Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević br.3 Broj: 277/20 Podgorica, 30. septembar 2020. godine DK/DK Na osnovu člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore 1 , Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi g-đe XX daje sledeće: M I Š LJ E NJ E I UVOD 1. XX, iz Bijelog Polja, podnijela je pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koja se odnosi na Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore – PJ Bar, zbog diskriminacije po osnovu pola u oblasti rada. 1.1. U pritužbi je, pored ostalog, navedeno: da je podnositeljka pritužbe bila zaposlena na određeno vrijeme u MUP-PJ Bar i da je posljednji ugovor o radu br. 117/19-37-436/1 od 3. decembra 2019. godine zaključila do 1. aprila 2020. godine; da je započela sa korišćenjem porodiljskog odsustva 3. januara 2020. godine i uredno svakomjesečno dostavljala izvještaje za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad (doznake). Dalje je navedeno da je podnositeljku tokom marta mjeseca pozvala šefica YY i ukazala da nema pravo na porodiljsko odsustvo i da više nije službenica MUP-a i pored imperativne norme iz člana 123. stav 5. Zakona o radu kojom se predviđa da zaposlenom kome ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u toku trudnoće, korišćenja privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva, rok za koji je ugovorom o radu zasnovao radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na to odsustvo. 1 ("Službeni list Crne Gore", br. 042/11, 032/14 i 21/17). Kabinet Zaštitnika 020/241-642 Savjetnici 020/225-395 Centrala 020/225-395 Fax: 020/241-642 E-mail: [email protected]www.ombudsman.co.me
13
Embed
Broj: 277/20 DK/DK...Broj: 277/20 Podgorica, 30. septembar 2020. godine DK/DK Na osnovu člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore1, Zaštitnik ljudskih prava
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević br.3
Broj: 277/20 Podgorica, 30. septembar 2020. godine DK/DK
Na osnovu člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore1, Zaštitnik
ljudskih prava i sloboda Crne Gore nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi g-đe XX
daje sledeće:
M I Š LJ E NJ E
I UVOD
1. XX, iz Bijelog Polja, podnijela je pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koja
se odnosi na Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore – PJ Bar, zbog diskriminacije po
osnovu pola u oblasti rada.
1.1. U pritužbi je, pored ostalog, navedeno: da je podnositeljka pritužbe bila zaposlena na
određeno vrijeme u MUP-PJ Bar i da je posljednji ugovor o radu br. 117/19-37-436/1 od 3.
decembra 2019. godine zaključila do 1. aprila 2020. godine; da je započela sa korišćenjem
porodiljskog odsustva 3. januara 2020. godine i uredno svakomjesečno dostavljala izvještaje
za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad (doznake). Dalje je
navedeno da je podnositeljku tokom marta mjeseca pozvala šefica YY i ukazala da nema pravo
na porodiljsko odsustvo i da više nije službenica MUP-a i pored imperativne norme iz člana
123. stav 5. Zakona o radu kojom se predviđa da zaposlenom kome ugovor o radu na
određeno vrijeme ističe u toku trudnoće, korišćenja privremene spriječenosti za rad po
osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva, rok za koji je
ugovorom o radu zasnovao radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka
korišćenja prava na to odsustvo.
1 ("Službeni list Crne Gore", br. 042/11, 032/14 i 21/17).
Kabinet Zaštitnika
020/241-642
Savjetnici 020/225-395 Centrala 020/225-395 Fax: 020/241-642
dobi, imovnom stanju, bračnom ili porodičnom stanju, pripadnosti grupi ili pretpostavci o
pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i drugim ličnim svojstvima.
22. Zakona o radu ("Službeni list Crne Gore", br. 049/08)
Poslodavac može, za obavljanje određenih poslova koji ne zahtijevaju posebno znanje i stručnost,
a po svojoj prirodi su takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini (privremeni
i povremeni poslovi), sa određenim licem koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje,
odnosno agencije za posredovanje, da zaključi poseban ugovor o radu. (član 163)
Poslodavac može, radi izrade određenih predmeta i pružanja usluga iz svoje djelatnosti van
prostorija poslodavca (izrada predmeta domaće radinosti, skupljanje sekundarnih sirovina,
prodaja knjiga, brošura, novina, pružanja usluga na računaru i sl.), da zaključi poseban ugovor
o radu. (član 164)
Lice sa kojim je zaključen ugovor, u smislu čl. 163,164 i 165 ovog zakona, ima pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje, u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o ugovorima iz čl. 163,164 i 165 ovog zakona. (član 167)
23. Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/2019):2
(1) Postupci za ostvarivanje i zaštitu prava zaposlenih započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona. (Član 210 stav 1)
24. Zakon o rodnoj ravnopravnosti ("Sl. list RCG", br. 46/07 i "Sl. list Crne Gore" br. 73/10, 40/11, 35/15) u članu 4 stav 3 propisuje: … Diskriminacijom se smatra svako postupanje kojim se žena zbog trudnoće ili majčinstva,
kao i drugo lice zbog promjene pola, dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica,
prilikom zapošljavanja, samozapošljavanja, ostvarivanja prava po osnovu socijalne zaštite i
drugih prava.
2 Zakon o radu stupio je na snagu 7.1.2020, a odredba člana 200 ovog zakona će se primjenjivati nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i odredbe čl. 11 i 115 ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, ul.Svetlane Kane Radević br.3
10
25. Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Sl.list CG br. 42/11, 32/14 i 21/17)
u članu 27. propisuju: „Zaštitnik je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije.“
Isti Zakon u članu 41. stav 1. propisuje: „Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i
sloboda Zaštitnik/ca daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do
povrede ljudskih prava i sloboda.”
V OCJENA ZAŠTITNIKA
26. Razmatrajući okolnosti konkretnog slučaja, a na osnovu raspoložive dokumentacije,
Zaštitnik je ispitao činjenice i okolnosti od značaja za zauzimanje stava o tome da li je u
konkretnom slučaju povrijeđeno pravo na štetu podnositeljke pritužbe u postupku, odnosno
da li je Ministarstvo unutrašnjih poslova diskriminatorno postupilo u odnosu na podnositeljku
pritužbe po osnovu pola, odnosno porodičnog statusa (trudnoće) u oblasti rada.
27. Zaštitnik ukazuje na činjenicu da su žene ranjiva kategorija, a tim prije tokom trudnoće,
porodiljskog odsustva i odsustva sa rada, radi njege djeteta i veoma često su izložene
različitim oblicima diskriminacije, koja se ogleda u nemogućnosti da napreduju u karijeri,
premještanju na niža radna mjesta nakon povratka sa odsustva, pa sve do jednostranog
prekida radnog odnosa uslovljenog ličnim svojstvima zaposlene - pol i porodični status, pa
shodno pobrojanim činjenicama, ovim predmetima poklanja posebnu pažnju.
28. Uz prednje dodaje, da su u brojnim međunarodnim dokumentima i nacionalnom
zakonodavstvu ugrađena pravila prema kojima stavljanje žena u nepovoljniji položaj zbog
trudnoće, porodiljskog odsustva, dojenja i slično, predstavlja diskriminaciju zasnovanu na
polu. Poseban značaj ima evropsko ugovorno pravo u pogledu principa jednakosti i navedene
direktive o statusu lica na radu na određeno vrijeme, odnosno Direktive 2010/18/EU o
sprovođenju revidiranog Okvirnog sporazuma o porodiljskom odsustvu.
29. Ako bi se u postupcima za zaštitu od diskriminacije primijenilo standardno načelo
dokazivanja affirmanti in cumbit probation, diskriminisnom licu ne bi bila pružena efikasna
pravna zaštita i samim tim dokazivanje diskriminacije bi bilo otežano, pa je stoga zakonodavac
u Zakon o zabrani diskriminacije3 uveo odredbu koja odstupa od uobičajenog dokazivanja
pojedinih činjenica. U skladu sa tom odredbom, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije
pada na tuženu stranu, ako stranka koja se poziva na diskriminaciju učini vjerovatnim tj. pruži
prima facie dokaze da je došlo do diskriminacije pa je u konkretnom slučaju na podnositeljki
3Zakon o zabrani diskriminacije, Čl. 29. st.1. i 2. „Ukoliko tužilac/teljka učini vjerovatnim da je tuženi/a izvršio/la akt diskriminacije, teret dokazivanja da usljed tog akta nije došlo do povrede jednakosti u pravima I pred zakonom prelazi na tuženog/u. Pravilo o teretu dokazivanja iz stava 1 ovog člana primjenjuje se i u postupanju za zaštitu od diskriminacije kod Zaštitnika/ce.”
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, ul.Svetlane Kane Radević br.3
11
pritužbe bilo da dokaže porodični status koji je u korelaciji sa radnopravnim statusom što je
ista i učinila.
30. Osnov u konkretnom slučaju je pol, odnosno porodični status (trudnoća) u oblasti rada
koji su zaštićeni, Ustavom Crne Gore, Konvencijom i Zakonom o zabrani diskriminacije.
31. Zaštitnik podsjeća da član 1 Protokola broj 12 uz Konvenciju obezbjeđuje dodatni obim
zaštite od one koja je garantovana samom Konvencijom, u slučajevima kada je osoba,
odnosno podnositeljka pritužbe diskriminisana u pogledu uživanja bilo kog prava koje je
nacionalnim zakonom izričito zagarantovano svakom pojedincu. U ovom slučaju, Zaštitnik je
razmatrao da li je postojala diskriminacija u pogledu ostvarivanja prava iz člana 163 tada
važećeg Zakona o radu.
32. Evropski sud za ljudska prava je stava da različito postupanje sa osobama u relativno
sličnim situacijama je diskriminišuće ako ne postoji objektivno i razumno opravdanje; drugim
riječima ako se njime ne postiže legitiman cilj ili ako nema razumnog odnosa srazmjere
između korišćenih sredstava i cilja koji se želi postići.
33. U konkretnom slučaju, podnositeljka pritužbe je zaključila i poseban ugovor o radu
(privremeni i povremeni poslovi) sa Ministarstvom unutrašnjih poslova shodno odredbi člana
163 Zakona o radu, koji je važio u vrijeme zaključenja ugvora. Predmetni ugovor je od 3.
decembra 2019. godine. S tim u vezi, Zaštitnik podsjeća da je upravna inspektorka
konstatovala da je predmetni posebni ugovor o radu zaključen za vršenje poslova iz redovne
nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, Područne jedinice za građanska stanja i lične
isprave Bar, odnosno za vršenje poslova koji su sistematizovani Pravilnikom o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova, što je suprotno
odredbama člana 38, člana 40 do i zaključno sa članom 52 Zakona o državnim službenicima i
namještenicima.
34. Takođe, Zaštitnik ukazuje i na stav Ministarstva rada i socijalnog staranja da se ugovor o
privremenim i povremenim poslovima, u smislu Zakona o radu koji je važio u trenutku
zaključenja predmetnog ugovora smatrao posebnom vrstom ugovora o radu na određeno
vrijeme shodno kojem zaposleni ima sva prava iz rada i po osnovu rada. Saglasno ovom stavu
Ministarstva proizilazi da je podnositeljka pritužbe imala pravo na korišćenje porodiljskog i
roditeljskog odsustva sve dok dijete ne navrši godinu dana života.
35. U svjetlu prednjeg, Zaštitnik smatra da se ugovori o privremenim i povremenim poslovima
zaključuju izuzetno za obavljanje poslova koji nijesu iz osnovne djelatnosti poslodavca, a ne
poslova koje je obavljala podnositeljka pritužbe. Zapravo poslovi koje je podnositeljka
pritužbe obavljala odnose se na vođenje evidencija i to: prebivalište građana, lične karte,
putne isprave, lično ime, vozačke dozvole, oružje i municiju, matične registare, građanska
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, ul.Svetlane Kane Radević br.3
12
stanja, državljanstvo, boravka stranaca i registracije motornih vozila, preuzimanje
dokumentacije i spisa predmeta, arhiviranje, vođenje evidencije.
36. Zaštitnik ne spori pravo poslodavca da slobodno i na bazi važećih propisa odlučuje o
zasnivanju radnog odnosa, uključujući i pravo da ne zaključi novi ugovor o radu nakon isteka
ugovorenog perioda, a posebno ukoliko nema potrebe za daljim radnim angažovanjem.
Međutim, ova sloboda je ograničena pozitivno-pravnim normama o zabrani diskriminacije i
jednakom postupanju.
37. Pri donošenju ovog mišljenja, Zaštitnik je imao u vidu i činjenicu da je i novim Zakonom o
radu institut privremenih i povremenih poslova regulisan, pa nalazi za shodno i pozivanje na
Komentar Zakona o radu4 u kojem se navodi da ovaj ugovor predstavlja formu rada van
radnog odnosa i jedan od uslova zbog kojeg se može zaključiti ovakav ugovor je obavljanje
poslova koji ne zahtijevaju posebno znanje i stručnost (to bi trebali biti najjednostavniji
poslovi - u nivou niskokvalifikovanih poslova).
38. Polazeći od navedenog, Zaštitnik je mišljenja da je podnositeljki pritužbe postupanjem
Ministarstva unutrašnjih poslova povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, u vezi sa
diskriminacijom po osnovu pola, odnosno porodičnog statusa (trudnoće), zbog čega donosi:
P R E P O R U K E
MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA CRNE GORE
1. Da se podnositeljki pritužbe omogući ostvarivanje prava na korišćenje porodiljskog i
roditeljskog odsustva, sve dok dijete ne navrši godinu dana života.
2. Da ubuduće u ovakvim i sličnim situacijama ne zaključuje ugovore o privremenim o
povremenim poslovima za poslove iz redovne nadležnosti koji su sistematizovani Pravilnikom
o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Ovaj organ je u obavezi je da u roku od 30 dana od dana prijema ovog mišljenja dostavi
izvještaj Zaštitniku o preduzetim radnjama i mjerama na izvršenju preporuke.
ZAMJENICA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE Nerma Dobardžić
4 Komentar Zakona o radu, Vesna Simović- Zvicer, 2020, str. 486;
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, ul.Svetlane Kane Radević br.3