7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
1/28
1
IZAZOVI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA - DEJANA BOUILLET
UVOD
Osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-obr. okruenja bitan je preduvjet socijalne
integracije onih koji su zbog razliitih etiolokih imbenika suoeni s mnogim tekoama
Bitno sudjelovanje cjelokupne drutvene zajednice, no ponajprije strunjaka edukacijsko- rehabilitacijskih
znanosti (rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi) te psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u edukaciji
i svakodnevnoj pomoi u radu s takvim uenicima i djecom
ODGOJNO- OBRAZOVNA INTEGRACIJA (dio ire socijalne integracije)je proces, cilj i organizacijski sustav
koji PODRAZUMIJEVA kreiranje uvjeta za djecu s tekoama u razvoju koji e u svakom konkretnom
sluaju osigurati najmanje restriktivnu okolinu za njihov razvoj. OPRAVDANA JE samo ako se uz njenu
pomo ve u ranoj dobi poboljava socijalni status te djece, a USMJERENA JE iroj socijalnoj integraciji
osoba sa posebnim potrebama na slabljenje i nestajanje segregacijskih mehanizama
Odg.-obr. integracija pretpostavlja i trai individualizirani pristup svakom djetetu, ona znai oblikovanje
raznolikih odg.-obr.alternativa, podrazumijeva osiguranje povoljnih subjektivnih i objektivnih pretpostavki
za psihosocijalni razvoj i obrazovni napredak djeteta s razvojnom smetnjom u redovitim uvjetima,
ukljuuje individualni i grupni rad prema dodatnim obrazovnim ili rehabilitacijskim programima,
omoguuje protonost odg.-obr. sustava..
PRETPOSTAVKE SOCIJALNE INTEGRACIJE : su osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-
obr.okruenja za svu djecu, posebni programi potpore uiteljima i odgojiteljima te sudjelovanje ukupne
drutvene zajednice.
1.
KONCEPTUALNI OKVIR INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
OSNOVNA PARADIGMA: osobe su shvaene kao bioloko- psihosocijalni sustavi, to znai da se oteenje
(tekoa, posebna potreba) javlja kao jedan od mnogih elemenata strukture, pa je njegovo znaenje za
socijalnu okolinu odreeno time u kakvim je relacijama i interakcijama s ostalim elementima strukture
Razvoj odnosa drutva prema osobama s organski uvjetovanim tekoama socijalne integracije dijeli se na etiri
povijesna pristupa (razdoblja)- razdoblje potpunog iskljuivanja iz drutva, medicinski model (19.st.), model
deficita(kraj 19. I po.20.st.) i socijalni model- 80.-te g 20.st do danas (institucionalizacija, deinstitucionalizacija i
ivot u zajednici). Ovaj odnos drutva uvjetovan je dominantnim filozofskim pravcima i pogledima na uenje idrutvenim okolnostima(ratovi, epidemije, potreba za radnom snagom)
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
2/28
2
KOMPONENTE
REHABILITACIJE
MEDICINSKI MODEL MODEL DEFICITA SOCIJALNI MODEL
PREDMET Tekoa, nesposobnost
osobe
Posebna potreba osobe Sposobnosti, interesi,
potrebe i prava osobe
CILJ Promjena osobe radi
uklapanja u koncept
normalnosti
Smanjenje ili otklanjanje
initelja koji pridonose
tekoama socijalne
integracije
Izjednaavanje prava
osoba s tekoama s
pravima veinske
populacije
SVRHA Zatita, skrb, izbjegavanje
rizika
Normalizacija ivota tih
osoba
Ukljuivanje osobe s
tekoama u zajednicu
ULOGA DRUTVA Uspostava specijalnih
slubi za uklanjanje i /ili
ublaavanje tekoa
Otvaranje specijaliziranih
ustanova za edukaciju i
rehabilitaciju
Uklanjanje svih prepreka u
okruenju i izjednaavanje
mogunosti
OSNOVNI PROCESI Dijagnosticiranje,
institucionalizacija
Dijagnosticiranje,
institucionalizacija
Procjena,
deinstitucionalizacija
DUGORONE POSLJEDICE Nia razina socijalne
kompetentnosti,
infantilizacija
Segregacija, djelomina
socijalna integracija
inkluzija
TERMINI od invalidnosti, invaliditeta, hendikepa, bolesti ili poremeaja, oteenja do osoba s invaliditetom, djece s
tekoama u razvoju, osoba s posebnim potrebama..UKLJUUJU osobe kojima se zbog bolesti, nesree ili loih
ivotnih uvjeta ivot tako izmijenio da se bez pomoi vie ne mogu ukljuiti u sve oblike svakidanjeg ivota.
DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU- djeca koja manifestiraju tekoe u razvoju, a koja vjerojatno nee moi
dosegnuti ili odrati zadovoljavajuu razinu zdravlja ili razvoja, tj. ije e zdravlje ili razvoj vjerojatno biti ozbiljno
oteeni ili pogorani bez dodatne potpore ili posebnih usluga u podruju zdravstvene njege i zatite, rehabilitacije,
odg.i obr. i socijalne zatite.
KONCEPT LJUDSKIH PRAVA
-DOKUMENTI-mnogobrojne deklaracije, povelje i konvencije meunarodnih organizacija (UN, Vijee Europe,
Europska komisija), nacionalne politike, strategije, programi i zakoni koji se kreiraju u cilju osiguravanja prava iizjednaavanja mogunosti svih osoba s invaliditetom.
-SVRHA I SADRAJ- upozoravanje na potrebu potovanja i afirmacije prava osoba s invaliditetom na jednake
mogunosti kakve imaju ostali graani te na ravnopravno sudjelovanje u poboljanjima ivotnih uvjeta, koja su
rezultat ekonomskog i socijalnog napretka
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
3/28
3
TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE odnose se na sve osobe koje zbog razliitih razloga nisu ukljuene ili
manifestiraju tekoe ukljuivanja u uobiajenu drutvenu sredinu i /ili u specifina podruja drutvenih aktivnosti.
Wnkel tekoe socijalne integracije dijeli na organske (tekoe kretanja, sluanja, gledanja, miljenja, govora,
socijalnog ponaanja, emocionalnosti i nagona), smetnje u ponaanju (parcijalne, manje teke i prolazne) te
ugroena stanja(izloenost opasnostima).
TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE:
Eksternalizirana (vidljiva, ometajua) ponaanja
Internalizirana (povuena) ponaanja
Kognitivni (spoznajni) poremeaji i oteenja
Drutveno uvjetovane tekoe (npr.etnike manjine, daroviti..)
Razvojni problemi
Tekoe socijalne integracije su uvjetovane:
ENDOGENIM IMBENICIMA: psihiki i tjelesni razvoj djeteta, mogu biti odreeni naslijeem, a razvoj
mogu omesti i naknadno, u bilo kojem razdoblju ivota, ILI:
EGZOGENIM IMBENICIMA: proizlaze iz obiljeja okruenja u kojem dijete odrasta, ui i razvija se
, a manifestiraju se kroz tekoe u uenju.
2.
TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE KAO ODG.-OBR. HENDIKEP
ELEMENTI ODG.-OBR. PROCESA:
Psihiko-socijalno zadovoljstvo djeteta
Mogua obrazovna postignua djeteta
Dobrobit razrednog odjela/odgojne skupine
Provedba normiranih procedura
IMBENICI PRAKTINIH ODLUKA U ODG.-OBR. PROCESU
1.
ODLUKE UITELJA/ODGOJITELJA (Postoji li problem?to je problem?Koje su intervencije dostupne?Koje
intervencije najbolje odgovaraju potrebama djeteta?Je li odabrana intervencija pomogla u rjeavanju
problema?)
2. OSOBNOST UITELJA/ODGOJITELJA (Sustav vrijednosti i filozofija o ivotu, odg. I obr., potrebe, odgojni stil,
standardi organizacije odg.i obr.)
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
4/28
4
3. KONCEPCIJSKI MODELI RAZUMIJEVANJA TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE-TEORIJSKI KONSTRUKT:
Psihodinamski: uloga uitelja je prepoznavanje simbolinog znaenja ponaanja djeteta i
razumijevanje tog ponaanja kao poziva u pomo
Bioloki: ponaanja su u biti bioloki uvjetovana pa su otporna na modifikacije odgojem
Bihevioralni: najvanije je razumijevanje naela i procesa uenja ponaanja(klasino,instrumentalno uvjetovanje i uenje opaanjem)
Socioloki: potreba stalnog procjenjivanja postojeih drutvenih pravila i potreba kreiranja
pravila u suradnji s djecom
Kulturoloki: kultura kole/djejegvrtia pridonosi tome kako doivljavamo djecu s tekoama,
odg.-obr. oekivanjima i pristupima djeci, postoje prokulturne i kontrakulturne intervencije
Ekoloki: nadovezuje se na paradigmu o osobama koje su shvaene kao bioloko -psihosocijalni
sustavi, naglaava interakciju individue i okoline, a tekoe mogu biti reducirane ili svladane
promjenama na razini osobe i na razini okoline
EKOLOKI SUSTAV: dijete u sreditu, okrueno pojedincima i drutvenim skupinama koje tvore njegov
mikrosustav, mezosustav, egzosustav i makrosustav. Ontogenetsku razinu sustava ine kognitivne,
afektivne, konativne i duhovne komponente te sustav ponaanja, mikrosustav ukljuuje obitelj (roditelje,
brau i sestre) i ostale osobe koje u razvoju djeteta imaju vanu ulogu (odgojitelje, uitelje, skrbnike,
prijatelje), mezosustav i egzosustav ukljuuju susjedstvo, vrnjake odnose te dostupnost slubi za brigu o
djetetu (socijalne slube, zdravstvene ustanove, kvalitetu vrtia..) koje su vane za socijalizaciju i
dugoroan razvoj djeteta te olakavaju ili oteavaju djelovanje mikrosustava. Mikro, mezo i egzo sustavi
okrueni su makrosustavom koji ukljuuje kulturne i socijalne vrijednosti, globalne promjene u drutvu,
norme, zakone i prava.Svaki se element sustava moe analizirati kaosvojevrstan ekoloki prostor.
EKOLOKI SUSTAV je skup ivih i neivih elemenata koji postoje u odreenom vremenu i prostoru,
meusobno ovise jedni o drugima,a istodobno su ovisni o vremenu i prostoru.
Tri skupine ekolokih intervencija ( koje vode rehabilitatori i ostali strunjaci): intervencije u
specijaliziranim institucijama, intervencije u prirodnim ivotnim okruenjima i intervencije u javnim
ustanovama.
POLAZNE TEZE U INTEGRIRANOM ODGOJU I OBRAZOVANJU:
Ponaanje djeteta nije usmjereno protiv uitelja/odgojitelja.
Uobiajeno postoji dobar razlog za loe ponaanje.
Pravila su vana, ali vrijednosti su vanije.
Ima mjesta za optimizam- pozitivni pomaci su mogui.
Za tretiranje tekoa nuna je suradnja.
Svako je dijete jedinstveno.
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
5/28
5
3. DIDAKTIKO-METODIKI ASPEKTI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Bioloki uvjetovane tekoe koje ometaju sposobnost funkcioniranja djece u odg-obraz. okruenju:
Tekoe u senzorikoj reaktivnosti (tekoe u moduliranju informacija koje dijete putem osjetilavida,
sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti prima iz okoline)
Tekoe u obradi (tekoe u osmiljavanju senzorikih podataka)
Tekoe u stvaranju i nizanju ili planiranju odgovora (odnose se na probleme s voljnim kretanjem svog
tijela)
POLAZNE TEZE
- Djeca s tekoama, u odnosu na vrnjake, ponajprije se prepoznaju u meusobnim slinostima
bioloko-psihosocijalnog razvoja, a tek zatim u njihovim razlikama
- Djeca s istom tekoom mogu se vie razlikovati negoli biti slina, a djeca s razliitim tekoama mogu
imati vie slinosti nego razlika
Razvojni aspekt tekoe!
Kompenzacijske mogunosti cjelokupnog psihikog funkcioniranja djeteta
Pronalaenje naina kojim moemo pridonijeti njegovu napretku, razvoju i psihosocijalnoj
dobrobiti
POLAZITA INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Pri odabiru primjerenih didaktiko-metodikih pristupa potrebno je procijeniti djeje sposobnosti, znanja,
interese i posebne potrebe. Ivani i Stani (2002:142) naglaavaju da je osobito vano procijeniti sljedee
sposobnosti djeteta: sluanje, usmeno izraavanje, prostorno i vremensko snalaenje, rukovanje sredstvima za rad,
stjecanje radnih navika, itanje, pismeno izraavanje, raunanje i geometrijsko predoavanje.
Kada odgojitelj ili uitelj utvrdi da neko dijete manifestira odstupanja u stupnju razvoja u odnosu na veinu
njihovih vrnjaka, didaktiko-metodiki pristup djetete mogue je prilagoditi na razini:
- percepcije: prilagoavanje sredstava za predoavanje, tiska, prostora za itanje/pisanje, isticanja u
tekstu...
- spoznaje: uvoenje u postupak, planiranje, saimanje, pojednostavljivanje teksta, shematski prikazi...
- govora: prilagoavanje izraajnosti, razgovijetnosti, razumljivosti, govorno usmjeravanje pozornosti...
-zahtjeva: samostalnost, vrijeme i nain rada, aktivnost,provjeravanje...
INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM
prilagoen sposobnostima (jakim stranama) i ogranienjima (slabim stranama) djeteta
oznaava prilagodbu didaktiko-metodikog pristupa
ovisno o posebnim odg-obraz. potrebama djeteta, moe predstavljati smanjenje dubine i irine odg-
obraz. sadraja
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
6/28
6
! Mogue je individualizirati:
odg-obraz. predmete i sadraje
razinu usvajanja pojedinih odg-obraz- sadraja
vremenske dimenzije za usvajanje pojedinih odg-obraz. sadraja
nastavne oblike, metode i sredstva rada
DIDAKTIKO-METODIKI POSTUPCI
Didaktiko-metodiki postupci koje valja primjeniti kod djece koja imaju tekoe slunog i vidnog perceptivnog
podruja, tekoe u mogunostima pamenja, zadravanja pozornosti i misaonim procesima.
SLUNA PERCEPCIJA(smetnje koncentriranog sluanja, razlikovanja i pamenja glasova, rijei i govornih cjelina)
D-M. postupci:
upotreba jasnih, razgovjetnih, kraih reenica s poznatim rijeima
ponavljanje izreenog
provjera razumijevanja i koritenje perceptivnog potkrepljenja
VIDNA PERCEPCIJA (tekoe vidno-prostorne orijentacije, diskriminacije oblika prema izgledu, poloaju i smjeru,
tekoe u percipiranju vidno-motorike koordinacije, vidno-motorike brzine uenja...)
D-M. postupci:
jednostavna i pregledna nastavna sredstva bez suvinih detalja, usmjerena na zadatak; prilagoavanje
tiska (poveani razmaci meu rijeima, uveanje tiska, saimanje teksta..)
primjereno ukljuivanje u rad (itanje na poetku teksta, na poetku odlomka)
upuivanje na koritenje orijentira pri itanju (itanje prstom, povlaenje crta pri itanju),
usmjeravanje na preglednost i itkost napisanog
ZAPAMIVANJE I PAMENJE (problemi memoriranja slunih, italnih, gledalnih i ostalih osjetilnih podataka u
odnosu na njihov broj, tijek i povezanost)
D-M. postupci:
dugotrajnije vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz usmenu provjeru njihova razumijevanja
primjena individualiziranih nastavnih listia za utvrivanje, ponavljanje i vjebanje sadraja
ZADRAVANJE POZORNOSTI (promjenjivost pozornosti ili smanjena sposobnost prijelaza iz jedne situacije
podraaja u drugu)
D-M. postupci:
jasno davanje uputa, doziranje informacija, provjera praenja rada, usmjeravanje aktivnosti, ea
primjena usmenih oblika rada
primjena ciljanih, jednostavnih, djetetu zanimljivih didaktikih materijala, bez suvinih detalja
MILJENJE (tekoe u izvoenju razliitih misaonih operacija kao to su: asociranje, konkretiziranje, povezivanje,
apstrahiranje, zakljuivanje i sl.)
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
7/28
7
D-M. postupci:
isticanje bitnog razliitim tipovima obiljeavanja i/ili slikovnog predoavanja
saimanje teksta izdvajanjem vanih odrednica sadraja
planiranje reenica uz pomo razliitih dispozicija (slike, reenice, pitanja, rijei)
primjena shematskih prikaza radi bolje preglednosti analitiko-sintetikog predstavljanja sadraja
VANO!
- Razinu i sadraj prilagodbe ne odreuje vrsta i stupanj tekoa u razvoju, ve mogunosti i potrebe
svakog djeteta
- Djeca s tekoama mogu napredovati (u svim ili nekim podrujima) kao i njihovi vrnjaci; dio moe
napredovati samo do odreene granice, ali nema djeteta koje se ne moe odgajati i obrazovati u
skladu sa svojim sposobnostima
-
4. SUDIONICI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Djeca s tekoama socijalne integracije
o bez obzira je li rije o organskim ili socijalno uvjetovanim tekoama, one nisu imanentno obiljeje djece
koja ih manifestiraju
o u ranom se djetinjstvu tekoe socijalne integracije javljaju prvi put, ali mnoge od njih e nestati bez
intervencija, posebno ako se radi o razvojnim tekoama
o ponaanje ini dijete vie ili manje socijalno integriranim; odreuje razinu socijalne integracije
1. internalizirani problemi ponaanjadjeca s tim problemima pokazuju socijalnu povuenost, strah, anksioznost i
somatske problemedijete ima probleme samo sa sobom
2. eksternalizirani problemi ponaanja pretjerana razdraljivost, agresivno i delikventno ponaanje dijete
svojim ponaanjem stvara probleme drugima iz okoline
- nedjelotvorna ponaanja/problemi u ponaanju- djeca s organski uvjetovanim tekoama u razvoju manifestiraju
razne oblike problema u ponaanju koja odstupaju od normi koje vrijede za odreeni uzrast i koje okruenje
smatra tetnima i opasnima za dijete pa zato ta ponaanja zahtijevaju poseban tretman
- npr. djeca oteena sluha takva ponaanja manifestiraju 14 44 % ee nego djeca bez oteenja
- mnogi problemi u ponaanju su posljedica nezadovoljenih potreba djeteta (potreba za sigurnou, pripadanjem,ljubavlju), a ne biolokih obiljeja
- kriteriji za utvrivanje problema u ponaanju: trajnost, ozbiljnost i odupiranje takvog ponaanjapromjeni
- ponaanje u teoriji izbora (William Glasser) svako ponaanje se moe definirati kao pokuaj zadovoljavanja
osnovnih ivotnih potreba (preivljavanje, ljubav, mo, zabava, sloboda) ono je svrhovito i temelji se na
unutarnjoj motivaciji
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
8/28
8
ponekad da bismo zadovoljili te potrebe biramo neuinkovita ponaanja, koja nisu u skladu s oekivanjima
4 komponente ponaanja: djelovanje, miljenje, osjeanje i fiziologija one djeluju zajedno, nedjeljive su
miljenje podupire svaki postupak, dok je postupak u tijeku u organizmu se dogaaju fizioloke promjene,
a taj odnos fiziologije i miljenja raa osjeaje
nad djelovanjem imamo potpunu kontrolu to je aktivna komponenta; miljenje moemo umjerenokontrolirati; osjeaje i fiziologiju djelomino
esto se prema djeci koju odgajamo i educiramo ponaamo kao da ih moemo prisiliti da uine to elimo
(teorija podraaja - odraaja), iako ponaanje odreuje unutarnja motivacija
to je odnos temeljen na strahu od kazne i ovisnosti o nagradi takvi odnosi ne pridonose istinskim
promjenama ponaanja
- smisao discipliniranja djecedisciplina vs kazna
disciplina (nametnuta izvana ili samodisciplina) je poeljna, ona znai uenje, no pretvorili smo je u neto
to jedan ini drugome kako bi se ovaj prilagodio
kazna (tjelesna, sarkazam, poniavanje, emocionalno zlostavljanje, utnja i izoliranje) nije poeljna,
sadrava elemente tjelesne i emocionalne povrede
razlike:
DISCIPLINA KAZNA
- oekivana pravila se istiu i svi ih poznaju - neoekivana, ak rezultat hirovitog
raspoloenja
- dovodi dijete do naknade tete preuzimanje
posljedice
- usmjerena na problem, ne na rjeenje (nema
mogunosti ispravljanja pogreke)
- cilj: nauiti boljem ponaanju i izbjei
problem ubudue
- kanjeno dijete zbog straha ili povrijeenosti
poinje skrivati istinu
- zavrava boljim odnosom odraslih i djece - katkad ukljuuje poznate posljedice, no one
mogu biti prestroge
- dijete naui granice odraslih i shvaa svoj
udio u problemu
- sadrava elemente tjelesne i emocionalne
povrede, sarkazam, nelogine zabrane...
- nametnuta izvana ili samodisciplina
- kad pogrijei dijete zna to e se dogoditi
- razumna i umjerenaprovodi se smireno,
bez negativnih emocija i kritiziranja
o dijete s tekoama tijekom kolovanja postaje odvojeno od uenja, nedostaje mu motivacije, u
komunikaciji s odraslima nailaze na jezik neprihvaanja zapovijed, prijetnja, moraliziranje, savjet,
pouavanje, kritiziranje..., zato im je osim spoznajnog potreban i motivacijskite emocionalni pomak
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
9/28
9
o s druge strane,jezik prihvaanja- meusobno potovanje, povjerenje, otvorenost, ista komunikacija, ja
poruke, aktivno sluanje, feed back...
o u pokuaju kontroliranja djetetova ponaanja moemo imati 5 polazita:
KAZNITELJ OKRIVITELJ PRIJATELJ PROMATRA VODITELJ
to radi uitelj? vie i proziva Propovijeda, uti Trai izgovore Zbraja i mjeri Postavlja pitanja
to kae uitelj? Ako to ne napravi,
ja u...
Trebao si to znati
bolje.
Napravi to za
mene.
Koje je pravilo? U to vjerujemo
Na emu se
temelji?
krivnja, odbacivanje Skrivanje, laganje ovisnost prilagodba Jaanje, snaga
to kae dijete? Nije me briga! ao mi je. Mislio sam da
smo prijatelji.
Koliko teko, koliko
dugo?
Kako to mo
popraviti?
Izlazni rezultat Ponavljanje tete Loe miljenje o
sebi
slabost Usmjereno na
posljedicu
samorestitucija
voditeljski pristup nazivamo restitucija pomae djetetu u unutarnjoj procjeni onoga to moe uiniti
kako bi ispravilo svoje pogreke; suradniki proces u kojem djeca ue traiti rjeenja problema, ue o
pravima i obvezama; proces koji vodi ka razvoju socijalnih vjetina i socijalne kompetencije (poznavanje i
razumijevanje normi i pravila, vrijednosti, ovladavanje umijeima nunim za djelotvornu interakciju u
zajednici)
pretpostavke uspjeha u korigiranju djetetova ponaanja:
a) uoavanje problema
b) ulaganje dodatnih napora u pruanju pomoi djetetu, uz postojanje svijesti da neka djeca trebaju vie panje
zbog objektivnih okolnosti
u cilju: a) razumijevanja djeteta i njegova ponaanja
b) pruanja pomoi djetetu da bolje razumije sebe i svoje ponaanje
c) pruanja pomoi djetetu da promijeni svoje ponaanje
no, samo jedan kvalitetan odnos djeteta s npr. uiteljem nee biti dovoljan ve je potrebno ukljuiti cijelu
zajednicu!
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
10/28
10
Roditelji djece s tekoama socijalne integracije
o proces socijalizacije u obitelji je proces koji ima snagu povratnog djelovanja jer se uz njegovu pomo
oblikovane osobe trebaju ukljuiti u okruenje kako bi u njemu djelovale podupirui ili mijenjajui
drutvene odnose
o
procesi koji oblikuju lanove obitelji, dvije razine socijalizacijskog utjecaja obitelji:
1. DRUTVO (kultura, vrijednosti, struktura) cjelina obiteljske organizacije u konkretnom drutvenom okruenju
2. POJEDINAC/DIJETE(tenje, motivacija, potrebe) - neposredno odgojno djelovanje roditelja
to su 2 kruga uzajamnih uvjetovanja i povezanosti ija je toka presjeka obitelj
- ekoloka teorija djeci koja nisu socijalizirana na poeljan nain moemo pomoi jedino u kontekstu intimnih
drutvenih sustava kojih su oni dio
- obitelj je prva etapa, prva drutvena skupina koju dijete spoznaje
- lanovi obitelji su povezani snanim osjeajima, imaju jedni prema drugima prava i obveze koji se mogu
razumjeti kroz obiteljske funkcije: bioloko-reproduktivna, emocionalna, ekonomska, komunikacijska, zatitnika,
odgojna, obrazovna, socijalizacijska
Obiljeja obitelji relevantna za odgojno-obrazovni i socijalizacijski kontekst
1. kad govorimo o nepoeljnoj socijalizaciji, odnos izmeu obitelji i ponaanja je u fokusu mnogih istraivanja
posebno se orijentira na strukturalna (veliina obitelji, redoslijed roenja djeteta, strukturalna necjelovitost,
zaposlenost roditelja - majke) i funkcionalna obiljeja (roditeljsko prihvaanje djeteta, stupanj privrenosti,
obiteljski odnosi, razina kontroliranja i discipliniranja)
2. dimenzije unutarnje obiteljske atmosfere kohezija (veze izmeu lanova, od pretjerane angairanosti do
potpune neukljuenosti) i adaptibilnost (sposobnost lanova da, kada je to potrebno, promijene uloge i pravila)
3. dimenzije obiteljske komunikacije konverzacijska (lanovi se ohrabruju za sudjelovanje u interakciji o
neogranienom broju tema) i konformistika (obitelji inzistiraju na ujednaenosti i homogenosti stajalita) 4
tipa obitelji: koncenzualne, pluralistike, protektivne i laisez-faire
4. roditeljski stiloviautoritarni, permisivni, indiferentni i autoritativni roditelji
5. kljune dimenzije roditeljstva: emocionalna toplina i razumijevanje te nadzor i zabrane
- funkcionalne i nefunkcionalne obitelji:
- funkcionalne: podupiranje zdravih odnosa, usuglaena odgojna stajalita roditelja, privrenost i potpora,
dogovorena pravila, induktivni odgojni postupci (dijete samo shvaa posljedice svog ponaanja i nunost pravila)
- nefunkcionalne: manje sposobnosti u rjeavanju problema, obrambena komunikacija, disfunkcionalna
stajalita, prezatiivanje popustljivostodbacivanje
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
11/28
11
- niz je objektivnih okolnosti koje odreuju svakidanji ivot obitelji djece sa smetnjama u razvoju i 3 su skupine
mehanizama suoavanja s tekoama djeteta:
1. usmjerenost na procjenu analiza problema i pronalaenje koraka za njegovo rjeenje, otkrivanje pozitivnih
obiljeja u situaciji ili kognitivno poricanje radi umanjivanja ozbiljnosti situacije
2. usmjerenost na problem traenje informacija i potpore, poduzimanje aktivnosti za rjeavanje problema iprepoznavanje alternativnih rjeenja
3. usmjerenost na emocije kontrola emocija, emocionalni izljevi i rezignirano prihvaanje mirenje sa
situacijom
- svrha rada s roditeljima: jaanje kompetentnosti za roditeljsku ulogu, razumijevanje vlastite odgovornosti u
nastajanju problema, poboljanje razumijevanja problema, usvajanje novih naina djelovanja...
Vrnjaci i vrnjake skupine
vrnjake skupina skupina osoba ujednaene dobi, socijalnog statusa i interesa, viestruko vana u
razvijanju odnosa, komunikacije i socijalizacije
nedostatna privrenost vrnjakoj skupini u djetinjstvu vaan je initelj tekoa socijalne integracije u
kasnijoj dobi
mogu biti: dijade najboljih prijatelja, male grupe bliskih prijatelja ili parova te skupine u kojima nema
prijateljskih odnosa
roditelji utjeu na odabir prijatelja/vrnjaka: izravno (odabirom mjesta stanovanja, vrtia, kole,
obiteljskih prijatelja), neizravno(razvoj linosti, oblika ponaanja, vrijednosti, normi)
u vrnjakim skupinama poeljnija su socijalno kompetentna djeca!
najvaniji i najintenzivniji vrnjaki odnos je prijateljstvo (pomaganje, dijeljenje, uspjeno rjeavanje
sukoba...)
tijekom ranijeg djetinjstva karakteristina su istospolna prijateljstva
muka djeca sklonija su druiti se s veim skupinama, a djevojice s jednom ili dvije osobe
u adolescenciji prijateljstva jaaju i stabilna su
stabilnosti prijateljstva pridonose: dob, fizika bliskost, sposobnost komuniciranja, empatinost, vjetina
konstruktivnog rjeavanja sukoba, status u skupini, vrijednosni sustav, interesi...
-razine prihvaenosti u vrnjakoj skupini: dvije su krajnosti odbaenost i omiljenost, a postoji i
zanemarenost, kontroverzan status...
nasilnitvo prema Olweusu je poseban oblik agresivnosti kod kojeg se dominantni pojedinac (nasilnik)
ponavljano ponaa agresivno prema manje dominantnom pojedincu (rtvi)
- moe biti izravnootvoreni napad na rtvu i neizravnodrutvena izolacija, namjerno iskljuivanje iz
skupine
- moe biti fiziko, verbalno isocijalno
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
12/28
12
prevencija vrnjakog nasilja je vaan imbenik uspjene odgojno-obrazovne integracije djece s
tekoama socijalne integracije jer su ta djeca esto meu onima koji su skloni nasilnikom ponaanju i
koji trpe takvo ponaanje
moe se vriti putem razvoja pozitivnih vrnjakih interakcija, vrnjakom pomoi (planirana i
strukturirana upotreba znanja, vjetina djece kako bi razumjela i pomogla drugima u razvoju vjetina tekako bi sudjelovala u razvoju samopouzdanja djece kojoj je pomo potrebna)
vrnjako se sudjelovanje u integriranom odgoju i obrazovanju temelji na iskustvenom uenju, a najea
tehnika iskustvenog uenja je radioniki grupni rad suradniko uenje
odgovornost uitelja je da svojim odgojnim nastojanjima kod djece razviju suradnike odnose koji se mogu
razvijati od 4. godine ivota, trebaju ih usmjeravati na usvajanje kooperativnih socijalnih vjetina koje
imaju 4 razine:formiranje, funkcioniranje, formuliranje i fermentiranje
te razine ostvarujemo kroz poticanje slijedeih ponaanja:
FORMIRANJE FUNKCIONIRANJE
- tihi govor, tihi rad
- oslovljavanje po imenu
- gledanje i sluanje osobe koja govori
- izbjegavanje nepotrebne buke
- davanje prijedloga, poticanje na aktivnost
- potovanje rokova
- traenje i nuenje objanjenja
- parafraziranje
FORMULIRANJE FERMENTIRANJE
- sumiranje izgovorenih ideja
- strukturiranje novih informacija
- glasno razmiljanje, verbaliziranje
- otvorenost za rasprave
- kritika problema, a ne osoba
- prihvaanje i analiziranje razliitih ideja
- vjetina postavljanja pitanja
- alternativnodivergentnoslojevito miljenje
Struni suradnici i strune slube
o za integrirani odgoj i obrazovanje presudan je timski rad razliitih profesija tj. rad malih skupina
meusobno ovisnih osoba, kompetentnih strunjaka koji dijele odgovornost za uspjeno obavljanje nekih
zadaa
o preduvjeti timskog rada: intenzivna komunikacija, razmjena ideja, pregovori o razliitim rjeenjima
problema, sposobnost suradnikog uenja
o vrste timova: 1. savjetodavni i/ili rukovodei timovi
o timovi specijaliziranih strunjaka
o timovi uitelja, odnosno odgojitelja
o dimenzije uspjenosti timova: 1. neuspjeni ili subsumativni postignue je manje od zbroja znanja,
vjetine i sposobnosti pojedinih lanova
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
13/28
13
2. prosjeno uspjenipostignue odgovara zbroju znanja, vjetine lanova
3. uspjeni ili supersumativnipostignua nadilaze zbroj
- razina suradnje meu lanovima tima: 1. individualno usmjereni jasno prepoznatljivi doprinosi pojedinih
lanova
2. linearno usmjerenijedni utjeu na druge, a dominantan je voditelj
3. cirkularno usmjereni kreativni, voditelj je ukljuen u cirkularnu
transakcijsku suradnju s lanovima tima
o osnovnokolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama provodi se u redovitim osnovnim
kolama potpuna integracija ili djelomina te u posebnim o -o ustanovama
o u jednom razredu mogu biti najvie 3 uenika s tekoama, a s brojem uenika s tekoama smanjuje se
broj svih uenika u razredu
o -najee se u vrtiima i kolama kao struni suradnicizapoljavaju pedagozi jer imaju status osnovnih
strunih suradnika
o pedagozi planiraju i programiraju (struno usavravanje, izrada godinjeg plana i programa, plan
zdravstvene, socijalne i ekoloke zatite djece, plan kulturne i javne djelatnosti ustanove, sudjelovanje u
izradi plana rada s djecom s tekoama i plana rada s darovitom djecom); neposredan rad s djecom,
odgajateljima/uiteljima i roditeljima; suradnja s ravnateljem, uiteljima i strunim suradnicima i drugim
ustanovama u lokalnoj zajednicidom zdravlja, zavod za zapoljavanje, socijalna skrb...
o edukacijsko-rehabilitacijski strunjaci: logopedi, rehabilitatori i socijalni pedagozi
Ostali sudionici integriranog odgoja i obrazovanja
kvalitetu integriranog odgoja i obrazovanja sukladno postavkama ekoloke teorije uvjetuju brojni
imbenici na svim razinama ekolokog sustava na razinama makro i egzo prostora
makrorazina ekolokog prostora: znanstvene spoznaje u odgojno-obrazovnim, psiholokim,
pedagokim...znanostima; postojea zakonska rjeenja; stupanj razvoja socijalne politike drutva; smisao,
sadraj i ciljevi odgoja i obrazovanja; materijalni uvjeti; svijest o potivanju prava djeteta; kvaliteta
obrazovanja uitelja i drugih strunjaka
egzorazina i mezorazina ekolokog prostora: raspoloivi strunjaci u lokalnoj zajednici; dostupnost
programa nevladinih organizacija; provedba zakonskih rjeenja u praksi, angaman i razvoj zajednice...
lokalna zajednica i njezini resursi imaju veliku vanost u prevenciji i tretmanu tekoa socijalne integracije
zajednitvoje imperativ integriranog odgoja i obrazovanja to vie stanovnici zajednice mogu raunati
na uzajamnu pomo vea e biti koliina socijalnog kapitala i koristi za zajednicu
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
14/28
14
sustav integriranog odgoja i obrazovanja (shematski):
5.IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE
Odstupanja od uobiajenog (standardnog) socijalnog funkcioniranja najzornije se uoavaju u odgojnim skupinama i
razrednim odjelima, to upuuje na potrebu pravodobnog uoavanja disfunkcionalnih karakteristika djece te
osiguravanja ranih strunih edukacijsko-rehabilitacijskih i drugih psihosocijalnih intervencija.
TEKOE U PRAVODOBNOJ IDENTIFIKACIJI
nedovoljno znanstveno utemeljeni pokazatelji o odstupanjima u ranoj djejoj dobi
oekivanja da e problem nestati sam
nespremnost djetetu bliskih osoba na suoavanje s problemom
nedovoljno razvijena mrea ranih psihosocijalnih intervencija
nedovoljna ekipiranost strunih timova u predkolskim i kolskim ustanovama itd.
Svako odstupanje nije opravdano tumaiti kao znakovitu tekou socijalne integracije, ve je potrebno potovati
kriterije ozbiljnosti trajnosti i otpornosti odstupanja na promjene. Stoga odgojitelji i uitelji, prije angairanja
strunih timova, koristei se strategijama odgojno-obrazovnog i savjetodavnog rada, trebaju pokuati umanjiti
tekoe socijalnog funkcioniranja pojedine djece.
MAKROSUSTAV
- ljudska prava, socijalna prava, zakoni
o odg. i obr., standardi kvalitete
MEZOSUSTAV I EGZOSUSTAV
- dostupnost I kvaliteta medicinskih,
psihosocijalnih intervencija, ciljevi I
sadraji, profesionalne kompetencije
zaposlenika
MIKROSUSTAV
- roditelji, braa, lanovi obitelji,
uitelji, prijatelji
- dijete s tekoama socijalne
integracije: promijenjivi elementi
ponaanje; nepromijenjivi bioloke
dispozicije, psihika svojstva
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
15/28
15
1. USPORENI KOGNITIVNI RAZVOJ
obiljejania razina spoznajnih sposobnosti
tekoeu formiranju pojmova, u upotrebi apstraktnih pojmova, u kreativnom miljenju, u logikom rasuivanju,
u koritenju prije steenih iskustava, u pamenju, u zadravanju pozornosti
odstupanjana podruju percepcije, u svladavanju motorikih aktivnosti, u govoru (alogije i dislogije), u
emocionalnoj i ponaajnoj prilagodbi
etioloki imbeniciprenatalni, perinatalni i postnatalni, snieni bioloko-psihiki potencijal i/ili kulturoloka
depriviranost
razinegranina inteligencija
mentalna retardacijalaka, umjerena, teka, duboka
rezultat triju kljunih elemenata: sposobnosti osobe, oekivanja njezine okoline i stvarnog funkcioniranja u
socijalnom prostoru
to je tei stupanj mentalne retardacije kod djeteta, to je ono manje sposobno primjereno reagirati na norme
ponaanja uega i ireg drutvenog okruenja, to ga vodi u konfliktne situacije koje mogu uzrokovati nesigurnost,
osjeaj manje vrijednosti, osjeaj neuspjeha i sl.
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
Pravodobno predlaganje upuivanja djece na struno procjenjivanje sposobnosti
Sudjelovanje u procesu identifikacije sposobnosti, tekoa i posebnih potreba djeteta
Prilagodba didaktiko-metodikog pristupa djetetu
Sudjelovanje u olakavanju socijalizacijskih procesa djeteta
Podupiranje roditelja u procesu suradnje s lanovima strunog tima
CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA
Poticanje razvoja djece putem:
stjecanja osnovnih kulturnih i higijenskih navika
razvoja spoznajnih sposobnosti
razvoja govora
razvoja motorikih sposobnosti
razvoja socijaliziranih oblika ponaanja
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
16/28
16
SASTAVNICE ODGOJA I OBRAZOVANJA
programska potporaprilagodba programa, individualizacija zahtjeva, didaktika potpora, dodatni programi
poticanja sposobnosti i dr.
socijalna potporasenzibilitet i znanje uitelja/odgojitelja, senzibilitet obitelji i vrnjaka
prilagoen didaktiko-metodiki pristupprimjena svih komponenti prilagodbe programa, uz upotrebu pomonih
tehnologija; ukljuivanje djeteta u posebne razredne odjele/odgojne skupine
2. POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE
GOVORoptimalna zvuna ljudska komunikacija oblikovana ritmom reenica, rijei i slogova; sredstvo stjecanja
znanja i izvor mnogih iskustava
Zakanjeli i neadekvatan jezini razvoj jedan je od glavnih imbenika kasnijih tekoa u uenju.
etioloki imbenicipromjena u sredinjem i perifernom neuromuskulaturnom sustavu; organski i funkcionalni
kontinuumod usporenog razvoja govora: dijete razumije govor i slui se reenicom, ali ona nije primjerena
kronolokoj dobi do potpunoga gubitka govornih sposobnosti: alalije, negovorenje
POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE
Poremeaji glasa: neprimjerena visina glasa, glasnoa, rezonancija ili trajanje glasa
Poremeaji govora: artikulacijski poremeaji i poremeaji tenosti
Jezine tekoe: tekoe u izraavanju, ekspresiji i tekoe u razumijevanju, recepciji jezika i/ili
Problemi artikulacije, glasovni poremeaji, tekoe u tenosti govora i gubitak govornih sposobnosti
POREMEAJI IZGOVORA
Artikulacijski poremeaji, dislalije neispravan izgovor glasova. Najuestaliji poremeaji: sigmatizam, rotacizam,
lambdacizam, kapacizam, gamacizam, tetacizam, deltacizam, leksike dislalije
POREMEAJI TENOSTI GOVORA
Mucanjeprijelazni poremeaj u komunikativnoj upotrebi jezika
- razvojno, psihogeno ili neurogeno mucanje
fazerazvojne govorne netonosti, granino mucanje, poetno mucanje, prijelazno mucanje, uznapredovalo
mucanje
brzopletost (batarizam)poremeaj pripremnih misaonih procesa koji prethode govoru
- temelji se na hereditarnim predispozicijama
- oituje se u osnovnim komunikacijskim aktivnostima: razumijevanju, govoru, itanju i pisanju
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
17/28
17
- karakterizira ga kratak raspon pozornosti, to se odraava na socijalno funkcioniranju brzopletaa
patoloki spor govor (bradilalija)produljivanje svih glasova, a posebno samoglasnika
- posljedica organskih bolesti sredinjeg ivanog sustava (najee endokrinih bolesti)
-uestaliji je kod mentalno retardirane djece
AFAZIJE / DISFAZIJE
Primarnenastaju prije nego se govor poeo razvijati
Sekundarnenastaju nakon to je baza govora ve razvijena
Razlikujemonominalne, motorne, senzorne afazije i potpunu afaziju
POSEBNE JEZINE TEKOE
Jezine su vjetine zbog nepoznatih uzroka disproporcionalno siromanije u odnosu na dob djeteta i njegove
neverbalne sposobnosti u bilo kojem (jednom ili vie) dijelu jezinog razvoja. Utjeu na tekoe u itanju i pisanju.
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
poticanje socijalne integracije djece u skupini vrnjaka uz pomo nedvosmislenih reakcija na ruganja
pruanje pravilnoga govornog modela
upotreba djetetu najprimjerenijeg oblika komunikacije
ponuda aktivnosti u kojima nije potreban govor
pisane provjere znanja i jasnije strukturiranje pojedinih aktivnosti
planiranje i dogovaranje govornih nastupa pred razredom/odgojnom skupinom
prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te nastavnih metoda,
oblika i sredstava rada
svaka sumnja o postojanju tekoe odgojiteljima i uiteljima treba biti signal da je potrebno
savjetovanje s logopedom
VANO- Specifina obiljeja djetetova govornog izraavanja odgojitelji i uitelji ne trebaju ispravljati i osvjetavati,
osim ako je rije o brzopletau, jer s njim treba raditi na govornom osvjeivanju.
3.
TEKOE ITANJA I PISANJA
Posebne jezine tekoe, disleksija, disgrafija, diskalkulija
posljedica razliitih unutarnjih i vanjskih imbenika
mogu imati razliit intenzitet, simptome i trajanje
to su neki od najaktualnijih problema kolskog odgoja i obrazovanja
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
18/28
18
postoje: fenomenoloke ili deskriptivne i funkcionalne ili interpretativne klasifikacije tekoa
DISLEKSIJA
Sklop kroninih tekoa u postizanju vjetine itanja primjerena za dob, unato dostupnosti odgovarajuih
obrazovnih uvjeta i uvjeta u okolini
nemogunost tumaenja prostornih odnosa ili integracije vidnih i slunih informacija
posljedica deficita slune obrade, tekoa s fonolokim osvjeivanjem, poremeaja u radu vidnog sustava
i drugih organskih imbenika
varira od blagog poremeaja, koji se odraava u poremeenom razumijevanju proitanoga, do potpune i
pervazivne nemogunosti itanja unato odgovarajuoj inteligenciji
postoje: duboka disleksija, povrinska disleksija, aleksija, disleksija zbog zanemarivanja, disleksija vezana
uz poremeaj panje i pamenja
DISGRAFIJA
Stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima odreenog jezika),
koja se iskazuje kroz mnogobrojne, trajne i tipine pogrjeke
Manifestira se kroz: - tekoe u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu i/ili
tekoe u usvajanju motorike formule slova, znamenki i drugih simbola
o Dovodi do pogrjeaka:
na razini slova i sloga
na razini rijei
na razini reenice
Razlikujemo:
- fonoloke disgrafije ( artikulatorno- akustika disgrafija i fonemska, akustika disgrafija)
- jezine disgrafije( disgrafija jezine analize i sinteze i disgramatina disgrafija)
- vizualnu disgrafiju
- motoriku disgrafiju
DISKALKULIJA
Djetetove sposobnosti raunanja slabije su od oekivanih za dob, inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a
ne mogu se objasniti senzorikim oteenjem. Moe biti jedina djetetova tekoa, a moe se pojaviti i u
kombinaciji s nekom drugom tekoom, primjerice disleksijom
Oblici: verbalna, praktognostika, leksika, grafika, ideognostika, operacijska
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
19/28
19
PREDUVJET RAZVOJA VJETINE ITANJA I PISANJA
o fonoloka svjesnost: svjesnost fonolokih segmenata govora, koji su uglavnom predstavljeni
abecednom ortografijom
o pravilan i razvijen govor
o pravilno razumijevanje proitanoga
o pravilno vienje napisanoga
o pravilno povezivanje pisane i izgovorene rijei
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
o razvoj govora, mentalnih funkcija (funkcije sinteze i analize, posebno sukcesivne analize)
o razvoj vizualne i prostorne percepcije, pozornosti, memorije i grafomotorike
o
razvoj emergentne pismenosti
o obraanje pozornosti na obiljeja jezinog razvoja i jezinog znanja djece ( npr. postojanje vizualnog
rjenika, vjetine glasovne analize i sinteze, radno pamenje i slino) tena obiljeja itanja i pisanja
(ponajprije na tehnike itanja i pisanja te na razumijevanje proitanoga)
o savjetovanje s logopedom i ukljuivanje djeteta u logopedski tretman (najbolje ve u predkolskoj
dobi)
o prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te nastavnih metoda,
oblika i sredstava rada
o
razinu usvojenih znanja potrebno je provjeravati usmenim putem
o osiguravanje individualne pomoi u uenju
VANO- Osnovni kriterij za razlikovanje specifinog poremeaja u pisanju i itanju od prirodnih pogrjeaka jest
uestalost i stabilnost pogrjeaka kod pojedine djece.
4. TEKOE U SENZORIKOJ REAKTIVNOSTI
Tekoe u senzorikoj reaktivnosti obuhvaaju tekoe u moduliranju informacija koje se iz okoline primaju putem
osjetila vida, sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti tijela. Sve to dijete uje, vidi, okusi, pomirie i osjeti svojevrsni
je temelj njegova modela spoznavanja okoline, njegova znanja i odnosa prema sredini i svijetu koji ga okruuje.
Poremeaji u pojedinim osjetilnim organima uzrokuju razliite perceptivne tekoe.
OTEENJE VIDA
Senzoriko oteenje koje uzrokuje slabovidnost ili sljepou,odreuje se ostatkom vidne otrine i irinom vidnog
polja
Vizualno funkcioniranjenain na koji se osobe koriste preostalim vidnim sposobnostima, ukljuuje: otrinu vida,
irinu vidnog polja, pokretnost oka, funkcije mozga, percepciju svjetla i boje, osobitosti materijala i okoline koju
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
20/28
20
osoba gleda te ostala individualna obiljeja osobe (ostale tekoe, intelektualne sposobnosti, kompeticijske
mogunosti i dr.)
SPECIFINOSTI DJECE OTEENA VIDA
onemogueno ili ogranieno uenje putem vizualne imitacije i identifikacije
problemi u usvajanju modela ponaanja
problemi u usvajanju svakodnevnih vjetina
problemi u stvaranju realne slike o svijetu
kanjenje ranoga senzomotorikog razvoja
nedostatni perceptivni podaci uzrokuju stvaranje drugaije predodbe
trebaju vie vremena za obradu percipiranih informacija
SPECIFINI SADRAJ ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
svladavanje svakodnevnih vjetina
osiguravanje potrebnih tiflotehnikih pomagala
taktilne, motorike, auditivne, olfaktorne, gustativne stimulacije
vizualne stimulacije slabovidne djece
poticanje komunikacije s drugom djecom
individualiziran metodiko-didaktiki pristup (metoda usmenog izraavanja i demonstracije)
OTEENJE SLUHA
Sve vrste ozljeda vanjskoga ili srednjeg uha koje uzrokuju slabljenje sposobnosti voenja zvuka do vanjskog
uha. Oteenje sluha mogu uzrokovati mnoga stanja i bolesti (prenatalni, perinatalni i postnatalni imbenici).
Neka se oteenja sluha mogu ublaiti, a katkad i ukloniti prevencijom, lijekovima ili operativnim postupcima.
STUPANJ OTEENJA SLUHA
Nagluhe osobe: lako nagluhe, umjereno nagluhe, umjereno-teko nagluhe i teko nagluhe auditivne
informacije dopunjavaju vizualnom percepcijom (uz pomo slunog aparata ili kohlearnog aparata)
Gluhe osobe: ni uz pomo slunog aparata ne mogu cjelovito percipirati govor, dominantno vizualna
komunikacija (znakovni jezik)
Prelingvalno oteenje sluha: oteenje koje je nastupilo prije usvajanja jezika, utjee na cjelokupni razvoj i
psihosocijalno sazrijevanje osobe
Postlingvalno oteenje sluha: govor i jezik usvojeni su prije oteenja
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
21/28
21
MOGUE POSLJEDICE OTEENJA SLUHA
Razvoj govora osoba oteena sluha obuhvaa: od jedva uoljivih oteenja do potpunog izostanka govora,
tekoe u standardnoj komunikaciji, odstupanja u emocionalnom i socijalnom razvoju, odstupanja u
obrazovnim postignuima djeteta oviseo interakciji stupnja i vremena nastanka oteenja, dodatnim
tekoama, stajalitima i potpori okoline (roditelja, lanova obitelji, suuenika, uitelja), pravodobnosti
postavljanja tone dijagnoze, tome imaju li roditelji djeteta oteenje sluha ili dijete raste meu osobama koje
uju
TEKOE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM UVJETIMA
o tekoe uenja govora
o zaostajanje u usvajanju govornoga i pisanoga jezika
o problemi u pisanom izraavanju
o oskudniji rjenik
o
agramatizam
o oteano razumijevanje pisanog teksta
o tekoe u usvajanju obrazovnih sadraja
VANO- Razlike meu osobama oteena sluha se velike i znatno utjeu na modalitete komuniciranja te na odabir
primjerenih rehabilitacijskih i edukacijskih metoda rada s njima. Pri odreivanju primjerenog modela obrazovanja
najvanije je potovatinain komuniciranja konkretnog pojedinca.
PRETPOSTAVKE INKLUZIJE DJECE OTEENA SLUHA
Raspoloivost razliitih vrsta potpora s obzirom na individualne potrebe djeteta i preporuke
strunjaka
Omoguena povremena ili stalna edukacijsko-rehabilitacijska potpora (surdoaudiologa)
Omoguen produljeni struni postupak u sklopu cjelodnevne nastave
Potpora edukacijskog tumaa, odnosno prevoditelja za znakovni jezik
Primjena specifinih didaktiko-metodikih postupaka (osobito primjena naela zornosti radi
omoguavanja razumijevanja odgojno-obrazovnih sadraja)
Cilj odgoja i obrazovanja: ukljuivanje djeteta u cjelovit obrazovni program koji je primjeren njegovoj dobi; kada je
mogue, poticanje razvoja govora
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
22/28
22
GLUHOSLJEPOA
Istodobno oteenje vida i sluha
Stanje koje pojedincu ograniava ili onemoguava optimalnu percepciju putem vida i sluha zahtijeva odreene
prilagodbe i posebnosti u komunikaciji, orijentaciji i pristupu informacijama. Gluhoslijepa se osoba u
svakodnevnom ivotu koristi raznim modificiranim tehnikama. Veina gluhoslijepih osoba ima znatne ostatke ili
vida ili sluha, uz tee oteenje drugog osjetila. U odgoju i obrazovanju gluhoslijepa djeca zahtijevaju
kontinuirani edukacijsko-rehabilitacijski tretman.
5. OSTALI IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE (HIPERAKTIVNOST I POMANJKANJE PANJE,
PERVAZIVNI RAZVOJNI POREMEAJ: AUTIZAM, MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI, DAROVITOST)
HIPERAKTIVNOST
Razvojno neodgovarajui stupanj pozornosti, pretjerana aktivnost i hiperaktivnost
- oteava samousmjeravanje i organizaciju ponaanja u odnosu na budunost
- tekoe u inhibiciji (koenju) reakcija
Posljedica blagoga mozgovnog oteenja koje uzrokuje neuroloke disfunkcije mozga.
POMANJKANJE PANJE
- impulzivnost i neorijentiranost u vremenu
- poveana ili smanjenarazdraljivost
ADHD
Pomanjkanje panje i hiperaktivnost
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
Ciljevi: uenje samokontrole ponaanja, poticanje samopouzdanja djeteta putemdosljednoga i vrstoga, ali toplog
i osjeajnog odnosa uzusmjeravanje pozornosti na vana ponaanja, dogovaranje eljenog ponaanja, prihvaanje
unaprijed dogovorene posljedice za odreeno ponaanje, pruanje rutine, strukture i predvidivosti, jasnu
komunikaciju, didaktiko-metodiku prilagodbu (razbijanje odgojno-obrazovnih sadraja, planiranje procesa
uenja, este promjene aktivnosti, mnogo fizike aktivnosti).
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
23/28
23
AUTIZAM
Kompleksan (pervazivan) razvojni poremeaj multikauzalne etiologije
Sveobuhvatni razvojni poremeaj zahvaeni su svi aspekti djetetove osobnosti: govor, motorika, ponaanje i
uenje
Osnovni problemi: nekomunikativnost, nemogunost uspostavljanja socijalnih odnosa, sklonost osamljivanju i
povlaenju u sebe
Nadareni autistosoba s autizmom koja ima iznimno razvijenu izoliranu sposobnost
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
o Rutina, struktura, predvidivost
o
kolovanje prema individualiziranom, prilagoenom programuo Stalno poticanje na aktivno sudjelovanje
o stalno voenje i upuivanje
o svaki zadatak treba rastaviti na jasne i jednostavne dijelove (faze), s jasno definiranim ciljem
o najvie tri uenika na jednog uitelja
o za ukljuivanje takve djece nuan je dovoljan broj strunjaka koji e im moi pruiti primjeren tretman i
pozornost
MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI
- oteenja lokomotornog sustava
- oteenja sredinjeg ivanog sustava
- oteenja perifernoga ivanog sustava
- oteenja koja su posljedica kroninih bolesti drugih sustava
motoriki poremeaji(tjelesna invalidnost)ispodprosjeno tjelesno funkcioniranje u podruju grube i/ili
fine motorike zbog kojih je osobama potrebna struna pomo u odgoju i obrazovanju te u osposobljavanju
za rad i ivot, uz uvjete koji su im primjereni
kronine bolesti trajanje bolesti promjenjive teine, to obuhvaa razdoblja poboljanja i pogoranja
zdravstvenog stanja, zahtijevaju razliita lijeenja te edukacijske i rehabilitacijske intervencije
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
24/28
24
EPILEPSIJA
Povremeni poremeaj ivanog sustava koji nastaje zbog prekomjernog ili nepravilnog izbijanja ivanih impulsa
u mozgu
Epileptini napadajpovremena, stereotipna epizoda poremeaja svijesti i/ili ponaanja, i/ili emocionalnih
reakcija, i/ili motorike, i/ili osjetilnih funkcija
Razlikujemo primarno generalizirane epileptike napadaje i epileptike napadaje sa arinim poetkom ; veliki i
mali epileptiki napadaji
CEREBRALNA PARALIZA
Skupina poremeaja pokreta i poloaja uzrokovana oteenjem nezrelog mozga. Stanje nastaje prije, tijekom ili
neposredno nakon roenja.
Znakovislaba kontrola glave poslije dobi od tri mjeseca, prekomjerna napetost ili mlohavost miia,
nesposobnost sjedenja bez potpore od osmog mjeseca nadalje, upotreba samo jedne strane tijela, tekoe u
hranjenju, jaka iritabilnost, odsutnost smijeha i dr.
Djeca s cerebralnom paralizom sve se ee ukljuuju u redovite odgojno-obrazovne ustanove, prema
posebnim programima i uz struno voenje rehabilitatora.
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
-pristupanost odgojno-obrazovne ustanove, bez arhitektonskih barijera
- osiguran prijevoz, i prema potrebi, osobni asistent
- didaktiko-metodike prilagodbe (pisane informacije i upute, tempo rada, pomagala)
- dogovor i suradnja sa strunom slubom, roditeljima i djetetovim lijenikom
DAROVITOST
Iznimna darovitost, mogua su iznimno visoka postignua u odnosu na vrnjake, iskustvo ili okruenje. Potrebno
je posebno obrazovanje koje e djeci omoguiti da razviju natprosjene sposobnosti.
Mogui socijalizacijski problemi:
- razlike izmeu pojedinih aspekata razvoja (npr. motorne i intelektualne razvijenosti) djeteta
- dosada i s njom povezana nedisciplinarnost; neusklaenost oekivanja i mogunosti
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
25/28
25
postoje:
manifestirana i potencijalna darovitost
bistra i darovita djeca
darovita djeca mogu manifestirati ponaanja slina ADHD-u
dvostruko etiketirana djecakombinacija visokih potencijala i razvojnih tekoa
Znakovi darovitosti mogu se uoiti ve u predkolskoj dobi. Ako obiteljska i obrazovna sredina, uzajamno
se podupirui, ne mogu osigurati primjereno zadovoljavanje posebnih potreba darovite djece, postoji
opasnost od trajnog zanemarivanja, zatomljivanja i neiskoritavanja djetetovih potencijala. Odgojno-
obrazovne ustanove trebale bi imati razraene i prihvaene programe kad je rije o sposobnoj djeci, ija bi
provedba znatno smanjila broj nerealiziranih talenata u opoj populaciji.
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
o pravodobno prepoznavanje i upuivanje na identifikacijske postupke
o ukljuivanje djeteta u edukacijske sadraje i oblike u kojima se moe intenzivnije razvijati
o primjena nastavnih strategija za darovitu i vrlo sposobnu djecu
o dvostruko etiketirana djeca zahtijevaju posebne oblike identifikacije i posebne oblike potpore u vrtiu i
koli; osobito izvan sustava, kroz alternativne izvankolske obrazovne i terapijske programe
6. POREMEAJI U PONAANJU: FENOMENOLOKI KOMPLEKS TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE
poremeaji u ponaanju su ponaanja koja odstupaju od uobiajenih standarda ili normi koji vrijede za
odreenu dob djeteta u odreenomsocijalnom okruenju, a koje to okruenje, zbog moguih posljedica
na dijete i/ili okolinu, smatra tetnima i opasnima pa stoga trebaju poseban tretman
razliiti oblici poremeaja u ponaanju isprepleu se na razliite naine i bez jasne granice
utvruju se prema kriterijima tetnosti, trajanja i otpornosti na promjenu, to znai da su potrebne
strune intervencije
U ODG-OBRAZ. OKRUENJIMA MOGU SE UOITI:
plaljivost, povuenost, potitenost, nemarnost, lijenost, nametljivost, nediscipliniranost, prkos, laganje,
bjeanje, agresivno te delikventno ponaanje
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
26/28
26
PLALJIVOST
- pretjeran strah od odreene situacije ili niza situacija
- s jedne strane rije je o poremeaju adaptacije, a s druge strane o pretjeranoj reakciji na prethodne
konflikte
- karakterizira ga: uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, napetost, zbunjenost, koenje
- plaljivost se manifestira u svakoj situaciji u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili podsmjeh drugih
osoba
POVUENOST
o ponaanje djeteta koje je preteno tiho, mirno, osamljeno, igru esto naputa nezadovoljno, nema stalne
prijatelje, ee bira drutvo starijih ili mnogo mlaih osoba
o rije je o manjku zadovoljavajuih socijalnih odnosa, koji rezultiraju neugodnim emocionalnim stanjem
o
budui da se povuenost oituje u krugu vrnjaka, povuena djeca esto postaju rtve nasilnikog
ponaanja svojih vrnjaka
POTITENOST
o poremeaj u ponaanju koji prethodi depresiji; jedan je od simptoma reakcije na ugroavajue ivotne
promjene kojima se osoba ne uspijeva prilagoditi, umanjuje sposobnost koncentracije, itanja, pisanja,
komunikacije, a odraava se i na ukupno socijalo funkcioniranje
o
strunu pomo je potrebnopotraiti ako se kod djece i mladih pojavi neka iznenadna promjena ponaanja
koja traje dulje od dva tjedna i ukljuuje neki od ovih simptoma: promjena apetita, promjena ritma
spavanja i budnosti, neopravdano samooptuivanje, negativno miljenje o sebi, osjeaj tuge i stalne
zabrinutosti...
NEMARNOST
o oznaava ga pasivno ponaanje i nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama, u emu se
prepoznaje nedostatak radnih navika, to, prema pravilu, prate razliiti vjeti izgovori
o takva su djeca troma, lijena, bez inicijative, spontano ne prihvaaju nikakve aktivnosti, sve rade preko
volje, povrno i neuredno...
o nemarnost ne podrazumijeva potpunu nekativnost i pasivnost, ve samo izbjegavanje rada kao prisilne i
modelima odreene korisne djelatnosti
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
27/28
27
LIJENOST
o najee se definira kao nedostatak elje za bilo kakvom aktivnou ili radom
o izrazito lijene osobe, koje se odbijaju baviti bilo kakvim aktivnostima, ne uspijevaju nita nauiti ni razviti
neku vjetinu ili talent, a njihovo samopouzdanje postaje sve slabije
NAMETLJIVOST
o cilj: privui pozornost okoline, zabaviti ljude oko sebe, upasti ljudima u oi, biti osobito zanimljiv, predmet
tueg divljenja i zavisti, a opaa se kod djece koja se katkad osjeaju usamljena, koja imaju osjeaj da se
roditelji nedovoljno bave njima i da za njih nemaju vremena
o karakteristike: uestalo upadanje u rije drugima, neprestano zapitkivanje, hvalisanje, prenemaganje i
slina ponaanja
o nametljivost treba ignorirati, dosljedno i mirno provoditi zahtjeve, ne obazirui se na djetetovo izazivanje
NEDISCIPLINIRANO PONAANJE
ponaanja povezana uz nepriznavanje odgojnog autoriteta ili uz aktivno suprotstavljanje autoritetu
karakteristike: tvrdoglavost, nediscplinirano ponaanje, nespremnost na kompromis, ispitivanje granica do
kojih moe ii i sl.
dijelimo ju na dva stupnja:
o nefiksirana nedisciplina (bez dugog razvoja, bez rigidnih oblika, s razmjerno dobrom prognozom)
o fiksirana nedisciplina (s rigidnim oblicima i ozbiljnim drutvenim posljedicama)
PRKOS
poremeaj prkoenja i suprotstavljanja (tei oblik nediscipliniranog ponaanja)
dijelimo ga u dvije skupine:
o
otvoreni prkos- prepoznajemo ga u nizu ponaanja kao to su: otvoreno odbijanje udovoljavanja
zahtjeva, galama, uporan pla bez opravdanog razloga, napadaji bijesa, lupanje akom po stolu,
udaranje nogama o pod, valjanje po podu i sl.
o prikriveni prkos- preteno je prisutan u ponaanju koje opaamo kao povrno obavljanje zadaa
ili njihovo izbjagavanje, nekontrolirano mokrenje, regresivno ponaanje, zaputanje kolskih i
obiteljskih obveza, indiferentnost na kazne i sl.
LAGANJE
o laganje radi postizanja eljenog cilja (preuivanje ili iskrivljavanje istine koja je djetetu poznata,
dopunjavanje djelomino poznate istine ili izmiljanje pojedinosti koje ne postoje)
o vano je znati da dijete nije sposobno uoiti razliku u drutvenoj tetnosti i (ne)moralnosti pojedinih lai, a
dugorono je odgojno pogubno ako odrasli ne razlikuju matu i laganje
7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1
28/28
BJEANJE
o individualno bjeanje- uenik koji bjei sam oslanja se na vlastite snage i time nastoji rijeiti, ublaiti ili
izbjei neki osobni problem, konflikt i sl.
o bjeanje u skupini- najee je motivirano postizanjem nekog grupnog cilja, pri emu manji broj vrnjaka
preuzima vodstvo, a ostali se preputaju njihovu vodstvu i podreenju ciljevima skupine
o bjeanje kao posljedica tzv. kolske fobije- djelomina ili potpuna nesposobnost pohaanja kole koja
nastaje kao posljedica neobjanjivog straha od moguih kolskih situacija
AGRESIVNO PONAANJE
o 3 vrste agresije: fizika, verbalna i socijalna
o fiziko agresivno ponaanje ukljuuje sve vrste udaraca, guranja, razbijanja i sl.
o verbalno agresivno ponaanje ukljuuje uvrede, dobacivanje, poniavanje pred drugima, prijetnje, ucjene,
odbacivanje i sl.
o socijalna ili neizravna agresivnost- teta ili ozljeda rtvi se nanosi posredno, najee ugroavanjem
njezinih socijalnih odnosa, nastojanjem da se ti odnosi ugroze ili prijetnjom takvim ugroavanjem
DELIKVENTNO PONAANJE
o upuuje na postojanje mnogobrojnih nepovoljnih socijalnih okolnosti u kojima djeca odrastaju te zahtijeva
nedvosmislenu i kompleksnu intervenciju usmjerenu na saniranje imbenika koji su pridonijeli takvom
ponaanju
o kad se kaznena djela ponu initi ve u ranoj ivotnoj dobi, rije je o tzv. nesocijalniziranim delikventima
koji potiu iz nefunkcionalnih obitelji
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
osigurati osjeaje pripadanja i povezanosti, koje djeca nisu mogla doivjeti u drugim sredinama
provedba empirijski provjerenih intervencija koje e djeci koja manifestiraju rizina ponaanja i/ili
poremeaje u ponaanju omoguiti zadovoljavanje obrazovnihi drugih socijalnih potreba
suradnja sa slubama specijaliziranim za prevenciju i tretman poremeaja u ponaanju