-
Glavnica rai Prouzrokova: Claviceps purpurea
Pojava, rairenost i tetnost
Sklerocija rai moe izazvati znaajno smanjenje prinosa rai.
Meutim tetnost ovog oboljenja je vea zbog otrovnosti za ljude i
ivotinje. Sklerocije sadre alkaloid ergotamine. Ukoliko se u
ishrani pojavi ovaj alkaloid dolazi do trovanja. Sklerocije se
istovremeno koriste i u farmaceutskoj industriji.
Simptomi
Patoloke promjene pojavljuju se na cvijetu i plodu rai. Plodnik
zadebljava, ruiaste je boje pokriven bjeliastom navlakom iz koje se
izliva sluzasta tenost.Ova tenost se pojavljuje na povrini klasaka
u vidu kapljica. Iz zaraenog plodnika se ne razvija zrno ve
sklerocija. Izduene su 2-3 cm i imaju izgled pseeg nokta prenika
2-4mm. Mlade sklerocije su sivo-ljubiaste a po formiranju
sivo-crne.. Vrlo su postojane i u zemljitu
-
sklerocije mogu ostati dui niz godina. Sklerocije obino klijaju
u vrijeme cvijetanja. Prohladno i vlano vrijeme otvorenost cvijeta
pogoduje ostvarenju infekcije.
Mjere zatite
Na podruima gdje se sklerocija intenzivno pojavila gajiti
leguminoze dui niz godina
Koenje trave na meama parcela Obratiti panju na gajeni
sortiment
Otkrivena gar jema Prouzrokova: Ustilago nuda
Pojava, rairenost i tetnost
Iako se javlja u svim rejonima gajenja ovo nije ekonomski
znaajnije oboljenje. Ali u podruima sa vlanom klimom u toku
cvijetanja moe doi do jaih zaraza a time i do ekonomski znaajnijih
teta. Pogotovo treba istaknuti one zemlje u kojima se ne obavlja
tretiranje sjemena jema protiv otkrivene gari.
Simptomi
Ovaj parazit ostvaruje sisteminu zarazu jema. Biljke iznikle iz
zaraenog sjemena, proima micelija parazita koja prodire ne samo u
lie, stablo i korijen ve i u primodijum klasa. Simptomi se
ispoljavaju samo na klasu i to na nain da se plodnik razara a
umjesto njega se javljaju hlamidospore. Zaraeni klasovi se
pojavljuju par dana ranije i neto su vii. Izuzev vretena svi
dijelovi klasa pretvaraju se u crnu prainu hlamidospora.
Parazit se iri i ostvaruje infekciju samo u toku cvijetanja.
Mjere zatite
Mehanike mjere odsjecanje zaraenih klasova Koristiti nezaraeno
sjeme za sjetvu Sprovoditi dezinfekciju sjemena fungicidima na bazi
karboksina, flutriafola,
propikonazola i sl.
-
Mreasta pjegavost jema Prouzrokova: Pyrenophora teres
Anamorf: Drechslera teres
Pojava, rairenost i tetnost
Najintenzivnije se javlja u vlanim predjelima iako se javlja u
svim rejonima gajenja. pored ovoga intenzitet javljanja zavisi i od
osjetljivosti sorte i vremenskih uslova. Usljed smanjenja
asimilativne povrine smanjenje prinosa moe ii i do 25%. Uglavnom
napada jeam.
Simptomi
Simptomi se javljaju na lisnim rukavcima i na zrnima. Na
listovima se prvo pojavljuju duguljaste pjege, mrke boje. U
njihovom okviru se javljaju tamne linije to im daje mreast izgled.
Zaraeni dio zrna postaje mrke boje.Gljiva se odrava na biljnim
ostacima i na zaraenom sjemenu. Optimalna sporulacija gljive je oko
20oC. Dugi topli i suni period zaustavlja irenje bolesti.
-
Mjere zatite
Duboko zaoravanje zaraenih biljnih ostataka Tretiranje sjemena
sisteminim fungicidima Folijarna primjena sisteminih fungicida
Primjena fungicida na bazi triadimefona
Siva pjegavost klasa penice prouzrokova: Leptosphaeria
nodorum
Anamorf: Septoria nodorum
Pojava, rairenost i tetnost
Bolest rairena naroito u zemljama srednje Evrope. Na podruima
Sredozemlja, pojaani intenzitet moe da se oekuje kada je u periodu
intenzivnog porasta i cvjetanja biljke vrijeme vlano sa estim
kiama. tetnost ovog oboljenja se ispoljava u vidu smanjenja prinosa
i pogoranja kvaliteta zrna, posebno u sjemenarskoj proizvodnji
zrna. Najznaajniji domaini ovog parazita su penica, tritikale, i
jeam.
Simptomi
Simptomi su slii kao kod Septoria tritici stim da se simptomi
pojavljuju i na plevicama, lisnim rukavcima i na stablu. Takoe,
parazit prezimljava na biljnim ostacima i na sjemenu u vidu
piknida.
-
Mjere zatite
Gajenje manje osjetljivih sorti Upotreba zdravog i
dezinfikovanog sjemena Tretiranje fungicidima na bazi
propikonazola, triadimefona, proholaza
Napomena
Poto se parazitiranje odnosi na gornje listove i klas,
tretiranje usjeva treba obaviti neposredno nakon klasanja strnih
ita.
Siva pjegavost lista penice Prouzrokova: Mycosphaerella
graminicola
Anamorf: Septoria tritici
Pojava, rairenost i tetnost
U zemljama Sredozemlja,naroito u vlanim godinama moe masovno da
se javi pogotovo na osjetljivim genotipovima. Pri povoljnim
uslovima, bolest moe da se proiri sa donjih listova na gornje kada
su gubici i najvei. Usljed suenja zaraenih listova dolazi do
smanjivanja asimilativne povrine i neminovnog smanjenja prinosa i
kvaliteta. Posebno su gubici najvei ukoliko se bolest masovno
pojavi prije klasanja biljke.
-
Najei domaini ovog parazita su penica dok ostala strna ita
(tritikale, jeam i ovas ) napada samo u povoljnim uslovima za
razvoj parazita.
Septoria tritici
Simptomi
Pjegavost se uglavnom javlja na listovima. Prvi simptomi se
uoavaju na donjim listovima u vidu hlorotinih pjega koje se
vremenom izduuju i postaju ovalne. Poslije dolazi do nekroze i
suenja lista. Unutar pjega u vidu crnih tjelaaca formiraju se
piknidi sa piknosporama. Parazit prezimljava u ostacima biljnih
ostataka. prva zaraza moe da se ostvari u jesen dok se masovna
zaraza i irenje parazita odvija u proljee ali i kasnije.
Mjere zatite
Gajenje otpornih sorti Preventivne agrotehnike mjere - plodored,
zaoravanje zaraenih ostataka
-
Hemijske mjere - upotreba fungicida sistemika na bazi
propikonazola.
Lisna ra penice Prouzrokova : Puccinia recondita
Pojava, rairenost i tetnost
Ovo je stalni pratilac penice i predstavlja najvei problem kod
kasnostasnih ozimih ali i jarih sorti penice. Pri povoljnim
klimatskim uslovima poetkom votane zrelosti, stepen zaraze moe da
iznosi i do 85%. Do sada je indentifikovan vei broj rasa ovog
parazita, koje su po patogenim osobinama prilagoene sortama.
Puccinia recondita
Simptomi
Ova ra se pojavljuje na liu i lisnim rukavcima Uredopustule su
sitne, okrugle rasto-crvene boje i nepravilno rasute po gornjoj
povrini lista. Parazit prezimljava na mladim biljkama penice u
uredostadiju. Maximalno razvie penice nastaje od cvijetanja do
mlijene zrelosti. Kratak period inkubacije,brojnost spora i njihovo
rasejavanje omoguava brzi razvoj irih epidemija lisne re.
Mjere zatite
Gajenje visokootpornih sorti
-
Preventivne mjere ( unitavanje samoniklih biljaka u jesen prije
nicanja novog usjeva )
Optimalno vrijeme sjetve Hemijske mjere fungicidima na bazi
triadimefona
Crna ra strnih ita Prouzrokova: Puccinia graminis
Pojava, rairenost i tetnost
Spominje se jo u prvim pisanim dokumentima o kultivisanoj penici
Javlja se u svim regionima gajenja. Uestalost prije svega zavisi od
osjetljivosti sorte i agroekolokih uslova. Kod oboljelih biljaka
javlja se poviena transpiracija usljed ega dolazi do prijevremenog
suenja oboljelih dijelova. Biljke postaju osjetljive na mraz i suu.
Gljiva pripada grupi heteroksenih parazita a najea prelazna biljka
hraniteljka je imirika.
Simptomi
Karakteristini simptomi se javljaju na stablu i na lisnim
rukavcima i to u vidu dugih uzanih eliptinih uredopustula ute ili
smee boje u vidu plikova paralelnih sa osom stabla. Kasnije kod
pucanja uredopustula oslobaa se uto-rasta masa ljetnjih
spora-uredospora. Na kraju vegetacije uredopustule dobijaju tamniju
boju. Duina odravanja klijavosti uredospora zavisi od vlanosti
vazduha,zemljita i od temperature Na zaraenim mladim biljkama
uredospore mogu da prezime.
Mjere zatite
Oprez pri koritenju azotnih ubriva Vrijeme sjetve Unitavanje
prelaznih biljaka hraniteljki Optimalni sklop biljaka
Puccinia graminis
-
Gar penice Prouzrokova: Ustilago tritici
Pojava, rairenost i tetnost
Ovo oboljenje je prisutno u svim podruima gajenja. tetnost je
naroito bila velika ranije, kad su procenti tete bili vei od 50%.
Ustilago tritici je usko specijalizovani parazit.
Simptomi
Bolest razara sve dijelove klasa osim vretena i umjesto ovih
dijelova biljke formira tamnu masu hlamidospora. Razaranje nastupa
u toku formiranja klasa. Zaraeni klasovi se pojavljuju 1-2 dana
ranije od zdravih. Oboljeli klasovi se prepoznaju po tome to su svi
dijelovi (osim vretena ) pretvoreni u crnu masu hlamidospora.
Sekundarni simptomi se pojavljuju neto kasnije kad se usljed
djelovanja vjetra rasije masa hlamidospora te ostaje samo golo
vreteno klasa.
Ustilago tritici
Za irenje hlamidospora najpogodnije je vlano i toplo vrijeme sa
umjerenim vjetrom. Optimalna temperatura je 23-30 oC. Povoljnost
uslova za infekciju treba da se poklopi sa cvjetanjem.
Mjere zatite
Kasnija sjetva u jesen ili ranija u proljee Kod sjemenskih
usjeva preporuuje se mehaniko uklanjanje garljivih klasova
Aprobacija usjeva -na poetku klasanja
Glavnica penice Tilletia caries
-
Pojava, rairenost i tetnost
Razara endosperm zrna a zrna koja ne razori zagauje svojim
hlamido sporama i time prinos ini neupotrebljivim. Zabiljeeni su
gubici i do 95%, te je ovo jedno od najtetnijih oboljenja penice.
Rasprostranjena je u cijelom svijetu. U novije vrijeme primjenom i
koritenjem dezinfekovanog sjemena uticaj ovog oboljenja je uveliko
smanjen. Pored Triticum spp. napada i druge vrste iz porodice
Poaceae.
Simptomi
Glavnica se zapaa od poetka mlijene zrelosti pa nadalje. Klasovi
oboljelih biljaka su neto tamniji a boja se intenzivira kako odmie
vegetacija. Oboljeli klasovi su uspravni radi lakoe. Ova pojava se
zove jo i "stravost". Zaraene biljke su nieg rasta u odnosu na
primjenjenu sortu. Glavniava zrna su tamna laka i pucaju. Kada im
se lomi sjemenjaa iz ovakvih zrna ispada crni prah-hlamidospore
parazita. Karakteristian miris potie od sadraja trimetilamina. Za
klijanje hlamidospora optimalna temperatura je 16-20
Co
Izgled zdravog i zaraenog (desno) zrna penice
Mjere zatite
Koristiti dezinfikovani sjemenski materijal
Napomena
Bez obzira to se veoma uspjeno ovo oboljenje moe suzbijati
preparatima na bazi organske vezane ive ( Radosan,Zorosan,Panogen)
treba ih izbjegavati radi visoke toksinosti ( zabrana koritenja u
zemljama EU )
Pepelnica strnih ita Pojava, rairenost i tetnost
-
Pepelnica je veoma raireno oboljenje ali najintenzivnije se
razvija u humidnim i semi-aridnim regionima. prosjeni gubici
prinosa penice iznose 5-10% dok su kod jema duplo vei. Gubici
prinosa nastaju kada pepelnica u vrijeme formiranja zrna zahvati
gornju treinu biljke naroito list zastaviar i klas. Erysiphe
graminis parazitira sva strna ita i oko 100 rodova porodice
Poacea.
Simptomi
Simptomi razvoja pepelnice u poetku se teko uoavaju. Primarna
zaraza se ostvaruje na bazalnom dijelu donjih rukavaca odnosno
stabla,na mjestima gdje je usjev najgui. Kasnije zahvata list i
bolest se postepeno iri ka gornjim dijelovima biljke. Na zaraenim
dijelovima razvija se bijela pahuljasta navlaka prvo u vidu
gomilica koje poslije prekrivaju cijele povrine. Starije navlake
dobijaju sivo-smeu boju. Za razvoj bolesti su vani su temperaturni
uslovi i vlanost tokom marta i aprila. Toplo i suvo vrijeme u ovom
periodu dovodi do intenziviranja rasta.
Mjere zatite
Plodored Optimalni rokovi sjetve Unitavanje samoniklih biljaka
strnih ita prije nicanja jesenjih usjeva Folijarna primjena
fungicida Koritenje sistemika za tretiranje sjemena
Napomena
U veini sluajeva hemijsko suzbijanje pepelnice treba
primjenivati samo u sluaju kada se procijeni da e se zaraza
proiriti i na gornju treinu biljaka naroito list zastaviar i
klas.
Crna trule korijena i prizemnog dijela stabla strnih ita
Prouzrokova : Gaeumannomyces graminis
Anamorf: Phialophora radicola
-
Pojava, rairenost i tetnost
Ovo je rasprostranjeno oboljenje irom svijeta. Posebno treba
istai uestalost pojave na onim podruima gdje se intenzivno gaje
ozime forme penice a dgje preovladava visoka vlanost. Posebno joj
pogoduje uzgoj penice u monokulturi. Gubici u prinosu mogu da
iznose i do 50% a prije svega to je rezultat nekroze i
dezorganizacije korijena te prizemnog dijela stabla. Gaeumannomyces
graminis, napada veliki broj biljaka iz porodice Poaceae, naroito
cerealije.
Simptomi
Gaeumannomyces graminis
Vidljivi simptomi se uoavaju tek u proljee i kasnije iako se
zaraza ostvaruje u jesen. Iskljuivo, bolest se manifestuje na
prizemnom dijelu stabla i korijena u vidu nekroze ovih organa.
Nekrotirani dijelovi dobijaju svijetlomrku do potpuno tamno boju na
kojima se razvija prevlaka micelije iste boje. esto ovo obojenje se
zove jo i "crna noga". Gljiva se u zemljitu odrava vie godina u
vidu micelije i peritecija na ostacima zaraenih biljaka. Ukoliko se
vlanost zemljiata odri na nivou od 60-80% sa temperaturom izmeu
10-23C veliki procenat zaraze je neminovan.
Mjere zatite
Obavezan plodored Obratiti panju na nedostatak bakra u zemljitu
ali i na viak nitrogena Duboko zaoravanje strnike Obratiti panju na
rokove sjetve
-
Soivasta pjegavost strnih ita Prouzrokova: Pseudocercosporella
herpotrichoides
Pojava, rairenost i tetnost
Javlja se u svim regionima gajenja. Intenzitet pojave i tetnosti
se poveava sa poveanim udjelom monokulture. Polutura,tura zrna
dovode do smanjenja prinosa ali i pogoranja kvaliteta. Najznaajniji
domaini su penica,jeam i ra.
Simptomi
Simptomi se uoavaju poslije klasanja biljaka. Na prizemnom
dijelu stabla javljaju se uzdune eliptine pjege soivastog
izgleda-podsjeaju na oko. Tkivo u okviru pjega je u poetku vrsto a
kasnije se javljaju ulegnua te postaje lomljivo. U upljini stabla
parazit razvija micelij dok se na povrini javljaju sitne i tamne
sklerocije. Klasovi su bijeli, sazrijevanje je prijevremeno a zrna
tura.
Pseudocercosporella herpotrichoides
Mjere zatite
Obavezan plodored Spaljivanje zaraenih strnika (traiti dozvolu
od nadlenih organa) Duboko oranje
-
Upotreba CCC preparata za skraivanje stabljike moe da smanji
intenzitet bolesti Upotreba fungicida na bazi karbendenzima u
fenofazama G-J i K Obratiti panju na pH vrijednost zemljita
Fuzarioza klasa penice Prouzrokova: Gibberella zeae
Anamorf: Fusarium graminearum
Pojava, rairenost i tetnost
Pojavljuje se na svim podruima u kojima za vrijeme cvijetanja i
formiranja zrna preovlauje vlano i toplo vrijeme. tetnost se ogleda
prije svega u pogoranju kvaliteta zrna kada prouzrokovai ovog
oboljenja u zaraenim zrnima proizvode mikotoksine-zearalenon opasne
po zdravlje. U uslovima koji pogoduju razvoju ovog patogena zaraza
moe da dosegne i do 50%. Treba napomenuti da je ovo i jedan od
ograniavajuih faktora daljeg poveanja prinosa po jedinici povrine.
Jo jedna od karakteristinosti je ta da kad se klica razvija iz
zaraenog zrna gubi orijentaciju rasta i propada u manje povoljnim
zemljinim uslovima. Ovo su polifagni paraziti a pored strnih ita
mogu parazitirati i kukuruz te neke druge gajene biljke.
Simptomi
Prvi simptomi se uoavaju poslije cvijetanja penice. Gubi se
normalna zelena boja klasaka i usljed nekroze tkiva postaje
slamnasto ut. U zaraenim klasu se formiraju zrna razliitog stepena
nalivenosti i zahvaeni micelijom gljiva. Pri osnovi zaraenih
klasaka ali i na plevima formira se narandasto-crvenkasta navlaka
od micelije i sporonosnih organa parazita.. Krajem vegetacije
formira se aava navlakasaprofitnih mikroorganizama. Ispod potpuno
zaraenog klasa stablo poprima mrko-ljubiastu boju.
-
Fusarium graminearum
Mjere zatite
Plodored Upotreba zdravog i dezinfikovanog sjemena Preventivno
prskanje fungicidima-prepatati za kompletnu zatitu usjeva
Fuzariozna trule korijena i stabla Prouzrokovai: Gibberella
zeae
Anamorf: Fusarium culmorum
Pojava, rairenost i tetnost
Ovo je rasprostranjeno oboljenje u svijetu ali naroito znaajno
je oboljenje u semiaridnim i aridnim klimatskim pojasevima. U
podruima gdje se redovno javlja moe znaajno da utie na smanjenje
prinosa ali i na sam kvalitet zrna. U povoljnim uslovima za razvoj
patogena procenat inficiranih biljaka moe da iznosi i do 50 %. Ovi
paraziti pripadaju grupi polifagnih, fakultatativnih parazita te u
odreenim uslovima mogu da parazitiraju veliki broj gajenih
biljaka.
Simptomi
-
Kod mladih biljaka zahvaeni dijelovi korijena i stabla
nekrotiraju i dobijaju tamnu-mrku boju. Na uzdunom presjeku stabla
u okviru nekrotinih tkiva (starije billjke) primjeuje se svijetlo
ruiasta micelija parazita. Jedna od simptomatika je i prijevremeno
dozrijevanje sa sitnim klasom te poluturim zrnima.
Fusarium culmorum
Mjere zatite
Gajenje manje osjetljivih sorti Upotreba zdravog sjemena
Dezinfekcija sjemena Pravilna primjena agrotehnikih mjera (ouvanje
zemljine vlage, plodored
izbalansirano ubrenje)
Snjena plijesan strnih ita Prouzrokova :Calonectria nivalis
Schaffnit
Anamorf: Fusarium nivale
Pojava, rairenost i tetnost
Rasprostranjeno oboljenje na ozimim strnim itima u podruima sa
hladnom i umjerenom klimom. Rejoni srednje i sjeverne Evrope. U
sluaju kad se snjeni pokriva due zadri
-
na usjevima zaraza se kree od 0.5-15%. Zaraza klasa se rijetko
ostvaruje. tete nastaju usljed propadanja bokora -veih ili manjih
oaza.
Domaini i specijalizacija
Napada ozime sorte penice, ozimi jeam, ovas i ra.
Fusarium nivale
Simptomi
Manje ili vee oaze sasuenog i sljepljenog lia uz zemlju. Lie je
zahvaeno micelijskom navlakom bijele boje Jae zaraene biljke
propadaju pa ostaju prazna - elava mjesta. Simptomi se mogu javiti
i na starijem liu mladih biljaka u vidu krupnih nekrotinih pjega
oivenih tamnoljubiastom zonom i sivim sredinjim dijelom. Rijetko, u
fazi cvjetanja moe biti zahvaen i klas.
Razvoju bolesti odgovara prisustvo snjenog pokrivaa i visoka
vlanost zemljita.
Mjere zatite
Plodored Neto kasnija sjetva Dezinfekcija sjemena Preventivno
tretiranje biljaka u jesen nekim od sisteminih fungicida
-
Mjehurasta gar kukuruza - U.maydis POJAVA RAIRENOST I
TETNOST
U.maydis je redovni pratilac proizvodnje kukuruza u svim
regionima njegovog gajenja.Gubici u prinosu su obino mali, zaraza
retko prelazi 10%, kada smanjenje prinosa iznosi oko 2%.
-
U.maydis je redovni pratilac proizvodnje kukuruza
SIMPTOMI
Simptomi bolesti se ispoljavaju u vidu mehurasti izraslina, guka
ili tumora, razliitih veliina i oblika, na svim nadzemnim delovima
biljaka.Najkrupniji tumori se stvaraju na klipu i na stabljici (15
cm u preniku), a najsitniji du nerava lista (0,6-1,2cm u preniku).
Tumori su u poetku prekriveni bjeliasto-sivom opnom, koja postepeno
postaje tamnija, skoro crna. Kasnije se opna sui i puca pa se iz
ovih mehurova oslobaa crna prakasta masa, koja predstavlja
sporonosne organe parazita (hlamidospore).
-
U.maydis
MERE ZATITE
Pojedinim agrotehnikim merama moe se ouvati vitalnost biljaka
(kvalitetna osnovna i predsetvena obrada, izbalansirano ubrenje,
optimalan sklop biljaka, navodnjavanje) ime se u znaajnoj meri moe
smanjiti intenzitet zaraze.
Fuzariozna trule stable kukuruza Fusarium spp POJAVA RAIRENOST I
TETNOST
-
Jedno od najrairenijih oboljenja kukuruza
Fuzariozna trule stabla spada u najrairenija oboljenja kukuruza
u svetu i kod nas.Nisu retke godine kada na pojedinim parcelama
usled trulei stabla dolazi do masovnog poleganja biljaka, zbog ega
je mehanizovana berba oteana.U ovakvim prilikama nastaju i najvei
gubici.
SIMPTOMI
Prvi simptomi bolesti se manifestuju poetkom votane zrelosti
kukuruza. Zaraene biljke veoma ubrzano sazrevaju, venu i sue se. Na
prizemnom delu stabla dolazi do pojave svjetlomrkih do mrkih pega.
Ove pege se esto manifestuju u vidu koncentrinih krugova.Korenov
sistem ovi biljaka je u najveoj meri dezorganizovan. Prizemni deo
stabla gubi mehaniku otpornost, postaje krt i veoma lako se lomi,
obino u prizemnom delu, tako da obolele biljke poleu.
Izgled korijena zdrave (lijevo) i oboljele (desno) biljke
-
Na uzdunom preseku prizemnog dela stabla moe se zapaziti da je
sr najveim delom razorena. Ruiasta ili crvenkasta boja razorenog
korena i sri je karakteristian simptom trulei, prouzrokovan
gljivama iz roda Fusarium.Klipovi kod obolih biljaka su sitniji i
redovno postaju, u manjoj ili veoj meri, turi.U erektivnih tipova
hibrida, kod obolelih biljaka klip zauzima visei poloaj. U naim
uslovima peritecije nakon prezimljavanja, sazrevaju krajem maja i
poetkom juna meseca u uslovima toplog i vlanog vremena. S obzirom
da prouzrokovai ovog oboljenja napadaju i strna ita, kao i neke
druge gajene biljke,inokuluma na zaraenim biljnim ostacima i u
zemljitu uvek ima dovoljno, zbog ega njegova koliina ne igra
presudnu ulogu kod zaraze biljaka, ve drugi faktori, kao to su
osetljivost hibrida, vremenski uslovi, agrotehnike mere, tip
zemljita i dr. Pojedini agrotehniki faktori kao to su sklop
biljaka, ubrenje, obrada i drugo, veoma znaajno utiu na intenzitet
pojave ove bolesti u sunim godinama. Na lakim, peskovitim
zemljitima ili na uzviicama parcele, najpre dolaze do deficita vode
u zemljitu, to prouzrokuje gubljenje vitalnosti biljke i poveanja
njihove osetljivosti prema fuzarionoj trulei stabla kukuruza.
Jednostrana upotreba veih doza azotnih ubriva, takoe
-
doprinosi veoj osetljivosti biljaka i intenzivnijoj pojavi ovog
oboljenja.
Izgled stabla zdrave (desno) i oboljele (lijevo) biljke
MJERE ZATITE
U cilju smanjenja intenziteta trulei korena i stabla, potrebno
je preduzimati niz preventivnih mera zaite.Na prvom mestu je
gajenje najotpornijih hibrida kukuruza prema ovom oboljenju.Vanije
agrotehnike mere za ouvanje vitalnosti biljaka su: kvalitetna
osnovna i predsetvena obrada, optimalan sklop biljaka,
izbalansirano ubrenje,
-
meuredna obrada, unitavanje korova i ukoliko postoji sistem za
navodnjavanje, biljkama treba obezbjediti dovoljnu koliinu vode u
vreme cvijetanja i formiranja zrna.
Plamenjaa kukuruza Sclerophthora macrospora Plamenjaa
kukuruza
Prouzrokova: Sclerophthora macrospora
Pojava, rairenost i tetnost
Ovo je raireno oboljenje u rejonima sa umjerenom klimom.
Plamenjaa rijetko izaziva ozbiljne tete ali treba istai da najvee
tete nastaju kod rane zaraze neposredno po nicanju kukuruza.
" ludi vrh" ili "vjetiija metla" - jedan od karakteristinih
simptoma Sclerophthora macrospora
-
Simptomi
Simptomi se razlikuju u zavisnosti od stepena zaraze i faze
razvoja biljke. Svi nadzemni organi biljke mogu biti zaraeni. Jedna
od karakteristika je pojava velikog broja krlljavih zaperaka ( do
10 na biljci ). Takoe treba istai i poliferaciju velika masa
nerazvijenih gusto poredanih lisnih izdanaka metlice a ponekad i
klipa. Krljavost i hlorotina prugavost listova takoe je jedan od
simptoma ovog oboljenja. Zaraza je sistemina i prisutna plavnim
terenima
Mjere zatite
Preventivne melioracione mjere u cilju regulisanja vodnog reima
zemljita
Ra kukuruza Prouzrokova: Puccinia sorghi
Pojava, rairenost i tetnost
P. sorghi je rairena svuda po svijetu.U rejonima gdje se kukuruz
gaji tokom cijele godine ovo oboljenje predstavlja ozbiljan
problem. Zahvaljujui gajenju visoko otpornih hibrida pojava i
gubici na kukuruzu su danas beznaajni. heterokseni je parazit i dio
razvojnog ciklusa odvija se na hraniteljkama Oxalis ssp.
Simptomi
Napada nadzemne organe najee lie. uto-mrke okrugle uredopustule
se stvaraju na obe strane lista. Pred kraj vegetacije uredopustule
tamne a usljed pucanja epidermisa iznad pustula oslobaa se prakasta
masa teleutospora. Prohladno i vlano vrijeme pogoduju razvoju
bolesti.
-
Mjere zatite
Gajenje otpornih hibrida Folijarna primjena fungicida
Plijesan klipa kukuruza Prouzrokovai: Fusarium spp. Penicillium
spp.
Pojava, rairenost i tetnost
Osim u polju, ovo oboljenje klipa moe da se javi i u koevima.
esto od napada nekih gljiva nisu poteeni ni vjetaki osuena zrna u
silosima poto je perikarp kod ovih zrna esto oteena. tetnost se
oituje u smanjenju prinosa i u pogoranju hranjive vrijednosti zrna.
ovo moe biti naroito tetno na neke domae ivotinje. Na mikotoxine
koje proizvode gljive iz roda Fusarium najosjetljivije su svinje.
Bolest je rairena u svim reonima gajenja. Prouzrokovai ovog
oboljenja spadaju u saprofite odnosno u fakultativne parazite.
Simptomi
Ruiasta plijesan - F. graminearum, spolja se na komuini obrazuju
masovne makrokonidije u vidu crvenkaste navlake. Zaraava klip preko
svile u fazi precvjetavanja kukuruza. Ukoliko vlanom i toplom
vremenu od svilanja do zrenja ( prethodi dui suni period ) -
masovna zaraza klipa je neizbjena
Bijela plijesan - F. moniliforme, razlika od prethodne je u tome
to patogeni zahvataju pojedinana zrna ili grupe zrna koja su
prekrivena gustom navlakom prakaste micelije, bjeliasto - ruiaste
boje. Zaraza se ostvaruje preko oteenje komuine a nastaje od larve
kukuruznog plamenca, ptica i glodara. Oboljenje ne zavisi toliko od
vremenskih
-
uslova.
Mjere zatite
Gajenje otpornih ranostasnih hibrida Agrotehnike preventivne
mjere Tano odreivanje vremena poetka berbe kukuruza ( 20% vlage
)
Siva pjegavost lista kukuruza Prouzrokova: Setosphaeria
turcica
Anamorf: Drechslera turcica
Pojava, rairenost i tetnost
Ovo oboljenje spada u ekonomski najznaajnije bolesti kukuruza.
esto oboljenje je SAd i u Evropi. Kod osjetljivih genotipova u
povoljnijim godinama za razvoj bolesti gubici prinosa mogu biti i
do 25%. danas se u Evropi gaje visokootporni hibridi tako da je ovo
oboljenje praktino izgubolo znaaj. Pored kukuruza napada i gajeni i
divlji sirak, sudansku travu i teozintu.
Simptomi
Na liu se pojavljuju sivo-zelene ili smee pjege koje su oivene
tamnosmeim rubom. Pjege su eliptinog oblika veliine 2.5-15x1.25 cm.
Zapaaju se prvo na donjim listovima
-
a kasnije i naostalim. Jae zaraeni listovi se sue. S. turcica
prezimljava na zaraenim ostacima biljaka u vidu micelija i
hlamidospora. primarna zaraza se u umjerenim klimatskim uslovima
ostvaruje poetkom juna mjeseca. Optimalna temperatura za razvoj
bolesti je 17-25 oC. Pjege se ostvaruju poslije ostvarene zaraze u
roku od 7-12 dana.
Drechslera turcica
Mjere zatite
Gajenje otpornih hibrida Folijarno tretiranje usjeva na bazi
mankozeba (osjetljivi genotipova kukuruza)
Pjegavost lia kukuruza Prouzrokovai: Cochiliobolus carbonum
Anamorf: Bipolaris zeicola
Pojava, rairenost i tetnost
Znaajnije tete priinjava kod nekih sorti u sjemenarskoj
proizvodnji za razliku od merkantilne gdje je stepen zaraze manji
radi otpornosti hibrida. Pored kukuruza napada i biljne vrste iz
roda i Sorghum
Simptomi
Pjege su veliine 03.-2.5 cm ovalne svijetlosmee boje. Jae
zahvaeni listovi se sue a razlog je nekroza tkiva. Pored lista
napada i lisni rukavac ali i zrno. zaraena zrna su prekrivena crnom
navlakom micelije i konidijama parazita. prezimljava na zaraenim
biljnim ostacima u vidu micelije i na zaraenom sjemenu. Vlano i
toplo vrijeme pogoduje razvoju bolesti. inkubacioni period traje
3-7 dana.
-
Bipolaris zeicola
Mjere zatite
Stvaranje i gajenje visoko otpornih hibrida kukuruza
Dezinfekcija sjemena
Siva trule suncokreta Botryotinia fuckeliana Anamorf: Botrytis
cinerea
POJAVA, RAIRENOST I TETNOST
Siva trule se javlja u skoro svim podrujima proizvodnje
suncokreta. Meutim, vee tete priinjava samo u umerenim i vlanim
podnebljima
SIMPTOMI
Siva trule se moe javiti na suncokretu od klijanja sjemena do
etve. Zaraeno sjeme, u uslovima prohodnog i vlanog vremena, truli i
propada. Pojava guste, sive navlake na sjemenu i klijancima
predstavlja vaan diagnostiki znak ove bolesti. Oboljenje moe da se
javlja i na stablu, zati na listu i na lisnim drkama suncokreta.
Zaraeni delovi dobijaju svetlomrku boju sa sivkastom prakastom
navlakom od konidiofora i konidija gljive.
-
Simptomi sive trulei se najcese javljaju na glavicama
suncokreta. Prvi simptomi oboljenja uoavaju se sa dorzalne strane
glavice gdje nastaju svijetlo-mrke ugnute pjege, koje se postepeno
poveavaju, zahvatajui vee povrine tkiva. Simptomi se zatim
razvijaju na sjemenu i na sjemenoj loi. U usolvima visoke vlanosti
vazduha na svim zaraenim tkivima se obrazuje karakteristina
prakasta siva navlaka od parazita u kojoj se, ponekad formiraju
skerocije gljive. Optimalna tem. Za klijanje konidija je izmeu i 17
i 27 0C. Sklerocija se obrazuju pri niim temperaturama ( 4- 13
0C).
MERE ZATITE
Primena preventivnih mera . Viegodinjim plodoredom, suzbijanje
korova, unitavanjem zaraenih biljnih ostataka (zavaravanjem ili
spaljivanjem), smanjuje se koliina inokuluma parazita u zemljitu.
Foijarna primena fungicida (botriticida) na bazi vinklozolina,
prosimidona, iprodiona i slinih u vreme suncokreta, takoe moe da
smanji zarazu. Ova mera se naroito preporuuje kod sjemenske
proizvdnje suncokreta.
-
Crna pjegavost suncokreta Leptosphaeria lindqiustii Anamorf:
Phoma macdonaldi
POJAVA, RAIRENOST I TETNOST
Crna pjegavost suncokreta je rairena u mnogim zemljama Evrope,
Severne i June Amerike. Smanjenje prinosa kod obolelih biljaka moe
iznositi 18-40, pa i do 63 % u koliko doe do prevremenog uvenua
biljke.
SIMPTOMI
Prvi simptomi bolesti se javljaju u fazi cvijetanja i poetka
formiranja zrna suncokreta. Parazit napada lie, lisne drke, stablo
i glavicu biljaka. Primarna zaraza se ostvaruju na starijim
listovima gdje se mogu zapaziti nekrotine pjege razliitih veliina i
oblika. U poetku se ispoljavaju u vidu sitnih nekrotinih pjega koje
se ubrzo poveavaju dobijajui eliptini oblik. Spajaju se u vee
nekrotine povrine, koje prstenasto obuhvataju lisnu drku, pa se
cijeli list sui. Najtipiniji simptomi ovog oboljenja ispoljavaju se
na stablu biljaka. Na mjestu spajanja lisne drke sa stablom, kao i
na donjim delovima stabla, javljaju se okruglaste, eliptine ili
nepravilne krupne crne pjege (5-10 cm u preniku). Pri povoljnim
uslovima za razvoj bolesti, broj pjega se poveava, spajaju se i
prstenasto obuhvtaju stablo.
-
Optimalna temperatura za razvj bolesti je oko 25 0C kada
inkubacija traje svega 4 dana. Inae, razvoj parazita se odvija u
irokom temperaturnom intervalu izmeu 5 i 30 0C. Za ostvarenje
zaraze neophodna je visoka relativna vlanost vazduha.
MERE ZATITE
Najefikasniji i ujedno najcelisodniji nain suzbijana crne
pjegavosti je gajenje manje osjetljivih sorti i hibrida suncokreta.
Viegodinja plodosmena, prostrana izolacija, upotreba zdravog i
dezinfikovanog sjemena, izbalansirano ubrenje i primena svih
agrotehnikih mera u cilju stvaranja optimalnih uslova za normalan
rast i razvie biljaka predstavlaju glavne preventivne mere za
smanjenje zaraze i tete od ove bolesti.
Sivo mrka pjegavost suncokreta Diaporthe helianthi SIMPTOMI
Prvi simptomi bolesti se javljaju na donjim listovima i na
stablu, obino pri kraju cvetanja suncokreta. Na ivicama donjih
listova nastaju svetlomrke pjege u kjima tkivo nekrotira. Nekroza
tkiva se brzo iri du glavnih nerava lista u obliku slova V. Zaraen
list vema brzo potpuno nekrotira i propada. Preko lisnih rukavica
parazit dospeva u stablo gde prouzrokuje karakteristine simptome za
ovo oboljenje. Na mestima gdje su lisne drke nasaene obrazuju se
svetlomrke, okruglaste do izduene eliptine pjege.
-
Kasnije centralni delovi pjega postaju sivkasti, a ivini tamno
mrki. U povoljnim uslovima za razvoj bolesti broj i veliina pjega
se poveava a zatim dolazi do njihovog spajanja u vee nekrotine
povrine. U vreme nalivanja zrna, pjege postaju tamne, skoro crne
boje. Zaraene djelove stabla parazit dezorganizuje (razara), usled
ega se jae zahvaene biljke lako lome i poleu. Za razvoj epifitocije
bolesti - od vremena formiranja butna pa sve do poetka cvetanja
suncokreta potrebni su: pored dovoljne koliine inokuluma, osetljiv
domain, dosta visoka temperatura (25-27 0C), kia ili rosa i visoka
relativna vlanost vazduha. Pojedini agrotehniki faktori mogu, u
manjoj ili veoj mjeri, da utiu na intenzitet pojave ove bolesti.
Prevelika gustina useva (iznad 50.000 biljaka po hektaru) znatno
doprinosi poveanju intenziteta zaraze. Jednostrano ubre sa veim
dozama azita, takoe utie na poveanje zaraze.
MERE ZATITE
-
Gajenje visko tolerantnih sortih i hibrida. Kod osetljivih
genotipova suncokreta moguca je uspjena hemiska zatita useva od
prouzrokovaa ove bolesti. Tretiranje biljaka treba izvoditi
traktorskim prskalicama u vrijeme kada prenik butona iznosi oko 2
cm. Treba koristiti kombinaciju sisteminih i protektivnoh
fungicida.
Ugljenasta trule korijena i stabla suncokreta Sclerotium
bataticola POJAVA, RAIRENOST I TETNOST
Ova bolest je rasprostranjenja u mnogim drava s umerenim, a
naroito sa toplim klimatom.
SIMPTOMI
Prvi vidljivi simptomi ovog oboljenja se javljaju poslje
cvijetanja suncokreta u vidu gubljenja turgora lia. Kasnije se lie
sui, ostajui due vremena da visi na biljkama. U vrijeme
dozrijevanja suncokreta oboljele biljke prevremeno propadaju.
Karakteristine promjene za ovo oboljenje se javljaju na korijenu i
prizemnom dijelu stabla biljaka, koje se uoavaju tek pri kraju
vegetacije suncokreta. Na korijenu se zapaaju nekrotine pjege mrke
do crne boje. Osnovni uzrok venjenja biljaka je razaranje korena.
Nekroza prstenasto zahvata prizemni deo stabla. Kora se na zaraenim
dijelovima lako odvaja od drvenastog dijela stabla. Parazit se
odrava u zaraenim ostacima biljaka na polju u vidu
-
micelije i mikrosklerocije. Infekcija mladih biljaka se odvija
preko korijena. Nedostatak vlage i visoka temperatura zemljita
(25-30 0C) su osnovni uslovi pojave ovog oboljenja.
MERE ZATITE
Primjena svih agrotehnikih mera, koje doprinose ouvanju
vitalnosti biljaka u sunim periodima, najsigurniji su nain
smanjenja intenziteta zaraze ugljenaste trulei korena i stabla
suncokreta. ubrenje treba da bude izbalansirano i prilagoeno
plodnosti zemljista. Gustinu sjetve, pored zahteva hibrida, treba
prilagoditi i konkretnim edafskim i klimatskim uslovima svakog
proizvodnog podruja.
Bijela trule suncokreta Sclerotinia sclerotiorum POJAVA,
RAIRENOST I TETNOST
Bijela trule je oboljenje suncokreta raireno u svim rejonima
gajenja ove biljke. U vlanim godinama nisu rijetke zaraze od 15-20,
pa i 50 %. S. sclerotiorum je polifagni parazit.
SIMPTOMI
Prouzrokova bijele trulei napada sve organe suncokreta u svim
fenofazama njegovog razvoja. U zavisnosti od fenofaze razvoja
suncokreta u kojoj je biljka napadnuta, razlikuje se nekoliko
oblika bijele trulei. Zaraeno sjeme odnosno klijanici brzo
-
propadaju. Na zaraenom sjemenu pojavljuje se bijela micelija, a
kod mladih biljaka nastaju vlana trule i nekroza tkiva. Prvi
simptomi bolesti se ispoljavaju u vidu gubljenja turgora listova.
Na prizemnom delu stabla oboljelih biljaka dolazi do nekroze tkiva,
koje dobija svijetlomrku boju. Na oboljelim delovima biljaka
formira se, u vlanim uslovima, gusta bijela navlaka od micelije.
Bolest redovno prstenasto zahvata stablo i usled razaranja
sprovodnih snopia biljaka veoma brzo vene i ugine. Pred kraj
vegetacije gljiva obrazuje tamnomrke sklerocije u okviru zaraenih
dijelova biljaka.
Stabljicna forma bijele trulei se javlja u vrijeme porasti
biljaka. Zaraza se ostvaruje preko lisne drke na mjestima gdje su
list ili lisna drka bili oteeni. Zaraeni dijelovi dobijaju
svetlomrku boju i na njima, se u vlanim uslovima, formiraju
bijeliasta gusta micelija i crne sklerocije parazita Usled
razaranja tkiva, dolazi do lomjenja stabla na mjestu zaraze. Bijela
trule glavica se javlja krajem cvijetanja i nalivanja zrna. Na
dorzalnoj strani glavice nastaju mrke, ugnute pjege, iji se obim
brzo poveava. Zaraeno tkivo u okviru pjega se razmekava i poinje da
truli. Sklerocije predstavlaju osnovni izvor inokuluma, koji se
uglavnom odrava u zemljitu. U znatno manjoj meri sklerocije se
prenose i sjemenom. Sklercije mogu da sauvaju vitalnost u zemljitu
3-7 godina.
MERE ZATITE
Primjena niza preventivnih mjera sjemena i njegova dezinfekcija.
Primjena dugoronog plodoreda moe osjetnije da smanji zaraze.
Folijarna primena nekih sistematinih fungicida na bazi benomila
i karbendazima, u cilju zatite glavice i stabla, ne obezbeuje
zadavoljavajue efekte.
-
Mrka pjegavost suncokreta Alternaria helianthi POJAVA, RAIRENOST
I TETNOST
Smatra se da kod osjetljivih genotipova suncokreta, pri
povoljnim klimatskim uslovima za razvoj bolesti, ovo oboljenje moe
da smanji prinos za 18-60%. S druge strane, folijarna primjena
fungicida u zastiti suncokreta od mrko-sive pjegavosti doprinela
je, takoe, spreavanju znaajnije pojave ovog oboljenja.
SIMPTOMI
Parazit napada sve nadzemne organe prouzrokujui pjegavost.
Izgled pjega zavisi od organa na kome se formira i od reakcije
genotipa suncokreta. Na listovima se najprije javljaju sitne
nekrotine pjege, koje se kasnije poveavaju, a zahvaeno tkivo
nekrotira i propada.U tipinim sluajevima pjege su okruglastog
oblika, veliine 1-3 cm, sa koncentrinim krugovima, svijetlomrke do
tamnomrke boje. Oko pjega se obino javlja hlorotini oreol koji se
kasnije gubi. Na lisnim drkama pjege su izduene i tamnomrke boje.
One se spajaju u vee nekrotine i ugnute pjege prstenasto zahvatajui
lisnu drku. Na stablu se javljaju izduene eliptine pjege, i dostiu
duinu 4-5 cm. Relativno visoke temperature (iznad 20 0C) i visoka
vlanost vazduha omoguuju zarazu i razvoj bolesti. Optimalna
temperatura za razvoj gljive je oko 26 0C. U naim uslovima prve
pjege se pojavljuju poetkom cvijetanja na donjim listovima
suncokreta, a kasnije se intenzitet zaraze se postepeno poveava.
Uestale kie tokom leta imaju odluujui uticaj na irenje ove bolesti.
Od pojave prvih pjega do epifitocij, pri povoljnjim uslovima,
protekne 45-50 dana.
MJERE ZATITE
Gajenje manje osetljivih sorti i hibrida, predstavlja
najefikasniji i najcelihodniji nain zatite suncokreta od ove
bolesti.
-
Siva pjegavost lia suncokreta Septoria helianthi POJAVA
RAIRENOST I TETNOST
Siva pjegavost lia suncokreta je veoma raireno oboljenje.
Prisutna je u svim rejonima proizvodnje ove gajene biljke.U
izuzetno povoljnim uslovima za razvoj bolesti, kod osetljivih
genotipova suncokreta, moe da smanji prinos i sadraj ulja u
zrnu.
SIMPTOMI
Bolest zahvata prvenstveno list. Prve pjege se javljaju na
najstarijim listovima (nerijetko i na kotiledonim listiima
kotiledonima). U poetku pjege su svijetlosive te vremenom postaju
mrke, obino poligonalnog oblika ( ograniene nervima lista).
Do suenja i propadanja listova dolazi usljed poveavanja i
spajanja pijega uz postepeno irenje bolesti sa donjih na gornje
listove.
Prisustvo sitnih crnih tjelaaca u pjegama vaan je dijagnostiki
znak ove bolesti.
-
Gljiva prezimljava u zaraenim ostacima suncokreta na njivi u
obliku stromatinih tvorevina i piknida.Parazit moe da se prenese i
semenom.Samonikle biljke takoe igraju vanu ulogu u odravanju i
irenju gljive.Optimalna temperatura za razvoj ovog parazita kree se
izmeu 220 i 250C .Za ostvarenje infekcije i irenje bolesti tokom
vegetacije neophodni su visoka vlanost vazduha i padavine.
MERE ZATITE
S obzirom da se radi o manje tetnom oboljenju, ne preduzimaju se
posebne mere zatite.Za smanjenje zaraze,preporuljivo je gajenje
manje osetljivih genotipova suncokreta, zatim viegodinji plodored i
upotreba zdravog dezinfekovanog sjemena.
Plamenjaa suncokreta Plasmopara halstedii POJAVA RAIRENOST I
TETNOST
Plamenjaa suncokreta je raireno oboljenje u svim regionima
gajenja ove kulture. Smatra se da su proseni gubitci prinosa
iznosili 5-10%, dok je u povoljnim godinama za razvoj bolesti na
mnogim njivama bilo i preko 50% obolelih biljaka. Posle uvoenja u
proizvodnju otpornih hibrida, plamenjaa se javlja samo na nekim
osetljivim linijama u semenskoj proizvodnji suncokreta.
-
SIMPTOMI
Postoje dva osnovna simptoma plamenjae suncokreta.
Najei i najtetniji oblik oboljenja je pojava takozvanih
sistemino zaraenih, krljavih biljaka, sa skraenim internodijama.
Lie kod ovih biljaka je mozaino-hlorotino, na ijem naliju se
formira gusta bela navlaka od konidiofora i konidija gljive.
Glavice obolelih biljaka su sitne, sa uspravnim poloajem (nasaene i
ne prate kretanje sunca) i turim semenom.
Drugi tip simptoma se ispoljava u vidu lokalnih pega na liu,
koje nastaju kao rezultat sekundarne infekcije tokom vegetacije
suncokreta.PJege su nepravilnog oblika, razliite veliine, sa
bijelom navlakom od sporonosnih organa gljive na donjoj strani
liske. Ova forma se znatno rijee javlja u jaem intenzitetu i nema
uticaja na prinos suncokreta.
Osobine patogena, epidemiologija i ekologij, P.halstedii je
iskljuivi (obligatni) parazit jer se moe razvijati samo u ivim
tkivima biljke hraniteljke.
P.halstedii je iskljuivi (obligatni) parazit jer se moe
razvijati samo u ivim tkivima biljke hraniteljke
MERE ZATITE
Sjetva visoko otpornih genotipova suncokreta predstavlja
najefikasniji i nalcelishodniji nain suzbijanja ove bolesti.
Primjenom kompleksa agrotehnikih mera mogue je smanjiti intenzitet
zaraze kod osetljivih genotipova suncokreta.Upotreba zdravog semena
i njegova dezinfekcija sa efikasnim fungicidom moa znaajno da
smanji zarazu. Viegodinji plodored (6-7godina) doprinsi smanjenju
inokuluma parazita u zemljitu, ime se znaajno smanjuje intenzitet
zaraze.
-
Plamenjaa suncokreta - simptomi na listu
-
Rizomanija eerne repe - Beet necrotic yellow vein virus POJAVA,
RAIRENOST I TETNOST
Prvi put, rizomanija je opisana 1954 godine u Italiji. Prisutna
je u veini zemalja Evrope, Azije i S. Amerike.
Rizomanija je jedna od najtetnijih bolesti eerne repe. Izaziva
smanjenje prinosa (do 50%), sadraj eera (preko 4%) te pogoranje
tehnolokih svojstava eerne repe.
SIMPTOMI
-
Patoloke promjene se uoavaju kako na korijenu tako i na listu
erne repe. Osnovni simptomi na korijenu su bradatost, krljavost,
suenje verha te unutranja nekroza. Brade su obino tamnomrke i
sljepljene sa zemljitem u obliku grudve. Oboljeli korijen ne dostie
teinu veu od 300 gr.
Simptomi rizomanije na korijenu eerne repe
Na liu, u maju, ispoljava se uvelost, od polovine VI mjeseca
utilo. Ova simptomatika najvie zavisi od sorte, vremena infekcije i
ekolokih uslova.
Infekcija nastaje sa vrha ili sa strane preko ilica sisalica.
Virus se iri sprovodnim sudovima.
MJERE ZATITE
-
Gajiti na parcelama gdje nije utvrena rizomanija te primjena to
ireg plodoreda. U sluaju pojave rizomanije primjenjivati to iri
plodored 6-8 godina.
Plamenjaa eerne repe Peronospora farinosa POJAVA, RAIRENOST I
TETNOST
Plamenjaa postaje sve ea bolest eerne repe (sjemenjae). Razlog
za ovo je, verovatno, pogodnost sjemenske repe za odravanje
parazita, odnosno inokuluma preko zime. Ekonomski je tetno
oboljenje eerne repe. Prinos eera moe biti umanjen za treinu, a
prinos sjemena za oko 50%.
SIMPTOMI
Plamenjaa se javlja na liu i cvijetnom stablu eerne
repe.Oboljeva najmlae lie iz centra rozete. Na lisci se pojavljuju
ukasta mjesta koja se ire i meusobno spajaju. Oboljela liska se
povija po obodu prema naliiju, deformie se i zadebljava (postaje
kruta). Na naliju liske formira se pepeljastoljubiasta navlaka
konidiofora i konidija.Oboljelo lie se sui a novo koje se formira
brzo podlijee bolesti, tako da se proces formiranja novog lia i
irenja bolesti ubrzava, to iscrpljuje zaraene biljke.
Plamenjaa eerne repe - simptomi na listu
-
Razvoju plamenjae eerne repe pogoduje prohladno vreme sa estim
kiama. Optimalni uslovi za razvoj ovog parazita i bolesti su:
srednja dnevna temperatura oko 16 0 C i relativna vlanostr vazduha
preko 70%. Inkubacija traje 5 dana na 14 0 C, 10 dana na 18 0C, a
12 dana pri 10 0 C i ak 18 dana pri temperaturama preko 22
C.Optimalna temperatura za sporulaciju i klijanje konidija
P.farinosa je izmeu 9 i 12 0 C.
MERE ZATITE
Kod industrijske eerne repe voditi rauna o ostatcima po etvi,
odnosno o odsjeenim glavama i sitnoj repi koja zaostaje na njivi. U
njima se parazit moe odrati do proljea. Zbog toga ove ostatke treba
upotrebiti za stonu hranu ili za silau ili ih duboko zaorati.
Sjemenska repa kao ozimi usev je veoma pogodna za prezimljavanje
P.farinosa f.sp.betae. Zbog toga je potrebno sjemensku repu tititi
od ovog patogena. Sjemensku repu treba gajiti na odreenoj
udaljenosti (najmanje 1-1.5 km.) od industriske.
Pepelnica eerne repe Erysiphe betae POJAVA, RAIRENOST I
TETNOST
Pepelnica se javlja na eernoj repi u svim rejonima gajenja ove
industriske biljke.U toplijim i suvljim oblastima, moe izazvati
smanjenje prinosa korena za oko25% i prinos eera za oko 20%.
Niz domaina i specijalizacija patogena E. Betae je parazit eerne
repe i drugih vrsta roda Beta.
SIMPTOMI
Pepelnica se javlja na svim zeljastim delovima, a najee na liu
eerne repe. Najpre se pojavljuju pojedinane, bjeliaste, prakaste,
skrame u vidu ostrvaca, koja se proiruju i meusobno spajaju
pokrivajui itavu lisku.Ovu prevlaku ine epifitna micelija i spore
parazita.
-
E. Betae
Oboljelo lie postepeno gubi zelenu boju dobijajui ukast izgled.
Pred kraj vegetacije u pepeljastoj navlaci formiraju se plodnosna
tijela (kleistotecije sa askusima i askosporama), koja se mogu
vidjeti u vidu sitnih, najpre mrkih, a potom crnih loptica.U toku
sezone se formira vie generacija spora-oidija.U povoljnjim uslovima
( temperatura od oko 30 0 C i visoka vlanost vazduha) inkubacija
(od oidije do oidije) traje 3-4 dana. Za klijanje oidije i
infekciju nije neophodna voda.Oidije su pravi mali rezervoari vode
koja im omoguava prorastanje i infekciju.Oidije E. betae se brzo i
lako iri vjetrom.Smjenjivanje kiovitog (kada su infekcije masovne)
i suvog i toplog vremena (kada je razvoj bolesti intenzivniji)
veoma pogoduje pojavi pepelnice na eernoj repi. Toplo i suvo vreme
poveava osetljivost repe prema ovom parazitu, odnosno bolesti.
MERE ZATITE
Posle vaenja eerne repe ostatke glave i lie treba iskoristiti za
silau ili direktno za ishranu stoke, ili ih duboko zaorati.Voditi
rauna o prostornoj izolaciji izmeu merkantilne i semenske eerne
repe.U sluaju intenzivnije pojave pepelnice, potrebno je primeniti
hemijske mere zatite.Ova tretiranja mogu se kombinovati sa onima
protiv pjegavosti lia eerne repe.Od fungicida mogu se koristiti
preparati na bazi sumpora.
-
Pjegavost lia eerne repe Cercospora beticola POJAVA, RAIRENOST I
TETNOST
Pjegavost lia eerne repe, koju izaziva C. Beticola, prisutna je
svuda gdje se ova kultura gaji.U rejonima sa visokim temperaturama
ovo oboljenje dostie epifitotine razmere priinjavajui znaajne tete
u proizvodnji.Umanjenje prinosa se kree i do 50%.
SIMPTOMI
Ova gljiva izaziva pjegavost lia repe a moe zaraziti i lie
peteljke, stablo, cvast, delove cveta pa i plodova.Pjegavost se
javlja na starijem lju dok mlae lie biva poteeno i pri najaem
napadu bolesti.Pege su sitne, okruglaste oko 4mm u prenoku, sivo,
pepeljaste unutranjosti i mrko-crvenastog ruba.Na naliju lia(retko
i na licu) u okviru pega, razvija se sivkasta navlaka od kondiofora
i konidije.Prve pege se pojavljaju, obino, u drugoj polovini
juna.Kasnije pege su masovnije pa se na jednom listu moe obrazovati
i vie stotina pega.Tkivo u okviru pega nekrotira, a esto i ispada
pa se javlja upljikavost lista repe kao sekundarni simptomi.Pri
masovnoj pojavi pjegavosti starije lieuginjava pa biljke repe
ostaju bez asmilativne povrine. Na peteljkama i stablu pege su
izduenije, malo su udubljene.Oboljeli dijelovi cvasti se sasuuju,
ostaju sterilni, a ako se plodovi zanu oni se slabo razvijaju i bez
semena su. C. beticola se odrava i prezimljava na ostatcima
zaraenih biljaka, gde pored konidija stvara i stromatine tvorevine
i mikrosklerocije, koje zadravaju konidije.U zaraenim plodovima se
moe odrati micelija patogena koja je zadebljala i tamno obojena.
Parazit se moe odrati i na
-
sjemenskoj repi.
C. Beticola
MERE ZATITE
Pri izboru sorti eerne repe prednost dati onima koji su
otpornije prema C. beticola. Ostatke usjeva eerne repe po berbi
(glave i lie) iskoristi za ishranu stoke, odnosno za pripremu
silae, ili duboko zaorati. Izmeu sjemenske i industriske eerne repe
primeniti to veu prostornu izolaciju.Ove mjere se mogu smatrati
samo pomonim. Zatita eerne repe od C.beticola zasniva se, u
glavnom, na primeni fungicida. Uspeh zatite eerne repe od lisne
pjegavosti, kao i u drugim sluajima, zavisi, pre svega, od
vremena,
-
odnosno termina primjene pesticida. Da bi se odredio termin
eerne repe protiv C. beticola, mora se voditi rauna o porastu eerne
repe, stepenu zaraenosti biljaka (pojava i broj pjega) i bogatstvu
inokuluma, kao i povoljnosti uslova za sporulaciju gljive i
infekciju eerne repe. eerna repa postaje osetljiva prema C.
beticola kada sklopi redove, poslje ega se pjegavost ee javlja.
Smatra se da je bolest uzela maha kada se
a) nau pojedini listovi sa po 20 i vie pega.
b) kada se na oko 5% biljka javi najmanje 10 pega po listu.
Kada repa dospe u odgovarajuu fenofazu i kada pjegavost dostigna
kritian nivo, tada sporulacija i infekcija zavise od ekolokih
uslova.C. beticola masovno sporulie pri temperaturi od oko 25 oC,
kada je vazduh zasien vlagom i kada su pjege stare 2-3 dana. Ako se
ovakvi uslovi nastave vie dana, posebno u kombinaciji sa slabim
kiama, ostvaruje se masovna infekcija. Najbolji efekat zatite tada
se postie ako se fungicid primjeni drugog ili treeg dana od poetka
kritinog perioda (perioda sa navedenim uslovima).U sluaju niih
temperatura ( srednja dnevna oko 18 stepena C ), tretiranje treba
izvesti 5-og ili 6-og dana od poetka kritinog perioda.
Zatita eerne repe od C. beticola treba da se bazira na prognozi.
Korienje atomizera i traktorskih prskalica daje daleko bolje
rezultate u zatiti eerne repe nego avijotretiranje.
Bijela trule korijena i stabla soje Sclerotinia sclerotiorum
POJAVA, RAIRENOST I TETNOST
U veini drava gdje se ova kultura gaji ustanovljeno je prisustvo
ovog parazita na soji. U vlanim regijonima i godinama, kao i u
uslovima navodnjavanja, bijela trule stabla se moe javiti u velikim
razmjerama priinjavajui velike tete.
SIMPTOMI
Prvi simptomi bolesti se javljaju na mladim, tek izniklim
biljkama. Na kotiledonu i hipokotilu zapaaju se svijetlomrke pege,
krunog ili nepravilnog oblika. Ako je vrijeme vlano, bolest se vrlo
brzo iri zahvatajui vei dio stabla, tako da mlade biljke vrlo brzo
propadaju. U okviru ovh pjega obrazuje se bijela bujna navlaka
micelije, po emu ovo oboljenje i dobilo naziv bijela trule. Kod
starijih biljka javlja se uvenue kada parazit prstenasto zahvata
prizemni dio stabla i koren. Na prizemnom djelu zaraenih biljaka
vidi se nekroza sa gustom bjelom miceljijom parazita. U
unutranjosti stabla i u bjeloj navlaci micelije gljiva obrazuje
crna krupna telaca nepravilnog oblika sklerocije. Na
-
zaraenim mahunama se javljaju svijetlomrke pjege sa
karakteristinom bijelom navlakom od micelije gljive. Ona obrazuje
crne sklerocije u mahunama pri povljnim uslovima za razvoj
parazita.
MJERE ZATITE
Efikasne mjere za suzbijanje ovog parazita ne postoje ni kod
soje. Od preventivnih mjera preporuuje se dugogodinji plodored ( ne
gajiti osjetljive biljke prema ovom parazitu najmanje 7-8 godina ),
i upotreba zdravog sjemena ( bez prisustva sklerocija ) za sjetvu.
Gustinu sklopa biljaka treba prilagoditi sorti i uslovima sredine.
Pregusti i usevi prihranjivani sa veim dozama azota vie pate od ove
bolesti.
-
Virus mozaika duvana na duvanu Tobacco mosaic virus, TMV POJAVA,
TETNOST I RAIRENOST
Virus mozaika duvana je jedan od najranije upoznatih,
najrairenijih i najtetnijih biljnih virusa. Virus mozaika duvana je
stalni pratilac proizvodnje duvana, kao i drugih gajenih
Solanaceae. U uslovima gdje se ne preduzimaju odgovarajue mjere,
tete od zaraze duvana mogu da dostignu i preko 90 %. Cijena
mozaikog duvana je, zbog pogoranog kvaliteta, nia i do 58%, a
ukupan prihod i do 80%.
SIMPTOMI
Mozaik je osnovni simptom kojeg kod biljaka duvana izaziva virus
mozaika na ovoj biljci. Mozaik se karakterie razliitim oblicima i
intenzitetima promena boje. Deformacije listova se javljaju i kod
mozainih biljaka. Oboljele biljke, ili djelovi biljaka koji rastu
po infekciji, zaostaju u porastu, ostaju krljavi. Virus mozaika
duvana je veoma infektivan, postojan i termostabilan. Prenosi se
mehaniki sokom zaraenih biljaka, zatim vilinom kosicom a kod
paprike i paradaiza i semenom. Neposredno prenoenje se ostvaruje u
kontaktu zaraenih i zdravih biljaka pri emu pri emu dolazi do
sitnih povreda kao to je lomljenje dlaica na listu. Dalje, virus se
odrava na prstima, alatu, rafiji, ramu, staklu, odjelu, obui i svim
drugim predmetima koji dolaze u dodir i povreuju zaraene biljke.
Van ive elije virus mozaika duvana je postojan vie mjeseci, pa do
dvije godine.
-
Virus mozaika duvana se neogranieno dugo odrava u suvom liu
duvana. Izdrava procese fermentacije pa se posle toga nae i u
cigaretama, kao i od drugih proizvoda lista duvana. Iz tako suvog
duvana virus se moe prstima ( puaa ) preneti na zdrave biljke i
ostvariti infekciju. Na sve mogue naine moe biti zaraen kao rasad
tako i duvan po rasaivanju. Od jedne zaraene biljke ili struka
rasada mogu se zaraziti i stotine zdravih.
MJERE ZATITE
Za leje se preporuuje korienje zemljita na kojem nisu najmanje
tri godine nisu gajene osjetljive biljke ( duvan, paradaiz, paprika
i dr. ). Najbolje je zemljite na kojem su ranije gajeni kukuruz i
penica. U sluaju da se koristi zemljite u kojem moe biti prisutan
virus mozaika duvana potrebno ga je dezinfikovati, najbolje je
pregrejanom vodenom parom. Sav pribor koji se koristi u proizvodnji
duvana, kao i ramove treba dezinfikovati i to potapanjem 20 minuta
ili premazivanjem sa 10% Na3PO4. Odela i radne mantile treba
povremeno iskuvavati. irenje virusa mozaika duvana kod rasada moe
se usporiti ako se rasad isprska obranim mlijekom. Duvan gajiti
najmanje u trogodinjem plodoredu. Za zalijevanje duvana najbolje je
koristiti arterijsku ili izvorsku vodu.
Plamenjaa duvana Peronospora tabacina POJAVA, RAIRENOST I
TETNOST
Plamenjaa duvana je prvi put zapaena i opisana krajem XIX vijeka
u Australiji. Jedna je od najtetnijih bolesti duvana.
SIMPTOMI
-
Simptomi plamenjae na duvanu variraju u zavisnosti od starosti i
osjetljivosti sorte, jaine napada i ekolokih uslova. Plamenjaa se
na duvanu moe javiti od nicanja pa do kraja vegetacije. Bolest se
najee javlja na liu, ali moe zahvatiti i druge organe i dijelove
biljke. Zahvaeni klijanci ute i ubrzo uginu. Kod mladih biljica na
liu se najprije javljaju i hlorotine pjege nejasnih kontura. U
uslovima poveane relativne vlansti sa naliija lista u okviru pjega
se obrazuje plaviasta buasta navlaka od konidiofora i konidija. Na
starijem rasadu pjege su nepravilne, najprije hlortine- ute a potom
zagasite. Zaraze u polju prati pojava krupnih poligonalnih pjega
ute boje sa paperijastom, plaviastom navlakom sa naliija. Pjege se
ire i meusobno spajaju. Oboljelo tkivo nekrotira dobijajui mrku
boju. Izumrlo tkivo se raspada to na oboljelim mjestima dovodi do
obrazovanja kruplih upljina. Kod biljaka po rasaivanju moe se
javiti sistemina zaraza. Sistemina zaraze su favorizovane visokim
temperaturama ili primjenom fungicida, a ee se javljaju kod
otpornijih tipova duvana. Sisteminoj zarazi predhodi prodiranje
micelije u meristem kod mladih biljaka i ako one ne uginu, iz
inficiranog meristema razvija se lie i izdanak sa sisteminom
zarazom. Lie i itav izdanak ovakvih strukova duvana dobija utu boju
i deformie se. Sa naliija sistemino zaraenih listova obrazuje se
gusta plaviasta navlaka reproduktivnih tvorevina parazita.
MJERE ZATITE
Zatita duvana od plamenjae zasniva se, uglavnom, na dve osnovne
mjere : proizvodnji zdravog rasada i na gajenju otpornih, odnosno
manje osjetljivih sorti duvana. Sjeme duvana za sjetvu treba
dezimfikovati, a to se moe ostvariti metodom predoziranja sa
preparatima na bazi ditiokarbamata ( ili slinih ) ili potapanjem 5
minuta u apsolutni etilalkohol. Zemljite za toplu leju, takoe ,
treba dezimfikovati. Za ovo se moe koristiti preparat na bazi metal
bromide. Sjetva ne treba da bude pregusta, maksimum 0,8 g/m2 . Pri
porastu rasada od 2 lista preporuuje se zapraivanje preparatima na
bazi ditiokarbamata i to ponavljata dva puta nedeljno do
rasaivanja. Po rasaivanju nastaviti sa zatitom. Dobar uspjeh se
postie prskanjem smjeom preparata na bazi ditiokarbamata i
metalakxila, ili prskanjem sa sistemicima na bazi acilalanina. Veu
panju zatiti od plamenjae duvana posvetiti u prvom dijelu
vegetacije.
-
VIRUS ARKE LJIVE Plum pox virus POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Jedan
od najopasnijih virusa koji nanosi ogromne tete, posebno je
osjetljiva sorta Poegaa. Napada oko 24 vrste iz roda Prunus. Dosad
nisu domaini trenja i vinja.
-
Plum pox virus
SIMPTOMI
Simptomi na liu ljive, kajsije i danarike su slini. Opti
simptomi su mozaino arenilo koje se odlikuje naizmjenino
rasporeenim hlorotinim i zelenim djelovima na lisnoj povrini.
Simptomi na plodovima javljaju se pred poetak zrenja u obliku
blijedoljubiastih pjega na pokoici ploda. U toku zrenja pjege se
udubljuju, ire u mezokarpu sve do kotice. Zaraeni plodovi prerano
opadaju, na oko 30 dana pre berbe.
MJERE ZATITE Osnovna preventivna mjera je proizvodnja i korienje
bezvirusnog sadnog materijala za podizanje zasada. U novim zasadima
uklanjati odmah sva stabla na kojima se pojavi zaraza. Suzbijanje
biljnih vai kao vektora. Primjena otpornih i tolerantnih
biljaka.
-
Plum pox virus
PEPELNICA BRESKVE Sphaerotheca pannosa var. Persicae POJAVA,
RAIRENOST, TETNOST Znaajan patogen pri proizvodnji nektarine,
breskve i kajsije.
SIMPTOMI
Osjetljivi su svi zeljasti organi. Na listu se u poetku
ispoljavaju u vidu tanke mreaste, bjeliaste prevlake, koja postaje
sve branastija i gua. Lie postaje hlorotino, uvija se i pri jakom
napadu opada. Inficirani izboji zaostaju u porastu. Plodovi
dobijaju bjeliastu prevlaku, deformiu se, pri jakom napadu mogu se
potpuno osuiti i otpasti. Plodovi u
-
zriobi su otporni na infekciju.
MJERE ZATITE Izbor rezistentnih sorata. Pravovremenu hemijsku
zatitu izvriti preparatima na bazi kresoksim- metila,
miklobutanila, penkonazola, trifloksistrobina.
KOVRDAVOST LISTA BRESKVE Taphrina deformans POJAVA, RAIRENOST,
TETNOST Gljiva je patogen breskve i nektarine, rijetko inficira
badem, a kajsija je posljednja na skali domaina. Naroito je znaajna
u mediteranskom regionu
-
Taphrina deformans
SIMPTOMI
Zaraeni list zadeblja, deformie se, nabora i kovrda. Oboljeli
djelovi lista mjenjaju boju i postaju zeleno- ukasti ili
crvenkasto- ljubiasti (zavisno od sorte). Pri kraju proljea na licu
lista se pojavljuje sivkasta prevlaka spora. Listovi tamne, sue se
i otpadaju.
MJERE ZATITE Zatita je preventivna. Fungicidi se primjenjuju u
vrijeme mirovanja vegetacije, prije bubrenja pupoljaka. Meutim, ako
doe do infekcije onde hemija nema efekta. Preparati na bazi bakra,
najbolje bordovska orba, ditianon, dodin.
MONILOZA KOTIAVIH VOAKA Monilinia laxa Anamorf: Monilia laxa i
Monilinia fructigena
Anamorf: Monilia fructigena
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Monilioze ima u svim regionima
gajenja kotiavog voa i spadaju u vrlo tetna oboljenja.
SIMPTOMI
Bolest se uoava na cvjetovima, mladarima, granama, granicama i
plodovima. Cvjetovi su mrkosivi, sue se i otpadaju. Parazit prodire
iz cvjetova u granice, prouzrokujui na
-
njima ovalne i eliptine pjege, koje se u povoljnim uslovima
spajaju i prstenasto zahvataju mladar, tako da dio iznad mjesta
zaraze se sui i izumire uz curenje smole. Na pokoici ploda javlja
se mrka, okruglasta pjega koja se iri, plod truli, smeurava se i
sui dobijajui vrstu konzistenciju. Na povrini ploda dolazi do
fruktifikacije parazita.
Monilia fructigena
MJERE ZATITE Uzgoj otpornih sorti; agrotehnike mjere; mehanike
mjere: sasjecanje i spaljivanje oboljelih i sasuenih granica, kao i
sakupljanje i zakopavanje mumificiranih plodova; hemijske mjere:
preventivno sredstvima na bazi bakra i kasnije sredstvima na bazi
ciprodinila, fenheksamida, prosimidona, fludioksonila,
miklobutanila, trifloksistrobina uz obavezno kombinovanje
sisteminih i protektivnih fungicida.
PJEGAVOST LISTA VINJE I TRENJE Blumeriella jaapii Anamorf:
Phloeosporella padi
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST
-
Veoma znaajna i vrlo proirena bolest vinje i trenje. Moe
inficirati ljivu i kajsiju, breskva je otporna.
SIMPTOMI
Na listu su karakteristine sitne tamne purpurne pjege, a kasnije
se ire i nekrotiziraju u centru, nekrotizirano tkivo ispada.
Zaraeni listovi poute i esto ranije otpadaju to ima za posljedicu
stvaranje manje rodnih pupoljaka za narednu vegetaciju.
MJERE ZATITE Sakupljanje i unitavanje otpalog zaraenog lia.
Hemijska mjere: sredstva na bazi mankozeba, ditianona, dodina,
prohloraza.
Blumeriella jaapii
UPLJIKAVOST LIA KOTIAVIH VOAKA Wilsonomyces carpophilus Stigmina
corpophila
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Osjetljive su vinja, trenja, ljiva,
breskva, nektarina, kajsija i badem.
Gljiva inficira lie, pupoljke, cvjetove, plodove i mladare.
SIMPTOMI
Tipini simptomi su prepoznatljivi na listu. Poinju sa sitnim
crvenkasto- smee- ljubiastim pjegama koje su oivene svijetlijom
ukastom ili blijedozelenom uskom zonom. U okviru pjega tkivo nakon
nekroze ispada i list poprima izgled kao samaricom
-
izreetan. Pri infekcijama u kasnijim fazama vegetacije ne
pojavljuje se rupiavost nego samo pjegavost lista. Na plodovima se
formiraju grube i plutaste pjege najee sa gornje strane. Na granama
su crvenkasto- tamne pjege, ulegnute. Inae ove pjege uzrokuju
nastanak uzdunih rak- rana i prisustvo gumoznog eskudata. Pupoljci
potamne i nakon suenja smole (ponekad se javi).
Wilsonomyces carpophilus
MJERE ZATITE Poeti sa uklanjanjem zaraenih granica i mladara.
Preventivne hemijske mjere: preparati na bazi bakra u jesen i rano
proljee, a u kasnijim fazama sredstva na bazi kaptana, mankozeba,
metirama, dodina.
ROGA LJIVE Taphrina pruni POJAVA, RAIRENOST, TETNOST
-
Roga ljive - karakteristian simptom na plodu
Prisutan je skoro u svim zasadima ljiva u naoj zemlji. Izuzetno
je tetan u kinim i prohladnim proljeima kada kod osetljivih sorata
(Poegaa), unitava do 80 % zametnutih plodova. Razvija se uglavnom
na plodovima, a rjee na ljetorastima.
SIMPTOMI
Zaraeni plodovi su izdueni i zakrivljeni (kao roga),
blijedozelene boje, spuvasti i mnogo vei od zdravih plodova. U
zaraenim plodovima ne razvija se kotica i oni otpadnu.
MJERE ZATITE Hemijske mjere: preparati na bazi bakra, ditianona,
dodina, kaptana, mankozeba.
SIVA PJEGAVOST LIA Sphaceloma pruni POJAVA, RAIRENOST, TETNOST
Ili sitasta upljikavost, napada ljivu, breskvu, kajsiju, badem, a
izuzetno jabuasto voe. Prisutna je u svim proizvodnim podrujima
ljive. Pojedinih godina moe biti vrlo tetna jer prouzrokuje
prijevremeno opadanje lia. Razvija se na liu, a rjee na
mladarima.
SIMPTOMI
Poinje pojavom crvenkasto- mrkih okruglih pjega na liu koje
kasnije postaju svijetlosive. Rupice su sitnije, obino ispod 2 mm,
oivene crvenkastim prstenom. Zaraza
-
zahvata i peteljku, kao i lisne nerve.
Sphaceloma pruni
MJERE ZATITE Sakupljanje, spaljivanje i unitavanje otpalog lia
zaoravanjem. Hemijske mjere: sredstva na bazi kaptana, mankozeba,
metirama, dodina.
RA LJIVE Tranzschelia pruni spinosae Puccinia pruni spinosae
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Pojedinih godina i na osjetljivijim
sortama (Poegaa) priinjava znaajne tete. Obolelo lie opada rano,
plodovi ostanu sitni, nakiseli i masovno opadaju.
SIMPTOMI
Parazit napada list, mladare i vrlo rijetko plodove. Na licu lia
se javljaju sitne svijetloute pjege, a na naliju prakaste
mrkocrvene gomilice koje podsjeaju na ru.
MJERE ZATITE Hemijske mjera: preparati na bazi bakra, kaptana,
mankozeba, folpeta
-
Puccinia pruni spinosae
PLAMENJAA LJIVE Polystigma rubrum Anamorf: Polystigmina
rubra
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST U BiH je jedna od najznaajnijih
bolesti ljive, naroito na osjetljivijim sortama kao to je Poegaa.
Jak intenzitet infekcije uzrokuje prijevremeno opadanje
listova.
SIMPTOMI
Pojavljuju se samo na listu u vidu okruglastih pjega koje su u
poetku ukaste, a s vremenom mijenjaju boju od narandaste preko
crvenkasto narandaste do tamno crvene
-
boje. Na mjestima infekcije tkivo lista zadeblja i stvara se
ispupenje na licu, odnosno
udubljenje na naliju lista.
Polystigma rubrum
MJERE ZATITE Uklanjanje i unitavanje opalog lia umanjuje
infekcioni potencijal.
Primjena fungicida na bazi bakra, kaptana, mankozeba,
folpeta.
BAKTERIOZNA PLAMENJAA JABUKE, KRUKE I DRUGIH Rosaceae-a Erwinia
amylovora Erwinia amylovora
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Karantinska bolest. Parazit je
rasprostranjen u gotovo svim veim podrujima gdje se gaji jabuasto
voe, rasadnicima i matinim zasadima. Napada jabuku, kruku, dunju,
mumulu i glog. Usljed jakog stepena zaraze voke se sue.
SIMPTOMI
Parazit napada sve djelove voaka. U proljee, posle 2- 3 nedelje
od otvaranja cvjetova, uoava se pojava tamnih, a potom i crnih
cvjetova. Oboljelo lie pocrni, sui se ali ne opada. Oboljeli
ljetorasti venu, te zajedno sa crnim i kovrdavim liem izgledaju kao
plamenom zahvaeni. Mladi plodovi se smeuravaju, postaju crni ali ne
otpadaju. Na kori debljih grana pojavljuju se manje ili vee tamne
povrine. Iz oboljele kore se javlja
-
eskudat, prvo bezbojan, potom ilibarnout. Na kraju dolazi do
potpunog suenja itavih
voaka.
ZATITA Hemijska zatita je teka. Preventivna zatita: preparati na
bazi bakra u jesen i proljee do fenofaze "mije ui"; stabla gloga i
divlje kruke u blizini zasadaunitavati; kontrola distribucije
sadnog materijala; blagovremeno odrezivanje oboljelih delova voaka;
dezinfekcija rana i pribora za rad preparatima na bazi bakra.
Upotreba antibiotika je zabranjena.
PEPELNICA JABUKE Podosphaera leucotricha POJAVA, RAIRENOST,
TETNOST
Rairena je u regionima gdje se jabuka gaji. Parazit je biljnih
brsta iz roda Malus, ukljuujui gajenu kruku, dunju, mumulu, a ima
podataka da parazitira badem i breskvu. tete se ogjedaju u gubitku
vitalnosti, to se odraava na rodnost voke, one smanjuju prirast i
zakrljavaju.
SIMPTOMI
-
Razvija na svim zelenim djelovima jabuke stvarajui
karakteristinu branastu i belosivu navlaku. Oboljenje se
manifestuje kao bjeli mladar i pojedinano zaraeno lie. Mladi
plodovi nekih sorti (jonatan) su vrlo osjetljivi. Na njima dolazi
do mreaste nekroze, koja je poznata kao mreavost plodova.
MJERE ZATITE
Vreme zaraze je teko utvrditi jer za infekciju nije potrebna kap
vode, zbog toga je oteano prognoziranje pojave bolesti. U toku
vegetacije orezati sve zaraene lastare. Koristiti fungicide na bazi
triadimefona, kresoksim- metila, trifloksistrobina, triflumizola,
mankozeba.
Podosphaera leucotricha
aava pjegavost lia i krastavost plodova jabuke Venturia
inaequalis POJAVA, RAIRENOST, TETNOST
Rasprostranjena je u cijelom svijetu gdje god se jabuka gaji.
Bolest se intenzivno javlja u uslovima vlanog i prohladnog proljea
i ljeta, a moe biti bez znaaja ili odsutna u uslovima suve i tople
klime. Napada biljne vrste roda Malus, Pyrus, Sorbus, Pyrocanta i
druge manje znaajne biljne vrste. tete se manifestuju smanjenjem
rodnosti voaka, kvaliteta ploda i slabim obrazovanjem rodnih
pupoljaka za sledeu godinu, kao i zaostajanjem u rastu.
-
Venturia inaequalis - simptomi na listu
SIMPTOMI
Razvija se na svim zeljastim djelovima jabuke, a najznaajnija je
na plodovima i liu. Na mladarima je pojava bolesti bez veih
posljedica. Prvi simptomi javljaju se na ainim listiima, cvjetnoj
loi i peteljci cvjeta, oni su u vidu tamnozelenih somotastih pjega.
Na listovima se javljaju 2 tipa pjega: 1) jasno definisane, manje-
vie okruglaste, zelenkaste pjege sa karakteristinom prevlakom i 2)
somotaste pjege bez jasno izraene ivice. Na plodovima zaraza moe
nastati od zametanja do berbe.
Venturia inaequalis - simptomi na plodu
-
MJERE ZATITE
Zatita je preventivna, zatim se nadopunjuje kurativnim
tretmanima, baziranim na prognozi i i metodu praenja infekcije. Sa
zatitom se poinje u proljee kada su za to ostvareni uslovi.
Sistemini fungicidi se kombinuju sa preventivnim zbog specifinog
mehanizma djelovanja na gljive i zbog nastajanja rezinstentnosti.
Preventivni fungicidi na bazi bakra, kaptana, mankozeba; sistemini
na bazi kresoksim- metila, difenokonazola, ciprodinila,
trifloksistrobina, flusilazola i polusistemik na bazi dodina.
PJEGAVOST LISTA JAGODE Mycosphaerella fragariae Anamorf:
Ramularia tulasnei
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Najea bolest jagode u svim uslovima
njenog gajenja. Javlja se irom svijeta na gajenim i divljim vrstama
ove biljke. Kod nas je bolest znaajna.
SIMPTOMI
Najkarakteristiniji simptomi javljaju se na listu, mada se moe
javiti i na plodovima, cvjetnim djelovima, peteljci i stolonama.
Lie srednje starosti je najosjetljivije prema zarazi, u poetku su
pjege male, tamnopurpurne, okruglaste i prvo se uoavaju na licu
lista. Oko nekrotiranog dijela pjege stvara se jasno uoljiv
crvenkastopurpurni prsten. Usljed suenja lia umanjena je rodnost i
kvalitet plodova. Pjege na peteljkama, stolonama, aici i plodovima
su slini onima na listu.
MJERE ZATITE Sadnju vriti na lakom, rastresitom zemljitu i
provjetrenim terenima. Izbjegavati viegodinje gajenje, jer dolazi
do kumulacije inokuluma i jae zaraze. Koristiti iskljuivo zdrave
ivie za sadnju.
Ako se bolest pojavi vriti hemijsku zatitu sredstvima na bazi
mankozeba, kaptana, azoksistrobina.
SIVA TRULE GROA Botryotinia fuckeliana Anamorf: Botrytis
cinerea
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST
-
Kod nas ja najznaajnija gljiva na vinovoj lozi, posebno na
vinskim sortama u godinama s dosta padavina i poveanom vlanou u
vrijeme dozrijevanja groa. tete mogu biti velike, utie na smanjenje
prinosa i gubi se kvalitet vina.
SIMPTOMI
U poetku vegetacije mogu biti zaraeni mladi izdanci i pupoljci
koji potamne i osue se. Pre cvjetanja, obino na ivici lista,
javljaju se velike crvenkastomrke, nekrotine pjege, nepravilnog
oblika. Pri kraju cvjetanja razvija se na svenuloj cvjetnoj kapici,
epurini, odbaenim bobicama, usljed ega ovi dijelovi dobiju mrku
boju, a zatim potamne. Bobice su otporne od njihovog formiranja do
arka, posle arka osjetljivost se poveava. Na bobicama se pojavljuju
pjege, koje su kod bijelih sorti otvorenomrke, a kod crnih,
crvenkaste boje. Ako je vrijeme suvo, zaraeni plodovi se
smeuravaju. U sluaju poveane vlanosti, pojavljuje se pepeljastosiva
navlaka, koja se postepeno iri i zahvata itav grozd. Bolest
nastavlja s razvojem i posle berbe u hladnjaama. Bolest se javlja i
na kalemovima.
"Plemenita trule" se javlja u uslovima "trajne sue" u vrijeme
zrijenja groa, kada ne sporulie na bobicama, za svoju ishranu iz
soka uzima organske kiseline, a u znatno manjoj mjeri eere, od
takvog groa dobija se vino posebnog kvaliteta.
ZATITA
Suzbijanje se razlikuje u stonih i vinskih sorti. Osjetljive
stone sorte se tite kombinacijom agrotehnikih i hemijskih mjera
zatite. Od agrotehnikih mjera: gajenje sorti na manje bujnim
podlogama, izbalansirano ubrenje, pravilno orezivanje i uklanjanje
lia, sprijeiti svako oteenje grozdova jer parazit prodire kroz
rane. Vinograd podizati na promajnom mjestu i redove postavljati u
pravcu dominantnih vjetrova. Koriste se specifini fungicidi,
botriticidi, a to su vinklozolin, prosimidon, iprodion,
pirimetanil, fenheksamid.
-
BAKTERIOZNA PJEGAVOST ORAHA Xanthomonas campestris pv. juglandis
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST Jedna od znaajnijih bolesti oraha, danas
je rasprostranjen kako u evropskim tako i u vanevropskim
zemljama.
SIMPTOMI
Prvi simptomi na liski i lisnoj peteljci ispoljavaju se u vidu
sitnih okruglastih ili uglastih pjega, koje se spajaju u vee
nekrotine povrine mrke boje. Jae oboljelo lie se sui ali ne otpada
odmah. Na ljetorastima promjene se zapaaju i u vidu eliptinih i
neto ulegnutih pjega ili izduenih crnih pjega. Oboljeli ljetorasti
venu. Uvelost poinje od vrha
irei se ka osnovi, usljed ega ksilem dobija mrku boju. Na
plodovima se pojavljuju u poetku sitne okruglaste pjege, njihovim
irenjem i spajanjem plod se smeurava, sasuuje i otpada. Paratit
prodire i u unutranjost ploda, sve do jezgra koje postaje sluzavo,
a kasnije se sasuuje, pocrni i izumire. U starijih plodova promjene
se uglavnom zadravaju u u zoni epikarpa. Pojava bakterijskog
eksudata, koji je sasuen uoava se na oboljelim granama oraha u vidu
sivkaste skrame, zbog toga oboljeli plodovi dobijaju sluzast
izgled. Zaraza se moe uoiti i na cvijetu, oboljeli cvijet izumire
ili mu je polen zaraen koji dospevi na list vri infekciju
lista.
MJERE ZATITE Koristiti zdrav sadni materijal. Unitavanje
oboljelih dijelova biljaka.
Hemijska zatita preparatima na bazi bakra, ditianona i
kaptana.
Gajenje otpornih tipova oraha.
-
CRVENILO LIA VINOVE LOZE Preudopeziza tracheiphila Anamorf:
Phialophora tracheiphila
POJAVA, RAIRENOST, TETNOST
U naoj zemlji se sporadino javlja, trenutno ne predstavlja
ekonomski znaajnu tetu. Napada biljke u rodovima Vitis i
Parthenocissus.
SIMPTOMI
Poetne pjege na listu bijelih sorti su ukaste, svijetlocrvene
ili crvenomrke u sorti sa crnim bobicama. Crvenkastomrka nekroza se
razvija u centru pjege, a ostaje uzak pojas ukastog ili crvenkastog
tkiva izmeu nekrotiziranog i zelenog dijela lista. Rane zaraze se
javljaju na lastaru, od pojave prvog do estog lista, to rezultira
manjim gubicima. Kasnije infekcije mogu prouzrokovati ozbiljnu
defolijaciju. Parazit moe zaraziti cvast pre ili u vrijeme
cvjetanja, to dovodi do trulei i njegovog propadanja. Ova bolest
zaraava samo peteljku bobice, gljiva vjerovatno ne napada epurinu.
Gubici mogu biti i do 80-90 %, bolest se jako ispoljava u
cvjetanju.
ZATITA
Hemijske mjere: preparati na bazi karbendazima, bakar-sulfat,
cimoksanil, cimoksanil+folpet, kaptan, azoksistrobin uz obavezno
kombinovanje sistemika i nesistemika.
PEPELNICA VINOVE LOZE Uncinula necator POJAVA, RAIRENOST,
TETNOST
Izuzetno tetna bolest vinove loze. Od unoenja u Evropu do
otkrivanja sumpora za njeno suzbijanje 1853. godine desetkovala je
vinograde u Francuskoj. Kod nas se redovno javlja, posebno je tetna
u malim vinogradima i okunicama jer se zaitita ne vri pravovremeno.
U. necator napada sve Vitiaceae.
-
SIMPTOMI
Napada sve zeljaste djelove vinove loze: lie, lastare, cvjetove
i grozdove. Na liu se javljaju manje ili vee pepeljaste pjege. U
proljee na licu lista se javlja neprimjetno tamnozelena boja,
vremenom simptomi postaju jasniji jer se razvija bjeliasta,
branasta kolonija koja je bjeliasta sa lica i sivkasta sa nalija.
Lastari bivaju zaraeni dok su zeljasti, posle zdrvenjavanja uoavaju
se mrke ili crvenkaste zone, pojedinane ili
povezane, sa karakteristinim konastim ivicama. Cvjetovi su rjee
zaraeni pre oplodnje, na njima se formira bjeliasta kolonija to
dovodi do suenja. Najvee tete uzrokuje na grozdovima. Bobice mogu
biti zaraene od samog zametanja pa do poetka zrenja. Posle
zametanja zaraene mlade bobice dobijaju uljastu ili pepeljastu
zelenu boju i ubrzo bivaju pokrivene branastom kolonijom. Bobice
pucaju koje se zatim sue i propadaju. Pri zarazama u fazi
dozrevanja bobice ne pucaju ali se na njima razvija prljavosiva
micelija. Zrele bobice ne podlijeu napadu parazita.
ZATITA
Zatita se izvodi iskljuivo fungicidima. Sumporna jedinjenja
imaju primat na naem regionu, vjerovatno zbog niske cijene i
njegove efikasnosti, s tim da se mora obratiti panja na vrijeme
primjene zbog njegove fitotoksinosti. Tu su jo i preparati na bazi
.pirazofosa, fenarimola, flusilazola, trifloksistrobina,
propikonazola, tebukonazola, dinokap+miklobutanil, prokvinazid.
Plamenjaa vinove loze Plasmopara viticola POJAVA, RAIRENOST,
TETNOST
Rasprostranjena je irom svijeta. To je bolest toplije i vlanije
klime. Profesor Millardet je otkrio Bordovsku orbu 1885. godine
koja se i danas uspjeno koristi u zatiti vinove loze od ove
bolesti. Nanosi velike tete u vinogradarskoj proizvodnji, kod nas
nije u tolikoj mjeri tetna, izuzev u godinama koje joj pogoduje kao
to je to bila 1999. godina.
-
Uglavnom napada biljke roda Vitis, ali i neke sline rodove
Ampelopsis i Parthenocissus. Evropska loza Vitis vinifera je vrlo
osjetljiva, dok su druge manje osjetljive ili ak vrlo otporne (V.
riparia i dr.).
SIMPTOMI
Napada sve zelene dijelove vinove loze: lie, mladare, cvet i
cvast, epurinu i peteljku, vitice i bobice.
Lie je najosjetljivije u fazi intenzivnog porasta (krajem maja i
poetkom juna) i ponovo pri kraju vegetacije u fazi zrelosti
(avgusta i septembra).
Prema Lafon & Bulit postoje tri naina ispoljavanja plamenjae
na listu vinove loze:
1) kada je inkubacioni period vrlo kratak (4-5 dana) i ne dolazi
do pojave jasnih simptoma ;
2) kada je inkubacioni period dui (7-10 dana), na listu se
javlja jedna ili vie pjega, lie na kap ulja na papiru i poznate su
pod imenom "uljane pjege", kasnije, posebno u vlanom uslovima,
pjege postaju arene i pokrivene s nalija lista bjelom navlakom od
konidiofora i konidija;
3) na starijem liu (u jesen) simptomi se javljaju u vidu
mozaika, brojne poligonalne pjege koje su ograniene nervima, ukaste
ili vinastocrvenkaste boje zavisno od sorte.
Ako nastupi period suvog vremena, pjege postaju nekrotine, sasue
se, a prevlaka se ne
formira. Usljed irenja i i spajanja pjega dolazi do potpunog
suenja lista i njegovog opadanja. Sasueno lie izgleda kao vatrom
spaljeno po emu je bolest i dobila ime. Cvet i cvast mogu biti
zaraeni i pre njihovog otvaranja. U povoljnim vremenskim uslovima
bivaju prekriveni micelijskom navlakom, podleu nekrozi i izumiru.
Bobice su osjetljive sve dok na njima ima stoma, od zametanja pa
dok ne dostignu prenik od oko 5-6 mm (arak). Vinova loza je
najosjetljivija u fazi cvetanja. Deava se da lie ne bude zaraeno a
da bobice propadaju. Na zaraenim bobicama i
-
epurini formira se pepeljasta navlaka parazita tako da ceo grozd
izgleda kao plijesnima zahvaen. Zaraeni mladari se uvijaju, na
vrhovima se pojavljuje bjeliastopepeljasta navlaka, oni postaju
nekrotini, dobijaju mrku boju i sue se.
ZATITA
Preventivne mjere: uklanjanje zaraenih djelova i dreniranje
zemljita.
Hemijske mjere: pretektivni fungicidi iz grupe bakarnih
jedinjenja, ditokarbamata i ftalimidi su efikasni samo ako se
upotrijebe prije zaraze. Cimoksanil je nesistemini fungicid
specifian za plamenjae i unitava novoformiranu miceliju 2-3 dana
posle ostvarene infekcije. Klasini sistemini fungicidi su
fosetil-aluminijum i metalaksil, poeljno je koristiti kombinaciju
ove dvije grupe fungicida zbog rezistentnosti.
Da bi se odredili pravovremeni rokovi zatite, razraene su metode
prognoziranja pojave bolesti. One se zasnivaju na poznavanju
parazita, klimatskih faktora i prijemivosti vinove loze, a od
nedavno se prati i rezistentnost prema fungicidima i vre statistika
prouavanja. U principu, u zatiti treba obratiti panju da bude
zatiena u najosjetljivijim fenofazama razvoja, a to su pre i posle
cvetanja, da bi se sauvale cvasti i mlade bobice, i u avgustu da bi
se sauvalo lie to due zbog boljeg dozrevanja lastara i plodova.