Krijesnice", "Buba-

mare", "Puţići" i "Jeţići" iz

Djeĉjeg vrtića "Pahuljica" Rab,

odluĉili smo zajedno posjetiti

"Kajak klub" Rab. Tamo su nas

toplo i ugodno ugostili trener kluba

i djevojke koje voze kajak. Najprije

smo razgledavali kajake, a zatim

smo pošli u obilazak kluba gdje

smo vidjeli njihovu teretanu te sobu

u kojoj su izloţeni svi pehari i

priznanja koja su osvojili na

raznovrsnim natjecanjima.

Djeci su se svidjeli kajaci, pa tko

zna - moţda jednog dana netko od

njih bude ĉlan tog kluba..

Povodom Dana Sv. Mihovila –

zaštitnika policije, u našem su nas

vrtiću posjetili policajci Duje i

Dejan koji su djecu upoznali s

raznim pravilima kojih se trebaju

su jednim malim dijelom zasladile

ovaj sportski dogaĊaj bitan za naš

turizam i naše mjesto. Glazba,

druţenje i ples potrajali su do kasno

u noć i dokazali kako je, uz naše

predivno more, gostoljubive ljude i

puno dobre volje, ovaj sportski

dogaĊaj pun pogodak svih nas koji

smo ga osmislili i podrţali.

Ovom prilikom zahvaljujem se

sponzorima koji su nagradili sve

ove ljude i potaknuli ih da se i

sljedeće godine naĊu na našoj

predivnoj plaţi. TakoĊer, veliko

hvala i našem naĉelniku, gosp.

Alenu Andreškiću, što nam je

uvelike pomogao u realizaciji naše

ideje te nam ustupio osoblje Sunset

beach bara koje je vrijedno

odradilo svoj posao za nas.

Zahvaljujem se i našem ĉlanu

Udruge, Jošku Matahliji, koji je

velik dio posla odradio za dobrobit

Udruge. Na kraju, hvala svima koji

su nam ikako pomogli i podrţali

nas u tome. Ovakve sportske

aktivnosti zaista su dobrodošle jer

nas promoviraju u turizmu i daju

nam zapravo volju za još većim

pothvatima. Iz osobnog razgovora s

turistima koji su noć odbojke došli

samo pogledati, shvatila sam i cilj.

Zato završavam ovaj tekst

jednostavnom reĉenicom: VIDIMO

SE LJUDI MOJI I DOGODINE S

JOŠ JAĈIM TIMOM LJUDI KOJI

ĆE PODIGNUTI NAŠ LOPAR

STEPENICU VIŠE. *

Predsjednica Udruge FITNES

AERO:

Dalija Škapul

DJEĈJI VRTIĆ

PAHULJICA

Odgojiti sretno dijete naš

je cilj

Što nama odgajateljima najviše

probudi toplinu u srcima?

Zasigurno je to djeĉji osmijeh! Taj

osmijeh je glazba za naše uši i puni

naš loparski vrtić srećom i

veseljem, a to moţemo postići

jedino upornošću, suradnjom s

roditeljima, te kroz igru, svako-

dnevnim usvajanjem novih znanja,

pjevanjem, likovnim stvaranjem,

posjetom razliĉitih mjesta kao i

ugošćivanjem raznih poĉasnih

gošći u našem vrtiću.

Otpratili smo najtoplije godišnje

doba, mahnuli lastavicama i

doĉekali šuštanje lišća, poĉeli

brojiti kapljice kiše na prozorima

našeg vrtića i radovati se još uvijek

ponekom toplom danu, kada nas

sunašce još ponekad slabašno

pomiluje po licu. Jesen nam je

pokucala, a kada smo otvorili vrata,

uletjela je s vihorom vjetra i

smjestila se u kutak našeg vrtića.

Na tom mjestu našli su se orasi,

kesteni, dunje, jabuke, lješnjaci…i

puno, puno lišća obojanih

jesenskim bojama. Napravili smo i

maskotu kojoj su djeca nadjenula

ime Jesenko.

S obzirom da naši mještani sve

intenzivnije odlaze na ribarenje,

jednog rujanskog, sunĉanog jutra

ugostili smo u našem vrtiću ribara

Antu Paparića - Bana. Sa sobom je

donio ribiĉki alat kao što su: udice,

šuštavice, rak, osti, mreţe, palingar,

i slike svojih najvećih ulova. Djeca

18

pridrţavati dok hodaju.

po cesti ili preko ceste. Druţili su

se s nama, pokazali nam lisice,

palicu koju koriste za zaustavljanje

automobila, a djeca su im zauzvrat

nacrtala sliku policajca. Zatim smo

u suradnji s roditeljima i na-

ĉelnikom policije, gospodinom

Frankom Fabom koji nas je ondje i

doĉekao, posjetili policijsku postaju

Rab. Naĉelnik Fabo nas je odveo u

razgledavanje zgrade. Djeca su

radoznalo zavirila u svaki njezin

kutak pa smo tako bili u policijskoj

dvorani za vjeţbanje, uĉionici, a

istovremeno su postavljala bezbroj

pitanja o zloĉinima, zatvoru i sl.

Kao što je bilo i oĉekivano, najviše

ih je oduševio pritvor. Za kraj smo

od naĉelnika dobili knjiţice

"Bonton" za vozaĉe koje su djeca

dala svojim roditeljima.

Mjesec listopad zapoĉeli smo

pjevanjem vesele pjesmice "Mlinar

Mišo":

Mlin na vodi pjesmu pjeva

Klipi, klipi, klipi, klap.

Mali Mišo mlinar pravi

Brašno melje noć i dan.

Hitro melji, Mišo reĉe

Klipi, klipi, klipi, klap.

Mamica će kolaĉ peći

Mekan, sladak, ukusan.

Od 12. - 16. listopada obiljeţavali

smo Dane kruha. Imali smo pune

ruke posla; djeca su raznim

tehnikama kao što su tempere,

akvarel, kolaţ, slano tijesto, olovka

i sl., oslikavala, crtala i modelirala

kruh i krušne proizvode. Orga-

nizirali smo radionicu, a ujedno i

druţenje s našim roditeljima, na

kojoj smo od raznovrsnih sjemenki,

kukuruza, pšenice, zelenĉića,

graha, leće, izraĊivali slike s

jesenskim motivima. Da smo i mali

pekari dokazali smo u pekari

"Lopar" gdje su nas doĉekali s

puno veselja. Djeca su zajedno s

pekarom Luigiem izraĊivala svoja

peciva koja smo, nakon što su se

ispekla, svi zajedno isprobali

i pojeli. U veliki znak zahvalnosti

na gostoprimstvu, pecivima i suhim

kolaĉima, pekari "Lopar" poklonili

smo mapu s djeĉjim radovima, a

djeca su im otpjevala i svoju veselu

pjesmicu "Mlinar Mišo".

Izmamili smo osmijehe na lica naše

djece veselim igrokazom "Vesela

Uţina", a u suradnji s direktorom

TZO Lopar, gospodinom Marinom

Mušćom, u prostoru Turistiĉke

zajednice postavili smo izloţbu.

Tamo su se mogli vidjeti razni

djeĉji crteţi i slike, modeli

ţivotinjica koje su djeca izraĊivala

od kestena i ĉaĉkalica, te krušni

proizvodi koje su djeca izraĊivala

zajedno sa svojim roditeljima, a

koje je blagoslovio naš ţupnik

Frane Brozić.

Ni Svjetski dan jabuka nije ostao

nezabiljeţen. IzraĊivali smo stabla

jabuka, crteţe, djeca su samostalno

rezala jabuke i zajedno s našom

kuharicom Ivanom Stolĉić skuhala

ukusan i sladak kompot. A usvojili

smo i novu pjesmicu "Jabučice

rumena":

Jabučice rumena na visokoj grani

Hajde, hajde jabuko ti na zemlju

padni.

Ti visoko, mala ja, al to nije šala

Kad zapuše vjetrić blag ja bih te

ubrala.

Da djeca ne misle samo na svoju

igru i da su im srca puna ljubavi,

dokazali smo tako što smo u

suradnji s Crvenim kriţom darovali

starije i nemoćne osobe jabukama i

kolaĉima.

31. listopada obiljeţili smo Dan

štednje ĉitanjem priĉe "Ţivjela

štednja", a djeca su oslikala svoje

kasice iz mašte. Tog dana smo

obiljeţili i Noć vještica, pa smo iz

bundeva napravili strašila i izloţila

ih u naš jesenski kutić.

Sve ove aktivnosti odrţavale su se

kroz igru, jer samo tako djeca

izraţavaju ono što su usvojila o

sebi i svijetu oko sebe, naravno uz

iskrene i tople osmijehe na svojim

licima.

Zato se, uz suradnju naših roditelja,

moramo još više truditi kako bi

odgojili sretno dijete jer upravo je

to naš vrlo vaţan cilj!

Pripremile:

Ravnateljica: Zdenka Pećarina

Odgojiteljice Djeĉjeg vrtića

"Pahuljica" Lopar: Barbara

Matahlija i Jelena Pavlović

Rimska keramiĉarska

peć Podšilo

U lipnju 2009. po nalogu Općine

Lopar izvršeni su istraţivaĉki

radovi na rimskoj keramiĉarskoj

peći otkrivenoj u uvali Podšilo.

Iskapanje je vršio Institut za

arheologiju iz Zagreba pod

vodstvom arheologinje Goranke

Lipovac.

19

2. Dorotea Ivanić (r. 24.03.2009.,

kći Magdalene Pećarina i Mladena

Ivanić)

3. Tijana Pećarina (r. 03.09.2007.

kći Kristine i Roberta Pećarina)

4. Andro Matahlija (r. 06.11.2008.

sin Zane i Vedrana Matalija)

5. Leona Franelić (r. 25.05.2009.

kći Renate i Branka Franelić)

6. Fran Antun Paparić (r.

04.08.2009. sin Estere i Vlada

Paparić)

7. Luna Mihaela Pirić (r.

29.04.2009. kći Maje i Davida

Pirić)

VJENĈANI:

Liridona Ljekaj i Ivica Perić

(vjenĉani 10.10.2009.)

UMRLI:

1. Anica Mare Tomiĉić r.

11.03.1921. umrla 15.01.2009.

2. Mande Kate Petrinić r.

05.04.1926. umrla 22.01.2009.

3. Franjo Matalija r. 15.07.1941.

umro20.02.2009.

4. Dušan Pirić r. 14.06.1935. umro

24.02.2009.

5. Luce Krmpotić r. 14.03.1933.

umrla 11.03.2009.

6. Frane Šime Pećarina r.

02.11.1919. umro 16.04.2009.

7. Marija Belić r. 04.07.1940.

umrla 21.05.2009.

8. Ivan Urelić r. 10.01.1940. umro

07.06.2009.

9. Antun Petrinić r. 12.06.1966.

umro 14.06.2009.

10. Zora Stolĉić r. 17.12.1923.

umrla 02.07.2009.

11.Josip Matahlija r. 04.02.1930.

umro 20.07.2009.

12. Anica Antica Jerić r.

01.04.1924. umrla 12.09.2009.

13. Antun Marušić r. 31.07.1949.

umro 18.11.2009.

Peć je dokaz da se u srednjem

vijeku na tom podruĉju povremeno

zadrţavala i obitavala skupina ljudi

koji su imali i svoje nastambe (Beli

grad) a keramiĉarskom peći su se

sluţili kako bi pekli keramiku za

amfore i sl. te je morskim putem

distribuirali.

Peć je u prvoj fazi temeljito

istraţena, zatim je konzervirana, a

u slijedećoj fazi, ukoliko se stvore

svi preduvjeti, trebala bi biti

rekonstruirana (dovedena u prvo-

bitno stanje), te kao takva biti

prezentirana turistima šetaĉima u

izvornom okruţenju.*

Marin Mušćo

ZANIMLJIVOSTI IZ LO-

PARSKE POVIJESTI

PRIĈA FRANE PERIĆ roĊ.

06.07.1925.:

"Jednostavno nisam mogao, a da ne

ispriĉam ovo za Loparsku Besedu i

podjelim sa Vama dogaĊaj iz 1953.

godine, a za kojeg jamĉim da je u

potpunosti istinit.

Radi se o usluzi koju sam napravio

putnicima koji su trebali putovati

za Rijeku brodom Jadrolije (ime

broda je bilo Starigrad). Brod je

putovao iz Raba, preko Jablanca,

Lopara (juţna strana-Lukovac), pa

dalje Starigrad (pod Velebit),

Klada, Lukovo, Jurjevo, Senj, sve

do Rijeke.

Ja sam u to vrijeme vozio putnike

svojom barkom na brod za Rijeku.

Budući da taj puta brod nije mogao

pristati kod Lukovca zbog bure,

mene je Bartul Piĉuljan (sada

pokojni), koji je tada prodavao

karte na Ĉrniki, zamolio da li bih ja

sa brodom Ribarske zadruge

Lukovac otpeljao 33 ljudi koji su

kupili kartu za Rijeku. Iako sam ja

tada bio zaduţen za taj zadruţni

brod, odgovorio sam da to ne mogu

odraditi sam. Uto se tu našao Frane

Paparić Banov (sada pokojni) i on

je pristao ići sa mnom.

Ukrcali smo sva 33 putnika za

Rijeku i bez problema stigli do

Glavotoka na Krku. Tu smo

napravili stanku od sat vremena

kako bi neki putnici mogli izaći

van, te potom krenuli za Rijeku i

stigli onamo prije broda koji nije

pristao kod otoĉića Lukovca."

ROĐENI, KRŠTENI, VJENĈANI

I UMRLI U LOPARU U 2009.:

POPIS DJECE OPĆINE

LOPAR ROĐENE 2009.G.

1. Rukavina Lana, r. 23.01.2009.

(Davor i Silvija) Lopar 136,

2. Ivanić Dorotea, r. 24.03.2009.

(Mladen i Magdalena) Lopar 307,

3. Paparić Paulina, r. 04.04.2009.

(Damir i Emanuela) Lopar 373,

4. Pirić Luna , r. 29.04.2009.

(David i Maja) Lopar 259,

5. Matahlija Lovro, r. 18.05.2009.

(Davor i Julija) Lopar 278,

6. Franelić Leona, r. 25.05.2009.

( Branko i Renata) Lopar 543,

7. Škarić Ante, r. 01.07.2009.

(Jasmin i Simona) Lopar 37A,

8. Paparić Fran, r. 04.08.2009.

( Vlado i Estera) Lopar 559,

9. Andreškić Tia, r. 04.10.2009.

( Oliver i Vlatka) Lopar 576.

10. Luka Ivĉe roĊen 01.12.2009.

(Danijela i Nenad) Lopar 39 B

KRŠTENI:

1. Paulina Paparić (r. 04.04.2009.,

kći Emanuele i Damira Paparić)

20

IMPRESSUM

Izdavaĉ Grafiĉka obrada Tisak

Općina Lopar Emanuel Pirić Grafiĉki zavod Hrvatske

Za izdavaĉa Mario Gabrić Naklada

Alen Andreškić 800

Glavni urednik Izdavanje

Marin Mušćo Lektorirala prosinac 2009.

Sandra Paparić