Bosna i Hercegovina
Bosna i HercegovinaBRKO DISTRIKTBOSNE I
HERCEGOVINEInternacionalni univerzitetBrko
FAKULTET ZA POSLOVNU I CIVILNU BEZBJEDNOSTStudijski program:
ZDRAVSTVENA NJEGA I ZDRAVSTVENA BEZBJEDNOST
SEMINARSKI RAD: Intervju zdravstveno vaspitna metodaPredmet:
Zdravstveno vaspitanje i promocija zdravlja
Mentor: Student:Prof. dr Dragutin Arsi Violeta Mileti br.
ind.OPC 94/12
Brko, jun. 2014 god SADRAJ
UVOD...................................................................................................................................21.
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
................................................................................42.
NERBALNA KOMUNIKACIJA-RAZGOVOR
.............................................................53.
INTERVJU
.......................................................................................................................63.1.
OBLICI INTERVJUA
....................................................................................................83.1.1.
OTVORENI ILI NESTRUKTUIRANI INTERVJU
.............................................83.1.2. POLUOTVORENI
INTERVJU
..................................................................................83.1.3.
INTERVJU ZATVORENOG TIPA
...........................................................................83.2.
VRSTE INTERVJUA
....................................................................................................93.2.1.
INFORMATIVNI RAZGOVOR
................................................................................93.2.2.
ZDRAVSTVENO-VASPITNI
INTERVJU.........................................................
94. OPTA PRAVILA U ORGANIZACIJI I VODJENJU INTERVJUA
............................115.
ZAKLJUAK...................................................................................................................16LITERATURA
.....................................................................................................................17
UVOD
Intervju je metod rada sa pojedincem,u kome se,tokom interakcije
izmedju osobe koja ima problem i osoba koja prua pomo u reavanju
tog problema,razvija odnos poverenja i podrke sa zajednikim
ciljem.Metod se koristi u zdravstveno-vaspitnom radu,ali je za
svakog lekara izuzetno znaajan jer se lekarska praksa uglavnom
koncentrie na rad sa pojedincem.Intervju ima za svoj krajnji cilj
reenje individualnog problema i odvija se pruanjem pomoi u 4
faze:1.prva faza se sastoji iz procesa u kome se definie u emu je
zapravo problem;2.druga faza se odvija u pravcu razjanjenja zato je
to problem;3.treca faza obezbedjuje podrku osobi da smisli na koje
sve naine ona moe da rei taj problem;4.cetvrta faza ima za cilj da
se izaberu najbolja reenja.Osnovma vetina potrebna za vodjenje
intervjua jeste vetina komunikacije.Iako svi stalno komuniciramo sa
drugim ljudima,retki su ljudi koji superiorno vladaju tom
vetinom.Mada i talenat ima uticaja,komuniciranje se ui ,to je
vetina koja se stie i usavrava tokom celog ivota.Navaniji uslov za
komunikaciju je sposobnost da razumemo sebe i druge.Svaka osoba ima
svoju sopstvenu tacku gledita sa koje posmatra sebe,druge ljude i
ivot u celini.Pozicija Ja sam u redu-ti si u redu.Osoba u ovoj
poziciji se dobro osea u svojoj koi,zadovoljna je svojim poslom i
poloajem u drutvu.Ona takodje veruje da su i drugi ljudi u osnovi
dobri,vredni i pouzdani.To je zdrava i optimistina pozicija sa koje
se drugi ljudi posmatraju kao jednako vredni uprkos njihovim manama
i grekama koje ine.Pozicija Ja sam u redu-ti nisi u redu.Osoba na
ovoj poziciji je samouverena i jako teko moze da pokloni svoje
poverenje drugima.Ona vrlo esto omalovaava i kritikuje druge,smatra
ih nedovoljno sposobnim .Pozicija Ja nisam u redu-ti si u
redu.Osoba sa ove pozicije ne veruje u sebe,osea se inferiornom u
odnosu na druge.esto je nemona da promeni bilo sta u svom ivotu i
zato pada u depresiju.Pozicija Ja nisam u redu-ti nisi u redu.Osobe
na ovoj poziciji su veoma vulnerabilne osobe koje lako skliznu u
alkoholizam ili narkomaniju.Vrlo esto su oajne i ne vide izlaz.Ove
pozicije se zasnivaju na shvatanju ivota i na naucnim reakcijama na
dogadjaje oko nas.Posto identifikuje poziciju sa koje posmatra
zivot,svaka osoba moze ponovo da procenjuje zivotne dogadjaje i da
menja svoj nacin reagovanja na njih.Zdravstveni radnici se veoma
esto prema pacijentima postavljaju sa pozicije Ja sam u redu-ti
nisi u redu ponaajui se kao sudije i padaju u greku da okrive rtvu
umesto da joj pomgnu.Tipini su primeri kada se pacijent izgrdi to
nije ranije doao,nego je ekao da bolest uzme maha,pa je sada
neizvestan ishod leenja.Drugi primer je kada se zdravstveni radnik
ponaa kako spasilac koji napadno uverava pacijenta da je sve u redu
i da nema problema,iako je situacija beznadena.Pravi pristup u ovim
sluajevima bi bilo iz pozicije Ja sam u redu-ti nisi u redu na taj
nain da se naglasi ono to je u redu i to osoba moe da uini za sebe
,umesto naglaavanja onoga sto nije u redu.Umesto naglaavanja kasnog
dolaska kod lekara bitno bi bilo naglasiti sta sada valja initi i
pomoi osobi da preduzme sve potrebne mere.Pored sustinskog
razumevanja drugih i njihovog shvatanja ivota, za dobru
komunikaciju znaajne su i neke specificne vetine
komuniciranja.Artikulisani govor je ekskluzivna sposobnost i
karakteristika ljudskih bia,i njihovo veliko bogatstvo,pa je
tako,osnovni i predominantni nain komunikacije medju ljudima
razgovor.Iako svi medjusobno razgovaramo sve vreme,vetina vodjenja
razgovora je posebna sposobnost koja se stie i usavrava
dugogodinjim radom i iskustvom,za koju ne postoje pisana upustva za
svaku situaciju.Pored razgovora,kao dodatak njemu, ljudi
komuniciraju i na bezbroj drugih naina kojima obogauju govor,daju
istim reima znaenja,unose zivot u konverzaciju,a ponekad ih koriste
i umesto rei.To su gestikulacija,intonacija,izraz lica i sl. Sto
sve jednim imenom zovemo neverbalna komunikacija. Njome takodje
prenosimo veoma vane poruke kojih ponekad nismo ni svesni.1.
NEVERBALNA KOMUNIKACIJAOva vrsta komunikacije podrazumijeva itav
niz naina slanja poruka drugim ljudima koji se jednim imenom obino
nazivaju govor tela.Ovde e biti govora samo o nekoliko
najvanijih,kao to su telesni dodir,udaljenost od
sagovornika,orijentacija,poza,nivo sa koga
razgovaramo,gestikulacija,intonacija i sl.Rukovanje ,tapsanje po
ramenu i razni drugi nacini dodirivanja sagovornika pri
razgovoru,koji se razlikuju u raznim kulturama mogu imati razlicita
znacenja i sluze za prenosenje poruka.Tako rukovanje obino
znai:Drago mi je to vas vidim ili Dobrodoli,dok tapanje uzbudjene
osobe moe da znai Ne brinite,sve emo to srediti.Telesni dodir sa
drugim ljudima regulisan je pravilima kulture i profesionalnom
distancom.Blizina ili udaljenost od osobe sa kojom razgovaramo daje
odredjeni znaaj sadraju.Tako poverljive poruke neemo saoptavati sa
udaljenosti od nekoliko metara,mada su neke osobe veoma osetljive
na svoj lini prostor pa se oseaju veoma nelagodno ako im se pridje
suvie blizu.Orijentacija pri razgovoru sa drugom osobom vana je
utoliko to se duh poruke razlikuje ako je prenesemo sedei iza
pisaeg stola i gledajui kroz prozor,ili sedei licem prema osobi i
bez fizickih prepreka izmedju sagovornika.Slino je kada je re i o
nivou-to podrazumeva da neko sedi,dok sagovornik stoji i na taj
nain prenosi poruku da ne eli da se raspria(Nije me ponudio da
sednem).Slino je kada sagovornik sedi a domacin stoji u toku
razgovora,sto moe da znai da dri pridiku ili da nestrpljivo eka
kraj razgovora.Fiziki izgled govori o osobinama linosti
sagovornika,kao na primer urednost,socijalni status,panja koju
posveuju svojoj spoljanjosti i sl.Tako neki zdravstveni radnici
nose uniformu(medicinska sestra,lekar) i time pokazuju svoju
profesionalnu kompetenciju,dok neki drugi (patronazne sestre)u
civilu,recimo u farmerkama ,ele da budu na ravnoj nozi sa
sagovornikom i da mu se priblize.Oseanja prilikom razgovora
izrazavamo i izrazom lica,na primer tugu ,sreu ,zadovoljstvo,
ljutnju,iznenadjenje,ali pokazujemo i ljubaznost,utivost i
sl.Gestikulacija doprinosi ivosti konverzacije,ponekad se gestovima
ilustruje neko objasnjenje,mada suvie gestikulacije skree panju sa
sutine razgovora.Klimanje glavom znai odobravanje ili negiranje i
ne zahteva rei.Tapkanje nogom pokazuje nervozu i nestrpljenje,dok
igranje kosom ili trljanje tela mogu da govore o rasejanosti ili
padu koncentracije.Pogled usmeren ka sagovorniku je veoma znaajan
znak da smo mu posvetili panju.Moe da se samtra i uvredljivim ako
se sagovornik ne gleda u oi.Tokom dueg razgovora pogled moe da
luta,a naroito u momentima intenzivnije koncentracije na sadraj
onoga to elimo da kaemo,ali kada oekujemo reakciju
sagovornika,pogledaemo ga pravo u oi. Intonacija govora daje
poseban dra,ali i znaenje.Zamislite samo na koliko naima moe da se
izgovori jedno ne!Intonacija ali i duina vokala su neverbalni
aspekti govora kojima se prenose posebne poruke.Neintonirana re moe
da deluje zbunjujue,neubedljivo.Za zdravstvene radnike je vano da
budu svesni svog fenomena i da znaju da ga mogu koristiti na veliko
zadovoljstvo obe strane u kontaktu.Neverbalna komunikacija je jedna
zanimljiva i uzbudljiva oblast vredna da se njome dublje pozabave
zdravstveni radnici,a naroito oni koji se bave
zdravstveno-vaspitnim radom.2. VERBALNA KOMUNIKACIJA-RAZGOVORIako
moe na prvi pogled izgledati udno,najvanija vetina verbalne
komunikacije je vetina sluanja sagovornika.Nije dovoljno samo uti
rei-sluanje je aktivan proces koji obuhvata ,pored svesnog
napora,da se prati smisao izgovorenih rei,panju usmerenu na nain
kako su izgovorene,emocije kojima su propraene,odnosno na pokuaje
da se oseanja prikriju.Pored toga,potrebno je pratiti i govor tela
tj. Poruke neverbalne komunikacije,pri tome,slualac svojim
poloajem,orijentacijom i punom koncentracijom na sagovornika
pokazuje svoju zainteresovanost za sve to je reeno.Na taj nain on
pomae osobi da bez urbe i prekidanja govori o svom problemu,da
ispolji svoja oseanja,da pokae ta zna,otkrije svoje vrednosti i
stavove.Pored paljivog sluanja,postoje i drugi naini da osobi
pomognemo da govori o sebi.Tako poziv na razgovor moemo uiniti
nekom konstatacijom tipa:Neto mi izgledate zabrinuti-ta Vas to
optereuje,a na kraju razgovora za svaki sluaj postavite pitanjeIma
li jo neto o emu biste eleli da popriamo?.Tokom razgovora
sagovornik se ponekad mora ohrabriti da nastavi potvrdama da smo
razumeli,da saoseamo,da ga pratimo.Takodje je potrebno postaviti
pitanja.Kad elimo taan,kratak odgovor (injenice) postavljamo
zatvorena pitanja npr.Da li je ova adresa tana.Kada elimo da se
osoba raspria,postavljamo otvorena pitanja koja obino poinju Kako
ste se oseali...,pitanje tipa Danas se mnogo bolje oseate ,zar ne?
su pristrasna pitanja koja podrazumevaju odgovor koji se
eli.Dobijanje povratne informacije je veoma znaajno da bismo
proverili da li je osoba razumela i upamtila upustva i najbolje se
postie otvorenim pitanjima:Da li mi moete ponoviti,umesto
zatvorenih Jeste li razumeli?.Pri razgovoru o vrlo linim
pitanjima,o kojima ljudi ne vole da priaju ,vrlo esto dolazi do
emocionalnih izliva kada je vano da se stvori atmosfera
poverljivosti i poverenja,atmosfera razumevanja i prihvatanja svih
naina reagovanja.U tim prilikama potrebno je sagovorniku dati do
znanja da je njegov nain reagovanja razumljiv i prihvatljiv:Mnogo
se brinete zbog toga,veina ljudi tako reagujei sl.U razgovoru je
takodje znaajno davati povratne informacije.One mogu biti
pozitivne(Vidi se da ulaete veliki napor) i negativne (Greite to se
toga tie..) ili Niste uspeli da smanjite puenje,ali dobro
napredujete kad je u pitanju ishrana gde pored negativne
konstatacije imamo i pohvalu koja motivie.3. INTERVJUPotrebe
medicinskih sestara da prouavaju intervju su veoma
znaajne,raznovrsne i velike.na celokupnom polju medicinske
prakse.Potreban je intervju i drugim profilima zdravstvenih
radnika,naroito onima iji je uticaj na korisnike veliki,pa time i
posledian-lekarima posebno,kao to je potreban i svim strunjacima
ija je delatnost usmerena prema oveku i njegovom
ponaanju.Medicinske sestre su posebno,prirodom svojih poslova,u
stalnoj, esto i celodnevnoj komunikaciji sa ljudima,u vrlo
osetljivoj situaciji njihove zavisnosti,pa je potrebna i sestrinska
struna pomo ,uz njeno pazljivo ophodjenje i razumevanje za ispade
koje prave iz nemoi.U nekim vrstame sestrinske prakse intervju je
osnova koja se provlaci kroz celokupan rad-kao sredstvo,tehnika i
metoda-u kombinaciji sa svim drugim metodama i tehnikama koje
sestre svojim strucnim intervencijama sprovode.Primer za to su
patronazne sestre i njihov rad,sestre u savetovalistima dispanzera
domova zdravlja-mogli bismo reci sve sestre koje rade na poslovima
primarne i preventivne zdravstvene zastite.Intervju je vrlo
potreban i sestrama u klinickoj praksi koje intenzivno obavljaju
negu po procesu,poev od prijema bolesnika i prvog kontakta,preko
uzimanja sestrinske anamneze - kroz sve naredne etape do zavrne
evaluacije.*Ako hoete samo da vrite razmenu informacija-da ih
dajete i uzimate-to je najblie pojmu informativni intervju-sredstvo
ili tehnika,zavisno ime se sluite u prikupljanju podataka.*Ako
elite da date vie informacija koje vode nekom cilju,ili da skupite
takve informacije(moete ih postaviti i pismeno,snimiti
diktafonom,zvunom kamerom),to je vie intervju kao tehnika.*Ako
zelite da serijom intervjua ostvarite promene u ljudima-ako menjate
njihova uverenja,stavove,ponasanje,stil ivljenja (to su ciljevi
tipa zdravstveno-vaspitnog intervjua) to je ve intervju kao
metoda.Intervju znai moe da bude sredstvo,tehnika,metoda-zavisno od
toga ta je cilj i kako se struno-metodoloski koristi.Sestre koje
esto koriste intervju u svom radu (svakodnevno) obino imaju posebnu
sobu za vodjenje razgovora,od kojih su neki ili vei deo njih
intervju.Da bi razgovor bio intervju,treba da bude ispunjen neki
osnovni uslovi:-intervju je uvek razgovor koji ima unapred
postavljen cilj-intervju je ka cilju usmeren razgovor-u vodjenju
intervjua postoje mnoga struno-metodoloka pravila,zavisno od
pozitivnog ljudskog iskustva i teorije intervjua,itd.
3.1.OBLICI INTERVJUASestre obino koriste meovite oblike
intervjua,ali se mogu razvrstati po tome kakvi su
preteno.3.1.1.OTVORENI ILI NESTRUKTUIRANI INTERVJUKada je unapred
postavljen samo cilj,a pitanja su slobodna i otvorena.Koriste ga
sestre u kunoj poseti kod prijema novog bolesnika,uzimanja podataka
od roditelja,kada sestra preuzima na nju njihovo bolesno
dete,takodje kod ireg (eksplorativnog) ispitivanja, potreba za
negom i dr.Koriste ga i glavne sestre u razgovoru sa sestrama na
konkursu za prijem,sa novoprimljenim sestrama,za razgovor u etiri
oka,itd.Ovaj intervju lici na slobodno vodjen razgovor (slobodno od
nametanja forme),s tim to sestra nikako ne gubi iz vida cilj
razgovora koji postie usmeravanjem kroz veto postavljanje
pitanja.Ova vrsta intervjua odgovara sagovornicima,jer razgovor tee
i deluje prirodno,ali su odgovori tei za kvantitativnu obradu
podataka,pa se izbegava u istraivanju,osim u nekoj eksplorativnoj
fazi kada se trae samo kvalitativni podaci( da li neega ima,nema i
koliko toga ima,to bi bilo pitanje kvantitativne analize
podataka).3.1.2.POLUOTVORENI INTERVJUPoluotvoreni intervju moze
imati neka pitanja otvorenog kruga,zatvorenog tipa,ili vise
poluotvorenih pitanja,sto znaci da se intervjuom trazi od
sagovornika da odgovori na odredjena pitanja, sa tim sto ima
mogucnost da bira ponudjene odgovore i da neke od njih dopunjava
ili da u celosti odgovori po licnom nahodjenju.Koristi se kod
uzimanja sestrinske anamneze.3.1.3.INTERVJU ZATVORENOG TIPAIntervju
zatvorenog tipa (pismeni intervju) je obino neki upitnik sa
ponudjenim odgovorinma od kojih ispitanik bira svoj odgovor,ili
odgovore,a moe da se trai da vie odgovora poredja po nekom
ponudjenom kriterijumu.po vanosti ,proritetu i dr.Ispitanici
ponekad negoduju to na nekim pitanjima nijedan ponudjeni odgovor ne
odgovara ba onom to bi oni eleli da kau.Njima se daje uputstvo da
biraju najpribliniji odgovor.Ova vrsta intervjua u obliku(formi)
upitnika najee se koristi u istraivanju sa kvantitativnom obradom
podataka.3.2.VRSTE INTERVJUAVrste intervjua zavise od namere
(cilja),nivoa i vrste strunosti osobe koja ga vodi i struke u kojoj
se koristi.U strunoj literaturi i teorijama postoji vie vrsta
intervjua koji se uglavnom dele prema nameri i nainu vodjenja.Neki
od njih su medicinskim sestrama vrlo potrebni.3.2.1.INFORMATIVNI
RAZGOVOROsnovni cilj je da se od korisnika prikupe podaci-bilo da
je pojedinac,porodica ili zajednica-o nekom jednostranom ili
obostranom predmetu interesovanja.Na primer,korisnik je traio
razgovor zbog potrebe da se njegovom lanu porodice obozbedi neka
vrsta pomoi kroz usluge kune nege.Patronana sestra treba da prikupi
niz podataka da bi se odluila koje aktivnosti e da preduzme.Ovakav
ili slian intervju mee da bude obavljen usmeno-postavljanjem
odredjenih pitanja o kojima se razgovara dok se ne dobiju
zadovoljavajui informativni odgovori,to ini ovaj intervju
poluotvorenim.Izmedju ovih formi postoje neke razlike,ali se ovde
time ne moemo baviti,jer bi svaka od ovih formi morala biti posebno
obradjena,to je znaajno za mali broj sestara koje se bave
istraivanjem,a one imaju svojim potrebama,prilagodjene
izvore.Sestre ne treba da zaborave da svaki nijhov intervju,bez
obzira kojoj vrsti po cilju i strukturi pripada,treba da ima
mentalno-higijenski i zdravstveno-vaspitni ton i
karakter.3.2.2.ZDRAVSTVENO-VASPITNI INTERVJUZdravstveno vaspitni
radnici esto koriste ovu vrstu intervjua sa ciljem da daju uputstva
za negu i leenje,prenesu znanja,ispitaju miljenje po nekom pitanju
ivota u vezi sa zdravljem,promene stavove,po zdravlje tetne navike
i pomognu korisniku da kreira promene u stilu ivljenja prema
potrebama uvanja i unapredjenja zdravlja.To su veliki i sloeni
zadaci za koje je potrebna dobra strunost i odlino poznavanje
struno-metodoloskih pristupa,da bi se ostvarili pozitivni transveri
znanja i ponaanja i da bi bili ivotno prihvaeni.Neto vrlo vano to
mnogi zdravstveni radnici nemaju u vidu kada se ovim poslom bave
jeste da se po pravilu ne daju direktni saveti,ili da se to samo
izuzetno retko ini. Zapravo,takav rad,kada se struno-metodoloski
ispravno vodi,i nije davanje saveta,nego razgovor sa ciljem da ima
jedan posredni (implicitan) savetodavni karakter.To se postie tako
to se pomae sagovorniku da sagleda probleme i sa onih uglova koji
mu nisu bili dostupni i da preuredi (reorganizuje) svoje
vidjenje,kako bi sam mogao da nadje ispravno resenje.On ne mora da
bude svestan toga koliko smo mu pomogli da to postigne.Na taj nain
se ostvaruju i druge uzgredne,ali vrlo znaajne dobiti:-sagovornik
vie potuje(primenjuje) reenja do kojih je sam doao-zadovoljniji je
takvim reenjima-samostalno odluivanje jaa njegovu sigurnost i
samopostovanje,koje inae,u nevoljama koje dugo traju sve bre
propada.Zdravstveno vaspitnim i savetoodavnim intervjuom(razlika
izmedju njih nije sustinska) mogu uspeno da se bave dobro
obrazovane medicinske sestre koje imaju iskustvo u tom
visokoslozenom poslu.
4.OPSTA PRAVILA U ORGANIZACIJI I VODJENJU INTERVJUAAko vas
razgovor sa korisnikom treba da ima smisao i formu intervjua,ne
prihvatajte ga u prolazu,na stepenicama,ulici i sl. Zakaite ga na
odredjeno mesto i u odredjeno vreme.Neplanirani susret moete
iskoristiti samo za uspostavljanje dobrog poetnog
kontakta.-Raspitajte se o sagovorniku pre razgovora,naroito za
ime.Bilo bi vano znati osnovne generalije i eventualni uspeh prema
kojem treba iskazati respekt.Svako normalan zeli da njegovo ime
bude pomenuto u kontaktu i da se postuje.Veoma je nesmotreno i
neprijatno ako pogreno izgovorite ime sagovornika.Bolje je pitati
ga :Nisam siguran da li sam tano uo Vase ime,molim Vas.Posle toga
se trudite da ga ne zaboravite.Mnogi uspeni ljudi saoptavaju da su
dobar deo uspeha postigli pamenjem imena i pokazivanjem tog pamenja
pri kontaktima.-Birajte vreme pogodno za razgovor i obezbedite
mir.Sestre mogu voditi razgovor u kui korisnika,u bolesnikoj
sobi,ali je najbolje kada postoji posebna i namenski uredjena
prostorija za intervju.Tu je mnogo lake obaviti planirani razgovor
i obezbediti da se ne ulazi,da vai sagovornici znaju gde ste i da
vas za to vreme ne zivkaju.Iskljucite mobilni telefon i prebacite
telefonsku vezu na saradnike.Nema pravila za odredjivanje duine
razgovora koji bi svakom jednako odgovaralo.Morate u svakom
pojedinanom sluaju umeti da procenite kada razgovor treba zavriti i
uvek ostaviti mogunost da se nastavi nekom drugom prilikom ili u
odredjeno drugo vreme.Ako imate malo vremena za razgovor,recite to
sagovorniku unapred,da zna kada ete morati da zavrite ili prekinete
razgovor i zato.Na taj nain ste pokazali da ga potujete i spreili
ste da razmilja na lo nain o prekidanju razgovora.-Primite
sagovornika s potovanjem.Ako je sagovornik doao kod Vas,ustanite
,rukujte se sa njim,oslovite ga imenom (ili prezimenom)pokaite mu
gde da ostavi stvari ako ih ima i gde da sedne.Sedite u ravnopravno
postavljenoj stolici i ne pre sagovornika.Nestruno je ako
zdrvstveni vaspita (a to sestra koja vodi savetodavni razgovor uvek
jeste) sedi u svojoj stolici iza nekog velikog stola dok njen
sagovornik ulazi i zbunjeno gleda i eka da mu se kae da li i gde
sme da sedne.Taj debeli veliki to je esto paravan iza kojeg
zdravstveni radnik zaklanja svoju nesigurnost,a uvek pokazatelj
neznanja u vodjenju razgovora.-Dajte sagovorniku vremena da se
pribere.Ako vidite da vas sagovornik deluje nesigurno i
zbunjeno,pomoi ete mu ako ponete razgovor od obinih stvari koje se
posebno ne tiu njega ni Vas.Englezi uvek imaju optu temu-o
vremenu.Ako vreme nije neobino da bi bila teme,nadjite bilo ta-guva
u saobraaju i sl.-Nauite da sluate.Pustite sagovornika da govori i
paljivo ga pratite.Treba i da pokaete da ga sluate i pratite tako
sto ete povremeno rei Da,klimnuti glavom,postaviti pitanje ili dati
kratak komentar,ako je to potrebno.Mnogi nedovoljno pripremljeni
zdravstveni radnici upravo gree u ovom zahtevu struno vodjenog
intervjua-ne umeju da sluaju-prekidaju sagovrnika,previe
priaju,iznose razne primere koji nemaju mnogo veze sa sagovornikom
i njegovom situacijom i ,sto je najgore,uzimaju sebe za primer
iznosei svoju biografiju stavljajui sebe u prvi plan.Izuzetno je
vano kritiko samoposmatranje i analiza posle svakog obavljenog
razgovora,kako bi sledei bio bolji.Niko nije toliko savren da ne
moe da pogrei,ali je izuzetno bitno da to primeuje i da se
ispravlja.Vetina postavljanja pitanja.Sigurno da u razgovoru ima
mesta kada se moraju postavljati pitanja,ali nemojte navaljivati
kao osica,naroito ne na poetku razgovora i kada primetite da
sagovornik jos nije spreman da na neka osetljiva pitanja iskreno
odgovori.Zabeleite takva mesta u razgovoru,pa kasnije u situaciji
bolje relaksacije ili u ponovljenom razgovoru postavite ih i
kompletirajte podatke koji su Vam potrebni.Ako
navaljujete,nateraete sagovornika da lae kako bi se odbranio,a to
se kasnije komplikuje i mnogo tee ispoljava.Umesto pritiska gradite
poverenje,ime jedino moete na pravi nain zadoboti punu
saradnju.Miel Zlotovi kaze:Suprotno od nesigurnosti nije
sigurnost,nego poverenje.Ljubav i poverenje su najepa osnova za
gradjenje svakog dobra u ivotu ljudi,pa i za sam ivot.-Dozvolite
sagovrniku uzmak(povlacenje iz neprijatnog dela razgovora).Prava je
vetina kontrolisati svoju radoznalost i postaviti osetljivo pitanje
onda kada se moe dobiti saradnja i otvorenost da se i njemu
razgovara.Na primer,glavnu sestru moe da interesuje motiv zato je
neko uradio neto to ona po slubenoj dunosti mora da
sankcionie.Obino se to ne otkriva pitanjima tipas neba pa na
rebra.Vie ete postii ako kaete da se nadate da ete zasluiti
poverenje da Vam se to kae,jer Vam nije namera da traite
spijuniranje,nego saradnju da se problem to bolje rei.-Vetina
usmeravanja razgovora.Mnogi ljudi ne shvataju da je strunjaku
potrebno neuporedivo manje vremena i podataka da bi razumeo neku
situaciju iz domena svoje struke,pa razgovor poinjeOd kulina
bana.Kada to primetite,vratite razgovor u levak pre nego to vam
pukne film!(to bi vas i nesvesno moglo usmeriti da budete agresivni
prema sagovorniku).Usmerite razgovor na neki od prihvatljivih
naina,na primer Zapamtiemo to to ste rekli,ali.., sve je to vano o
emu govorite,ali molim vas recite..! itd.Bitno je da Va sagovornik
ne bude povredjen ili postidjen ako mu date do znanja da Mlati
praznu slamu.To ete moi da postignete ako razvijete osetljivost i
empatiju za ljude i njihove slabosti i ako ste u stanju da se
suoite bar sa nekim delom svoje vlastite nedogradjenosti.-Potujte
sagovornikove emocije.Ako ste uspjeli da sagovornika otvorite i
pridobijete za iskren razgovor,ili se to desilo i bez vaeg
nastojanja,moe doi do emocionalnih izliva koji su najee suze-kao
znak tuge,gorine ,povredjenosti,straha itd.Pustite sagovornika
jedno vjeme na miru da ispolji svoje emocije,jer je to ventil
sigornosti,koji se otvara kada mora da se snizi emocionalni
pritisak.To uva linost da ne doivi veu katastrofu,na primer
stres,sa atakom na fiziko zdravlje.Ako sagovornik due nije u stanju
da se smiri i kontrolie,pomozite mu,tako to ete mu ljubazno
ponuditi nesto-kafu,aj,pie i blago skrenuti razgovor postavljanjem
pitanja koji vode u emocionalno neutralno podruje.Korienjem svoje
emocionalne inteligencije moete lake razumeti emocionalne reakcije
vaeg sagovornika.Ako vaa razumevanja za sagovornika i nastojanje da
ga smirite nisu dovoljni,pitajte ga da li eli da nastavite razgovor
drugi put i dogovorite to vreme u najkraem roku.
-NEGUJTE I POKAITE EMPATIJUMedicinske sestre su prirodom posla
cee nego drugi kadrovi u zdravstvu u situaciji da odgovaraju na
potrebe ljudi u nevolji.One su i lake dostupne,naroito u klinikoj
praksi,jer su u stalnom kontaktu sa bolesnicima.Uesnici,studenti i
mlade neiskusne sestre emocionalno reaguju na ljudske patnje i
tekoe-saoseaju.To saoseanje ih prati i kada nisu sa
pacijentima.Takvo emocionalno angaovanje je dopunsko opterecenje za
sestre i profesionalni rizik,jer vremenom moe da vodi ka brem i
veem zamoru,stresu i profesionalnom sagorevanju,pa ak i naputanju
poziva.Stoga je potrebno da sestre-nastavnici i odgovorne sestre u
praksi prate svoj struni podmladak i pomau im da u procesu
profesionalizacije bre prolaze kroz fazu saosecanja i da razvijaju
empatiju-sposobnost neposrednog razumevanja emocionalnog stanja
pacijenta zbog zatite zdravlja medicinske sestre.Uz empatski odnos
prema korisnicima zdravstvene nege i uz naela profesionalne etike
sestre imaju sve line uslove da prue odgovarajuu pomo bolesniku i
njegovoj porodici.Bilo bi suvie teko da sestra svaku ljudsku patnju
odboluje vlastitim emocijama.To ne znai,a i nije mogue,da sestre
zakljuaju svoje srce za pacijente,ve samo da stave svoje emocije
pod kontrolom-da potrebe ugroenih osoba emocionalno razumeju i da
na njih intelektualno reaguju.-Otkrijte izvore(resurse) za stvarnu
i moguu pomo sagovorniku.Veoma je vano ,naroito kada su sagovornici
bolesne i nemone osobe,utvrditi na kaga se u svojoj porodici i
medju prijateljima mogu osloniti.Kada se ti oslonci utvrde,i njma
treba pruiti pomo da znaju sta se od njih oekuje,da se medjusobno
povezuju i podravaju i da znaju kome se,gdje i kada mogu obratiti
za eventualna uputstva i drugu pomo.esto su sagovorniku potrebni
materijalni oslonci na koje ponekad ima i zakonsko pravo,ali ne zna
kako da ga ostvari(pravo na lekove,leenje,pomagala,kunu negu i
sl.)Medicinska sestra u medjusobnom povezivanju sa odgovarajuim
slubama mogu da prue pomo pacijentu,ali to sestra koja vodi
savetodavni,odnosno zdravstveno-vaspitni intervju treba da zna.-Ona
treba bar da otkrije mogunosi i prua dragocjene informacije o nainu
pribavljanja pomoi,da poveze sagovornika sa relavantinim slubama i
osobama,kao i da se interesuje da li je pomo ostvarena.Teak je
oseaj kada ugroeni dodje na neija vrata da moli za pomo i ubrzo
izadje sa uverenjem da je nezainteresovano primljen i po kratkom
postupku otkaen.Ne dozvolite da takav prualac pomoi budete vi.-Ne
nastojite da sve odjednom razumete i reavate.Prvo to to obino nije
mogue.Drugo,sta bi ovek koji je doao na razgovor sa vama da biste
mu pomogli u neemu sa ime se on moda dugo muio i nije mogao da
rei,izgledao sebi suvie glupo u odnosu na vas koji iz prvog
kontakta sve razumete i sve moete,ili bi mislio da njegov problem
povrno shvatate.Posebno,nemojte preuzimati na sebe obaveze i
odgovornosti za ono sto vas sagovornik sam treba da uradi ako mu, u
njemu prilagodjenim i postupnim koracima, pomognete da shvati
tako.Time ete pomoi sagovorniku da uz reavanje problema sauva
samopouzdanje i autorespekt,a neete nepotrebno opteretiti sebe i
svoje vreme.-Ne zavrsavajte intervju prekidom za dalje kontakte.Ako
ste vodili intervju u vie vremenskih etapa-sve dok niste postigli
zadovoljavajui uspeh u reavanju nekog problema,i dalje ostvarite
mogunost sagovorniku da se moe ponovo obratiti u sluaju potrebe,i
ako se nikada vie ne obrati,njegova sigurnost je vea jer kontakt sa
vama ostao je otvoren.Sagovorniku treba da kaete da vam se javi i
ako mu sve dobro ide,pa mu pomo vie nije potrebno.Njega ete uveriti
da je to njegov uspeh,a vi znate sta ste postigli.To je potvrda vae
strunosti,podatak za evaluaciju,pa i jedina
satisfakcija.-Evidentiranje intervjua neposredno po zavretku
razgovora.Pred sagovornikom ne treba voditi beleke,osim generalija
i nekih podataka koji su oigledno obostrano neophodni,jer bi to
moglo da ometa spontanost u razgovoru i da sagovornik prikrije
podatke za koje misli da bi ga lake predstavili.Kada ispratite
sagovornika odmah zebaleite sve relativne podatke i to reima
sagovornika,kako biste mogli tanije naknadno da ih
interpretirate-kada vie ne bude u neposrednom pamcenju.Beleenje
jezikom sagovornika prua strunu pomo u tome,ili vi njemu-da na
originalnim podacima ui.Osim toga ako nemate beleke originalnog
iskaza sagovornika,postoji mogunost da podatke na osnovu pamenja
pogreno interpretirate ,jer kadasa vama prespavaju mozete im
dodavati i oduzimati poneto iz arsenala vaih nesvesnih sadraja.
ZAKLJUAKIntervju je metod rada sa pojedincem,u kome se,tokom
interakcije izmedju osobe koja ima problem i osoba koja prua pomo u
reavanju tog problema,razvija odnos poverenja i podrke sa
zajednikim ciljem. Metod se koristi u zdravstveno-vaspitnom
radu,ali je za svakog lekara izuzetno znaajan jer se lekarska
praksa uglavnom koncentrie na rad sa pojedincem. U nekim vrstame
sestrinske prakse intervju je osnova koja se provlaci kroz
celokupan rad-kao sredstvo,tehnika i metoda-u kombinaciji sa svim
drugim metodama i tehnikama koje sestre svojim strucnim
intervencijama sprovode. Intervju znai moe da bude
sredstvo,tehnika,metoda-zavisno od toga ta je cilj i kako se
struno-metodoloski koristi.Sestre koje esto koriste intervju u svom
radu (svakodnevno) obino imaju posebnu sobu za vodjenje
razgovora,od kojih su neki ili vei deo njih intervju. Zdravstveno
vaspitnim i savetoodavnim intervjuom(razlika izmedju njih nije
sutinska) mogu uspeno da se bave dobro obrazovane medicinske sestre
koje imaju iskustvo u tom visokoslozenom poslu.
LITERATURA1. Zdravstvena nega i savremeno sestrinstvo
Nauna,Beograd,20022. Lei-Toevski D, uri V, Grbea G, i sar. Zatita
mentalnog zdravlja u Srbiji izazovi i reenja. Psihijat dan
2005;37(1): 9-15.3. WHO. The World Health Report 2001. Mental
Health: New Understanding, New Hope. Geneva: WHO, 2001.4. Zdravlje
stanovnika Srbije. Analitika studija, 1997-2007. Institut za javno
zdravlje Srbije, Beograd, 2008.
7