6 15. ožujka 2012. Mnoga su istraživanja potvrdila snažan utjecaj majkena govo r djete ta,a kojizapočin jeveć toko m njihove najranije komunikacije. Tako se spoznalo daje dij eteod rođ enj a ilineposrednonakonnjeg a orije ntiranopremastvaranju kont aktai emoci onal- ne te ekspr esivn e intera kcijes drugimljudima,što označ ava biološku predo dređen ost djete ta za interakciju. Razvoj djetetova govora iznimno je važan , jer se njime može pratiti i napre dovan je djeteta, a da bi se govor mogao razviti, moraju biti ispunjeni i neki osnovni biološki, sociološki i psi- hološki uvjeti. Odmah nakon rođenja dijete se vokalno sporazumijeva s okolinom, ponajprije s majkom, a plač je prvo vokalno izražavanje neu- godnih djetetovih osjećaja, čije značenje, među ostalima, najbolje razumije majka. Iako vokalno izražavanje djeteta plačem, gukanjem i govorom počinje tak nakon rođenja, svi organi i mehanizmi koji sudjeluju u vokalnom izražavanju završe svoj razvo j uglavn om za vrije me fetaln og život a. Prvom se plaču djeteta pripisuju različit a znače nja, i mnogi ocjenjuju da je on fiziološka reakcija na naglu promjenu uvjeta života, no isto tako, pridaje museiemocionalnoiličakintelektualnoznačenje. Već novorođenče varijacijama u intonaciji svoga glasaizražavaglad,bol iliugodnoraspoložen je,te u toj dobi glasovno dominira plač. S izgovorom prve riječi završava se predfonetično i prijegovor- no razdo blje u razvo ju djete ta, tada počin je razdoblje razvoja pravoga govora u vokalnom spor azumijevanju djet eta. U razvoju pravog govora oponašanje je važan čimbenik, i dijete potkraj prve godine života oponaša ne samo riječi koje čuje od okoline, nego i naglašavanje riječi i ritam govora, što je važno u oblikovanju izgovora određenog jezika. Pri kraju tog razdoblja, kada dijete počinje razumijevati neke riječi iz okoline, pojavljuje se osiromašenje u glasovnoj proizvod- nji. Prve riječi koje dijete izgovara duplicirani su slogovi, budući da je djetetovo slušanje tada još pril i čno nepr eciz no, prve rij eči ne mor aju podsjećati na riječ koju dijete pokušava izgovoriti. Ako majka pozorno sluša neke slogove, poput bo- bo,to-t o ilijo-jo , vrl o brz o može zak lju čiti dase oni npr. odnose na vodu, stolac ili balon. Tada dolazi- mo do igre skrivanja s tom igračkom ili predme- tom, gdje se „dječja“ riječ može ponoviti uz pravu rij eč(npr . nema jo- jo,nemabalo na,ili evotu jebo- bo,evotujevoda,ilitujeto-to,tujestolac).Takvim ponavljanjem u igri tijekom svakodnevnih radnji povećava se raspon slušnog pamćenja i potiče razvo j značenja riječi , a tako je isto i s komuni- kacijskim gestama, koje su također vrlo važan čimbenik govornog razvoja. Stoga je važno poz- navati elemente i mogućnosti stimulacije interak- cije majka-dijete, te rano prepoznati poremećaje tih odnosa radi unapre đenja razvoj a govo ra i sprečavanja mogućega govorno-jezičnog pore- meć aja . Va žnoje spo men utida sui uvj etiza igr u,i način na koje se dijete igra, a koje roditelji omo- gućuju ili dopuštaju djetetu, iznimno važni za razvoj dječj eg govo ra. T akođe r je važnoda rodite lj verbalno izražava svoje zadovoljstvo djetetom, da ga hvali, te mu i neverbalno, mazeći ga i ljubeći, pokaz uje svoj u ljuba v.S drugestrane,roditeljikoji kontr oliraj u dijet e, ali mu se verbal no spont ano ne obr aća juili gov oresamokadaih dij etepozo ve,ne djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece. Postoji specifičan način na koji se majke obraćaju djeci,aonsenaziva„majčinskigovor“,iuglavnom je poznat kao dječji govor, a riječ je o pojedno- sta vlj enom obr aća njudjec i,jer semislida jetakav govor odraslih prepoznatljiv i razumljiv. Mnoge majkene razgo varaj u sa svoj om djeco m na istina- čin na koji razgovaraju s odraslim osobama, one prilagođuju svoj način izražavanja omogućujući tako djetetu interakciju s njima, kako bi ono usva- jalo i učilo jezik. T akođer,postoji i poseban ekspre- sivni element u majčinu govoru, što potvrđuje upotreba određenih riječi ili glasova, a to su znako vito,deminut ivneriječi.Neki su znans tveni ci zaključili da majke upotrebljavaju majčinski govor onda kada dijete nije dovoljno zrelo, da proizvede bilo koji „feedback“ na pojednostavljenoj razini. I obično su djeca koja brže razvijaju svoj govor ona djeca koja su najviše stimulirana i poticana da gov ore . A dje cakojasu ima lanajbr žijezi čni raz voj su ona kojoj su majke postavljale mnoga pitanja i ujedno su davale opširne odgovore na dječja pitanja. Dakle, ona sredina koja više komunicira s djetetom, koja se koristi bogatijim i sadržajnijim rječnikom, djeluje poticajno na govorni i jezični razvoj, jer dijete uči u sredini u kojoj živi. I na kraju možemo zaključiti, da odrasli ubrzavaju djetetovo učenje, a time i razvoj, i to usklađivanjem sadržaja aktiv nosti i post upnim upoznavanjem djete ta s načinom rješavanja problema, te prenošenjem informacija i strategija djetetu kako bi zajedno mog li sud jel ova ti u aktivnostima. A vje šti ne oponašanja, te opći mehanizam za učenje jezika i kognitivna svijest, usmjeravaju usvajanje jezika u djece. KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA Pripremio: UTJECAJ MAJKE NA GOVOR DJETETA Nema sumnje da je Požega ra- sadni k arhitekatakojisudjelova- li u inozemstv u. Uz Dra gan a Petrika, Ferdinanda Florschütza tu je i skoro zaboravljen Požeža- ninBrankoPetrović. Branko Petrovi ć rođen je u Požegi 27.08.1922. i maturirao zajed nos Matko m Peićem1941. godin e. Zbog svog crtač kog umijeća već u Gimnaziji, zajed- no s najta lentir anijim đacima, izlagao je svoje crteže u Grad- skoj vijećnici koje su kupovali građa ni. Za vrijeme Drugo ga svjetskog rata upisao je Arhi- tektonski odsjek Tehničkog fa- kulteta u Zagrebu, koji je diplo- mirao 1948. Za vrijeme rata bio je i u domobranima, zatvoru, bolnici i u Narodno oslobodila- čkoj borbi. Nakon diplome za- poslio se kao projektant i urba- nist u Urbanističkom institutu u Zagrebu. Od 1951.-1952. bio je načelnik u Upravi genera lnog urbanističkogpl ana Ministarstva komunalnih poslova Hrvatske. Nakon specijalizacije urbanizma 1952. u Engleskoj i Švedskoj, kaostipendis ta UN-a,radioje na mjestu direktora Urbanističkog ins tituta do 195 8. Kao vrs ni urbanist i projektant od 1958.- 196 2. bio je dir ektor i gla vni projektant Urbanističko arhitek- tonsk og proje ktno g biroa „Ar- 59“ u Zagrebu. Od 1962.-1969. rad io jeu Eti opi jikao gla vniarhi- tekt Ministarstva javnih radova Etiopije, profesor na Arhitekton- sko m fakultetu Sveuči lišt a u Addis Ababi, te kao član urba- nističke ekipe Ministarstva. Za vrijeme boravkau Etiop ijiprojek- tira: novu carsku palaču (nije izvede no), reko nstruk ciju car- ske palače (Jubilee Palace), ho- telWabeShebeleuAddisAbabi, nova carska rezidencija, hotel, studentski dom i administrativni centar sve u Bahir Daru, kino u Hararu, centar u Debre Zeit. Radioje i pri jedloge zanovigrad Kor a-Kora. Aut or je izložbe tradic ijske arhitekture Etiopi je 1965. Nakon povratka u Hrvat- sku od 1969.-1971. radio je kao republički urbanistički inspektor SR Hrvat ske. Od 1971.-1975. savjetnik u Republičkom sekre- tarijatu za urbanizam, građevi- narstvo, stambene i komunalne poslo ve, Zagreb. U Hrvat skoj rad io je na 15 region aln ih i urbanis ti čkih planov a: Kotar Krapina (1958), Prostorni plan općine Sisak (1975), Prostorni plan Hrvatske (1974), Novi Zagreb, Ploče, Brod, Kumrovec, Travnik (BiH), Zabok, Lički Osik, Novi Vinodolski, Rab, i dr. Osim urbanizmom bavi se projektira- njem, te ima 20-tak izvedenih objek ata.To su: škola , stan ovi,i hotel u Zaboku, stanovi Brioni – Faža na,stanovi u Ličk omOsiku, Travniku, uređenje Studentskog centra u Zagre bu, želje zničk a stanica i restoran u Kumrovcu, Komorna pozornica u Zagrebu itd. Sudjelovao je na urbanisti- čkim natječaji ma za: Zadar 1953. (u suradnji s Radovanom Miščevićem i Brankom Vasiljevi- ćem), za Slavonski Brod 1954. (u suradnji s Brankom Vasiljevi- ćem,StankomŽuljićemiIvanom Layem) te željezničku stanicu u Kumro vcu, rekons trukc iju že- ljez ni čk og čvo ra u Lju blja ni, urbani stičk o rješe nja Skop lja, tip ove dje čji h vrt i ća i dje čji h igrališta u Zagrebu. Sudjelovao je referatima na brojnim među- nar odnim sku pov ima . Bio je predsjednik urbanista Hrvatske, Preds jednik saveza urbani sta Jugoslavije, podpredsjednik Društ va arhite kata Hrvat ske. Dobit nik 1969. zlatne medal je MENELIK, cara Haile Selasija, Etiopija; 1972. priznanja Urba- nisti č kog zavoda Dalma cije, Split te dobitnik diplome i odli- kovanja za unapređenje urba- nizmapovodomSvjetsk og dana urbanizma. Izovogkratkogisažetogprikaza života arhitekta i urbanista Bran- ka Petrovića može se zaključiti da je radio i stvarao puno, te da je iskreno želio unaprijediti ur- banističku i arhitektonsku prak- su. Jasenka Kranjčević, Institut za turizam,Zagreb (Požega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.) BRANKO PETROVIĆ POŽEŠKI ARHITEKT I URBANIST (Požega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.) BRANKO PETROVIĆ POŽEŠKI ARHITEKT I URBANIST Branko Petrović oko 1970. Hotel Wabi Shebele, Addis Ababa, Etio pija Regulacija Novi Travnik, Bosna i Hercegovina